Postupak : 2015/2574(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0360/2015

Podneseni tekstovi :

B8-0360/2015

Rasprave :

PV 30/04/2015 - 4
CRE 30/04/2015 - 4

Glasovanja :

PV 30/04/2015 - 10.8
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0184

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 142kWORD 93k
22.4.2015
PE555.118v01-00
 
B8-0360/2015

podnesen nakon pitanja za usmeni odgovor B8‑0109/2015

u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika


o Svjetskoj izložbi Expo 2015. u Milanu: hranjenje planeta ‒ energija za život (2015/2574(RSP))


Paolo De Castro u ime Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj

Rezolucija Europskog parlamenta   o Svjetskoj izložbi Expo 2015. u Milanu: hranjenje planeta ‒ energija za život (2015/2574(RSP))  
B8‑0360/2015

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir odluku Ureda za međunarodne izložbe o organizaciji svjetske izložbe u Milanu od 1. svibnja do 30. listopada 2015. na temu „Hranjenje planeta: energija za život”,

–       uzimajući u obzir Odluku Komisije od 3. svibnja 2013. o sudjelovanju Komisije na Svjetskoj izložbi Expo 2015. u Milanu (C(2013)2507),

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru Regija od 3. svibnja 2013. naslovljenu „Sudjelovanje EU-a na Svjetskoj izložbi Expo 2015. u Milanu „Hranjenje planeta: energija za život” (COM(2013)0255),

–       uzimajući u obzir rad znanstvenog upravnog odbora Europske unije koji podržavaju Komisija i Parlament i koji je uspostavljen 21. ožujka 2014. u cilju pružanja stručnih savjeta u vezi sa sigurnošću opskrbe hranom i prehrane te izrade smjernica za program događanja u okviru Svjetske izložbe Expo 2015.,

–       uzimajući u obzir Milenijske razvojne ciljeve koje su Ujedinjeni narodi usvojili u rujnu 2000. te nacrt ciljeva održivog razvoja koji će usvojiti sljedeća Opća skupština Ujedinjenih naroda u rujnu 2015.;

–       uzimajući u obzir publikaciju Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) naslovljenu „Svjetska poljoprivreda ususret 2030./2050.: revizija za 2012.”,

–       uzimajući u obzir da je FAO proglasio 2014. međunarodnom godinom obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava,

–       uzimajući u obzir da je FAO proglasio 2015. međunarodnom godinom tla,

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. siječnja 2011. o priznavanju poljoprivrede kao strateškog sektora u kontekstu sigurnosti opskrbe hranom(1),

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2012. o tome kako spriječiti rasipanje hrane: strategije za učinkovitiji prehrambeni lanac u EU-u(2),

–       uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948., a posebno njezin članak 25. kojim se pravo na hranu priznaje kao dio prava na primjeren životni standard,

–       uzimajući u obzir pitanje Komisiji o Svjetskoj izložbi Expo 2015. u Milanu: prehrana planeta, energija života (O-000016/2015 – B8-0109/2015),

–       uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj,

–       uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.     budući da je tema Svjetske izložbe Expo 2015. u Milanu „Hranjenje planeta – energija za život” te da se tim događajem može dati važan poticaj raspravi o poboljšanju proizvodnje i distribucije hrane, rješavanju problema rasipanja hrane, promicanju i razradi već postojećih pozitivnih pristupa rješavanju nesigurnosti opskrbe hranom, neishranjenosti i loših načina ishrane, pri čemu je potrebno uspostaviti ravnotežu između opskrbe i potrošnje;

B.     budući da se zbog teme Svjetske izložbe Expo 2015. u Milanu pruža prilika promišljati i raspravljati o različitim pristupima rješavanju paradoksa globaliziranog svijeta u kojemu je, s jedne strane, otprilike 870 milijuna ljudi pothranjeno i gladno, dok oko 2,8 milijuna, s druge strane, umire zbog zdravstvenih problema povezanih s lošom prehranom, pretilošću i prekomjernom tjelesnom težinom;

C.     budući da se Svjetska izložba Expo 2015. u Milanu podudara s ciljnom godinom Milenijskih razvojnih ciljeva i međunarodnom godinom tla UN-a te bi trebala služiti kao nadahnuće raspravi o novim ciljevima održivog razvoja, o čijem se konačnom nacrtu trenutačno vode pregovori te budući da se poljoprivreda i sigurnost opskrbe hranom i prehrane nalaze u središtu pažnje tog zadatka;

D.     budući da se u okviru Svjetske izložbe Expo 2015. u Milanu sastavlja „Milanska povelja”, dokument koji će biti podnesen glavnom tajniku UN-a kao baština Svjetske izložbe Expo 2015. i doprinos međunarodnoj raspravi o Milenijskim razvojnim ciljevima;

E.     budući da se teme Svjetske izložbe Expo 2015. u prvom redu odnose na poljoprivredni sektor koji ostaje kamen temeljac gospodarstva Unije, s obzirom na to da poljoprivredni izvoz predstavlja dvije trećine njezine ukupne vanjske trgovine, da Unija ostaje vodeći poljoprivredni izvoznik u svijetu i da prehrambena industrija EU-a ima godišnji promet od gotovo bilijun eura te zapošljava više od 4 milijuna ljudi;

F.     budući da znanstveni upravni odbor Europske unije za Svjetsku izložbu Expo 2015. predviđa da je u određenim područjima potrebno stjecati nova znanja te da obrazovanjem i komunikacijom treba poticati javnost na bolje razumijevanje hrane i njezine proizvodnje tako da ljudi prepoznaju globalni učinak vlastitog izbora hrane;

G.     budući da su iskustvo civilnog društva i njegov doprinos raspravi o pitanjima Svjetske izložbe Expo 2015. ključni te je potrebno poticati njegova iskustva i inicijative kako bi se razvila značajna međunarodna rasprava i smjernice za ublažavanje globalne krize u vezi s hranom i prehranom;

H.     budući da zdrava tla nisu samo temeljni uvjet za proizvodnju hrane, goriva, vlakna i lijekova nego su također ključna za naš ekosustav jer imaju važnu ulogu u kruženju ugljika, a istodobno skladište i pročišćavaju vodu te pomažu spriječiti poplave i suše;

I.      budući da se svi podaci o upravljanju događajem, njegovoj organizaciji i provedbi otvoreno objavljuju u okviru platforme Otvoreni Expo kako bi se zajamčila potpuna transparentnost Svjetske izložbe Expo 2015., što se može smatrati dobrim primjerom transparentnosti;

J.      budući da FAO procjenjuje porast svjetskog stanovništva sa sedam na 9,1 milijardu te će u tom smislu do 2050. biti potreban rast u opskrbi hranom za 70 %, a ta ista predviđanja upućuju na to da samo povećanje proizvodnje neće biti dovoljno da se svima zajamči sigurnost opskrbe hranom;

K.     budući da FAO procjenjuje broj gladnih 2010. na 925 milijuna; te se više od trećine smrtnih slučajeva djece mlađe od pet godina može pripisati pothranjenosti;

L.     budući da FAO procjenjuje da će do 2050. površina obradivog zemljišta u uporabi narasti za samo 4,3 %;

M.    budući da rastom dohotka po stanovniku u zemljama ubrzanog razvoja dolazi do zaokreta u načinu ishrane uz naglasak na proizvodima s većim sadržajem proteina, uključujući proteine životinjskog podrijetla, te prerađenim proizvodima, čime se potiče proces svjetskog približavanja u ishrani kao što su ga doživjele imućnije populacije;

N.     budući da načini ishrane koji sadrže visok udio proizvoda životinjskog podrijetla zahtijevaju potrošnju znatno više resursa nego oni koji sadrže visok udio proizvoda biljnog podrijetla;

O.     budući da u zemljama u razvoju u poljoprivredi radi i njome se uzdržava više od 70 % radne snage, uglavnom žena; budući da Svjetska banka procjenjuje da je rast u poljoprivrednom sektoru dvostruko učinkovitiji u smanjivanju siromaštva od rasta u drugim sektorima;

P.     budući da u EU-u postoji nesigurnost u opskrbi hranom te da 79 milijuna ljudi još uvijek živi ispod granice siromaštva, dok je 124,4 milijuna ljudi ili 24,8 % izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, u odnosu na 24,3 % 2011.;

Q.     budući da je samo polovina svih zemalja u razvoju (62 od 118) na putu ostvarivanja Milenijskih razvojnih ciljeva;

R.     budući da je opće pravo na hranu i dobru prehranu ključno za postizanje Milenijskih razvojnih ciljeva; budući da je prehrana povezana s većinom Milenijskih razvojnih ciljeva, ako ne i sa svima, a oni su pak međusobno usko povezani;

S.     budući da se u brojnim međunarodnim pravnim instrumentima pravo na hranu povezuje s drugim ljudskim pravima, uključujući pravo na život, osiguranje sredstava za život, zdravlje, vlasništvo, obrazovanje i vodu;

T.     budući da je u posljednja tri desetljeća došlo do znatnog pada udjela službene razvojne pomoći dodijeljene poljoprivredi na međunarodnoj razini;

U.     budući da konceptom sigurnosti opskrbe hranom i prehrane nije obuhvaćena samo dostupnost opskrbe hranom nego je u njega uključeno i pravo na hranu, točne informacije o onome što jedemo i univerzalna, održiva dostupnost zdrave prehrane, što uključuje i druge faktore kao što su sanitetske usluge, higijena, cijepljenje i dehelmintizacija;

V.     budući da su glad i neishranjenost glavni uzroci smrtnosti ljudi i najveće prijetnje svjetskom miru i sigurnosti;

W.    budući da nestabilne cijene hrane imaju negativne posljedice na sigurnost opskrbe hranom i lanac opskrbe hranom;

X.     budući da je uslijed globalne ekonomske krize te rastuće cijene hrane i goriva došlo do pogoršanja stanja u vezi s hranom u mnogim zemljama u razvoju, posebno u najmanje razvijenima, čime su djelomično unazadili napredak na području smanjenja siromaštva koji je postignut u posljednjem desetljeću;

Y.     budući da zbog nestabilnosti poljoprivrednih tržišta u zemljama u razvoju na opskrbu hranom snažno utječu prirodne katastrofe, sukobi i krize u području javnog zdravlja;

Z.     budući da prehrambeni sustav istodobno doprinosi klimatskim promjenama te je pod njihovim utjecajem, što se odražava na dostupnost prirodnih resursa i uvjete poljoprivredne i industrijske proizvodnje;

AA.  budući da prirodne katastrofe izazvane klimatskim promjenama imaju ozbiljan učinak na države članice EU-a i prekomorske zemlje te ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom i suverenost nad hranom, posebno u već osjetljivim situacijama;

AB.  budući da se prema procjenama Komisije 30 % hrane na svijetu izgubi ili rasipa te da će godišnje rasipanje hrane u Europskoj uniji s otprilike 89 milijuna tona ili 179 kg po stanovniku do 2020. porasti na otprilike 126 milijuna tona, što odgovara porastu od 40 %, ako se ne poduzmu radnje ili mjere kojima bi se to moglo spriječiti;

AC.  budući da bi bolje upravljanje prehrambenim sektorom značilo i učinkovitije korištenje zemljom, bolje upravljanje vodom te bi pozitivno djelovalo na cijeli svjetski poljoprivredni sektor, kao i na nastavak borbe protiv pothranjenosti i loših načina ishrane u zemljama u razvoju;

AD.  budući da se glad, loši načini ishrane i pothranjenost pojavljuju paralelno s paradoksalnim razmjerima pretilosti i bolestima koje se može pripisati neuravnoteženom načinu ishrane, što ima socijalne i gospodarske posljedice katkad i s dramatičnim utjecajem na ljudsko zdravlje;

AE.   budući da trgovinski sporazumi o ulaganju mogu imati negativan učinak na sigurnost opskrbe hranom i neishranjenost ako se zbog davanja u zakup ili prodaje obradivog zemljišta privatnim ulagačima lokalnom stanovništvu uskrati pristup proizvodnim resursima koji su im nužni kao izvori sredstava za život ili ako se velika količina hrane izveze i proda na međunarodnim tržištima, zbog čega država domaćin postaje u većoj mjeri ovisna o fluktuaciji cijena robe na međunarodnim tržištima, a stoga i ranjivija;

AF.   budući da nije moguće održivo iskorijeniti glad samo pružanjem dovoljne količine hrane svima; budući da će se to samo postići ako se malim poljoprivrednicima omogući da zadrže i obrađuju svoju zemlju, održavaju sustav pravedne trgovine te dijele znanje, inovacije i održive prakse;

AG.  budući da je prikladno priznati ključnu ulogu poljoprivrednika, a posebno obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u jamčenju svjetske sigurnosti opskrbe hranom;

AH.  budući da je prikladno priznati mnogostruke funkcije poljoprivrede i šumarstva, koje su uz proizvodnju hrane od ključne važnosti za javnu dobrobit u smislu kvalitete krajolika, bioraznolikosti, stabilnosti klime i ublažavanja prirodnih katastrofa kao što su poplave, suše i požari;

1.      ističe da je za rješavanje problema nesigurnosti opskrbe hranom ključno sljedeće: snažan i održiv poljoprivredni sektor diljem EU-a, uspješno i raznoliko ruralno gospodarstvo, čist okoliš te obiteljska poljoprivredna gospodarstva poduprta čvrstom, pravednijom, međunarodno održivom i na odgovarajući način financiranom poljoprivrednom politikom;

2.      smatra da će ekološka održivost i napori za prilagodbu na klimatske promjene te za ublažavanje klimatskih promjena biti uspješni samo ako su poljoprivredna gospodarstva ekonomski održiva i ako poljoprivrednici imaju pristup zemljištu, zajmu i usavršavanju;

3.      poziva Komisiju i države članice da iskoriste temu Svjetske izložbe Expo 2015. u Milanu „Hranjenje planeta – energija za život” kako bi se odredila opredijeljenost ispunjenju prava na primjerenu, zdravu, održivu i upućenu potrošnju hrane;

4.      poziva Komisiju da zajamči da će se aktivnostima u „paviljonu EU-a” na Svjetskoj izložbi 2015. pridonijeti podizanju razine svijesti o potrebi rješavanja hitnih problema duž cijelog lanca opskrbe hranom, uključujući dugoročnu održivost u vezi s proizvodnjom, distribucijom i potrošnjom hrane, rješavanje problema rasipanja hrane i suzbijanje neishranjenosti, loših načina ishrane i pretilosti;

5.      naglašava da je pravo na hranu osnovno ljudsko pravo koje se može ostvariti samo kada svi ljudi imaju pristup odgovarajućim, sigurnim i hranjivim namirnicama kako bi zadovoljili svoje potrebe ishrane za aktivan i zdrav život;

6.      ističe činjenicu da je pristup namirnicama preduvjet za smanjenje siromaštva i nejednakosti te postizanje Milenijskih razvojnih ciljeva;

7.      naglašava da bi borba protiv pothranjenosti i pružanje općeg pristupa primjerenim hranjivim namirnicama trebali ostati najvažniji ciljevi plana za razdoblje nakon 2015. u okviru cilja iskorjenjivanja gladi, s posebnim pozivom da se do 2030. iskorijene svi oblici neishranjenosti;

8.      vjeruje da povećana nestabilnost na tržištu hrane predstavlja problem za održivost te traži od nas da pojačamo mjere za unaprjeđenje sigurnosti opskrbe hranom i ekološku održivost proizvodnje hrane, i to rješavanjem problema nedostatka prirodnih resursa te promicanjem istraživanja i inovacija u poljoprivredi;

9.      vjeruje da se odgovarajućim institucijskim, regulatornim i nadzornim okvirima može promicati okruženje namijenjeno razvoju stabilnih, održivih, pravičnih, pristupačnih i raznolikih sustava poljoprivrednih tržišta;

10.    mišljenja je da je potrebno promicati male poljoprivredne strukture i organsku poljoprivredu s velikom prirodnom vrijednošću ili poljoprivredu koja se temelji na uzgoju drvenastih kultura kao modele koji su posebno učinkoviti za osiguravanje održivosti svjetske proizvodnje hrane;

11.    poziva Komisiju da potiče učinkovitije poljoprivredne prakse, kao što su agroekološki pristup i diversifikacija te bolje održivo upravljanje poljoprivrednim resursima kako bi se postiglo sljedeće: smanjenje ulaznih troškova poljoprivredne proizvodnje i rasipanja namirnica, unapređenje prijenosa znanja i inovacija, poticanje učinkovitosti resursa i povećanje raznolikosti usjeva odnosno održivosti poljoprivrednih sustava;

12.    poziva Komisiju da promicanjem učinkovitije uporabe namirnica, vode i energije podupre istraživanje o upravljanju zemljom i održivoj intenzifikaciji; poveća usredotočenost na očuvanje vode i zemljanih resursa; nastavi s prilagodbom bioloških mjera za zaštitu od štetnih organizama (integrirana zaštita bilja); te promiče istraživanja u cilju poboljšanja prinosa uz istodobno smanjenje utjecaja na okoliš;

13.    zabrinut je zbog pojave utrke zemalja za obradivim površinama te njezinih posljedica za sigurnost opskrbe hranom u zemljama u razvoju kao i za budućnost poljoprivrede i poljoprivrednika;

14.    poziva Komisiju da pridonese podizanju razine svijesti među državama članicama te da ih potakne na uporabu zemljišnih „resursa” u cilju održivosti, što je potrebno za ostvarivanje sigurnosti opskrbe hranom i ispravne prehrane, prilagodbu na klimatske promjene i ublažavanje klimatskih promjena te općeg održivog razvoja;

15.    naglašava važnost rješavanja problema degradacije zemljišta, koji pogoršava siromaštvo i nesigurnost opskrbe hranom;

16.    poziva Komisiju da diljem svijeta potiče provedbu Dobrovoljnih smjernica UN-a i FAO-a o odgovornom upravljanju posjedom zemlje, ribarstvom i šumarstvom kako na strani ulagača tako i na strani ciljanih zemalja;

17.    poziva Komisiju da na svjetskoj razini pridonese postizanju ciljeva FAO-a radi potpore razvoju poljoprivrednih, ekoloških i socijalnih politika kojima se potiču održiva obiteljska poljoprivredna gospodarstva;

18.    naglašava da trenutačne nejednakosti u lancu opskrbe hranom predstavljaju prijetnju održivosti proizvodnje hrane te poziva na veću transparentnost i pravednost u lancu opskrbe hranom, kao i uklanjanje nepoštenih trgovačkih praksi i ostalih narušavanja tržišta kako bi se zajamčila pravedna dobit poljoprivrednicima, pošteni profiti i određivanje cijena u okviru lanca opskrbe hranom kao i održiv poljoprivredni sektor koji će nuditi sigurnost opskrbe hranom; poziva stoga Komisiju da poduzme sve potrebne korake kako bi se zajamčilo postizanje tih ciljeva u što kraćem roku;

19.    zauzima stajalište da bi Komisija i države članice trebale promicati politike usmjerene na suzbijanje nepoštenih praksi, čije je postojanje prepoznao forum Komisije na visokoj razini, za bolje funkcioniranje lanca opskrbe hranom;

20.    naglašava da je potrebno snažno se boriti protiv gubitka zemljišta i napuštanja rubnih poljoprivrednih područja kako bi se osigurala sigurnost opskrbe hranom;

21.    naglašava ključnu ulogu ruralnog razvoja za gospodarski i društveni rast tih predjela te poziva na pružanje potpore mladim poljoprivrednicima;

22.    poziva Komisiju da uloži napore u smjeru postizanja ambicioznog međunarodnog sporazuma koji uključuje faktor hrane u vezi s ublažavanjem klimatskih promjena u pogledu međunarodnih rasprava 21. zasjedanja Konferencije ugovornih stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime 2015. u Parizu;

23.    poziva Vijeće da prizna ulogu cijelog poljoprivrednog sektora ne samo u ublažavanju klimatskih promjena nego i u prilagodbi na njih;

24.    poziva Komisiju da se s pomoću ambicioznih, jasno definiranih i obvezujućih ciljeva suprotstavi rasipanju hrane na način da potiče države članice da na svakoj razini lanca opskrbe hranom, od sadnje do konzumacije, poduzmu mjere protiv rasipanja hrane;

25.    potiče države članice da obrazuju građane, promiču i šire najbolje prakse i provode analize te u školama iniciraju društvene i obrazovne kampanje o rasipanju hrane i važnosti zdrave, uravnotežene ishrane u kojoj se prednost daje lokalnim poljoprivrednim proizvodima, određujući 2016. europskom godinom protiv rasipanja hrane;

26.    smatra da je važno započeti dijalog s dionicima kako bi se zajamčilo da se neprodana i sigurna jestiva hrana sustavno stavlja na raspolaganje dobrotvornim organizacijama;

27.    apelira na države članice i Komisiju da u okviru istraživanja i obrazovanja, počevši u školama, od najranije dobi, nastave promicati zdravu hranu, promišljenu prehranu i standarde kakvoće i održivosti u području prehrane – poticanjem odgovornog i zdravog načina života – te da dodatno razvijaju politike za iskorjenjivanje neishranjenosti, loših načina ishrane i sprečavanje pretilosti;

28.    naglašava važnost poticanja obrazovanja o zdravoj i uravnoteženoj prehrani, kao i promicanja lokalnih proizvoda i tradicionalnih načina ishrane te podizanja razine svijesti o njima;

29.    snažno predlaže da cijeli sustav hrane, koji obuhvaća i poljoprivredu, zajedno s trgovinskim, zdravstvenim, obrazovnim, klimatskim i energetskim politikama funkcionira u okviru pristupa temeljenog na ljudskim pravima, u kojem bi trebala prednjačiti Europska unija;

30.    stoga poziva na uvrštenje rodne dimenzije i promicanje osnaživanja žena u svim politikama kojima je cilj borba protiv nesigurnosti opskrbe hranom;

31.    ponavlja važnost promicanja poljoprivrede u zemljama u razvoju i važnost dodjeljivanja prikladnog udjela prekomorske razvojne pomoći EU-a poljoprivrednom sektoru; žali zbog znatnog smanjenja razine razvojne pomoći dodijeljene poljoprivredi od 1980-ih i pozdravlja priznavanje potrebe da se taj trend preokrene;

32.    smatra da je važno poboljšati uvjete žena u poljoprivredi, pogotovo u afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama (AKP) jer se osnaživanjem žena iz ruralnih područja i ulaganjem u njih znatno povećava produktivnost te smanjuju glad i pothranjenost;

33.    poziva Komisiju i države članice da daju prednost programima suradnje temeljenima na mikrokreditiranju radi poticanja malih, ekološki održivih poljoprivrednih gospodarstava koja hrane lokalno stanovništvo;

34.    poziva Komisiju da usmjeri prehrambene politike EU-a prema većoj održivosti duž lanca opskrbe hranom poticanjem organske i biodinamičke proizvodnje te distribucije „hrane s nula kilometara”;

35.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji i Vijeću te povjerenicima država članica sudionica odgovornima za Svjetsku izložbu Expo 2015. u Milanu.

(1)

SL C 136 E, 11.5.2012., str. 8.

(2)

SL C 227, 6.8.2013., str. 25.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti