Postupak : 2015/2530(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0125/2015

Podneseni tekstovi :

B8-0125/2015

Rasprave :

Glasovanja :

PV 11/02/2015 - 9.18
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0032

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 146kWORD 77k
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0122/2015
4.2.2015
PE547.530v01-00
 
B8-0125/2015

podnesen nakon izjave Komisije

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o mjerama protiv terorizma (2015/2530(RSP))


Laura Ferrara, Ignazio Corrao, Tiziana Beghin, Fabio Massimo Castaldo, Rolandas Paksas u ime Kluba zastupnika EFDD-a

Rezolucija Europskog parlamenta o mjerama protiv terorizma (2015/2530(RSP))  
B8‑0125/2015

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije,

–      uzimajući u obzir članke 2., 3. i 6. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–       uzimajući u obzir mjerodavne članke Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–       uzimajući u obzir rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2178 (2014) od 24. rujna 2014. o prijetnjama međunarodnom miru i sigurnosti koje su izazvane terorističkim činovima,

–       uzimajući u obzir Strategiju EU-a za borbu protiv terorizma iz 2005.(1),

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. prosinca 2011. o protuterorističkoj politici EU-a: glavna postignuća i budući izazovi(2),

–       uzimajući u obzir Revidiranu strategiju EU-a za borbu protiv radikalizacije i novačenja terorista(3),

–       uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenog 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima,

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. listopada 2013. o navodnom prijevozu i nezakonitom pritvaranju zatvorenika u europskim zemljama od strane CIA-e(4),

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. veljače 2014. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji (2012.)(5),

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2014. o programu nadzora Agencije za nacionalnu sigurnost SAD-a (NSA), nadzornim tijelima u različitim državama članicama i njihovu utjecaju na temeljna prava građana EU-a te o transatlantskoj suradnji u pravosuđu i unutarnjim poslovima(6),

–       uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP(7),

–       uzimajući u obzir Strategiju unutarnje sigurnosti EU-a,

–       uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.     budući da mnogi Europljani smatraju da okrutni napad koji je 7. siječnja 2015. izveden na satirički časopis Charlie Hebdo predstavlja napad na njihove vrijednosti i način života te budući da je on imao znatan utjecaj na osjećaj opće sigurnosti među građanima EU-a;

B.     budući da je terorizam ozbiljna prijetnja međunarodnom miru, sigurnosti i demokraciji te da mu je cilj podrivanje pluralističkih građanskih društava;

C.     budući da se rasizmom i ksenofobijom ozbiljno krše načela slobode, demokracije, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava, odnosno načela na kojima je utemeljena Europska unija i koja su zajednička svim državama članicama;

D.     budući da je borba protiv terorizma u načelu u nacionalnoj nadležnosti te da je u svim državama članicama već na snazi mjerodavno zakonodavstvo za borbu protiv terorizma i mjere povezane s njim;

E.     budući da ne postoji potreba za uvođenjem novih mjera za borbu protiv terorizma, nego bi trebalo bolje primjenjivati postojeće propise, mehanizme i mjere; budući da policijska tijela trebaju u potpunosti iskoristiti postojeće mogućnosti i poboljšati svoju suradnju, između ostalog jačanjem pravosudne i policijske suradnje osnivanjem zajedničkih istražnih timova te uz pomoć agencija EU-a kao što su Europol, Eurojust i Europska policijska akademija (CEPOL);

F.     budući da je poštovanje temeljnih prava ključan dio uspješnih protuterorističkih politika; budući da bi se u okviru svih mjera donesenih radi borbe protiv terorizma nužno trebali poštovati ljudska prava, temeljne slobode i vladavina prava te da se tim mjerama ni u kojem slučaju građanima ne bi smjeli oduzimati građanske slobode i njihovo pravo na demokratski nadzor;

G.     budući da glavni cilj protuterorističkih politika i mjera mora biti zaštita i jačanje strukture svakog demokratskog društva jačanjem građanskih sloboda i demokratskog nadzora, jamčenjem sigurnosti svim građanima, identificiranjem odgovornih za činjenje terorističkih djela i njihovim sudskim progonom, reagiranjem na posljedice terorističkih napada i usredotočavanjem na sprečavanje nasilnog ekstremizma i pogoršanja stanja;

H.     budući da bi sveobuhvatna protuteroristička strategija trebala obuhvaćati mjere kojima je cilj jačanje socijalne uključenosti, osuđivanje i kažnjavanje svakog oblika ponašanja kojim se potiču nasilje i mržnja, osmišljavanje i primjena mjera za sprečavanje i suzbijanje radikalizacije, jačanje prekogranične pravosudne i policijske suradnje te donošenje jedinstvene pravne definicije koncepta „profiliranja” na temelju relevantnih temeljnih prava i standarda zaštite podataka;

I.      budući da se učinkovitost protuterorističkih politika mora mjeriti u odnosu na navedene ciljeve;

1.      žali zbog žrtava nedavnih terorističkih napada u Parizu i diljem svijeta te izražava sućut njihovim obiteljima;

2.      poziva sve države članice da pravilno provode Direktivu 2012/29/EU od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela;

3.      ponovno potvrđuje svoju predanost poštovanju slobode izražavanja, temeljnih prava, demokracije, tolerancije i vladavine prava;

4.      ponavlja da učinkovite protuterorističke mjere i poštovanje ljudskih prava nisu u suprotnosti, nego se nadopunjuju te se njima uzajamno jačaju ciljevi;

5.      posebno naglašava da Europska unija, njezine države članice i zemlje partneri svoju strategiju borbe protiv međunarodnog terorizma trebaju temeljiti na vladavini prava i poštovanju temeljnih prava; nadalje naglašava da bi vanjsko djelovanje Unije u borbi protiv međunarodnog terorizma prvenstveno trebalo biti usmjereno na prevenciju te ističe da je nužno promicati dijalog, toleranciju i razumijevanje među različitim kulturama i religijama;

6.      ističe da su, kao i u prijašnjim napadima, počinitelji napada u Parizu već bili poznati sigurnosnim tijelima te su bili podvrgnuti istragama i mjerama nadzora; ustraje u tome da to pokazuje da bi sigurnosna i policijska tijela trebala ojačati svoju suradnju boljom razmjenom podataka i informacija kojima već raspolažu, koristeći se pritom učinkovito bazama podataka EU-a te surađujući s agencijama EU-a;

7.      poziva Komisiju i Vijeće da provedu opsežno ocjenjivanje protuterorističkih mjera EU-a i mjera povezanih s njima, posebno u pogledu njihova unošenja u zakonodavstvo i provedbe u praksi u državama članicama te s obzirom na stupanj suradnje država članica s agencijama EU-a na tom području, osobito s Europolom i Eurojustom, kao i da provedu odgovarajuću procjenu preostalih nedostataka, primjenjujući pritom postupak predviđen člankom 70. UFEU-a, te da tu procjenu objave zajedno s europskim programom sigurnosti;

8.      poziva na uvođenje demokratskih i pravosudnih mehanizama nadzora nad protuterorističkim politikama, naglašavajući da treba staviti izvan snage mjere koje su, gledano unatrag, bile nepotrebne, neučinkovite i nerazmjerne za borbu protiv terorizma; naglašava također da kršenja temeljnih prava treba istražiti i otkloniti te da na temelju ovlasti koje su Ugovorom iz Lisabona dodijeljene Europskom parlamentu i nacionalnim parlamentima treba osmisliti nove oblike demokratskog nadzora;

Sveobuhvatan pristup suzbijanju radikalizacije i borbi protiv terorizma

9.      poziva da se naglasak stavi na učinak socijalne kohezije na sprečavanje sudjelovanja pojedinaca u terorističkim mrežama istraživanjem i pravilnim razmatranjem socijalnih, psiholoških i gospodarskih faktora koji pridonose socijalnoj isključenosti i marginalizaciji;

10.    poziva države članice da ulažu u obrazovne politike i programe kojima se poštuju jednake mogućnosti, čime se od rane faze školovanja smanjuje socijalna diskriminacija, između ostalog obučavanjem nastavnika na području socijalnih pitanja i raznolikosti;

11.    upozorava na to da bi nedostatak dugoročnih perspektiva zbog siromaštva i nezaposlenosti mogao u pojedinaca prouzročiti osjećaj bespomoćnosti ili čak, ako pristupe džihadističkim organizacijama ili ekstremističkim pokretima, izazvati njihovo destruktivno ponašanje u cilju samopotvrđivanja;

12.    poziva države članice da pojačaju svoje napore za smanjenje siromaštva jamčenjem najnižeg mogućeg prihoda, pružanjem perspektiva za zapošljavanje, jačanjem i poštovanjem pojedinca, smanjenjem prepreka pri zapošljavanju te rješavanjem problema diskriminacije pri zapošljavanju;

13.    naglašava činjenicu da se diskriminacijom mogu ojačati radikalizacija i oblici nasilnog ponašanja; naglašava da se standardi jednakosti i nediskriminacije moraju dopuniti konkretnim političkim strategijama za suzbijanje svih oblika rasizma, uključujući antisemitizam i islamofobiju;

14.    izražava potporu programima kojima se etničkim i vjerskim manjinama omogućuje da srednjoročno i dugoročno doprinesu poboljšanju socijalnog i gospodarskog položaja svojih zajednica;

15.    smatra da bi borba protiv nezakonite trgovine vatrenim oružjem trebala biti prioritet EU-a u borbi protiv teškog i organiziranog međunarodnog kriminala; posebno smatra da treba dodatno ojačati suradnju u pogledu mehanizama razmjene informacija te sljedivosti i uništavanja zabranjenog oružja; nadalje naglašava da bi se države članice trebale strogo pridržavati zajedničkog stajališta o određivanju zajedničkih pravila o kontroli izvoza vojne tehnologije i opreme;

16.    poziva na brzu provedbu Direktive o sprečavanju pranja novca o kojoj je nedavno postignut dogovor i primjenu važnih instrumenata kao što su mreža financijsko-obavještajnih jedinica EU-a i program praćenja financiranja terorizma između EU-a i SAD-a;

17.    ustraje u tome da bi se države članice trebale u potpunosti i bolje koristiti postojećim instrumentima Schengenskog okvira i namijeniti potrebna sredstva Frontexu kako bi zajamčile učinkovito upravljanje vanjskim granicama EU-a;

18.    poziva Komisiju da revidira prijedlog o evidenciji imena putnika EU-a, uzimajući u obzir kriterije koje je utvrdio Sud Europske unije u presudi koja se odnosi na Direktivu o zadržavanju podataka;

19.    naglašava činjenicu da mjere kojima se ograničavaju temeljna prava na internetu za potrebe borbe protiv terorizma moraju biti nužne i razmjerne te da se osobito moraju temeljiti na propisnoj definiciji terorizma koja trenutačno ne postoji; nadalje naglašava da bi se uklanjanje kažnjivog sadržaja trebalo obavljati na temelju pravosudnog ovlaštenja, a ne na temelju samoinicijativnog nadzornog postupanja pružatelja internetskih usluga jer će u suprotnom doći do tendencije da se blokiranje proširi na mnoštvo drugih oblika izražavanja koji nemaju nikakve veze s terorizmom; ističe da će diktatorski režimi u trećim zemljama zacijelo pokušati kopirati pristup EU-a;

20.    poziva na brzo donošenje paketa o zaštiti podataka, između ostalog usvajanjem općeg pristupa u Vijeću kojim će se poštovati minimalni standardi iz Direktive 95/46/EU;

21.    poziva države članice da ojačaju međusobnu pravosudnu suradnju na temelju dostupnih instrumenata EU-a, kao što su Europski informacijski sustav kaznene evidencije (ECRIS), europski uhidbeni nalog i europski istražni nalog, istodobno poštujući proporcionalnost i temeljna prava; poziva države članice da se u skladu s planom o postupovnim pravima brzo dogovore o svim predloženim mjerama te da njihov sljedeći korak bude razmatranje odluka o istražnom pritvoru i zatvorskim uvjetima;

22.    naglašava da bi svrha kaznenopravnog sustava trebala biti rehabilitacija pojedinaca i njihova ponovna integracija u društvo; poziva države članice da osmisle politike čiji je cilj da zatvorenici steknu tehničke vještine koje su im potrebne za lakše zapošljavanje te kojima se olakšava i podržava njihova ponovna integracija u društvo;

Vanjska dimenzija

23.    upozorava na izazov da se ponovno primjenjuje prijašnja ograničena i neučinkovita praksa sklapanja tajnih sporazuma s autoritarnim režimima u ime sigurnosti, stabilnosti i borbe protiv ekstremizma;

24.    poziva na uspostavu bolje sigurnosne suradnje s trećim zemljama, posebno u južnom susjedstvu; ustraje u tome da bi ta suradnja, koja obuhvaća suradnju na području razmjene obavještajnih podataka, vladavine prava, pravosudne reforme i kaznenopravnih programa, trebala biti strogo u skladu s međunarodnim pravom, a ne pobijati druge ciljeve vanjske politike kao što su promicanje ljudskih prava, vladavina prava i demokratizacija;

25.    poziva EU da, u okviru trenutačne revizije Europske politike susjedstva, revidira svoju strategiju u pogledu južnog Sredozemlja te da se usredotoči na pružanje potpore onima koji su istinski privrženi zajedničkim vrijednostima i reformama;

26.    poziva EU da se pozabavi glavnim uzrocima ekstremizma, pritom ne potičući i ne podržavajući represivne trendove, nego jačajući svoja nastojanja da podrži uključive, pluralističke i funkcionalne države koje svojim građanima mogu zajamčiti pravdu i sigurnost te razmatrajući problem vjerskog ekstremizma na način koji je u skladu s pravom na području ljudskih prava;

27.    poziva na veću transparentnost, odgovornost i zakonitost u vanjskopolitičkim odlukama o protuterorizmu;

28.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1)

Dokument Vijeća br. 14469/4/2005.

(2)

SL C 168 E, 14.6.2013., str. 45.

(3)

Dokument Vijeća br. 15175/2008.

(4)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0418.

(5)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0173.

(6)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0230.

(7)

SL L 315, 14.11.2012., str. 57.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti