Postupak : 2015/2559(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0139/2015

Podneseni tekstovi :

B8-0139/2015

Rasprave :

Glasovanja :

PV 12/02/2015 - 4.6
CRE 12/02/2015 - 4.6
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0040

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 145kWORD 104k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0136/2015
9.2.2015
PE549.932v01-00
 
B8-0139/2015

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o humanitarnoj krizi u Iraku i Siriji, osobito u kontekstu IS-a (2015/2559(RSP))


Alyn Smith, Barbara Lochbihler, Karima Delli, Igor Šoltes u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a

Rezolucija Europskog parlamenta o humanitarnoj krizi u Iraku i Siriji, osobito u kontekstu IS-a (2015/2559(RSP))  
B8‑0139/2015

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Iraku i Siriji,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove o Iraku i Siriji, posebno one od 15. prosinca 2014.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća o Iraku i Siriji od 30. kolovoza 2014.,

–  uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Iraku i Siriji,

–  uzimajući u obzir Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2139 (2014.), 2165 (2014.) i 2170 (2014.) te Rezolucija Vijeća UN-a za ljudska prava S-22/1,

–  uzimajući u obzir izvješće UN-a o Nezavisnoj međunarodnoj istražnoj komisiji o Sirijskoj Arapskoj Republici pod nazivom „Vladavina terora: Život pod ISIS-om u Siriji”, od 14. studenog 2014.,

–  uzimajući u obzir izjave glavnog tajnika Ujedinjenih Naroda o Iraku i Siriji,

–  uzimajući u obzir nedavne izjave visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice Antónija Guterresa o stanju sirijskih i iračkih izbjeglica,

–  uzimajući u obzir izjavu sa sastanka na vrhu NATO-a od 5. rujna 2014.,

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o međunarodnom humanitarnom pravu, braniteljima ljudskih prava te promicanju i zaštiti slobode vjere ili uvjerenja,

–  uzimajući u obzir zaključke s Međunarodne konferencije o miru i sigurnosti u Iraku održane 15. rujna 2014. u Parizu te prve plenarne sjednice na ministarskoj razini od 3. prosinca 2014. održane u Bruxellesu, Belgiji, na kojoj je sudjelovalo 60 država koje čine globalnu koaliciju za borbu protiv Islamske države Iraka i Levanta (ISIL),

–  uzimajući u obzir Međunarodnu konferenciju o stanju sirijskih izbjeglica i podupiranju stabilnosti u regiji koja se održala u Berlinu 28. listopada 2014. te donatorsku konferenciju na ministarskoj razini koju je sazvao UNHCR od 9. prosinca 2014. o preseljenju i drugim oblicima prihvata sirijskih izbjeglica,

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Iraka, s druge strane, te svoju zakonodavnu Rezoluciju od 17. siječnja 2013. o tom partnerstvu(1),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Europske komisije od 6. veljače 2015. pod nazivom „Elementi regionalne strategije EU-a za Siriju i Irak te prijetnja Da'esha”,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da sukob u Siriji traje petu godinu zaredom te je uzrok humanitarne katastrofe kakva nije zabilježena od Drugog svjetskog rata; budući da je prema podacima UN-a zbog sukoba poginulo više od 200 000 osoba, i to uglavnom civila, da je više od 7,6 milijuna osoba interno raseljeno te da je u Siriji više od 12,2 milijuna Sirijaca kojima hitno treba pružiti pomoć; budući da je 212 000 osoba još uvijek opkoljeno, od kojih su vladine snage opkolile 185 000, a oporbene snage 26 500 osoba; budući da je više od 3,5 milijuna Sirijaca pobjeglo iz vlastite zemlje, većinom u Libanon, Tursku, Jordan, Irak i Egipat, što je dosad najveća izbjeglička populacija u svijetu pod mandatom UNHCR-a;

B.  budući da se humanitarna situacija u Iraku i dalje pogoršava, a potrebe stanovništva rastu; budući da 5,2 milijuna ljudi hitno treba humanitarnu pomoć te da je više od 2,1 milijuna Iračana interno raseljeno; budući da više 3,6 milijuna osoba živi u područjima koje kontrolira IS, od čega 2,2 milijuna osoba, koje se nalaze u nepristupačnim zonama, hitno treba pomoć; budući da je od početka ljeta 2014. iz istočnog Iraka pobjeglo više od 500 000 Iračana; budući da se u Iraku također nalazi više od 233 000 sirijskih izbjeglica;

C.  budući da je Islamska država počinila razna kršenja ljudskih prava i druge zločine protiv stanovništva u sjevernom Iraku i Siriji; budući da ti ozbiljni činovi nasilja uključuju masovna smaknuća i etničko čišćenje koja se smatraju genocidom protiv određene vjerske skupine, posebno šijita, prisilna preobraćenja, prisilna raseljavanja, kamenovanje i amputacije, prisilne nestanke i mučenje; budući da su posebno na meti IS-a etničke i vjerske manjine kao što su šijitska, jesidska, kršćanska, šabačka, jarsanska i sabejska zajednica; budući da je UN također zabilježio sustavno seksualno nasilje i porobljavanje žena i djece, novačenje djece u redove bombaša samoubojica te seksualno i fizičko zlostavljanje i mučenje;

D.  budući da se svakodnevno izvještava o ratnim zločinima i drugim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava velikih razmjera koje provode sukobljene strane, a posebno pristaše Asadova režima;

E.  budući da je samo 2014. u sukobu u Iraku poginulo najmanje 12 000, a ranjeno 22 000 osoba; budući da je od 2011. u sukobu u Siriji usmrćeno više od 200 000 osoba;

F.  budući da je napad iračke vlade na pretežito miroljubive prosvjede u zapadnoj provinciji Anbar prouzročio ne samo smrt 90 prosvjednika u travnju 2013. u Hawiji i smrt 17 prosvjednika u prosincu 2013. u Ramadiju, nego je i bio okidač za naknadni protuvladin ustanak; budući da su se na čelu sigurnosnih snaga u borbi protiv IS-a našle šijitske paravojne postrojbe koje su, uz potporu iračke vlade, u svojoj novoj ulozi nekažnjeno provodile otmice, smaknuća po kratkom postupku, mučenja i masovna raseljavanja tisuća obitelji; budući da vlada nikoga nije proglasila odgovornim za kršenja koje provode te paravojne postrojbe ili njezine vlastite snage;

G.  budući da se vojno stanje na terenu u Siriji i Iraku nije dramatično promijenilo od kolovoza 2014. kada je koalicija na čelu s SAD-om pokrenula zračne napade na Islamsku državu; budući da Islamska država i dalje kontrolira prirodne resurse i velike površine teritorija Iraka i Sirije; budući da je IS izgubio uporište u gradu Kobaneu/Ein el Arabu, dijelovima Mosula i nekoliko gradova u provinciji Al Anbar;

H.  budući da sirijski režim i dalje odbija napasti strateške položaje IS-a;

I.  budući da pokušaji da se postigne političko rješenje sirijskog sukoba, koji se provode uz posredovanje UN-a pod vodstvom posebnog izaslanika UN-a za Siriju Staffana de Misture, za sad nisu urodili plodom;

J.  budući da je UNHCR izjavio da je gotovo 50 % svih Sirijaca izgubilo svoje domove i da je 40 % izbjeglica prisiljeno živjeti u iznimno lošim životnim uvjetima, uz dugoročne posljedice za obrazovanje dva milijuna djece izbjeglica; budući da prema podacima UN-a tri četvrtine Sirijaca živi u siromaštvu te je stopa nezaposlenosti viša od 50 %; budući da dvije trećine sirijskih izbjeglica u Jordanu živi ispod praga siromaštva i da 55 % izbjeglica u Libanonu živi u skloništima s lošim uvjetima; budući da su nasilje i diskriminacija nad izbjeglicama u porastu u zemljama koje ih prihvaćaju;

K.  budući da je UNHCR od država zatražio da do 2016. stave na raspolaganje barem 130 000 mjesta za preseljenje sirijskih izbjeglica; budući da su države članice EU-a obećale otprilike 36 000 mjesta;

L.  budući da je visoki povjerenik UNHCR-a upozorio da je u zemljama koje primaju sirijske izbjeglice, posebno u Libanonu i Jordanu, „zabilježen dramatičan porast stanovništva, što je opteretilo nacionalnu infrastrukturu, škole i bolnice, opskrbu vodom i energijom te snažno pogodilo javne financije stvorivši gospodarske teškoće za brojne pripadnike lokalnog stanovništva”;

M.  budući da humanitarne potrebe eksponencijalno rastu, a agencije UN-a i druge humanitarne organizacije i dalje su trajno suočene s nedostatkom sredstava; budući da je do siječnja 2015. na poziv UNHCR-a za pomoć izbjeglicama na regionalnoj razini sakupljeno tek 51 % potrebnih sredstava te još nedostaje 1,8 % milijardi USD; budući da je u prosincu 2014. zbog nedostataka sredstava Svjetski program za hranu UN-a bio prisiljen privremeno obustaviti osnovnu pomoć u hrani za 1,7 milijuna sirijskih izbjeglica ;

N.  budući da je od početka sukoba EU mobilizirao više od 3,1 milijarde EUR za pomoć i oporavak Sirijaca u njihovoj zemlji i izbjeglica u zemljama koje ih prihvaćaju; budući da je aktiviran i Mehanizam europske civilne zaštite EU-a kako bi se omogućilo brže slanje pomoći i stručnog znanja u tu regiju;

O.  budući da je 29. siječnja 2015. visoki povjerenik UN-a za izbjeglice António Guterres izjavio da su do sad samo dvije države u Europi, Švedska i Njemačka, reagirale u skladu sa stvarnim potrebama sirijskog naroda; budući da je Guterres pozvao EU da razmotri uvođenje sustava kvota radi bi postupanje s tražiteljima azila bilo ravnopravnije;

P.  budući da je UNHCR povećao svoju pomoć za zimsko razdoblje pokrenuvši plan za zimu u iznosu od 206 milijuna USD kako bi se pomoglo milijunima ugroženih osoba u toj regiji; budući da su unatoč uloženim naporima mnoge izbjeglice prisiljene živjeti u nedovršenim zgradama i neprimjerenim skloništima u kojima su izložene temperaturama ispod ništice, obilnom snijegu i jakim vjetrovima; budući da je oko 740 000 interno raseljenih Iračana sklonjeno u prostorima u kojima vladaju loši životni uvjeti i da UNHCR poduzima mjere kako bi za 600 000 raseljenih osoba u Iraku dostavio pomoć tijekom zime;

Q.  budući da djeca čine 52 % izbjeglica u regiji što ukupno iznosi gotovo 2 milijuna djece izbjeglica; budući da UNICEF dostavlja pomoć za zimu u Siriju, Irak, Libanon, Jordan i Tursku za 916 000 od 1,3 milijuna djece kojoj je namijenjena; budući da su UNICEF i Svjetski program za hranu u siječnju 2015. pokrenuli kampanju novčane pomoći za zimu; budući da prema mišljenju Kyung-wha Kang, pomoćnice glavnog tajnika UN-a za humanitarne poslove, za operacije UN-a nedostaje sredstava jer je dobiveno samo 39 % od potrebne 2,3 milijarde USD; budući da je UNHCR izjavio da je civilima i izbjeglicama na tom području i dalje vrlo teško pružati pomoć koja im je potrebna;

1.  izražava krajnju zabrinutost zbog humanitarne tragedije nezabilježenih razmjera u novijoj povijesti koja se i dalje odvija u Iraku i Siriji;

2.  još jednom snažno osuđuje nastavak široko rasprostranjenog kršenja ljudskih prava i drugih kršenja prava koja su počinili državni i nedržavni akteri u obje države;

3.  priznaje da je nasilje Islamske države jedan od mnogih faktora koji doprinose humanitarnoj krizi u Siriji, Iraku i široj regiji; u tom pogledu poziva međunarodnu zajednicu da podupre politički proces kako bi ublažila patnje milijuna ljudi iz svih vjerskih i etničkih skupina;

4.  naglašava da bi EU, unatoč prijetnji koju predstavljaju naoružane i ekstremističke skupine sa svih strana, na humanitarne potrebe u Siriji i Iraku i dalje trebao reagirati principijelno i u skladu s Europskim konsenzusom o humanitarnoj pomoći i međunarodnim humanitarnim pravom; poziva EU da hitnu pomoć ne podredi protuterorističkom političkom programu;

5.  poziva sve strane koje sudjeluju u sukobu da poštuju međunarodno humanitarno pravo te da se pobrinu za zaštitu civila, njihov neometan pristup zdravstvenim ustanovama i humanitarnoj pomoći te da mogu sigurno i dostojanstveno napustiti područja pogođena nasiljem;

6.  i dalje je duboko zabrinut zbog prijetnje koju Islamska država predstavlja stanovništvu Iraka i Sirije pa i šire; osuđuje ekstremističku ideologiju i zvjerstva koje je počinio IS u područjima koja drži pod svojom kontrolom, uključujući smaknuća po kratkom postupku, strahotno nasilje protiv vjerskih i etničkih manjina, brutalno podčinjavanje žena i djevojčica te ubijanje talaca;

7.  naglašava da se pojavom Islamske države kao glavnog regionalnog aktera na koji je od ljeta 2014. usredotočena pažnja čitave međunarodne zajednice ne bi trebala zamagliti odgovornost drugih aktera u trenutačnoj humanitarnoj katastrofi, uključujući prije svega Asadov režim, ali i bivšu iračku vladu te druge lokalne paravojne postrojbe i sve zaraćene strane;

8.  ponavlja svoju oštru osudu zločina koje je počinila sirijska vlada protiv vlastitog naroda; osuđuje upotrebu kemijskog oružja, posebno klornog plina, protiv civila i oporbenih skupina, uključujući u travnju 2014. kada je Sirija prekršila svoje prethodne međunarodne obveze;

9.  poziva sirijsku vladu da smjesta prekine upotrebu zapaljivog oružja u Siriji; poziva države potpisnice, uključujući Rusiju i Kinu, da pozovu Siriju na poštovanje međunarodnog protokola o zabrani korištenja zapaljivim oružjem;

10.  osuđuje raširenu upotrebu kasetnog streljiva od strane sirijske vlade na svojem narodu, čime krši Rezoluciju Opće skupštine UN-a 68/182 od prosinca 2013. koju je poduprlo 140 država;

11.  osuđuje neprekidno bacanje velikog broja visokoeksplozivnih bačava-bombi na civile, čime se krši Rezolucija Vijeća sigurnosti 2139 od 22. veljače 2013., kao i zračne napade sirijske vlade na Aleppo u kojima je ubijeno najmanje 3557 civila samo u 2014.;

12.  osuđuje sirijsku opsadnu strategiju kojom želi izgladnjeti svoje civilno stanovništvo kako se ne bi odupiralo pri preuzimanju teritorija, posebno u Homsu, kampu Jarmouk u južnom Damasku te četvrtima Darayya, Istočna Ghouta i Moadameiya, te kojom se ugrožavaju životi 200 000 civila i krši Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 2139 prema kojoj sve strane „moraju smjesta prekinuti opsadu naseljenih područja”;

13.  poziva Islamsku državu, Džabhat al-Nusru, iračku vladu, kurdske vlasti u Siriji i sirijsku vladu da odmah oslobode sve zatvorenike iz arbitrarnog pritvora; poziva sirijsku vladu da pusti na slobodu više od 85 000 pritvorenika koje od početka sirijske revolucije 2011. drži zatvorene u uvjetima koji se mogu usporediti s prisilnim nestankom;

14.  osuđuje i smaknuća Islamske države i mučenja i ubojstva nekoliko tisuća pritvorenika 2014. u sirijskim vojnim bolnicama, kojima su svjedočili sirijski vojni prebjezi i nevladine organizacije za ljudska prava;

15.  osuđuje korištenje djecom vojnicima što čini Islamska država, pa i i YPG, kurdska policija i vojne snage u Siriji te sve druge strane uključujući sirijsku vladu;

16.  pozdravlja vodeću ulogu EU-a i njegovih država članica u pružanju međunarodne humanitarne pomoći; no i dalje je zabrinut da humanitarne potrebe stanovništva rastu brže nego odgovor međunarodne zajednice; poziva međunarodnu zajednicu da dodatno poveća svoj humanitarni odaziv, posebno u kontekstu oštre zime; apelira na sve donatore da ispune svoja obećanja i brzo dostave pomoć; poziva na povećanje doprinosa EU-a humanitarnim programima UN-a i jačanju suradnje s međunarodnim organizacijama;

17.  pozdravlja novu strategiju EU-a „Elementi regionalne strategije EU-a za Siriju i Irak te prijetnja Da'esha” posebno s njime povezan paket sredstava u iznosu od 1 milijarde EUR namijenjen ponovnoj uspostavi mira i sigurnosti koje su, prema mišljenju potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, uništili nasilje i terorizam; naglašava činjenicu da se sukobi u regiji ne bi smjeli smatrati dijelom borbe protiv terorizma nego kao borba za ostvarenje legitimnih težnji stanovnika regije, koje su 2011. navedene kao hrana, sloboda, socijalna pravda i ljudsko dostojanstvo;

18.  podržava usredotočenost EU-a na obrazovanje i stručno osposobljavanje u novoj strategiji; izražava zabrinutost da se taj pristup prvenstveno smatra protuterorističkom mjerom, dok je obrazovanje u stvarnosti pravo i važan instrument zaštite djece, kako djevojčica, tako i dječaka;

19.  zahtijeva razjašnjenje planova EU-a za pojačanu protuterorističku suradnju s državama u regiji kako je predloženo u njegovoj novoj regionalnoj strategiji za Siriju i Irak te utvrđivanje, ali i značenje neuspjeha „partnerskih zemalja” u postizanju ciljeva u području ljudskih prava i civilnih i političkih sloboda”;

20.  podupire nastojanja potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u poboljšanju koordinacije pomoći koju pružaju institucije EU-a i države članice; poziva na jačanje ureda EU-a u Gaziantepu, u Turskoj te otvaranje ureda EU-a u Erbilu, u sjevernom Iraku, kako bi se poboljšala učinkovitost i vidljivost djelovanja EU-a na terenu, uključujući bolju koordinaciju humanitarne i razvojne pomoći i potpore nezavisnim organizacijama civilnog društva, posebno nezavisnim medijskim organizacijama;

21.  poziva države članice da uzmu u obzir zahtjev visokog povjerenika UN-a za izbjeglice za većom predanošću pri raspodjeli tereta, čime bi se sirijskim izbjeglicama omogućilo da preseljenjem, programima humanitarnog prihvata, jednostavnijim postupkom ujedinjenja obitelji ili fleksibilnijim viznim režimom nađu zaštitu izvan susjedskih zemalja u regiji; poziva države članice da ubrzaju obradu zahtjeva za azil sve većeg broja sirijskih izbjeglica koje bježe iz područja pogođenih sukobom; naglašava da je posebno potrebno rješavati zahtjeve osoba s konkretnim problemima kao što su medicinske potrebe, seksualnost, rodna pitanja i invaliditet; poziva EU da riješi tragično pitanje smrtonosnih putovanja Sredozemljem; poziva države članice da osiguraju da barem 5 % izbjeglica 2015. iz Sirije ima pristup zaštiti izvan regije te da se da prednost i zajamče puna prava najranjivijim izbjeglicama u skladu s Konvencijom o izbjeglicama iz 1951.;

22.  osuđuje sustavno kršenje Ženevske konvencije koje provode države članice EU-a, Bugarska, Španjolska, Grčka i Cipar na morskim i kopnenim granicama, u pogledu sirijskih izbjeglica, posebno nasilnim protjerivanjem sirijskih tražitelja azila ne dopuštajući im da ulože zahtjev za azil;

23.  poziva jordansku vladu da zaustavi prisilne deportacije i zabrane ulaska koje se odnose na palestinske izbjeglice koje pristižu iz Sirije;

24.  žali zbog činjenice da su sve četiri zemlje s kojima Sirija graniči odbile Sirijcima pružiti siguran pravni status;

25.  osuđuje stalno ometanje pokušaja isporuke humanitarne pomoći i poziva sve strane koje su uključene u sukob, a osobito Asadov režim i IS, da poštuju međunarodno humanitarno pravo i pravo ljudskih prava, omoguće pružanje humanitarne pomoći i potpore svim mogućim kanalima, uključujući one koji prolaze preko granica i linija sukoba, te da zajamče sigurnost svog medicinskog osoblja i humanitarnih radnika u skladu s raznim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a;

26.  žali što se sirijska vlada i dalje ne pridržava Rezolucije Vijeća sigurnost UN-a od 2. veljače 2014. kojom se propisuje siguran i neometan pristup humanitarnoj pomoći preko sirijskih granica i linija sukoba; smatra krajnje žalosnim da sirijska vlada još uvijek krši Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a od 14. srpnja 2014. kojom se daje odobrenje agencijama UN-a i njihovim partnerima zaduženima za provedbi da isporuče pomoć preko sirijskih granica bez dopuštenja vlade;

27.  uvjeren je da se hitna humanitarna pomoć i zaštita trebaju dopuniti dugoročnim strategijama za podupiranje socioekonomskih prava i prilika za izvor zarade povratnika i interno raseljenih osoba s ciljem da im se omogući odabir trajnih rješenja koja odgovaraju njihovim potrebama;

28.  naglašava da je potrebno dati prednost i proširiti pružanje pomoći, uključujući posebne medicinske usluge te psihološku podršku za žene i djecu;

29.  izražava posebnu zabrinutost zbog sudbine opkoljenog i izgladnjelog palestinskog izbjegličkog kampa Jarmouk u južnom Damasku, u Siriji, u kojemu više od 18 000 palestinskih izbjeglica od 2012. veći dio vremena nema pristup humanitarnoj pomoć te su pod opsadom pripadnika paravojnih postrojbi koje kontrolira sirijska vlada;

30.  ponavlja svoju osudu nasilja i ubojstava pripadnika skupine LGBT u regiji koja su se odvijala potpuno nekažnjeno; ističe da su pripadnici skupine LGBT u regiji u posebno osjetljivom položaju s obzirom na to da ti pojedinci ne mogu računati na veliku pomoć obitelji i zajednice i zaštitu vlasti te da je njihova sigurnost u izbjegličkim zajednicama ili pojedinim zemljama koje su ih prihvatile i dalje ugrožena; poziva vladu Iraka, delegaciju EU-a u Iraku i veleposlanstva država članica EU-a u regiji da pruže zaštitu pripadnicima skupine LGBT te da ubrzaju izravno preseljenje tih pojedinaca koji bježe jer su zabrinuti za svoju sigurnost;

31.  zabrinut je i dalje da IS i s njime povezane skupine koristeći se pokretnim rafinerijama iskorištavaju naftna polja i povezanu infrastrukturu , što IS-u donosi znatne prihode te apelira na sve države da podrže provedbu rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 2161 (2014.) i 2170 (2014.) kojima se osuđuje svaka trgovina, izravna i neizravna, s IS-om i s njime povezanim skupinama; poziva EU da postroži sankcije kako bi spriječio da IS prodaje naftu; poziva EU da nametne sankcije svima (vladama te javnim i privatnim poduzećima) koji su uključeni u prijevoz, pretvorbu, rafiniranje i stavljanje na tržište nafte s područja pod kontrolom IS-a, uz stroge kontrole financijskih tokova kako bi se spriječilo da se IS bavi gospodarskom aktivnošću i iskorištava porezne oaze;

32.  poziva na pomniju kontrolu opreme koja se šalje u Irak preko Turske i koja se koristi za izgradnju pokretnih rafinerija, te na bolju koordinaciju između turskih i iračkih vlasti te kurdistanske regionalne vlade u borbi protiv krijumčarenja nafte u regiji; pozdravlja mjere koje je Kuvajt najavio u kolovozu 2014. kojima bi se spriječilo pojedince u džamijama da financiraju IS-a, a humanitarnu pomoć usmjerilo preko respektabilnih dobrotvornih organizacija; ponavlja svoj poziv na potpuno izvršenje sankcija EU-a u vezi s prihodima sirijske vlade od nafte; pozdrava zabranu EU-a izvoza goriva sirijskim zračnim snagama od prosinca 2014.;

33.  ističe da ISIS prije svega predstavlja posljedicu, a ne uzrok aktualnog kaosa koji obuzima Bliski istok, ali i šire područje; ističe da IS vuče svoje korijene iz dugotrajnog kršenja ljudskih prava i nekažnjavanja, rodijačkog kapitalizma, raširene korupcije, sektaštva, marginalizacije i diskriminacije čitavih skupina, naročito socijalno ugroženih arapskih sunita, kao i duge povijesti vanjskih manipulacija i intervencija regionalnih subjekata i subjekata sa zapada; stoga vjeruje da svaki djelotvoran odgovor međunarodne zajednice na bezočne činove i bezočnu narav IS-a zahtijeva pribran, uključiv i strateški plan akcije, s pokrićem u međunarodnoj legalnosti;

34.  naglašava da bi se u regionalnoj strategiji EU-a za borbu protiv IS-a trebalo jasno identificirati i usredotočiti na socioekonomske, kulturne i političke korijene fenomena IS, ali da bi strategiju trebalo također povezati s promicanjem dugoročnog političkog rješenja za sirijski sukoba te potporom uključivog, odgovornog i demokratskog Iraka te njome uzeti u obzir interese naroda koji u tome sudjeluju;

35.  ponavlja svoj poziv za pronalazak održivog rješenja sirijskog sukoba preko uključivog političkog procesa koji predvodi Sirija na temelju priopćenja iz Ženeve iz lipnja 2012.; izražava žaljenje da takozvana konferencija „Ženeva 2” iz siječnja 2014. nije proizvela nikakve opipljive rezultate;

36.  podržava u potpunosti nastojanja posebnog izaslanika UN-a u Siriji koji radi na postizanju prekida vatre na lokalnoj razini i primjeniprivremenih prekida u humanitarne svrhe kako bi se omogućila isporuka humanitarne pomoći;

37.  i dalje je uvjeren da se u Siriji i Iraku ne može uspostaviti održivi mir a da sve strane ne preuzmu odgovornost za ozbiljne zločine koje su počinile tijekom sukoba; izražava duboko žaljenje zbog veta koji su Rusija i Kina 22. svibnja 2014. uložile na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a kojom bi se pitanje Sirije uputilo Međunarodnom kaznenom sudu, dok su ostalih 13 članica Vijeća sigurnosti UN-a izrazile podršku toj odluci; ponavlja svoj poziv da se pitanje stanja u Siriji proslijedi Međunarodnom kaznenom sudu i podupire sve inicijative usmjerene u tom pravcu;

38.  vjeruje da su uspjeh i privlačnost IS-a i drugih skupina džihadista, uključujući nekoliko tisuća europskih džihadista, posljedica pogrešnih politika koje vode zapadni i regionalni akteri, počevši s pružanjem potpora skupinama koje zagovaraju ekstremna i nasilna tumačenja salafitske ideologije, agresiju na Irak, ali i ozbiljna i široko rasprostranjena sustavna kršenja ljudskih prava koje je počinio sirijski režim protiv sunitskih Arapa te koji u praksi prolazi nekažnjeno od početka sirijske revolucije 2011.;

39.  traži novu europsku politiku otvorenog priznanja počinjenih pogreška, uključujući suučesništvo u kršenjima ljudskih prava koja su počinjena u kontekstu tzv. rata protiv terorizma te slanja osoba u drugu zemlja kako bi tamo iz njih mučenjem izvukla priznanja, te aktivnu politiku kojom bi se preispitali različiti oblici diskriminacije protiv muslimanskog stanovništva i uhvatilo u koštac s nedavnim valom protumuslimanskih stavova u Europi;

40.  smatra da dramatično nestabilno stanje diljem južnih susjednih zemalja EU-a zahtijeva dosad nezabilježene političke poteze EU-a te da kurdska regija i posebno sjeverni Irak na sebe preuzmu ulogu važnog aktera u osiguravanju stabilnosti te ublažavanju sukoba te da im se pomogne u ostvarivanju i osnaživanju te uloge; također poziva da se preispita politika postupanja prema Saudijskoj Arabiji kako bi se apeliralo na njezinu vladu da započne reforme državne doktrine i državnih institucija te da zaustavi slanje potpore nasilnim islamističkim skupinama od strane pojedinaca u Saudijskoj Arabiji; u cijelosti podupire nastojanja EU-a u rješavanju neriješenog nuklearnog sukoba s Iranom i vjeruje da bi trebalo podupirati svaki pokušaj palestinskih vlasti da podignu razinu priznanja svoje države na međunarodnu razinu;

41.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, vladi Iraka i Iračkom vijeću, Regionalnoj vladi Kurdistana, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, Vijeću Ujedinjenih naroda za ljudska prava i svim stranama u sukobu u Siriji.

(1)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0023.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti