PRIJEDLOG REZOLUCIJE o 28. sjednici Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava (UNHRC)
4.3.2015 - (2015/2572(RSP))
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
Barbara Lochbihler, Alyn Smith u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0228/2015
B8‑0232/2015
Rezolucija Europskog parlamenta o 28. sjednici Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava (UNHRC)
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima te konvencije i fakultativne protokole UN-a o ljudskim pravima, uključujući Konvenciju o pravima djeteta i Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena,
– uzimajući u obzir Rezoluciju 60/251 Opće skupštine Ujedinjenih naroda o uspostavi Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHRC),
– uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Europsku socijalnu povelju i Povelju Europske unije o ljudskim pravima,
– uzimajući u obzir strateški okvir i akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju, koji je usvojen 25. lipnja 2012.,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Vijeću UN-a za ljudska prava,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o kršenju ljudskih prava, uključujući hitne rezolucije o tim temama,
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od ... o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2013. te politici Europske unije o tim pitanjima[1],
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove od 9. veljače 2015. o prioritetima EU-a na forumima UN-a za ljudska prava,
– uzimajući u obzir članak 2., članak 3. stavak 5., članke 18., 21., 27. i 47. Ugovora o Europskoj uniji,
– uzimajući u obzir nadolazeću 28. sjednicu UNHRC-a koja će se održati od 2. do 27. ožujka 2015.,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da su poštovanje, promicanje i zaštita univerzalnosti ljudskih prava dio etičke i pravne stečevine Europske unije i neki od kamena temeljaca europske ujedinjenosti i integriteta;
B. budući da su ljudska prava svojstvena svim ljudskim bićima bez obzira na nacionalnost, rasu, spol, etničko podrijetlo, vjeroispovijed ili bilo koji drugi status i budući da je poštovanje tih prava utvrđeno u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima, Međunarodnom paktu o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima i u kasnijim međunarodnim konvencijama, deklaracijama i rezolucijama o ljudskim pravima;
C. budući da su ljudska prava – građanska, politička, gospodarska ili kulturna – nedjeljiva, međusobno povezana i međuovisna te budući da se oduzimanjem bilo kojeg od tih prava izravno negativno utječe na ostala prava;
D. budući da nepoštovanje ljudskih prava i nedostatak legitimnog demokratskog sudjelovanja dovode do nestabilnosti, propasti država, humanitarnih kriza i oružanih sukoba;
E. budući da se djelovanje Unije u odnosima s trećim zemljama provodi u skladu s člankom 21. Ugovora iz Lisabona, kojim se potvrđuje univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava i temeljnih sloboda i propisuje poštovanje ljudskog dostojanstva, načela jednakosti i solidarnosti te načelâ Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava;
F. budući da sve države imaju obvezu poštovati temeljna prava svojeg stanovništva i dužnost poduzimati konkretne mjere u cilju omogućavanja poštovanja tih prava na nacionalnoj razini te surađivati na međunarodnoj razini u cilju uklanjanja prepreka ostvarenju ljudskih prava u svim područjima;
G. budući da se redovnim sjednicama Vijeća za ljudska prava, imenovanjem posebnih izvjestitelja, mehanizmom univerzalnog periodičkog pregleda, posebnim postupcima za rješavanje stanja u određenim državama ili za određene teme doprinosi promicanju i poštovanju ljudskih prava, demokracije i vladavine prava;
H. budući da su neke sadašnje članice Vijeća za ljudska prava nažalost poznate kao najteži kršitelji ljudskih prava i imaju povijest loše suradnje s mandatarima posebnih postupaka UN-a i nepridržavanja obveze izvješćivanja ugovornim tijelima UN-a za ljudska prava;
Vijeće UN-a za ljudska prava
1. pozdravlja prioritete EU-a za nadolazeću 28. redovnu sjednicu Vijeća UN-a za ljudska prava, koji su izneseni u zaključcima Vijeća od 9. veljače 2015.;
2. pozdravlja imenovanje veleposlanika Joachima Rückera na dužnost predsjednika Vijeća za ljudska prava za 2015. godinu;
3. čestita Zeidu Raadu Zeidu Al-Husseinu na imenovanju na dužnost visokog povjerenika za ljudska prava (UNHCHR) i ponovno izražava snažnu potporu njegovu radu i mandatu;
4. pozdravlja prisutnost gđe Federice Mogherini, potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, na sjednici UNHRC-a na visokoj razini jer se time odašilje prava poruka u pogledu snažne predanosti EU-a multilateralnom sustavu ljudskih prava;
5. pozdravlja godišnje izvješće koje je visoki povjerenik za ljudska prava podnio Općoj skupštini UN-a i kojim je obuhvaćeno razdoblje od prosinca 2013. do studenog 2014. te izražava svoju punu podršku nezavisnosti i integritetu njegova Ureda; naglašava da je važno štititi tu nezavisnost kako bi visoki povjerenik i dalje mogao učinkovito i nepristrano obavljati svoju dužnost; ponavlja da za visokog povjerenika za ljudska prava treba izdvojiti primjerena sredstva;
6. podsjeća na to da su se Europski parlament i njegov Pododbor za ljudska prava obvezali na potporu snažnom multilateralnom sustavu ljudskih prava pod okriljem UN-a, uključujući Treći odbor Opće skupštine, Vijeće za ljudska prava, Ured visokog povjerenika za ljudska prava, zajedno s aktivnostima povezanih specijaliziranih agencija UN-a poput Međunarodne organizacije rada te rad mandatara posebnih postupaka UN-a;
7. potiče ESVD da posebno preko izaslanstava EU-a u New Yorku i Genevi pravodobnim i sadržajnim savjetovanjima poveća dosljednost EU-a kako bi se stajalište EU-a jednoglasno iznijelo; ponovno potvrđuje važnost uključivanja aktivnosti koje se provode u New Yorku i Ženevi u kontekstu Opće skupštine UN-a, Trećeg odbora i Vijeća za ljudska prava u relevantne unutarnje i vanjske aktivnosti EU-a kako bi se zajamčila dosljednost;
8. smatra da je vjerodostojnost UNHRC-a ugrožena zbog kontinuiranog zlostavljanja i pritvaranja boraca za ljudska prava i članova oporbe koje provode mnoge države članice UNHRC-a, kao što su Alžir, Kina, Kuba, Etiopija, Saudijska Arabija, Rusija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Gabon, Kazahstan, Katar i Vijetnam; ponavlja svoj stav da bi se članice UNHRC-a trebale birati među državama koje podupiru poštovanje ljudskih prava, vladavinu prava i demokraciju i koje su pristale produljiti stalne pozivnice za sve posebne postupke te potiče države članice da promiču i usvoje kriterije uspješnosti u području ljudskih prava koji bi se trebali primjenjivati na svaku državu koja se izabire u članstvo UNHRC-a; potiče države članice da promiču transparentan, otvoren i konkurentan postupak izbora članica Vijeća UN-a za ljudska prava;
9. ponovno izražava svoju potporu mehanizmu univerzalnog periodičkog pregleda i ističe vrijednost rada u okviru tog mehanizma te poziva članice da aktivno pripremaju svoj univerzalni periodički pregled, među ostalim uključivanjem civilnog društva, da sudjeluju u interaktivnom dijalogu tijekom sjednice o univerzalnom periodičkom pregledu i u raspravama o usvajanju njegovih ishoda, da provedu preporuke iznesene u njemu i da poduzmu konkretne mjere kako bi poboljšale i podržale ispunjenje svojih obveza u pogledu ljudskih prava;
10. i dalje se protivi „blokovskom glasovanju” u UNHRC-u; potiče države članice UNHRC-a da zadrže transparentnost pri glasovanju;
11. poziva EU i države članice da nastave s praćenjem primjene preporuka iz univerzalnog periodičkog pregleda u svim političkim dijalozima EU-a s dotičnim zemljama kako bi se pronašao način na koji se tim zemljama može pružiti potpora u primjeni preporuka;
12. ponovno izražava potporu posebnim postupcima i neovisnom statusu mandatara zahvaljujući kojem mogu potpuno nepristrano obavljati svoju dužnost, poziva sve države na suradnju s mandatarima postupaka i potiče države članice da obznane koje države ne surađuju s njima;
13. smatra da je važno slati parlamentarna izaslanstva na sjednice UNHRC-a i druge relevantne sjednice Opće skupštine UN-a;
14. izražava žaljenje zbog toga što je prostora za interakciju između civilnog društva i UNHRC-a sve manje i što se nevladinim organizacijama pruža manje prilika da izraze svoje stajalište na tim sjednicama; potiče EU i UNHRC da predstavnicima civilnog društva zajamče mogućnost da u najvećoj mogućoj mjeri doprinose sjednicama UNHRC-a i procesu univerzalnog periodičkog pregleda te drugim mehanizmima UN-a u području ljudskih prava bez straha od odmazde nakon povratka u svoju matičnu zemlju;
Građanska i politička prava
15. potvrđuje da je sloboda izražavanja, koja je temelj svakog slobodnog i demokratskog društva, osnovno pravo svakog pojedinca; oštro osuđuje ubojstvo 12 osoba u Francuskoj u siječnju 2015., uključujući ubojstva karikaturista tjednika Charlie Hebdo i četvero ljudi u trgovini košer hrane, kao i ubojstva filmskog redatelja i čuvara u sinagogi u Kopenhagenu, koja su počinili teroristi čija je meta sloboda govora i vjeroispovijedi;
16. osuđuje upotrebu vjere u svrhe ekstremističkih i džihadističkih skupina u svim zemljama, a posebno u Siriji, Iraku, Libiji, Mjanmaru, Nigeriji i Srednjoafričkoj Republici, čije aktivnosti uključuju oružane i bombaške napade, samoubilačke bombaške napade, otmice i druge nasilne činove kojima teroriziraju stanovništvo; smatra da borba protiv terorizma iziskuje djelovanje kojim se rješavaju njegovi temeljni uzroci, koji obuhvaćaju socijalnu isključenost, političku marginalizaciju i nejednakost; poziva na pojačane napore u cilju zaštite prava pripadnika vjerskih manjina;
17. izražava zabrinutost zbog svih ograničenja slobode okupljanja i udruživanja, uključujući zabrane organizacija civilnog društva, agresivnu primjenu kaznenih zakona o kleveti i drugih restriktivnih zakona, prekomjerne zahtjeve za registraciju i izvještavanje te pretjerano restriktivne propise o financiranju iz inozemstva i potvrđuje da su sloboda udruživanja i mirnog okupljanja osnovni elementi ljudskih prava;
18. poziva sve vlade da promiču i podupiru organizacije civilnog društva i borce za ljudska prava te da im omoguće djelovanje bez straha, represije ili zastrašivanja i da surađuju s UNHRC-om u okviru mehanizma univerzalnog periodičkog pregleda te da zajamče da zemlje odgovorne za odmazde protiv aktivista za ljudska prava za to odgovaraju, posebno za slučajeve odmazda sa smrtnim posljedicama, poput one koja je u ožujku 2014. u Kini prouzročila smrt aktivista za ljudska prava Caa Shunlija, koji se pokušao ukrcati na zrakoplov kako bi prisustvovao sjednici UNHRC-a u Ženevi u rujnu 2013. godine;
19. ponavlja da osuđuje primjenu smrtne kazne i snažno podupire uvođenje moratorija na smrtnu kaznu kao korak prema njezinu ukidanju;
20. ponavlja važnost borbe protiv mučenja i drugih oblika zlostavljanja te činjenice da se EU obvezao to pitanje, uključujući u pogledu djece, učiniti prioritetom i potpomoći rad posebnog izvjestitelja UN-a za mučenja; potiče ESVD, Komisiju i države članice EU-a da pokažu zajedničku predanost iskorjenjivanju nasilja i podršci žrtvama, posebno nastavljajući ili, u nekim slučajevima, započinjući doprinositi dobrovoljnom fondu UN-a za žrtve mučenja i posebnom fondu utemeljenom Fakultativnim protokolom uz Konvenciju protiv mučenja;
21. izražava zabrinutost zbog ustrajne i rasprostranjene diskriminacije i povrede prava migranata, uključujući tražitelje azila i izbjeglice; poziva EU i države članice da podrže rad posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava migranata kao i primjenu njegovih preporuka; poziva vlade da poštuju ljudska prava i neotuđivo dostojanstvo migranata, da zaustave samovoljna uhićenja i pritvaranja te da, kako bi se izbjeglo prekomjerno pritvaranje nezakonitih migranata, revidiraju trajanje pritvora kada je to potrebno i primjenjuju mjere alternativne pritvoru; poziva vlade da u svim okolnostima poštuju načelo zabrane prisilnog vraćanja i da se u potpunosti pridržavaju svojih međunarodnih pravnih obveza u vezi s protjerivanjem migranata; poziva države da, ako to još nisu učinile, uvedu sustave i postupke kojima će zajamčiti da se svi njihovi programi i institucije u području migracije u potpunosti pridržavaju međunarodnih pravnih obveza država u vezi s ljudskim pravima;
22. podržava najnovije izvješće posebnog izvjestitelja UNHRC-a i zaključke o suvremenim oblicima rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i s tim povezane netolerancije; poziva EU i države članice da u okviru svoje unutarnje politike provedu preporuke posebnog izvjestitelja kako bi suzbile širenje rasizma, etničke i ksenofobne mržnje i poticanje na nju preko interneta i društvenih mreža poduzimanjem odgovarajućih zakonodavnih mjera, uz potpuno poštovanje ostalih temeljnih prava kao što je sloboda izražavanja i mišljenja;
23. uviđa da je brz razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija u cijelom svijetu izmijenio mogućnosti za ostvarenje slobode izražavanja i time doveo do stvaranja znatnih prednosti, ali i razloga za zabrinutost; u tom kontekstu pozdravlja Smjernice EU-a o slobodi izražavanja na internetu i izvan njega, koje je Vijeće donijelo u svibnju 2014., i osuđuje sva ograničenja digitalne komunikacije, uključujući ona koja se odnose na aktere civilnog društva; ponavlja da je potrebno posvetiti posebnu pozornost pravima novinara i blogera;
24. potiče UNHRC na nastavi raspravu o pravu na privatnost i da u tu svrhu imenuje posebnog izvjestitelja UN-a za pravo na privatnost, posebno u kontekstu digitalne komunikacije;
Socijalna i gospodarska prava
25. prima na znanje činjenicu da je cilj UN-ova razvojnog plana za razdoblje nakon 2015. za Milenijske razvojne ciljeve iskorijeniti siromaštvo do 2030. godine holističkim pristupom gospodarskim, socijalnim i ekološkim pitanjima; pozdravlja sažeto izvješće Glavnog tajnika UN-a uoči posebnog sastanka na vrhu UN-a o ciljevima održivog razvoja za razdoblje nakon 2015. godine; podržava poziv glavnog tajnika UN-a na zauzimanje pristupa usmjerenog na potrebe i prava ljudi u cilju iskorjenjivanja siromaštva;
26. smatra da je važno uhvatiti se u koštac s problemom sve većih i ekstremnih nejednakosti u cilju borbe protiv siromaštva općenito i konkretno promicati socijalna i gospodarska prava olakšavanjem pristupa hrani, vodi, obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i primjerenom stanovanju; u tom kontekstu naglašava sve veći problem nezakonitog prisvajanja zemlje, koji je potrebno riješiti;
27. smatra da se korupcijom, utajom poreza, lošim upravljanjem javnim dobrima i nedostatkom odgovornosti doprinosi kršenju prava građana jer se tako smanjuju dostupna sredstva za ulaganja u prijeko potrebne javne usluge kao što su obrazovanje, osnovne zdravstvene usluge i druga socijalna infrastruktura te se time održava stopa siromaštva stanovništva; podsjeća na to da su u skladu s Međunarodnim paktom o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima vlade obvezne poštovati prava svojih građana stavljanjem na raspolaganje odgovarajućih sredstava; s time u vezi ističe da je posebnu pozornost potrebno posvetiti zaštiti boraca za ljudska prava koji promiču gospodarska, socijalna i kulturna prava;
28. ponavlja svoj poziv EU-u i državama članicama da podupru imenovanje posebnog izvjestitelja UN-a za financijski kriminal, korupciju i ljudska prava;
Poslovanje i ljudska prava
29. snažno podupire učinkovito i sveobuhvatno širenje i primjenu vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima u EU-u i izvan njega te naglašava potrebu za poduzimanjem svih potrebnih političkih i zakonodavnih mjera kako bi se riješio problem propusta u učinkovitoj primjeni vodećih načela UN-a, uključujući u pogledu pravosuđa; pozdravlja inicijativu povezanu s uredbom o uspostavljanju sustava dužne pažnje za lance opskrbe za odgovorno nabavljanje minerala iz područja pogođenih sukobima; poziva sve dionike da aktivno sudjeluju u 11. sjednici radne skupine UN-a o pitanju ljudskih prava i transnacionalnih korporacija te drugih poslovnih poduzeća te da podrže napore za usklađivanje svojih politika sa smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća i s vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima; ponavlja svoj zahtjev Komisiji da do kraja 2015. godine podnese izvješće o primjeni vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima u državama članicama EU-a;
30. traži od Komisije i ESVD-a da potiču izaslanstva EU-a diljem svijeta na suradnju s poduzećima u EU-u u cilju promicanja poštovanja ljudskih prava i da zajamče da su poslovanje i ljudska prava jedna od središnjih tema u lokalnim pozivima za prijedloge u okviru europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava; poziva EU i države članice da od početka aktivno sudjeluju u raspravama o otvorenoj međuvladinoj radnoj skupini za izradu pravno obvezujućeg međunarodnog instrumenta za poslovanje i ljudska prava u okviru sustava UN-a;
Prava žena
31. poziva EU da aktivno sudjeluje na 59. sjednici Komisije o statusu žena i da nastavi borbu protiv svih pokušaja da se ugrozi UN-ova pekinška platforma za djelovanje, koja će se revidirati prigodom 20. obljetnice Četvrte svjetske konferencije o ženama u pogledu, među ostalim, pristupa obrazovanju i zdravstvu kao temeljnim ljudskim pravima te seksualnih i reproduktivnih prava;
32. kritički primjećuje da su usprkos dosad ostvarenom napretku u postizanju rodne ravnopravnosti i osnaživanju žena u mnogim zemljama i dalje na snazi diskriminirajući zakoni, posebno u području obiteljskih pitanja i pristupa imovini; primjećuje da su žene još uvijek u vrlo velikoj mjeri nedovoljno zastupljene na položajima na kojima se donose odluke i da je nasilje nad ženama i dalje široko rasprostranjeno, a pristup pravosuđu ograničen usprkos broju žena koje svakodnevno umiru kao posljedica obiteljskog nasilja; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nazadovanja koje je zabilježeno u nekim zemljama, posebno u području seksualnih i reproduktivnih prava;
33. oštro osuđuje upotrebu, pa i kao ratne taktike, seksualnog nasilja nad ženama, što obuhvaća zločine kao što su masovna silovanja, seksualno ropstvo, prisilna prostitucija, rodno utemeljeni oblici progona uključujući genitalno sakaćenje žena, trgovanje ženama, prisilno sklapanje braka u ranoj dobi, ubojstva iz časti i sve druge oblike seksualnog nasilja; ponovno poziva EU i države članice da potpišu i ratificiraju Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji;
34. podsjeća na predanost EU-a uključivanju ljudskih prava i rodnih pitanja u misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike, u skladu s ključnim Rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a 1325 i 1820 o ženama, miru i sigurnosti; s tim u vezi ponovno poziva EU i države članice da u procesu izgradnje trajnog pomirenja pruže potporu sustavnom sudjelovanju žena kao ključnoj sastavnici mirovnih procesa i da prepoznaju potrebu za uključivanjem rodne perspektive u područje sprečavanja sukoba, mirovnih operacija, humanitarne pomoći i obnove poslije sukoba te procesa demokratske tranzicije;
Prava djece
35. izražava zabrinutost zbog toga što usprkos napretku postignutom nakon donošenja Konvencije o pravima djeteta iz 1989. najmanje 58 milijuna djece, posebno djevojčica, djece iz siromašnih obitelji, djece s invaliditetom i djece na područjima pogođenim sukobima ne pohađa školu, a mnoga djeca i dalje pate od bolesti koje se mogu lako spriječiti, dok su druga primorana raditi;
36. poziva sve države da se obvežu na uklanjanje najgorih oblika dječjeg rada kako je određeno člankom 3. Konvencije Međunarodne organizacije rada br. 182, koji obuhvaćaju ropstvo djece, trgovinu djecom, dječju prostituciju i opasan rad koji utječe na tjelesno i mentalno zdravlje djeteta;
37. podsjeća da je jedna od najvažnijih obveza države omogućiti svakom djetetu obrazovanje poboljšanjem mogućnosti, osnivanjem odgovarajućih institucija te uklanjanjem strukturnih uzroka glavnih prepreka univerzalnom osnovnoškolskom obrazovanju, među ostalim smanjenjem stopa napuštanja školskog sustava koje i dalje predstavlja jednu od glavnih prepreka univerzalnom osnovnoškolskom obrazovanju;
38. poziva na odgovarajuće financiranje programa demobilizacije i reintegracije djece koja su sudjelovala u oružanim sukobima i djece koja su bila vojnici sredstvima EU-a; ponovno izražava snažnu potporu kampanji „Djeca, ne vojnici”; pozdravlja godišnja izvješća posebne predstavnice UN-a za djecu i oružani sukob i posebne predstavnice UN-a za nasilje nad djecom te izvješće posebne izvjestiteljice za prodaju djece, dječju prostituciju i dječju pornografiju;
Prava pripadnika skupina LGBTI
39. izražava zabrinutost zbog nedavnog porasta broja diskriminirajućih zakona i praksi te nasilja nad pojedincima na temelju njihove spolne orijentacije i rodnog identiteta; potiče na pomno praćenje situacije pripadnika skupina LGBTI, uključujući u Nigeriji i Gambiji, gdje su zbog nedavno uvedenih zakona protiv pripadnika skupina LGBTI životi seksualnih manjina u opasnosti; izražava snažnu zabrinutost zbog takozvanih „antipropagandnih” zakona kojima se ograničava sloboda izražavanja i okupljanja, poput onih u Rusiji i Litvi i onih koji se trenutačno razmatraju parlamentu Kirgistana; pozdravlja rezoluciju UNHRC-a o borbi protiv nasilja i diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta koja je usvojena 26. rujna 2014.; izražava žaljene zbog činjenice da je UNHRC 26. lipnja 2014. usvojio rezoluciju o zaštiti obitelji, kojom se potencijalno ugrožava načelo univerzalnih i nedjeljivih ljudskih prava; potvrđuje svoju potporu kontinuiranom radu visokog povjerenika UN-a za ljudska prava na promicanju i zaštiti ostvarivanja svih ljudskih prava za pripadnike skupina LGBTI, posebno preko izjava, izvješća i kampanje Slobodni i jednaki; potiče visokog povjerenika za ljudska prava da se nastavi boriti protiv diskriminirajućih zakona i praksi;
Klimatske promjene i ljudska prava
40. naglašava da je utjecaj klimatskih promjena na ranjive skupine i pojedince velik, posebno u zemljama s niskim prihodima te obalnim i niskim otočnim zemljama koje nemaju gospodarske resurse za prilagodbu ozbiljnim promjenama u okolišu;
41. pozdravlja priznanje UNHRC-a da promjene u okolišu štetno utječu na egzistenciju stanovništva te predstavljaju prepreke ostvarenju temeljnih, međunarodno priznatih ljudskih prava; stoga apelira na države stranke da donesu hitne i ambiciozne mjere za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima na nadolazećoj Konferenciji o klimatskim promjenama u Parizu 2015.;
42. traži od Komisije i ESVD-a da aktivno sudjeluju u raspravi o izrazu „klimatski izbjeglica”, pa i o mogućoj pravnoj definiciji u međunarodnom pravu ili u drugim pravno obvezujućim međunarodnim sporazumima;
Borba protiv nekažnjavanja i Međunarodni kazneni sud (MKS)
43. podsjeća na svoju punu podršku radu Međunarodnog kaznenog suda u cilju iskorjenjivanja prakse nekažnjavanja počinitelja najtežih zločina koji su od važnosti za međunarodnu zajednicu i radi pružanja pravde žrtvama ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida; ostaje na oprezu u vezi s bilo kakvim pokušajem podrivanja legitimiteta ili neovisnosti Suda; potiče EU i njegove države članice da surađuju sa Sudom i pruže mu snažnu diplomatsku, političku i financijsku potporu, pa i u UN-u; poziva EU i njegove države članice te posebne predstavnike EU-a da pružaju aktivnu podršku Međunarodnom kaznenom sudu, izvršenju njegovih odluka te borbi protiv nekažnjavanja za zločine obuhvaćene Rimskim statutom; pozdravlja činjenicu da je Palestina nedavno ratificirala Rimski statut i apelira na EU da osudi sve kaznene mjere poduzete protiv Palestine zbog ostvarivanja tog prava;
Autohtoni narodi
44. poziva ESVD, Komisiju i države članice da podupru reviziju mandata za mehanizam stručnjaka za prava autohtonih naroda u skladu sa završnim dokumentom sa Svjetske konferencije o autohtonim narodima (Rezolucija Opće skupštine UN-a 69/2) u cilju praćenja, ocjenjivanja i poboljšanja primjene Deklaracije o pravima autohtonih naroda; poziva države članice da zatraže od svih mandatara za posebne postupke da posebnu pozornost pridaju pitanjima koja se odnose na žene i djevojčice pripadnice autohtonih naroda te da o tim pitanjima sustavno obavještavaju UNHRC; poziva ESVD i države članice da aktivno podupiru izradu akcijskog plana za autohtone narode na razini cijelog sustava, kao što je zatražila Opća skupština UN-a u svojoj rezoluciji iz rujna 2014., posebno u pogledu organizacije redovnih savjetovanja s autohtonim narodima u sklopu tog procesa;
Međunarodni kulturni i sportski događaji i ljudska prava
45. osuđuje sve prisutniju praksu autoritarnih zemalja koje kao domaćini velikih sportskih ili kulturnih događaja nastoje poboljšati svoj međunarodni legitimitet uz istodobno daljnje ograničavanje drugačijeg mišljenja u zemlji; poziva EU i njegove države članice da aktivno pokrenu to pitanje, među ostalim u okviru UNHRC-a, te da surađuju s nacionalnim sportskim savezima, poslovnim subjektima i organizacijama civilnog društva u vezi s načinima njihova sudjelovanja na takvim događajima, pa i u odnosu na prve Europske igre u Bakuu 2015. godine te Svjetsko nogometno prvenstvo FIFA-e 2018. u Rusiji;
Bespilotne letjelice
46. ponavlja svoj poziv na pripremu zajedničkog stajališta EU-a o upotrebi naoružanih bespilotnih letjelica, u okviru koje bi se pridala izuzetna važnost poštovanju ljudskih prava i međunarodnoga humanitarnog prava te bi se rješavala pitanja kao što su pravni okvir, razmjernost, odgovornost, zaštita civila i transparentnost; ponovno apelira na EU da zabrani razvoj, proizvodnju i upotrebu potpuno autonomnog oružja kojim se omogućuje provođenje napada bez ljudskog djelovanja; poziva EU da podrži nastojanja na regionalnoj i međunarodnoj razini da se suprotstavi praksi izvansudskih smaknuća i naručenih ubojstava i da ih se zabrani te da poduzme pravne mjere svaki put kada su pojedinac ili organizacija potencijalno povezani s nezakonitim naručenim ubojstvima u inozemstvu; ustraje u tome da ljudska prava budu uvrštena u sve dijaloge s trećim zemljama o borbi protiv terorizma;
Prava migranata
47. izričito tvrdi da ljudska prava i međunarodno pravo trebaju biti u središtu svih graničnih politika EU-a; potiče EU da osmisli snažnije politike u cilju rješavanja problema u vezi s migrantima, izbjeglicama i tražiteljima azila na način koji je u skladu s međunarodnim pravom u vezi s ljudskim pravima i poziva EU da zajamči učinkovite zajedničke standarde za postupke prihvata diljem Unije te da pojača suradnju i pravednu raspodjelu tereta među državama članicama, među ostalim u pogledu prihvata i zbrinjavanja izbjeglica te doprinosa službama za potragu i spašavanje kao pomoć migrantima u opasnosti na moru;
Prioriteti EU-a u vezi s pojedinim zemljama
Ukrajina
48. izražava nadu da će sporazum o prekidu vatre, temeljen na Sporazumu iz Minska, potrajati; u potpunosti podupire promatračku misiju UN-a za ljudska prava i posebnu promatračku misiju OESS-a u Ukrajini te poziva na jačanje potonje; ističe da je izrazito zabrinut zbog sudbine osoba koje su interno raseljene zbog oružanog sukoba u jugoistočnim regijama; i dalje je zabrinut zbog diskriminacije i sveprisutnog kršenja ljudskih prava lokalnog stanovništva na Krimu, posebno krimskih Tatara; poziva države članice EU-a da podupru sve moguće napore na razini UN-a u borbi protiv nekažnjavanja te da provedu nepristrane istrage o nasilnim događajima i kršenjima ljudskih prava povezanim sa suzbijanjem prosvjeda na Maidanu, pripojenjem Krima i oružanim sukobom u jugoistočnim regijama;
Demokratska Narodna Republika Koreja
48. pozdravlja planirano produženje mandata posebnom izvjestitelju za stanje ljudskih prava u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji; pozdravlja i rezoluciju Opće skupštine UN-a kojom se ohrabruje Vijeće sigurnosti UN-a u poduzimanju odgovarajućih mjera za jamčenje odgovornosti, među ostalim razmatranjem mogućnosti da se predmet o stanju u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji uputi Međunarodnom kaznenom sudu; poziva Vijeće za ljudska prava da ponovi svoj poziv na utvrđivanje odgovornosti, među ostalim u vezi s odgovornima za zločine protiv čovječnosti u skladu s politikama utvrđenima na najvišoj razini Demokratske Narodne Republike Koreje; pozdravlja uspostavu terenske strukture u Republici Koreji za jačanje praćenja situacije i prikupljanje dokaza u cilju jamčenja utvrđivanja odgovornosti te potiče sve države na suradnju s tom strukturom; poziva Vijeće za ljudska prava da pomnije prati stanje u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji sazivanjem formalnog tijela u kojem će biti zastupljene žrtve kršenja prava u kontekstu nadolazeće sjednice Vijeća za ljudska prava;
Iran
49. pozdravlja rezoluciju UNHRC-a iz ožujka 2014. o stanju ljudskih prava u Islamskoj Republici Iranu i produženje mandata posebnom izvjestitelju te poziva Iran da dopusti posebnom izvjestitelju UN-a ulazak u zemlju kao ključni pokazatelj voljnosti Irana da poduzme korake za otvaranje dijaloga o ljudskim pravima; ponovno osuđuje primjenu smrtne kazne u Iranu i visoku stopu pogubljenja; podupire zajedničku izjavu mandatara za posebne postupke UN-a iz kolovoza 2014. u kojoj se osuđuje val uhićenja i presuda sudionicima civilnog društva u Iranu; poziva EU i UNHRC da nastave pozorno pratiti stanje ljudskih prava te da jamče da ljudska prava ostanu ključni prioritet u svim odnosima s iranskom vladom;
Mjanmar/Burma
50. podupire izvješće posebnog izvjestitelja UN-a sa 69. sjednice Opće skupštine UN-a o stanju ljudskih prava u Mjanmaru, u kojemu se prepoznaje dosad postignuti napredak i utvrđuju preostala problematična područja, posebno u vezi sa stanjem u državi Rakhine i situacijom u kojoj se nalazi zajednica Rohingya, koja je dodatno pogoršana činjenicom da ta zajednica nema pravni status te je stoga i dalje suočena sa sustavnom diskriminacijom; osuđuje napade na civile u državama Kachin i Shan, seksualno nasilje koje su počinile snage sigurnosti tijekom oružanog sukoba, postojanje političkih zatvorenika, zlostavljanje boraca za ljudska prava, aktivista i medijskih djelatnika, izvansudska smaknuća, oduzimanje zemlje i napade na vjerske i etničke manjine, posebno na manjinu Rohingya, što su sve ozbiljni problemi ljudskih prava koji su i dalje neriješeni; izražava žaljenje zbog činjenice da se burmanska vlada ne samo uglavnom oglušila na preporuke UN-a već je i obustavila pregovore s Uredom visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) u vezi s otvaranjem njegova ureda u toj zemlji; poziva burmansku vladu da počne rješavati sva ta pitanja, da provede preporuke UN-a i da otvori ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava u zemlji; poziva UNHRC da obnovi mandat posebnog izvjestitelja pod točkom 4.; smatra da bi o pregovorima o sporazumu o ulaganju između EU-a i Mjanmara trebalo dobro razmisliti jer bi zbog stranih ulaganja u zemlji moglo doći do još goreg kršenja ljudskih prava te nasilja nad vjerskim manjinama i njihove diskriminacije;
Bjelarus
51. izražava duboku zabrinutost zbog stalnog kršenja ljudskih prava u Bjelarusu; osuđuje tri pogubljenja počinjena 2014., zlostavljanje boraca za ljudska prava, progon neovisnih novinara, cenzuru svih vrsta komunikacije na internetu i restriktivno zakonodavstvo o nevladinim organizacijama; poziva na obnavljanje mandata posebnom izvjestitelju UN-a te poziva vladu da omogući potpuni pristup mandatarima za posebne postupke UN-a, uključujući posebnog izvjestitelja;
Bahrein
52. i dalje je zabrinut zbog građanskog razdora u Bahreinu i stanja boraca za ljudska prava i oporbenih političkih aktivista u zemlji; poziva sve dionike u Bahreinu da započnu konstruktivne i uključive razgovore u cilju istinskog pomirenja i poštovanja ljudskih prava svih bahreinskih zajednica; poziva na trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu svih zatvorenika savjesti, novinara, boraca za ljudska prava i mirnih prosvjednika te podupire zajedničku izjavu mandatara za posebne postupke UN-a od 4. veljače 2015. o uhićenju visoko pozicioniranog oporbenog političara i raspuštanju naknadnih prosvjeda; poziva države članice EU-a i druge članice UNHRC-a da nastave pozorno pratiti stanje ljudskih prava u Bahreinu, fokusirajući se na provedbu obveza koje je Bahrein preuzeo tijekom postupka univerzalnog periodičkog pregleda i na preporuke bahreinskog neovisnog istražnog povjerenstva, koje je pozdravio bahreinski kralj;
53. žali zbog toga što vlada Bahreina nije ostvarila napredak u području suradnje s Uredom visokog povjerenika za ljudska prava i posebnim postupcima UNHRC-a te poziva države članice EU-a da na sjednici UNHRC-a u ožujku rade na usvajanju rezolucije u kojoj će pozvati na potpunu provedbu obveza koje je Bahrein preuzeo tijekom procesa univerzalnog periodičkog pregleda i preporuka, uključujući preporuke u vezi s borcima za ljudska prava, koje je izdalo bahreinsko nezavisno istražno povjerenstvo, koje je od OHCHR-a zatražilo da izvijesti o stanju ljudskih prava na terenu i napretku ostvarenom u području suradnje Bahreina s mehanizmima UN-a u području ljudskih prava;
Egipat
54. poziva države članice da na nadolazećoj sjednici UNHRC-a kolektivno apeliraju na Egipat da hitno i bezuvjetno oslobodi sve koji su pritvoreni zbog mirnog ostvarivanja svojih prava na slobodu izražavanja, okupljanja i udruživanja te da zajamči nezavisnost pravosuđa; također traži da egipatska vlada donese zakonodavstvo u skladu s međunarodnim standardima i da zaštiti pravo na udruživanje koje je utvrđeno u egipatskom ustavu, uključujući pravo na primanje i pružanje sredstava, te da povuče Zakon o prosvjedima iz studenog 2013. i uvede novo zakonodavstvo kojim će se jamčiti sloboda okupljanja; potiče vladu da pokrene sudsku istragu kako bi se utvrdio identitet osoba odgovornih za naručivanje nezakonitih ubojstava i njihovo izvršavanje tijekom gušenja uglavnom mirnih prosvjeda koji su se održavali od 3. srpnja 2013., uključujući rastjerivanja od 14. kolovoza 2013. s trga Rabaa i Nahda tijekom kojih je ubijeno najmanje 1 000 prosvjednika;
55. potiče Egipat da provede nezavisne, nepristrane i učinkovite istrage svih slučajeva kršenja ljudskih prava počinjenih od 2011., uključujući zločine seksualnog nasilja, te da se pobrine da počinitelji odgovaraju za svoja djela i da se žrtvama pruži odgovarajuća pravna zaštita u skladu s međunarodnim standardima; poziva egipatske vlasti da hitno ponište sve smrtne presude i daju nalog za ponovna suđenja na kojima će biti zajamčeno pravo na pošteno suđenje i pravični postupak te da uvedu trenutačni moratorij na smrtnu kaznu i pogubljenja, trenutačno oslobode sve pritvorene novinare i medijske djelatnike te zajamče pravo na slobodu informiranja i izražavanja u skladu s međunarodnim standardima;
56. poziva egipatske vlasti da dopuste posjet posebnog izvjestitelja UN-a za nasilje nad ženama, koji je u načelu dogovoren, ali je na čekanju od početka 2014., i da pozovu relevantne mehanizme i postupke UN-a za ljudska prava, osobito posebnog izvjestitelja za slobodu okupljanja, posebnog izvjestitelja za mučenja, posebnog izvjestitelja za ljudska prava u borbi protiv terorizma i posebnog izvjestitelja za nezavisnost sudaca i odvjetnika; poziva egipatske vlasti da zajamče usklađenost nacionalnog prava s međunarodnim standardima za ljudska prava i da trenutačno povuku zakon br. 136/2014 i obustave vojna suđenja civilima te ponište sve presude izrečene civilima na vojnim sudovima i izdaju nalog za hitna ponovna suđenja pred civilnim sudovima; poziva EU i države članice da podrže čvrstu izjavu o tim pitanjima;
Okupirani palestinski teritorij/Izrael
57. izražava duboku zabrinutost zbog humanitarne krize prouzročene izraelskim vojnim napadom u srpnju 2014., operacijom Zaštitni rub, koji je rezultirao raseljavanjem i razaranjem takvih razmjera kakvi nisu zabilježeni od početka izraelske okupacije 1967. godine; izražava žaljenje zbog činjenice da izraelska vlada blokadom Pojasa Gaze i dalje znatno ograničava međunarodne pokušaje humanitarne i razvojne intervencije u Gazi; ističe da je za uspjeh rekonstrukcije nužno potpuno ukidanje izraelske blokade Pojasa Gaze; smatra blokadu kolektivnim kažnjavanjem cijelog palestinskog civilnog stanovništva u Gazi;
58. poziva EU i države članice da u javnoj izjavi tijekom UNHRC-a javno izraze potporu istražnom povjerenstvu UN-a i osude nesurađivanje izraelskih vlasti i neomogućavanje pristupa istražnom povjerenstvu; ističe da su pravda i poštovanje vladavine prava neizostavni temelji za mir i naglašava da se dugogodišnja praksa sustavnog nekažnjavanja kršenja međunarodnog prava mora prekinuti; pozdravlja preliminarnu istragu stanja u Palestini koju je otvorio tužitelj Međunarodnog kaznenog suda (MKS); poziva EU na punu suradnju s uredom tužitelja MKS-a; poziva EU da se ponovno prihvati točke 7. dnevnog reda UNHRC-a i da oštro osudi kontinuirano kršenje međunarodnog prava i neprovođenje savjetodavnog mišljenja Međunarodnog kaznenog suda te da podrži obnovu mandata istražnog povjerenstva;
Saudijska Arabija
59. izražava duboku zabrinutost zbog stanja ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji, koja je trenutačno članica Vijeća UN-a za ljudska prava; poziva EU i države članice da izvrše pritisak na saudijske vlasti kako bi omogućile nezavisnost tiska i medija te zajamčile slobodu izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja, bezuvjetno oslobodile sve borce za ljudska prava i druge zatvorenike savjesti koji su pritvoreni i osuđeni samo zato što su ostvarivali svoje pravo na slobodu izražavanja, kako bi potpisale i ratificirale Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, ukinule Specijalizirani kazneni sud i prekinule s praksom javnih dekapitacija, kamenovanja i drugih oblika nasilja;
Sirija
60. izražava duboku zabrinutost zbog dramatičnih razmjera kršenja međunarodnog prava o ljudskim pravima i humanitarnog prava u Siriji, uključujući učestalo zlostavljanje i samovoljna uhićenja boraca za ljudska prava; poziva na oslobađanje miroljubivih sirijskih aktivista, i onih koje je pritvorila sirijska vlada, i onih koje su zatočile oružane skupine; traži od EU-a i država članica da snažno podrže utvrđivanje odgovornosti i obnavljanje mandata istražnom povjerenstvu UN-a;
Mali
61. pozdravlja rad neovisnog UN-ovog stručnjaka za stanje ljudskih prava na Maliju te poziva UNHRC da mu produži mandat; pozdravlja napredak koji je vlada Malija postigla u ponovnom uspostavljanju pravosudnog sustava u nekim dijelovima države te istragama o mučenju i ubijanju 21 vojnika elitne postrojbe 2012. godine, zajedno s uspostavom povjerenstva za istinu, pravdu i pomirenje; i dalje je zabrinut zbog pogoršanja stanja sigurnosti i stalnog korištenja i regrutiranja djece vojnika te poziva vladu Malija da istraži i pozove na odgovornost osobe iz svih zaraćenih strana koje su odgovorne za povrede prava počinjene tijekom oružanog sukoba 2012. i 2013. te da zajamči da se svakim budućim mirovnim sporazumom poziva na odgovornost, jačanje povjerenstva za utvrđivanje istine i provjeru pripadnika snaga sigurnosti;
Južni Sudan
62. poziva Afričku uniju da objavi izvješće svog istražnog povjerenstva za kršenje ljudskih prava i zlostavljanja koje su počinile sve strane u Južnom Sudanu u cilju promicanja pravde u slučajevima kršenja ljudskih prava počinjenih od početka sukoba; potiče Vijeće za ljudska prava da donese rezoluciju u kojoj će naglasiti da su pravedne i vjerodostojne istrage i progon kaznenih djela u skladu s međunarodnim pravom ključni kako bi Južni Sudan izašao iz začaranog kruga brutalnosti potaknute nekažnjavanjem i u tom pogledu poziva na to da se razmotri mogućnost uspostave hibridnog pravosudnog mehanizma te i dalje apelira na Južni Sudan da pristupi Rimskom statutu, također potiče Vijeće za ljudska prava da uspostavi funkciju posebnog izvjestitelja za Južni Sudan kako bi se uz potporu međunarodne zajednice doprinijelo promicanju pravednog i vjerodostojnog progona te širih mjera utvrđivanja odgovornosti;
Šri Lanka
63. prima na znanje obećanja novoizabrane vlade Šri Lanke te je poziva da u razdoblju do UNHRC-a u rujnu 2015. poduzme konkretne mjere za utvrđivanje odgovornosti kako bi ispunila svoja obećanja i poboljšala stanje ljudskih prava u zemlji, uključujući ozbiljne istrage i progon te druge korake za rješavanje šireg problema nekažnjavanja i kršenja ljudskih prava, te da u potpunosti surađuje s Uredom visokog povjerenika UN-a za ljudska prava u vezi s njegovom međunarodnom istragom o Šri Lanci;
Uzbekistan
64. apelira na države članice da preuzmu inicijativu i podnesu rezoluciju UNHCR-a pod točkom 4. u cilju uspostave posebnog mehanizma UN-a za Uzbekistan kojim će se zajamčiti nadzor UN-a, javno izvješćivanje i rasprava UNHCR-a o katastrofalnom stanju ljudskih prava u Uzbekistanu tijekom 2015. godine kada se ujedno obilježava i deseta obljetnica masakra u Andidžanu, s obzirom na to da Uzbekistan u prošlosti nije surađivao s mehanizmima UN-a za ljudska prava i na kontinuirano pritvaranje velikog broja političkih protivnika i boraca za ljudska prava, kontinuirano ograničavanje slobode udruživanja i slobode izražavanja i medija te kontinuiranu upotrebu prisilnog rada i dječjeg rada;
Meksiko
65. potiče vladu Meksika da ostvari napredak u istrazi o nestanku 43 studenata u meksičkoj državi Iguali, da privede pravdi počinitelje tih zločina i da ojača borbu protiv korupcije, nekažnjavanja i organiziranog kriminala;
*
* *
66. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predsjednici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Vijeću sigurnosti UN-a, glavnom tajniku UN-a, predsjedniku 69. Opće skupštine UN-a, predsjedniku Vijeća UN-a za ljudska prava i visokom povjereniku UN-a za ljudska prava.
- [1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)....