PRIJEDLOG REZOLUCIJE o priznanju palestinske države
10.12.2014 - (2014/2964(RSP))
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
Gianni Pittella, Victor Boştinaru, Nikos Androulakis, Maria Arena, Francisco Assis, Brando Benifei, Nicola Caputo, Miriam Dalli, Tanja Fajon, Ana Gomes, Jude Kirton-Darling, Mary Honeyball, Liisa Jaakonsaari, Afzal Khan, Juan Fernando López Aguilar, Javi López, David Martin, Costas Mavrides, Sorin Moisă, Norbert Neuser, Pier Antonio Panzeri, Gilles Pargneaux, Kati Piri, Isabelle Thomas, Marita Ulvskog, Elena Valenciano, Boris Zala, Richard Howitt u ime Kluba zastupnika S&D-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0277/2014
Europski parlament,
– uzimajući u obzir prijašnje rezolucije o bliskoistočnom mirovnom procesu, a posebno Rezoluciju od 29. rujna 2011. o stanju u Palestini[1] i Rezoluciju od 22. studenog 2012. o stanju u Gazi[2],
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjsku politiku od 22. srpnja 2014. i 17. studenog 2014.,
– uzimajući u obzir primjedbe Visoke predstavnice Federice Mogherini nakon sastanka Vijeća za vanjske poslove 17. studenog 2014.,
– uzimajući u obzir izjave Visoke predstavnice Federice Mogherini o napadu na sinagogu Har Nof 18. studenog 2014. i terorističkom napadu u Jeruzalemu 5. studenog 2014. te izjavu njezine glasnogovornice o nedavnim događajima na Bliskom istoku od 10. studenog 2014.,
– uzimajući u obzir primjedbe Visoke predstavnice Federice Mogherini nakon sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom 7. studenog 2014.,
– uzimajući u obzir izjavu Visoke predstavnice Federice Mogherini o posljednjim izraelskim najavama u vezi s naseljima od 5. studenog 2014.,
– uzimajući u obzir izjavu glavnog tajnika UN-a Ban Ki-muna nakon telefonskih razgovora s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom i palestinskim predsjednikom Mahmudom Abbasom 20. studenog 2014.,
– uzimajući u obzir izjavu švedske vlade o službenom priznanju Države Palestine od 30. listopada 2014.,
– uzimajući u obzir prijedlog koje su odobrili Donji dom britanskog parlamenta 13. listopada 2014., irski Senat 22. listopada 2014, španjolski parlament 18. studenog 2014. i francuska Nacionalna skupština tražeći od svojih vlada da priznaju Državu Palestinu,
– uzimajući u obzir odluku Generalne skupštine UN-a od 29. studenog 2012. o dodjeljivanju statusa države promatračice bez članstva Palestini,
– uzimajući u obzir odluku Knesseta od 8. prosinca 2014. o održavanju izvanrednih izbora u Izraelu 17. ožujka 2015.
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da već više od pola stoljeća je stvaranje pravednog i trajnog mira između Izraelaca i Palestinaca, i između Arapa i Izraelaca u širem smislu, predstavlja ključno pitanje za međunarodnu zajednicu, uključujući Europsku uniju,
B. budući da je nakon inicijative američkog državnog tajnika Johna Kerryja, koja usprkos svim nastojanjima nije donijela opipljive rezultate, i rata u Pojasu Gaze uslijedilo novo razdoblje potpunog zastoja mirovnog procesa;
C. budući da zbog vakuuma nastalog uslijed nedostatnog napretka u mirovnom procesu napetosti između Izraela i Palestine ponovo rastu zbog čega umiru nevini civili; budući da je petero ljudi ubijeno, a više ih je ranjeno u terorističkom napadu na sinagogu Har Nof 18. studenog 2014.; budući da je nakon tog napada proteklih tjedana uslijedilo još terora i nasilja;
D. budući da je Opća skupština Ujedinjenih naroda Palestini u studenom 2012. dodijelila status „države promatračice bez članstva u UN-u”;
E. budući da je švedska vlada 30. listopada 2014. objavila službeno priznanje Države Palestine; budući da je Švedska prva država članica EU-a koja je priznala Državu Palestinu; budući da je drugih osam država članica – Bugarska, Cipar, Češka Republika, Mađarska, Malta, Poljska, Rumunjska i Slovačka – Državu Palestinu priznalo već prije pristupa Europskoj uniji;
F. budući da je Donji dom parlamenta Ujedinjene Kraljevine 13. listopada 2014. odobrio prijedlog navodeći svoj stav da „vlada treba priznati Državu Palestinu pored Države Izraela i time pridonijeti jamčenju dogovorenog dvodržavnog rješenja”;
G. budući da je irski Senat 22. listopada 2014. odobrio prijedlog u kojem „poziva vladu da formalno prizna Državu Palestinu i na međunarodnoj razini poduzme sve što je u njezinoj moći kako bi se pridonijelo jamčenju održivog dvodržavnog rješenja izraelsko-palestinskog sukoba”;
H. budući da je španjolski parlament 18. studenog 2014. odobrio prijedlog u kojem se poziva vlada da prizna Palestinu kao državu, što bi trebao biti rezultat postupka pregovora između stranaka kojim se jamči mir i sigurnost za obje strane, poštovanje prava građana i regionalna stabilnost;
I. budući da je francuska Nacionalna skupština 2. prosinca 2014. odobrila prijedlog kojim se vlada poziva da prizna Državu Palestinu u cilju trajnog razrješenja izraelsko-palestinskog sukoba u duhu dvodržavnog rješenja;
J. budući da je slične inicijative pokrenulo nekoliko europskih država, uključujući Belgiju, Dansku, Portugal i Sloveniju;
K. budući da je priznanje Države Palestine u nadležnosti država članica;
L. budući da je Europski parlament u svojoj Rezoluciji od 29. rujna 2011. podržao i pozvao države članice EU-a da budu složne kada je riječ o legitimnom traženju Palestinaca da budu zastupljeni kao država u Ujedinjenim narodima;
M. budući da je u svojoj Rezoluciji od 22. studenog 2012. Europski parlament podupro nastojanja Palestine da postane država promatračica bez članstva u Ujedinjenim narodima te je pozvao države članice EU-a i međunarodnu zajednicu da postignu sporazum u tom smjeru;
N. budući da Europska unija posljednjih godina nije odigrala važnu političku ulogu kao posrednik u mirovnom procesu između Izraelaca i Palestinaca; budući da su na sastanku Vijeća za vanjske poslove 17. studenog 2014. ministri vanjskih poslova država članica odlučili poduprijeti nove inicijative o ponovnom pokretanju mirovnog procesa koji se temelji na mogućnosti stvaranja regionalnog okvira u suradnji sa SAD-om, članovima Vijeća sigurnosti UN-a i ključnim arapskim državama poput Egipta, Jordana i Saudijske Arabije;
O. budući da je u svojim zaključcima od 17. studenog 2014. Vijeće za vanjske poslove potvrdilo da će budući razvoj odnosa EU-a s izraelskim i palestinskim partnerima ovisiti i o njihovim naporima u izgradnji dugoročnog mira temeljenog na dvodržavnom rješenju;
1. poziva sve države članice EU-a da priznaju Državu Palestinu, što je u njihovoj nadležnosti, i izražava punu potporu nastojanjima Visoke predstavnice/potpredsjednice Federice Mogherini za poticanjem zajedničkog pristupa EU-a tom pitanju;
2. poziva Izrael da prizna Državu Palestinu pod uvjetom da uz to priznanje uslijedi konačni dogovor o statusu između Izraelaca i Palestinaca;
3. izražava duboku zabrinutost zbog sve većih napetosti između Izraelaca i Palestinaca; najstrože osuđuje sve činove terorizma ili nasilja nad nevinim izraelskim i palestinskim građanima, uključujući napad na sinagogu Har Nof u kojem je 18. studenog 2014. ubijeno petero ljudi i stalne valove nasilja u području Haram al-Sharif/Brdo hrama, te izražava sućut obiteljima žrtava; upozorava na opasnost daljnje eskalacije nasilja u svetištima uslijed kojih bi izraelsko-palestinski sukob mogao postati vjerski sukob; poziva na smirenje situacije i još jednom naglašava da su nenasilna sredstva jedini način za postizanje pravednog i dugotrajnog mira između Izraelaca i Palestinaca; naglašava da nasilni postupci mogu samo potaknuti ekstremizam na obje strane;
4. pozdravlja nedavni posjet Visoke predstavnice/potpredsjednice Federice Mogherini Izraelu i Palestini, kao i njezinu predanost proaktivnom sudjelovanju u procesu kojem je cilj prekidanje začaranog kruga sukoba između Izraelaca i Palestinaca te stvaranje političkih uvjeta za istinski napredak u mirovnom procesu; podržava zaključke Vijeća za vanjske poslove od 17. studenog 2014. i izjave Visoke predstavnice;
5. naglašava da će priznanje Države Palestine od strane država članica doprinijeti obnovi mirovnih pregovora između Izraelaca i Palestinaca na temelju vjerodostojnog i ozbiljnog sudjelovanja obaju strana što će dovesti do konkretnih i opipljivih rezultata u zadanom vremenskom roku;
6. ponovo naglašava da je pravo Države Izrael na postojanje unutar sigurnih granica neupitno kao i pravo Palestinaca na samoodređenje i vlastitu državu; nastavlja u tom duhu podupirati dvodržavno rješenje na osnovi granica iz 1967., s Jeruzalemom kao glavnim gradom obaju država, i zajedničkim mirnim i sigurnim suživotom države Izrael i neovisne, demokratske, održive susjedne države Palestine, sastavljene od Pojasa Gaze, Istočnog Jeruzalema i Zapadne Obale; naglašava da se dvodržavno rješenje temelji na međusobnom priznanju dvaju država i općenitom međunarodnom priznanju obaju država; podsjeća u tom smislu na važnost arapske mirovne inicijative;
7. poziva obje strane da se suzdrže od svakog postupka kojim bi se mogli narušiti održivost i izgledi dvodržavnog rješenja, posebno u vezi s izgradnjom izraelskih naselja i aktivnostima proširenja na Zapadnoj Obali, uključujući Istočni Jeruzalem, te s obzirom na kontinuirano izvlaštenje palestinske zemlje i izraelsko uništavanje palestinske imovine;
8. vjeruje da bi Europska unija trebala preuzeti svoju odgovornost i postati istinski politički igrač i posrednik u bliskoistočnom mirovnom procesu, uključujući i temeljitu europsku strategiju i plan za izraelsko-palestinski sukob, koju bi se moglo iznijeti na međunarodnoj mirovnoj konferenciju uz sudjelovanje obaju strana i svih ključnih regionalnih i međunarodnih aktera;
9. poziva na daljnju potporu i pomoć EU-a pri izgradnji palestinskih institucionalnih kapaciteta; ponovo u tom smislu naglašava važnost približavanja tijela palestinske vlade nacionalnog konsenzusa i njezine administracije u Pojasu Gaze kao i obustave izraelske blokade tog područja, uz hitno rješavanje legitimnih izraelskih bojazni kada je riječ o sigurnosti; uvjeren je da bi reaktivacija i moguće proširenje područja djelovanja i mandata misija EUBAM Rafah i EUPOL COPPS moglo znatno doprinijeti tim nastojanjima;
10. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, izaslaniku bliskoistočnog kvarteta, Knessetu i vladi Izraela, predsjedniku Palestinske samouprave, predsjedniku palestinske vlade nacionalnog konsenzusa i Palestinskom zakonodavnom vijeću.
- [1] SL C 56 E, 26.2.2013., str. 104.
- [2] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2012)0454.