Postupak : 2014/2976(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0352/2014

Podneseni tekstovi :

B8-0352/2014

Rasprave :

Glasovanja :

PV 17/12/2014 - 10.23
CRE 17/12/2014 - 10.23
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2014)0104

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 160kWORD 90k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0352/2014
10.12.2014
PE545.601v01-00
 
B8-0352/2014

podnesen nakon izjave Komisije

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o sektoru čelika u EU-u: zaštita radnika i industrije (2014/2976(RSP))


Dan Nica, Bernd Lange, Patrizia Toia, Edouard Martin, Theresa Griffin, Miroslav Poche, Martina Werner, Simona Bonafè, Jens Geier, Flavio Zanonato, Adam Gierek, José Blanco López, Caterina Chinnici, Jutta Steinruck, Evelyn Regner, Brando Benifei, Maria Arena, Alessandra Moretti, Elly Schlein, Jonás Fernández, Sorin Moisă u ime Kluba zastupnika S&D-a

Rezolucija Europskog parlamenta o sektoru čelika u EU-u: zaštita radnika i industrije (2014/2976(RSP))  
B8‑0352/2014

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik koji je temelj Ugovora o Europskoj uniji,

–       uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2011. naslovljenu „Industrijska politika: jačanje konkurentnosti” (COM(2011)0642),

–       uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. listopada 2012. naslovljenu „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak – Ažurirana komunikacija o industrijskoj politici” (COM(2012)0582),

–       uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. lipnja 2013. naslovljenu „Akcijski plan za konkurentnu i održivu industriju čelika u Europi” (COM(2013)0407),

–       uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 4.veljače 2014. o akcijskom planu za konkurentnu i održivu industriju čelika u Europi(1),

–       uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o industriji čelika i o restrukturiranju, preseljenju i zatvaranju poduzeća u EU-u,

–       uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 25. studenog 2014. o zapošljavanju i socijalnim aspektima strategije Europa 2020.(2),

–       uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 15. siječnja 2013. s preporukama Komisiji o informiranju radnika i savjetovanju s njima, predviđanju restrukturiranja i upravljanju njime(3),

–       uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o čeličani Acciai Speciali Terni (AST) u Italiji (O-000087/2014),

–       uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

Opći izazovi

A.     budući da je europski sektor ugljena imao važnu ulogu u povijesti procesa europskih integracija i osnova je za stvaranje europske industrijske dodane vrijednosti;

B.     budući da je industrija čelika veoma važna za rast i prosperitet u Europi te da trenutačno trpi znatan pad potražnje zbog čega se stalno smanjuju zaposlenost i konkurentnost, što nije dobar znak za potrebni oporavak europskog gospodarstva;

C.     budući da bi EU trebao promicati politiku razvoja industrijske proizvodnje u svim državama članicama da bi se očuvala radna mjesta unutar EU-a i ostvario cilj jačanja sadašnjeg udjela industrije u BDP-u na najmanje 20 % do 2020.;

D.     budući da je jedan od ciljeva EU-a pružiti potporu industriji čelika, ukloniti prepreke njezinoj konkurentnosti i opasnosti koje joj prijete te je učiniti sposobnijom da reagira na promjenjive tržišne uvjete u Europi i izvan nje;

E.     budući da se industrija čelika posljednjih godina suočava s ozbiljnim izazovima u smislu restrukturiranja i spajanja u industriji, što podrazumijeva odgovarajuće socijalne troškove, ali i u smislu novih zahtjeva u pogledu ostvarenja klimatskih ciljeva EU-a, npr. primjenom laganih konstrukcija i velikim potencijalom za recikliranje i ponovnu uporabu metalnog otpada;

F.     budući da je europska industrija čelika suočena s krizom ulaganja koja ugrožava njezinu budućnost dok se istodobno očekuje da će čelični materijali imati presudnu ulogu u pronalasku održivih industrijskih rješenja za urbanizaciju, mobilnost i demografske promjene;

G.     budući da će zbog ograničenog porasta potražnje Europa iz pozicije izvoznika prijeći u poziciju uvoznika čelika, osobito plosnatih proizvoda i proizvoda s visokom dodanom vrijednošću;

Konkurentnost i trgovina

H.     budući da se ovaj sektor suočava s jakom konkurencijom na globalnom tržištu, ponajprije od zemalja koje nisu u sastavu EU-a i od kojih mnoge imaju niže socijalne standarde i standarde zaštite okoliša i razine regulacije, te da mu je pristup sirovinama pojačano otežan, i da je uz to suočen s povećanim troškovima;

I.      budući da će se kapaciteti industrije čelika i dalje smanjivati, iako su europske cijene plosnatih proizvoda zbog uvoznog pritiska ionako već (neodrživo) najniže u svijetu;

J.      budući da je izmještanje emisija ugljika pojava koja je nastupila početkom treće faze sustava EU-a za trgovanje emisijama u tom sektoru;

K.     budući da troškovi energije predstavljaju 40 % ukupnih operativnih troškova i budući da cijene električne energije za konačnog industrijskog korisnika u EU-u ograničavaju konkurentnost europskih trgovačkih društava na globalnom tržištu;

Socijalni aspekti

L.     budući da su visoke stope nezaposlenosti u Europskoj uniji povezane sa smanjenjem njezinih industrijskih i proizvodnih temelja;

M.    budući da je industrija čelika u EU-u značajan poslodavac koji izravno zapošljava više od 350 000 ljudi i dodatnih nekoliko milijuna ljudi u srodnim industrijama, uključujući opskrbni lanac za recikliranje;

N.     budući da je trenutačna kriza stvorila goleme socijalne probleme pogođenim radnicima i regijama;

O.     budući da stanje u nekim čeličanama u Europi daje razloga za zabrinutost radnika te nacionalnih i lokalnih vlasti, između ostalog i zbog smanjenog opsega proizvodnje koji će utjecati na tržišni položaj poduzeća iz EU-a i povećanog konkurentskog pritiska nastalog zbog nedostatnog ulaganja u tehnologiju i organizaciju posla;

P.     budući da bi poduzeća uključena u restrukturiranje trebala postupati na društveno odgovoran način jer je iskustvo pokazalo da se socijalno i ekonomski održivo restrukturiranje ne može postići bez odgovarajućeg socijalnog dijaloga, s posebnim naglaskom na informiranje radnika i savjetovanje s njima, kako je predviđeno u spomenutoj rezoluciji Parlamenta od 15. siječnja 2013.;

Q.     budući da su potpuno uključivanje socijalnih partnera na svim razinama i jačanje socijalnog dijaloga na razini EU-a od presudne važnosti da bi se zaštitili interesi i čeličana i njihovih zaposlenika;

R.     budući da je u brojnima čeličanama, koje predstavljaju kapacitet od 20 milijuna tona, već duže od tri godine privremeno obustavljena proizvodnja; budući da u isto vrijeme radnu snagu u brojnim čeličanama čine stariji stručni radnici koji su pred mirovinom;

Istraživanje i razvoj / Tehnologija

S.     budući da se visokotehnološke industrije, na primjer u sektoru čelika, smatraju modelom tehnološkog znanja te ih se stoga mora zaštititi, i budući da je nužno hitno poduzimanje mjera kako bi se izbjeglo izmještanje tih industrija izvan EU-a;

T.     budući da su istraživanje i razvoj strateški važni za industriju koja mora pronaći način za smanjenje svojih emisija, u prvom redu, ali ne samo, CO2;

Izazovi

1.      naglašava da europski gospodarski oporavak znatno ovisi o jakoj proizvodnoj industriji u kojoj industrija čelika ima ključnu ulogu te da proizvodnja ovisi o domaćoj potražnji i rastu;

2.      poziva Komisiju da ubrza s pripremom plana industrijske politike koji je najavljen za prvu polovinu 2015. godine kako bi se ponovno oživjela konkurentnost europske industrije na globalnom tržištu s ciljem da se ostvare jednaki i učinkoviti uvjeti i istodobno osiguraju visoki socijalni standardi i standardi zaštite okoliša u EU-u te ostvarenje recipročnosti u trećim zemljama;

3.      smatra da je određivanje ambicioznih ciljeva reindustrijalizacije kao dio revizije strategije Europa 2020. sredinom njezina provedbenog razdoblja od presudne važnosti za ostvarenje istinske industrijske politike Europske unije i ponovno pokretanje njezine industrijske konkurentnosti na globalnoj razini,

4.      poziva Komisiju da Parlamentu i Vijeću što prije predstavi usklađeni okvir zajedničkih mjera kojima će se zamijeniti sadašnji sustav poticaja kako bi se zajamčili jednaki uvjeti na unutarnjem tržištu;

5.      poziva Komisiju da prouči stratešku poziciju europske industrije čelika u svijetu, a s obzirom na to da se u velikom broju zemalja smatra da je proizvodnja čelika od strateške važnosti, te da sastavi konkretan i jasan plan za srednjoročne i dugoročne inicijative za potporu industriji čelika u Europi koje namjerava predložiti; ističe da se u takav plan pravovremeno i na ispravan način moraju uključiti socijalni partneri na svim razinama;

6.      traži od Komisije da u kratkom roku pripremi izvješće o glavnim izazovima s kojima se suočava industrija čelika u Europi te da u nj uključi socijalne, ekonomske i ekološke aspekte, s tim u vezi podsjeća da je nakon isteka Ugovora o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik Komisija ovlaštena baviti se gospodarskim i socijalnim učinkom razvoja događaja u europskoj industriji čelika; poziva Komisiju da prihvati pozitivna iskustva, osobito u pogledu tripartitnih strateških razmatranja i istraživanja;

7.      poziva da se hitno ponovno pokrene skupina za čelik na visokoj razini u kontekstu novoizabranog Kolegija povjerenika te da se u tom okviru organizira sastanak kako bi se relevantne dionike informiralo o postignutom napretku u provedbi 40 mjera utvrđenih u Komisijinu planu za čelik;

8.      međutim, izražava žaljenje zbog ograničenog dometa intervencija skupina za čelik na visokoj razini i u postupku savjetovanja i u smislu konkretnih rezultata; smatra da je veoma važno neposredno uključivanje regionalnih i lokalnih vlasti i sindikata kao predstavnika područja u kojima su smještene čeličane čime bi se u radu skupine za čelik na visokoj razini olakšalo i potaknulo sudjelovanje europskih regija u kojima su čeličane smještene, a u cilju promicanja suradnje te razmjene informacija i najboljih primjera iz prakse među glavnim dionicima u državama članicama; od te skupine na visokoj razini zahtijeva veću učinkovitost i opipljive rezultate;

9.      ističe da je potrebno proučiti kako riješiti investicijsku krizu da bi europska industrija postala održivom i profitabilnom industrijom, vodeći pritom računa o tome da su povrati na ulaganje u industriju čelika tipično dugoročni te se stoga moraju konkretno obraditi u Junckerovu planu;

10.    naglašava da je od presudne važnosti neizravna potpora sektoru čelika koja bi uključivala strateški razvoj ključnih sektora u kojima se primjenjuje čelik te da se tako stvaraju poticaji za učinkovite i pravedne proizvodne postupke, jača unutarnje tržište i daju poticaji razvoju vještina;

11.    poziva Komisiju da provjeri je li primjena pravila tržišnog natjecanja dovela do nepravednih rješenja na europskom tržištu čelika koja bi mogla imati negativan utjecaj na njegovu učinkovitost i, ako se to pokaže točnim, poziva Komisiju da predstavi korektivne mjere i spriječi nastanak takvih situacija ubuduće; naglašava da odluke Komisije ili pravna sredstva na području prava tržišnog natjecanja ne bi smjeli ugroziti ekonomsku održivost pojedinačnih proizvođača čelika, osobito u kontekstu jačanja konkurencije na globalnoj razini; dodaje da bi Komisija trebala poduzeti mjere za zaštitu ključne industrijske infrastrukture i proizvodnih kapaciteta od projekata koji bi uključivali rasprodaju imovine;

12.    poziva Komisiju da učini sve što je potrebno kako sadašnji sustav državnih potpora za industrije koje su veliki potrošači energije ne bi stvorio poremećaje na unutarnjem tržištu i da se tako zajamče jednaki uvjeti za sva poduzeća; smatra da je za industrije koje su veliki potrošači energije potreban stabilan okvir za ulaganja kako bi se zajamčila visoka razina zaposlenosti;

13.    smatra da bi ovdje predložene pozitivne mjere čeličnoj industriji omogućile da postane konkurentnija u svijetu jer bi se pokazalo da proizvodi od čelika iz EU-a odgovaraju višim socijalnim, ekološkim i ekonomskim standardima od proizvoda iz drugih dijelova svijeta i naglasila kvaliteta proizvođača čelika u EU-u te bi se tako istovremeno poboljšala percepcija kod potrošača;

Trgovina i konkurentnost

14.    potiče Komisiju da prida veću važnost industrijskoj politici tako da donese mjere kojima će se omogućiti ponovno oživljavanje konkurentnosti europske industrije na globalnom tržištu te da zajamči jednake uvjete za sve subjekte u gospodarstvu;

15.    poziva Europsku komisiju da u buduće trgovinske sporazume uključi odredbe kojima bi se znatno unaprijedile mogućnosti izvoza te pristupa tržištu europskog čelika i proizvoda od čelika; ističe potrebu za započinjanjem pregovora s trgovinskim partnerima koji predstavljaju osobito veliki dio uvoza u EU s ciljem da se uvedu ograničenja na količinu; naglašava da poštena trgovina proizvodima od čelika može funkcionirati samo na osnovi poštovanja osnovnih prava zaposlenika i standarda zaštite okoliša te ističe da uvoz po dampinškim cijenama vodi do nepoštenog tržišnog natjecanja, ponajprije za proizvođače nehrđajućeg čelika u Europi; ističe da je potrebno hitno modernizirati instrumente EU-a koji se tiču zaštite trgovine te poziva Komisiju da potakne države članice na poduzimanje konkretnih mjera kako bi pokrenule taj proces modernizacije čime bi se zajamčilo pošteno tržišno natjecanje i omogućilo EU-u da poduzme brze i razmjerne mjere u borbi protiv nepoštene poslovne prakse;

16.    poziva Komisiju da ispita izvedivost granične prilagodbe emisija CO2 (plaćanje dozvola u okviru sustava trgovanja emisijskim kvotama za čelik koji dolazi izvan EU-a) kako bi se stvorili jednaki uvjeti u smislu emisija CO2 i tako uklonila pojava izmještanje emisija ugljika;

17.    naglašava da bi visoki europski standardi zaštite klime i okoliša mogli postati svjetskim standardima i tako zajamčiti pravedne uvjete tržišnog natjecanja;

18.    poziva Komisiju da poduzme konkretne mjere kako bi srednjoročno i dugoročno smanjila troškove energije i sirovina, osobito za industrije koje su veliki potrošači energije i sirovina te da potakne države članice na razmjenu najboljih primjera iz prakse u području smanjenja cijena energije;

19.    poziva Komisiju da jednom godišnje organizira tematski sastanak s drugim industrijama koje su veliki potrošači energije primjerice na temu tržišnog natjecanja, energetske ili klimatske politike, s obzirom na to da su neki od problema u sektoru čelika također relevantni za druge industrije koje su veliki potrošači energije;

20.    poziva Komisiju da pomno prati budući razvoj događaja na svim lokacijama za proizvodnju čelika kako bi se zajamčilo da konkurentnost europskog sektora čelika i njegov utjecaj na radna mjesta ne budu ugroženi te apelira na Komisiju da utvrdi mjere za poticanje održivosti pogona i radnih mjesta;

Socijalni aspekti

21.    naglašava da je veoma važno da Komisija pomno prati trenutna događanja kako bi se očuvala industrijska baština i radna snaga na koju se to odnosi; podsjeća na potrebu za ulaganjem u obrazovanje i osposobljavanje radnika, što bi socijalni partneri trebali promicati a javne vlasti podupirati;

22.    naglašava da ograničavanje potražnje ne smije dovesti do nepoštenog natjecanja za radna mjesta između država članica EU-a; stoga poziva na pronalazak sveeuropskog rješenja koje bi štitilo i stvaralo dobra radna mjesta i industrijsku aktivnost u europskim regijama;

23.    naglašava potrebu da se predvidi eventualno ponovno pokretanje čeličana u kojima je privremeno obustavljena proizvodnja s pomoću programa osposobljavanja budućih radnika koji će se u tim čeličanama zaposliti;

24.    zagovara promicanje programa prijenosa znanja i vještina koji će omogućiti da iskusniji stariji radnici prenesu svoje znanje i vještine novozaposlenima u europskim čeličanama;

25.    ističe da bi europska poduzeća i u trećim zemljama trebala primjenjivati standarde korporativne socijalne odgovornosti i participacije zaposlenika koji vrijede u EU-u;

26.    ističe da je uključivanje radnika u inovacije i mjere restrukturiranja najbolji način da se zajamči gospodarski uspjeh te stoga poziva Komisiju da stvori platformu u koju će biti uključeni i socijalni partneri radi pružanja savjeta o europskom akcijskom planu za čelik, njegove provedbe i praćenja;

27.    poziva Komisiju da poboljša relevantne fondove EU-a, kao što su Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF) i Europski socijalni fond (ESF), te instrumente politika da bi se olakšali socijalni troškovi prilagodbe i osiguralo da se relevantne vještine zadrže i razviju za buduću konkurentnost industrije;

28.    predlaže da se ono što se dobije od prodaje dozvola u okviru sustava trgovanja emisijskim kvotama u cijelosti ponovno uloži u niskougljično gospodarstvo (oprema, tehnologije, istraživanje i razvoj, osposobljavanje radne snage);

Istraživanje i razvoj / Tehnologija

29.    ističe potrebu za ulaganjem u istraživanje i inovacije kao ključne aspekte za ponovno pokretanje i oživljavanje europskog gospodarstva u cjelini, a posebno industrije čelika, na osnovi dugih životnih ciklusa i velikog potencijala za recikliranje; u vezi s tim podsjeća na postojeće i nove tehnologije za smanjenje željezne rude na bazi vodika koje imaju potencijal za smanjenje ili uklanjanje velikih količina emisija ugljičnog dioksida; poziva na uvođenje i promicanje oznake „Proizvedeno u Europi” („Made in Europe”) za čelične proizvode proizvedene u okviru poštene proizvodnje;

30.    s tim u vezi naglašava veliku važnost programâ Obzor 2020. i Održiva prerađivačka industrija s pomoću resursne i energetske učinkovitosti (SPIRE) kao i potrebu da Europska investicijska banka financira najriskantnije inovacije i programe istraživanja;

31.    poziva Komisiju da provede ambicioznu politiku inovacija kojom bi se otvorio put razvoju kvalitetnih, energetski učinkovitih i inovativnih proizvoda te EU-u omogućilo da zadrži svoj položaj čak i pred rastućom svjetskom konkurencijom; naglašava da u inovacijama novih proizvoda, kao što su masovni proizvodi od čelika, među kojima su i limovi velike čvrstoće i otpornosti za proizvodnju automobila te visokolegirani čelik s različitim fizičkim i kemijskim svojstvima, te novi proizvodni postupci, u prvom redu metalurgija s hidrogenom i postupcima pretaljivanja, leži ključ za jačanje konkurentnosti europske industrije čelika u odnosu na dobavljače iz trećih zemalja te da bi to područje trebalo primati osobitu potporu;

32.    nadalje, poziva Komisiju da učini sve što je u njezinoj moći da se u sustavu trgovanja emisijskim kvotama prihvati tehnološki napredak, kao što je napredak u snižavanju emisija CO2 uporabom plinova obogaćenih sastojcima za prijenos energije koji se ubrizgavaju kroz sapnice u visoke peći i učinkovitije korištenje zagrijanih ispušnih plinova iz visokih peći u energetskim tehnologijama i metalurškim postupcima;

33.    podupire financiranje industrijskih pilot-projekata za smanjenje emisija CO2 s ciljem da se zadovolji hitna potreba za prijelazom na održivo bezugljično gospodarstvo čiju će okosnicu činiti energetska učinkovitost, obnovljivi izvori energije i pametna infrastruktura, kao i za korištenje tehnologije proizvodnje čelika s veoma niskom razinom CO2 (ULCOS) kao instrumenta industrijske politike koji će biti učinkovit u energetskom smislu i s obzirom na okoliš; napominje da bi to podrazumijevalo promicanje klastera za vezanje i skladištenje ugljika, pružanje potpore izgradnji infrastrukture oko industrijskih pogona, uključujući onih za proizvodnju čelika;

34.    poziva Komisiju da provede inicijativu SustSteel, kako je predloženo u akcijskom planu za čelik, koju u cijelosti podupiru Europski parlament, Gospodarski i socijalni odbor te Odbor regija, te da to učini što je moguće prije;

35.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću te vladama i parlamentima država članica.

(1)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0069.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0060.

(3)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0005.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti