Europski parlament,

–       uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o arapskim državama,

–       uzimajući u obzir rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda o Globalnoj protuterorističkoj strategiji Ujedinjenih naroda (rezolucije 60/288 od 20. rujna 2006., A/RES/62/272 od 5. rujna 2008. i 64/297 od 8. rujna 2010.),

–       uzimajući u obzir Međunarodni pakt UN-a o građanskim i političkim pravima usvojen 1966. godine,

–       uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove o borbi protiv terorizma, a posebno zaključke od veljače 2015.,

–       uzimajući u obzir sastanke ministara vanjskih poslova država članica Europske unije i Lige arapskih država, a posebno sastanak održan u Ateni u lipnju 2014.,

–       uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o borbi protiv ekstremizma i terorizma,

–       uzimajući u obzir Memorandum o razumijevanju između Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i Glavnog tajništva Lige arapskih država potpisan 19. siječnja 2015. u Bruxellesu te izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku nakon njezina sastanka s glavnim tajnikom Lige arapskih zemalja dr. Nabilom El Arabyjem,

–       uzimajući u obzir strategiju EU-a u vezi sa Sirijom i Irakom za borbu protiv terorizma i postupanje protiv stranih boraca usvojenu 20. listopada 2014., s posebnim naglaskom na stranim terorističkim borcima i Komunikaciji EU-a o Magrebu,

–       uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju o regionalnoj strategiji EU-a za Siriju i Irak kao i o prijetnji koju predstavlja skupina Da’esh,

–       uzimajući u obzir izjave članova Europskog vijeća, a posebno izjavu nakon neformalnog sastanka šefova država i vlada od 12. veljače 2015.,

–       uzimajući u obzir relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, a posebno rezolucije br. 2170 i br. 2178 (2014.),

–       uzimajući u obzir izjavu sa sastanka na vrhu NATO-a od 5. rujna 2014.,

–       uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.     budući da su terorizam i nasilni ekstremizam velike prijetnje sigurnosti i slobodama na svjetskoj razini;

B.     budući da terorizmom nije samo ugrožena sigurnost ljudi, nego i sloboda govora te raznolikost društava;

C.     budući da je terorizam svjetska prijetnja koju treba riješiti koordiniranim naporom nacionalnih vlada i regionalnih i međunarodnih organizacija; ističe da samo svjetsko savezništvo može učinkovito riješiti ovu prijetnju, u potpunosti poštujući međunarodno pravo, temeljne vrijednosti i međunarodne standarde u pogledu ljudskih prava;

D.     budući da se stanje sigurnosti u Europi drastično izmijenilo u posljednjih nekoliko godina zbog novih sukoba i nemira u neposrednom susjedstvu EU-a, brzog razvoja novih tehnologija i zabrinjavajućeg porasta radikalizacije koja vodi do nasilja i terorizma u EU-u i susjednim zemljama te na svjetskoj razini;

E.     budući da vanjske politike EU-a moraju doprinijeti borbi protiv terorističke prijetnje koja postaje sve ozbiljnija u određenim dijelovima njegovog susjedstva, osobito u Siriji i Libiji; budući da bi se strategije prevencije u području borbe protiv terorizma trebale oslanjati na pluralni pristup koji je usmjeren na izravno suzbijanje priprema napada na teritoriju Unije, ali i na uključivanje potrebe za rješavanjem glavnih uzroka terorizma u spomenute strategije;

F.     budući da je 19. siječnja 2015. potpisan Memorandum o razumijevanju između ESVD-a i Glavnog tajništva Lige arapskih država, između ostalog u cilju jačanja suradnje u političkim i sigurnosnim pitanjima u područjima ranog upozoravanja i odgovora na krizu, borbe protiv terorizma i transnacionalnog organiziranog kriminala te suzbijanja širenja oružja za masovno uništenje;

G.     budući da je EU suočen sa stalnom i sve većom terorističkom prijetnjom koja je u posljednjem desetljeću snažno pogodila nekoliko njegovih država članica, pri čemu su napadi usmjereni na njegove građane kao i na vrijednosti i slobode na kojima se Unija temelji;

H.     budući da internet i društvene mreže omogućuju lakše širenje terorističke propagande; budući da kibernetički terorizam omogućuje terorističkim skupinama uspostavljanje i održavanje veza bez fizičkih ograničenja granica, čime se smanjuje potreba za bazama ili utočištima u zemljama;

I.      budući da je EU suočen s ozbiljnom i rastućom prijetnjom od takozvanih „stranih boraca iz EU-a”, to jest pojedinaca koji odlaze u zemlju u kojoj nemaju boravište niti su njezini državljani u cilju izvršenja ili planiranja terorističkih činova ili sudjelovanja u terorističkoj obuci, ili kao obučavatelji ili kao oni koje se obučava, također u vezi s oružanim sukobima; budući da je od izbijanja rata i nasilja u Siriji, Iraku i Libiji prema procjenama oko 3 500 do 5 000 državljana EU-a napustilo svoje domove kako bi postali strani borci što predstavlja veliki izazov za sigurnost građana EU-a;

1.      pozdravlja stalne zajedničke napore EU-a i arapskih država da surađuju u rješavanju aspekata koji su od zajedničkog interesa, spominjući u tom kontekstu redovne sastanke ministara vanjskih poslova Europske unije i Lige arapskih država i Memorandum o razumijevanju između ESVD-a i Glavnog tajništva Lige arapskih država;

2.      pozdravlja uspostavljanje strateškog dijaloga EU-a i Lige arapskih država, uključujući razmjene o političkim i sigurnosnim pitanjima, razmjenu redovnih sastanaka Političkog i sigurnosnog odbora EU-a i stalnih predstavnika arapskih država te pohvaljuje napredak postignut u području ranog upozoravanja i odgovora na krizu, a posebno punu provedbu Projekta ranog upozoravanja i odgovora na krizu;

3.      pozdravlja sve veći broj inicijativa diljem Europe koje okupljaju različite zajednice i vjerske skupine protiv ekstremizma i u obranu temeljnih vrijednosti, sloboda i sigurnosti za sve građane te pozdravlja Memorandum o razumijevanju EU-a i Arapske lige kojim ovaj dijalog i suradnja dobivaju multilateralnu dimenziju;

4.      primjećuje da je jedan od glavnih uzroka trenutne terorističke prijetnje u EU-u i arapskim državama džihadistički ekstremizam; podržava stajalište da politika usmjerena na deradikalizaciju i borbu protiv terorizma ne može biti učinkovita bez aktivne uloge muslimanskih zajednica u Europi i dijaloga i bliske suradnje s muslimanskim državama izvan Europe;

5.      ističe važnost suradnje na pitanjima humanitarne pomoći razmjenom informacija o kriznim situacijama; ističe važnost razmjene, prema potrebi, ocjena i primjera najbolje prakse te suradnje u vezi s utvrđivanjem praktičnih mjera za pomoć u rješavanju tih prijetnji, uključujući učinkovitije djelovanje kako bi se suzbilo radikalizaciju, novačenje i putovanje terorista i stranih boraca te postupanje s borcima koji se vraćaju na mjesto polaska;

6.      poziva na suradnju u borbi protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, uključujući trgovanje ljudima i drogom te u poboljšanju granične sigurnosti; poziva na poštovanje Rezolucije br. 2133 Vijeća sigurnosti UN-a o plaćanju otkupnine terorističkim skupinama;

7.      ponavlja važnost suradnje između EU-a i Lige arapskih država u području ljudskih prava naglašavajući važnost nastavka promicanja i zaštite ljudskih prava i poštovanja svih ljudskih prava za sve, uključujući pravo na gospodarski i društveni razvoj, slobodu izražavanja i slobodu vjeroispovijedi ili uvjerenja dok se istovremeno promiču vrijednosti tolerancije i suživota među različitim vjeroispovijedima i odbijaju isključivanje, ekstremizam, poticanje i širenje mržnje i nasilja;

8.      snažno osuđuje nedavne napade koje su izvele terorističke skupine i pojedinci u Europi, na Bliskom istoku, u Africi te Aziji; ističe da terorizam predstavlja izravnu prijetnju svim državama i svim narodima neovisno o njihovom etničkom podrijetlu, vjeroispovijedi ili uvjerenju;

9.      podržava potrebu da se borba protiv terorizma uvrsti u politički dijalog EU-a s trećim zemljama, osobito u arapskom svijetu i Africi te da se promiče međunarodna suradnja i provedba svih relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a;

10.    podsjeća da se međunarodna zajednica obvezala na usvajanje mjera kojima se osigurava poštovanje ljudskih prava za sve i vladavine prava kao temelja borbe protiv terorizma i to kada je Opća skupština u svojoj rezoluciji 60/288 usvojila Globalnu protuterorističku strategiju Ujedinjenih naroda u kojoj su države članice donijele odluku da će poduzeti mjere usmjerene na suočavanje s uvjetima koji pogoduju širenju terorizma, uključujući nedostatak vladavine prava i kršenja ljudskih prava, te osigurati da su sve mjere poduzete u svrhu borbe protiv terorizma u skladu s njihovim obvezama u sklopu međunarodnog prava, osobito prava o ljudskim pravima, prava o izbjeglicama i međunarodnog humanitarnog prava ;

11.    podržava potrebu da se naporima EU-a u pogledu borbe protiv terorizma također na pravi način identificiraju duboki socioekonomski i kulturni uzroci ove pojave te da se na njih usmjere spomenuti napori; snažno zagovara razmatranje prirode političkog sustava u državama s kojima surađuje kako bi se zaštitilo poštovanje načela ljudskih prava, vladavina prava i demokracija;

12.    poziva EU da razvije, u suradnji s Ligom arapskih država, namjenski mehanizam usmjeren na ograničavanje pojave trgovine oružjem u sklopu kojeg bi se posebna pozornost posvetila državama iz kojih terorizam potječe ili u kojima se teroriste obučava; poziva EU da pažljivo prati provedbu izvoza oružja, osobito dvojne uporabe tehnologije koja teroristima može poslužiti kao sredstvo;

13.    poziva na ciljane i poboljšane sigurnosne i protuterorističke dijaloge s Alžirom, Egiptom, Irakom, Izraelom, Jordanom, Marokom, Libanonom, Saudijskom Arabijom, Tunisom i Vijećem za suradnju u Zaljevu; poziva na daljnje jačanje političkog dijaloga s Ligom arapskih država, Organizacijom islamske suradnje, Afričkom unijom i drugim relevantnim regionalnim koordinacijskim strukturama kao što je skupina G5 Sahel;

14.    poziva da se u sklopu suradnje u borbi protiv terorizma izričito riješi pitanje prijetnje ISIS-a koji se razvio u veliku pokretačku snagu u pogledu terorizma na teritorijima koji su pod njegovom kontrolom i izvan njih; ističe da borba protiv terorizma znači borba protiv ISIS-a gdje god je on aktivan;

15.    podržava međunarodne inicijative za borbu protiv radikalizacije i terorizma poput prvog međunarodnog centra izvrsnosti za borbu protiv nasilnog ekstremizma („Hedayah”) u Abu Dhabiju i Globalnog fonda za uključenost i otpornost zajednice (GCERF) u Ženevi; primjećuje da uspješna EU-ova Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN) pruža stručna znanja u pogledu suradnje s lokalnim zajednicama te s trećim zemljama;

16.    poziva Komisiju i ESVD da u suradnji s međunarodnim partnerima djeluju kako bi ublažili terorističke prijetnje i prijetnje stabilnosti na temelju sveobuhvatnog pristupa kojim se kombiniraju diplomatske, socioekonomske i razvojne mjere te mjere za sprečavanje sukoba, izgradnju mira i upravljanje krizom;

17.    poziva na jačanje suradnje s ključnim partnerima i državama u pogledu suzbijanja financiranja terorizma; poziva EU da se uključi u dijalog s partnerskim zemljama u pogledu suzbijanja financiranja terorizma, osobito financiranja skupine Da’esh, i da na tom ključnom aspektu blisko surađuje s partnerima, između ostalog i s koalicijom protiv ISIL-a;

18.    potvrđuje potrebu za rješavanjem temeljnih čimbenika radikalizacije podržavanjem inicijativa diljem arapskog svijeta u pogledu mladih, obrazovanja, stručnog osposobljavanja, mogućnosti zapošljavanja, civilnog društva, reforme sigurnosnog sektora i uloge žena;

19.    ističe važnost poboljšanja strateške komunikacije, razvijanja strategije informiranja usmjerene na arapski svijet, što uključuje razvoj protupropagande suprotstavljene terorističkoj propagandi, promicanje temeljnih prava te uzimanje u obzir sve češće zlouporabe interneta u radikalizaciji, komuniciranjem društvenim mrežama i jačanjem komunikacije na arapskom jeziku;

20.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji i Vijeću, ESVD-u, parlamentima država članica, Ligi arapskih država, Organizaciji islamske suradnje i Afričkoj uniji.