Prijedlog rezolucije - B8-0243/2015Prijedlog rezolucije
B8-0243/2015

    PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Venezueli

    9.3.2015 - (2015/2582(RSP))

    podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
    u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika

    Javier Couso Permuy, Marina Albiol Guzmán, Inês Cristina Zuber, João Ferreira, Miguel Viegas, Fabio De Masi, Neoklis Sylikiotis, Ángela Vallina, Paloma López Bermejo, Lidia Senra Rodríguez, Sabine Lösing, Sofia Sakorafa, Emmanouil Glezos, Younous Omarjee, Kostas Chrysogonos, Stelios Kouloglou u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a

    Postupak : 2015/2582(RSP)
    Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
    Odabrani dokument :  
    B8-0243/2015
    Podneseni tekstovi :
    B8-0243/2015
    Rasprave :
    Doneseni tekstovi :

    B8‑0243/2015

    Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Venezueli

    (2015/2582(RSP))

    Europski parlament,

    –       uzimajući u obzir Glavu I. članak 1. stavak 2. Povelje UN-a iz 1945. i ondje određen cilj koji glasi: „Razvijati prijateljske odnose među narodima, utemeljene na poštovanju načela ravnopravnosti i samoodređenja naroda, i poduzimati druge prikladne mjere za učvršćenje svjetskog mira.”,

    –       uzimajući u obzir članak 1. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i članak 1. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, u kojima stoji: „ Svi narodi imaju pravo na samoodređenje. Na temelju tog prava oni slobodno određuju svoj politički status i osiguravaju svoj gospodarski, društveni i kulturni razvoj.”,

    –       uzimajući u obzir izjavu predsjednika država i vlada sa sastanka na vrhu Zajednice latinskoameričkih i karipskih država (CELAC) i EU-a od 27. siječnja 2013., u kojoj potpisnice potvrđuju preuzimanje obveze u pogledu svih ciljeva i načela sadržanih u Povelji Ujedinjenih naroda, kao i svoju odluku o podupiranju svih nastojanja kojima se želi očuvati suverena jednakost svih država te o poštovanju njihova teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti,

    –       uzimajući u obzir Proglašenje Latinske Amerike i Kariba područjem mira, doneseno na drugom sastanku na vrhu CELAC-a koji se održao u Havani 28. i 29. siječnja 2014.,

    –       uzimajući u obzir načelo nemiješanja utvrđeno u Povelji UN-a,

    –       uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,

    –       uzimajući u obzir izbor Bolivarijanske Republike Venezuele za člana Vijeća UN-a za ljudska prava i zaključke o Venezueli iz univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava,

    –       uzimajući u obzir Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima iz 1961.,

    –       uzimajući u obzir izjavu glavnog tajnika Unije južnoameričkih država od 7. ožujka 2015. nakon što je ta organizacija posjetila Venezuelu,

    –       uzimajući u obzir izjave o stanju u Venezueli koje su dali Mercosur, UNASUR i CELAC, te posebno deklaracije Mercosura i CELAC-a u kojima se osuđuje jednostrana primjena sile koju SAD provodi protiv Bolivarijanske Republike Venezuele,

    –       uzimajući u obzir izjave koje su o Venezueli dali Adolfo Pérez Esquivel, argentinski dobitnik Nobelove nagrade za mir, i papa Franjo;

    –       uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku o Venezueli, posebno nedavne izjave njezine glasnogovornice od 24. veljače 2015.,

    –       uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Venezueli, a posebno rezolucije od 24. svibnja 2007.[1], 23. listopada 2008.[2], 7. svibnja 2009.[3], 11. veljače 2010.[4], 8. srpnja 2010.[5] , 24. svibnja 2012.,[6] 27. veljače 2014.[7] i 18. prosinca 2014.[8],

    –       uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

    A.     budući da se u određenim sektorima u Venezueli proteklih mjeseci odvija gospodarski rat povećanjem cijena, krijumčarenjem dobara i njihovim gomilanjem; budući da je vlada Bolivarijanske Republike Venezuele osudila „operaciju Jerihon”, tj. posljednji u nizu pokušaja državnog udara koji se 12. veljače 2014. trebao izvršiti protiv demokratski izabrane vlade te iza kojeg stoje oporbeni članovi ekstremne desnice i koji financira i podržava vlada SAD-a uz potporu nekolicine visokih vojnih dužnosnika Venezuele;

    B.     budući da se prema navodima venezuelske vlade državni udar trebao odvijati u četiri koraka za svrgavanje predsjednika Madura, prvi bi korak bio gospodarski rat, a zadnji nasilna vojna pobuna u sklopu koje bi se ratnim zrakoplovima Tucano bombardirali strateški ciljevi poput sjedišta vlade, predsjedničke palače i ministarstva obrane te televizijske postaje Telesur; do toga je trebalo doći nakon objave proglasa u kojem se poziva na „prijenos” i traži sastavljanje privremene vlade; budući da taj proglas nosi potpise oporbenih čelnika poput Antonija Ledezme, Marije Corine Machado i Leopolda Lópeza;

    C.     budući da bi taj plan „100 dana za prijenos” sadržavao niz mjera koje bi vladajuća hunta primijenila, u koje se ubraja poziv na održavanje prijevremenih izbora, privatizacija svih javnih usluga, miješanje MMF-a, Svjetske banke i Međuameričke razvojne banke u gospodarstvo Venezuele;

    D.     budući da je predsjednik Maduro izjavio da će u narednim tjednima iznijeti dodatna saznanja i potvrdio da će na sastanku na vrhu Sjeverne i Južne Amerike u travnju iznijeti dokaze o tome; budući da je pozvao oporbene čelnike da se suzdrže od oružane borbe i poštuju Ustav Venezuele;

    E.     budući da je na temelju naloga glavnog tužitelja priveden Antonio Ledezma, gradonačelnik Caracasa, koji se tereti za urotu i zločinačko udruženje zato što je navodno sudjelovao u zavjeri; budući da su oba kaznena djela utvrđena i kažnjiva prema kaznenom zakonu Venezuele i organskom zakonu o suzbijanju organiziranog kriminala i financiranja terorizma;

    F.     budući da je četrnaestogodišnji Kluivert Roa smrtno nastradao 24. veljače 2015.; budući da je policijski službenik kojega se za to tereti priveden u roku od 24 sata te mu se sudi;

    G.     budući da je američki predsjednik Barack Obama u prosincu 2014. najavio prijedlog zakona o nametanju sankcija Venezueli; budući da su sve 33 latinskoameričke i karipske zemlje osudile i odbacile jednostrane sankcije koje je SAD nametnuo Venezueli; budući da je vlada Venezuele reagirala donošenjem paketa mjera kojima se primjenjuju odredbe Bečke konvencije o diplomatskim odnosima;

    H.     budući da je jedan od čimbenika trenutačne destabilizacije u Venezueli bio i još uvijek je milijunsko financiranje protuvladinih organizacija i političkih stranaka koje već više od 12 godina provode američke agencije poput USAID-a i Nacionalne zaklade za demokraciju; budući da je predsjednik Obama nedavno odobrio posebni fond od 5,5 milijuna USD kojim ce se u sklopu aktivnosti State Departmenta financirati protuvladine skupine u Venezueli;

    I.      budući da je 24. veljače započeo plan „La Salida” (Izlaz) uz prosvjede u organizaciji studenata, na poziv stranaka desnice i ekstremne desnice, koji su prerasli u nasilne izgrede i trajali više mjeseci te imali za jasan cilj destabilizirati demokratski izabranu vladu Venezuele; budući da je u razdoblju između veljače i lipnja 2014. 43 ljudi ubijeno i 878 ranjeno; budući da ta strategija nije nova, s obzirom na to da taj scenarij podsjeća na državni udar iz 2002. i na nasilje koje je uslijedilo nakon demokratskog izbora predsjednika Nicolása Madura u travnju 2013.; budući da su vođe oporbe tada odbile priznati rezultate izbora te u više navrata poticali na nasilje; budući da je u napadima na bolivarijansko slavlje u izbornoj noći živote izgubilo 11 Venezuelaca, uključujući dvoje djece;

    J.      budući da je venezuelski Odbor za žrtve nasilja na cestovnim barikadama (Comité de Víctimas de la Guarimba y el Golpe Continuado), koji su osnovale žrtve nasilja i njihova rodbina, pozvao međunarodnu zajednicu da se suzdrži od upotrebe ljudskih prava u političke svrhe i da ne surađuje s venezuelskim političkim akterima koji pokušavaju prikriti ili iskriviti istinu o nasilju i mržnji kojoj je Venezuela izložena od veljače 2014.; budući da su obitelji žrtava zatražile da se onima koji su odgovorni za to sudi i da se stane na kraj ozračju nekažnjavanja kršenja ljudskih prava koje vlada u zemlji;

    K.     budući da je odbor UNASUR-a za utvrđivanje činjenica, koji čine glavni tajnik UNASUR-a, bivši kolumbijski predsjednik Ernesto Samper te brazilski, ekvadorski i kolumbijski ministri vanjskih poslova, posjetio zemlju 6. i 7. ožujka 2015. kako bi podržao nastojanja da se postigne mir; budući da je tijekom svog posjeta g. Samper ponovio stajalište UNASUR-a koje je „u duhu Ustava i podržano demokratskom klauzulom Ugovora” te je prema njemu „posve jasno i zaključno da će svaki pokušaj destabilizacije u demokraciji ili svaki pokušaj da se vlada sruši naići na jednoglasnu osudu zemalja UNASUR-a”; budući da je glasnogovornik stranke desnice Platforma za demokratsko jedinstvo, Jesús ‘Chuo’ Torrealba, posjet UNASUR-a opisao kao provokaciju za venezuelsku oporbu; budući da je već u ožujku 2014. misija ministara UNASUR-a bila u Venezueli kako bi podržala uključiv dijalog, a u travnju 2014. održali su se sastanci između vlade, oporbe, udruga studenata, sindikata, poduzetnika i vjerskih skupina kojima su posredovali UNASUR i Vatikan;

    L.     budući da je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-Moon podržao posjet izaslanstva UNASUR-a Venezueli; budući da je potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica EU-a u toj zemlji nedavno pozdravila inicijative UNASUR-a i regionalnih partnera Venezuele kojima se podržava posredovanje u zemlji;

    M.    budući da je papa Franjo potaknuo Venezuelu da dovede izvede zemlju na pravi put ponovnim pokretanjem iskrenog i konstruktivnog dijaloga u duhu razumijevanja;

    N.     budući da većina nacionalnih i međunarodnih medija o stanju u zemlji izvještava jednostrano; budući da se zbog manipulacije informacijama, posebno na društvenim mrežama, šire glasine te lažne fotografije događaja u Venezueli, koje su zapravo snimljene u Siriji, Čileu, Egiptu, Španjolskoj ili Singapuru;

    O.     budući da je dobitnik Nobelove nagrade za mir Adolfo Pérez Esquivel pozvao na obranu demokracije u Venezueli od pokušaja destabilizacije venezuelske vlade i upozorio na to da se zbog novih metoda u Latinskoj Americi bilježi sve veći broj pokušaja državnih udara te javno osudio multinacionalne medijske korporacije, kao što su CNN i Fox News za širenje ratne propagande u ime mira te mržnje u ime slobode;

    P.     budući da se u posljednjih 14 godina u Venezueli održalo 19 različitih izbora; budući da unatoč demokratskim izborima dio oporbe odbija priznati legitimnost vlade; budući da ustav Bolivarijanske Republike Venezuele sadrži mehanizme participativne demokracije, kao što je odredba o održavanju referenduma za opoziv predsjednika; budući da bi se ove godine trebali održati parlamentarni izbori;

    Q.     budući da je Bolivarijanska Republika Venezuela naišla na široku podršku kada je bila odabrana za članicu Vijeća UN-a za ljudska prava; budući da je Venezuela prihvatila 97 % preporuka iz posljednjeg univerzalnog periodičnog pregleda iz 2011. koje je izradilo Vijeće za ljudska prava; budući da je 80 % preporuka bilo izravno primjenjivo i da se Venezuela obvezala da će primijeniti ostale preporuke koje je prihvatila; budući da je u listopadu 2014. sa 181 od ukupno 193 glasa bila izabrana kao jedna od pet nestalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a za razdoblje od 2015. do 2016.; budući da je 6. i 7. studenog 2014. Venezuela saslušana u Odboru UN-a protiv mučenja koji je ispitao pridržava li se zemlja Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupanja ili kažnjavanja;

    R.     budući da se Venezuela od 2006. do 2013. prema indeksu ljudskog razvoja UN-a popela za 13 mjesta, točnije na 67. mjesto od ukupno njih 187; budući da je u posljednjih deset godina venezuelska vlada povećala socijalne izdatke za više od 60,6 %; budući da je danas Venezuela država s najnižom stopom nejednakosti u regiji;

    S.     budući da je prema CEPAL-u (Gospodarski odbor UN-a za Latinsku Ameriku i Karibe) Venezuela znatno smanjila stopu siromaštva te povećala očekivani životni vijek; budući da je razina krajnjeg siromaštva pala s 21 % 1998. na 5,4 % 2015., dosad najnižu razinu; budući da je FAO (Organizacija UN-a za prehranu i poljoprivredu) čestitao vladi Venezuele na vidnom smanjenju broja osoba koje pate od neishranjenosti čime se ispunio jedan od milenijskih ciljeva UN-a;

    T.     budući da je Venezuela peti po veličini svjetski izvoznik nafte i da ima najveće dokazane naftne rezerve na svijetu; budući da će prema nacrtu proračuna za 2015. 38 % javnih rashoda biti namijenjeno socijalnim ulaganjima, uključujući obrazovanju, stanovanju i izgradnji u urbanim sredinama, zdravstvenu skrb, socijalnu sigurnost, kulturu, komunikacije te znanost i tehnologiju, što iznosi 8,2 % BDP-a Venezuele;

    1.      strogo osuđuje posljednji u nizu pokušaja državnog udara i nasilje oporbenih stranaka desnice i ekstremne desnice u Venezueli; žali zbog stalnih nasilnih pokušaja kojima se Bolivarijanska Republika Venezuela pokušava destabilizirati i koji imaju obilježja sličnog pokušaja državnog udara iz 2002.;

    2.      duboko žali zbog izgubljenih života i izražava sućut obiteljima žrtava; poziva da oni koji su odgovorni za počinjenje tih zločina ili poticanje na njih odgovaraju za svoja djela; izražava poštovanje prema pravosuđu Bolivarijanske Republike Venezuele i stoga odbija bilo kakvo miješanje u aktualne sudske postupke na nacionalnoj razini;

    3.      izražava žaljenje zbog toga što je dio oporbe u više navrata sudjelovao u pokušajima državnog udara; Antonio Ledezma, María Corina Machado i Leopoldo López već su se u prijašnjim pokušajima izuzeli iz demokratskog okvira pokušajem rušenja ustavnog poretka Venezuele;

    4.      podsjeća da u potpunosti poštuje načelo nemiješanja u unutarnje poslove država, u skladu s međunarodnim pravom; izražava duboko žaljenje zbog miješanja EU-a ili bilo koje države u unutarnje poslove trećih zemalja; u skladu s time žali zbog odluke SAD-a da Venezueli nametne sankcije;

    5.      ponavlja svoju punu podršku solidarnosti s venezuelskim narodom, bolivarijanskom procesu i izabranom predsjedniku Nicolásu Maduru; odbacuje sve napade na demokraciju i suverenitet Venezuele;

    6.      osuđuje nedemokratske i podrivačke ciljeve kampanje destabilizacije; naglašava da SAD ima imperijalistički interes za pristupom venezuelskoj nafti i politički cilj da oslabi zemlje Bolivarijanske Alijanse Naroda Amerike (ALBA);

    7.      podržava načela iz Proglašenja Latinske Amerike i Kariba područjem mira te potiče cijelu međunarodnu zajednicu da u potpunosti poštuje to Proglašenje u okviru odnosa sa zemljama CELAC-a, u što se ubraja i zabrana izravnog ili neizravnog miješanja u unutarnje poslove drugih zemalja i pridržavanje načela nacionalne suverenosti, ravnopravnosti naroda i njihova prava na samoodređenost;

    8.      ističe da se dijalogom s trećim zemljama ni u kojem slučaju ne bi trebalo ograničiti pravo naroda na samoodređenje; izražava žaljenje zbog toga što EU i njegove države članice prečesto daju prednost diplomatskim, političkim ili gospodarskim ciljevima, a ne ljudskim pravima, a taj pristup dovodi do stvaranja politike koju odlikuju dvostruki standardi, što je u raskoraku s općeprihvaćenim viđenjem ljudskih prava; osuđuje postupke Europskog parlamenta koji neiskreno iskorištava ljudska prava u političke svrhe, posebno u slučaju Venezuele; podsjeća da je ovo deveta rezolucija Parlamenta od 2007. o toj zemlji te da je većina rezolucija usvojena prije izbora ili tijekom procesa destabilizacije;

    9.      žali zbog uloge većine međunarodnih medija u širenju glasina i objavljivanju lažnih fotografija s ciljem stvaranja ozračja nasilja i destabilizacije kojim se oslabljuje venezuelska vlada; podsjeća na to da je sloboda informiranja temeljno ljudsko pravo i poziva međunarodne medije da postupaju odgovorno te da o događajima izvještavaju nepristrano, točno i uravnoteženo, što nije trenutna praksa;

    10.    pozdravlja provedbu politika socijalne uključivosti u Venezueli koja se temelji na društvenoj odgovornosti i pravdi, jednakosti, solidarnosti i ljudskim pravima i kojom se doprinijelo smanjenju nejednakosti u zemlji, posebno kada je riječ o mjerama socijalnog razvoja i o znatnom smanjenju razina siromaštva ili obrazovanju, pa i iskorjenjivanju nepismenosti 2005. te porastu broja studenata u sustavu visokog školstva;

    11.    podsjeća na važnost uloge Venezuele u stvaranju i jačanju procesa suradnje i integracije u korist naroda Latinske Amerike; naglašava važan napredak ostvaren u regionalnoj integraciji i suradnji u korist naroda Latinske Amerike; pozdravlja važna postignuća ALBA-e i CELAC-a u području zdravlja, obrazovanja, kulture i financijske integracije;

    12.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladi Bolivarijanske Republike Venezuele, parlamentu Mercosura, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini i regionalnim tijelima Latinske Amerike uključujući UNASUR, ALBA-u i CELAC.

    .