Prijedlog rezolucije - B8-0375/2015Prijedlog rezolucije
B8-0375/2015
Europski parlament

PRIJEDLOG REZOLUCIJE o uništavanju kulturnih lokaliteta u Siriji i Iraku

27.4.2015 - (2015/2649(RSP))

podnesen nakon pitanja za usmeni odgovor B8‑0115/2015 i B8‑0116/2015
u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika

Fernando Maura Barandiarán, Ilhan Kyuchyuk, Juan Carlos Girauta Vidal, Marietje Schaake, Marielle de Sarnez, Urmas Paet, Gérard Deprez, Ivan Jakovčić, Dita Charanzová, Petr Ježek, Filiz Hyusmenova u ime Kluba zastupnika ALDE-a

Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0375/2015

Postupak : 2015/2649(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B8-0375/2015
Podneseni tekstovi :
B8-0375/2015
Rasprave :
Glasovanja :
Doneseni tekstovi :

B8‑0375/2015

Rezolucija Europskog parlamenta o uništavanju kulturnih lokaliteta u Siriji i Iraku

(2015/2649(RSP))

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir pitanja za usmeni odgovor Vijeću i Komisiji o uništavanju kulturnih lokaliteta u Siriji i Iraku (O-000031/2015 – B8‑0115/2015 i O-000032/2015 – B8‑0116/2015),

–       uzimajući u obzir članak 167. UFEU-a, u kojem se navodi da je „djelovanje Unije usmjereno prema poticanju suradnje između država članica”, posebno u području „očuvanja i zaštite kulturne baštine od europske važnosti”, te da „Unija i države članice podupiru suradnju s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama nadležnima u području kulture”,

–       uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 116/2009 od 18. prosinca 2008. o izvozu kulturnih dobara[1],

–       uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1210/2003 od 7. srpnja 2003. o određenim posebnim ograničenjima gospodarskih i financijskih odnosa s Irakom i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2465/96[2],

–       uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1332/2013 od 13. prosinca 2013.[3] o izmjeni Uredbe (EU) br. 36/2012[4] o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Siriji, koja je donesena na temelju Odluke Vijeća 2013/760/ZVSP od 13. prosinca 2013. o izmjeni Odluke 2013/255/ZVSP o mjerama ograničavanja protiv Sirije[5] te posebno članak 11.c o uvozu, izvozu ili prijenosu sirijskih kulturnih dobara,

–       uzimajući u obzir Zajedničku akciju Vijeća 2001/555/ZVSP od 20. srpnja 2001. o osnivanju Satelitskog centra Europske unije[6], izmijenjenu Zajedničkom akcijom Vijeća 2009/834/ZVSP[7],

–       uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća iz listopada 2012. o stvaranju neformalne mreže tijela kaznenog progona i stručnjaka u području kulturnih dobara (EU CULTNET),

–       uzimajući u obzir Hašku konvenciju o zaštiti kulturne baštine u slučaju oružanog sukoba donesenu 14. svibnja 1954. godine,

–       uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a o mjerama zabrane i sprječavanja nezakonitog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara od 14. studenoga 1970. godine,

–       uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine od 16. studenoga 1972. godine,

–       uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a o zaštiti nematerijalne kulturne baštine od 17. listopada 2003. godine,

–       uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja od 20. listopada 2005. godine,

–       uzimajući u obzir Konvenciju UNIDROIT-a o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima iz 1995. godine,

–       uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2199 od 12. veljače 2015. o prijetnjama međunarodnom miru i sigurnosti koje predstavljaju teroristička djela al-Kaide[8],

–       uzimajući u obzir Venecijansku povelju o konzervaciji i restauraciji spomenika i spomeničkih cjelina iz 1964., koja pruža međunarodni okvir za očuvanje i restauraciju drevnih građevina,

–       uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnoga kaznenog suda, donesen 17. srpnja 1998., i posebno njegov članak 8. stavak 2. točku (b) podtočku ix., u kojoj se navodi da je „namjerno usmjeravanje napada protiv zgrada posvećenih vjeri, obrazovanju, umjetnosti, znanosti ili karitativnim svrhama, protiv povijesnih spomenika, bolnica i mjesta na kojima se prikupljaju bolesni i ranjeni, pod uvjetom da nisu vojni ciljevi” ratni zločin,

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2015. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2013. i politici Europske unije u tom području, u čijem se stavku 211. navodi da bi „svjesni oblici razaranja kulturne i umjetničke baštine kakvi se trenutačno događaju u Iraku i Siriji trebali biti predmetom kaznenog progona kao ratni zločini i kao zločini protiv čovječnosti”[9],

–       uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju Europskom parlamentu i Vijeću od 6. veljače 2015. o elementima regionalne suradnje EU-a za Siriju i Irak te protiv prijetnje Da'esha (JOIN(2015)0002, u kojoj Komisija i potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku potvrđuju ozbiljnost uništavanja i pljačkanja kulturne baštine u rješavanju krize u Siriji i Iraku i prijetnje koju predstavlja Daesh,

–       uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.     podsjećajući da su u posljednje vrijeme brojni arheološki, vjerski i kulturni lokaliteti u Siriji, Iraku i Tunisu bili mete ciljanog uništavanja koje su počinile ekstremističke skupine povezane posebice s Islamskom državom u Iraku i Siriji (ISIS/Daesh) i da je te sustavne napade na kulturnu baštinu glavna direktorica UNESCO-a Irina Bokova definirala kao „kulturno čišćenje”;

B.     ističući da se prema UNESCO-u pojam „kulturno čišćenje” odnosi na svjesnu strategiju kojom se teži uništiti kulturnu raznolikost namjernim ciljanjem pojedinaca koji su identificirani na osnovi njihove kulturne, etničke ili vjerske pripadnosti, zajedno s namjernim napadima na vjerske objekte, spomenike i obrazovne institucije, te da se strategija kulturnog čišćenja u Iraku i Siriji provodi napadima na kulturnu baštinu, to jest na fizičke, materijalne i izgrađene oblike kulture kao što su spomenici i građevine, i na manjinske i nematerijalne oblike kulture kao što su običaji, tradicije i uvjerenja[10];

C.     podsjećajući da se neki činovi uništavanja kulturne baštine pod određenim okolnostima smatraju zločinima protiv čovječnosti[11]; osobito ako su usmjereni prema pripadnicima vjerske ili etničke skupine, može ih se izjednačiti sa zločinom proganjanja, kako je utvrđeno člankom 7. stavkom 1. točkom (h) Statuta Međunarodnog kaznenog suda;

D.     naglašavajući da takvi činovi uništenja kulturnih i povijesnih lokaliteta i artefakata nisu novost i nisu isključivo ograničeni na Irak i Siriju te da je prema UNESCO-u „kulturna baština važan dio društvene kohezije, kulturnog identiteta zajednica, skupina i pojedinaca, te namjerno uništenje može imati negativne posljedice na ljudsko dostojanstvo i ljudska prava”[12]; naglašavajući da prema UNESCO-u i drugim izvorima režim Bašara al-Asada, Slobodna sirijska vojska, ISIS/Daesh te druge skupine koje sudjeluju u sukobu pljačkaju kulturne i vjerske lokalitete i dobra u Iraku i Siriji, krijumčare ih te plijen koriste za financiranje sukoba i terorističkih aktivnosti, pri čemu umjetnička i kulturna dobra postaju „ratno oružje”;

E.     podsjećajući da je 1. ožujka 2014. zahvaljujući financijskim sredstvima Europske unije UNESCO s drugim strateškim partnerima pokrenuo trogodišnji projekt pod nazivom „Hitna zaštita sirijske baštine”, čiji je cilj prije svega zajamčiti hitnu zaštitu sirijske kulturne baštine;

F.     podsjećajući da je Europska unija ratificirala Konvenciju o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja, koja je potpisana 20. listopada 2005. i koja je prvi međunarodni instrument kojim se prepoznaje dvojna gospodarska i kulturna narav kulturnih dobara te se ona stoga „ne smiju tretirati kao da imaju isključivo komercijalnu vrijednost”;

G.     naglašavajući da su Konvencija UNESCO-a o mjerama zabrane i sprječavanja nezakonitog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara, potpisana 17. studenoga 1970., i Konvencija UNIDROIT-a o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima, potpisana 24. lipnja 1995., ključni instrumenti za snažniju zaštitu svjetske kulturne baštine;

H.     podsjećajući da je nezakonita trgovina kulturnim dobrima sad treće po važnosti područje nezakonite trgovine nakon trgovine drogom i oružjem, da tom nezakonitom trgovinom dominiraju organizirane kriminalne mreže i da sadašnji nacionalni i međunarodni mehanizmi nemaju odgovarajuću opremu niti potporu za rješavanje tog problema[13];

I.      usmjeravajući pozornost na činjenicu da borba protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima nije u konkretnoj nadležnosti Europske unije, s obzirom na to da nije kao takva navedena u Ugovorima, no budući da se ta borba protiv nezakonite trgovine ipak ubraja u nekoliko područja nadležnosti EU-a kao što su unutarnje tržište, područje slobode, sigurnosti i pravde, kultura i zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP);

J.      uviđajući da je pod hitno potrebno bolje koordinirati borbu protiv nezakonite trgovine kulturnim artefaktima, tješnje surađivati u cilju promicanja veće osviještenosti i razmjene informacija te ojačati pravne okvire; podsjećajući, u tom kontekstu, da je u Zaključcima Vijeća o sprječavanju i suzbijanju kriminala protiv kulturnih dobara iz prosinca 2011. između ostalog preporučeno da države članice pojačaju suradnju između policije, kulturnih tijela i privatnih organizacija;

K.     podsjećajući da je u listopadu 2012. rezolucijom Vijeća stvorena neformalna mreža tijela kaznenog progona i stručnjaka u području kulturnih dobara (EU CULTNET), čiji je glavni cilj poboljšati razmjenu informacija povezanih sa sprječavanjem nezakonite trgovine kulturnim dobrima te doznati i širiti informacije o kriminalnim mrežama za koje se sumnja da su povezane s nezakonitom trgovinom;

L.     podsjećajući da je glavna direktorica UNESCO-a Irina Bokova 28. ožujka 2015. u Bagdadu pokrenula kampanju #Unite4Heritage, čiji je cilj u cijelom svijetu prikupiti potporu za zaštitu kulturne baštine koristeći se snagom društvenih mreža;

1.      poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da poduzme odgovarajuće mjere na političkoj razini, u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 2199 od 12. veljače 2015., kako bi se zaustavila nezakonita trgovina kulturnim dobrima s teritorija Sirije i Iraka dok ondje traju sukobi i na taj način spriječilo da ih se koristi kao izvor financiranja oružja za režim Bašara al-Asada, Slobodnu sirijsku vojsku, ISIS/Daesh i druge skupine uključene u sukob i njihove terorističke aktivnosti;

2.      poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da se koristi kulturnom diplomacijom i međukulturnim dijalogom kao sredstvom pomirenja različitih zajednica i pri obnovi uništenih lokaliteta;

3.      poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu i Komisiju da provode sigurnosne mjere na granicama EU-a kako bi se spriječilo krijumčarenje kulturnih dobara preko granica te poziva države članice da učinkovito surađuju u zajedničkom djelovanju protiv trgovine artefaktima sirijskog i iračkog porijekla u Europi jer je visok udio trgovine umjetninama s Bliskog istoka namijenjen europskom tržištu, uz Sjedinjene Američke Države i područje Perzijskog zaljeva;

4.      predlaže da u tom pogledu Komisija, u skladu sa stavkom 17. Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 2199 od 12. veljače 2015., razmotri osnivanje uprave za sprječavanje i borbu protiv nezakonite trgovine kulturnim artefaktima, te posebnog odjela za predmete kulturne baštine koji su iz Iraka nezakonito izneseni nakon 6. kolovoza 1990., a iz Sirije nakon 15. ožujka 2011.; također predlaže da ta uprava osmisli koordinirani pristup suzbijanju nezakonite trgovine uz suradnju s nadležnima iz istražnih službi na nacionalnoj razini i uz usku suradnju s UNESCO-om i drugim međunarodnim organizacijama kao što su Međunarodno vijeće muzeja (ICOM), Međunarodni odbor ICOM-a „Plavi štit” (ICBS), Europol, Interpol, Međunarodni institut za ujednačavanje privatnog prava (UNIDROIT), Svjetska carinska organizacija (WCO), Međunarodno vijeće za spomenike i lokalitete (ICOMOS) i Međunarodni centar za proučavanje očuvanja i restauracije kulturne imovine (ICCROM);

5.      poziva Komisiju da od potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice zatraži uključenje Satelitskog centra Europske unije u Torrejónu, koji podupire Uniju u kontekstu njezina ZVSP-a pružanjem građe koja nastaje na osnovi analize satelitskih snimaka, radi praćenja i popisivanja arheoloških i kulturnih lokaliteta u Siriji i Iraku i podupiranja aktivnosti sirijskih arheologa kako bi se spriječile daljnje pljačke i sačuvali životi civila;

6.      poziva Komisiju da uspostavi brzu i sigurnu razmjenu informacija i najboljih praksi među državama članicama kako bi se učinkovito borilo protiv nezakonite trgovine kulturnim artefaktima koji su nezakonito izneseni iz Iraka i Sirije te da snažno potiče države članice da se koriste međunarodnim instrumentima protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima za policijske i carinske službenike, kao što su namjenska baza podataka Interpola I-24/7 o ukradenim umjetničkim djelima i alat za internetsku komunikaciju ARCHEO Svjetske carinske organizacije;

7.      poziva na uvođenje europskih programa za osposobljavanje sudaca, policijskih i carinskih službenika, vladinih uprava i sudionika na tržištu općenito kako bi se oni koji sudjeluju u borbi protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima osposobili da razvijaju i poboljšaju svoje stručno znanje i kako bi se poduprle inicijative kao što je studij e-učenja za sirijske stručnjake o baštini koji je ICOMOS promicao u siječnju 2013., u kojemu se pružaju informacije o upravljanju rizicima od katastrofa, mjerama prve pomoći za kulturne zbirke i tehnici dokumentiranja;

8.      poziva Komisiju da pruži jaču potporu Međunarodnom opservatoriju ICOM-a za nezakonito trgovanje kulturnim dobrima, koji je izradio hitne popise sirijskih i iračkih antikviteta u opasnosti, osmišljene kao instrument za muzeje, carinske službenike, policajce, trgovce umjetninama i kolekcionare, a u planu je da se u okviru njega rabe satelitske snimke radi praćenja situacije na terenu, u suradnji s Institutom UN-a za osposobljavanje i istraživanje (UNITAR);

9.      poziva Komisiju da podrži UNESCO-ovu kampanju #Unite4Heritage pokretanjem informativne kampanje usredotočene na Irak i Siriju radi podizanja razine osviještenosti o važnosti njihove kulturne baštine, o načinu na koji se opljačkana baština rabi za financiranje terorističkih aktivnosti te o mogućim kaznama za nezakonit uvoz kulturnih dobara iz tih zemalja ili iz trećih zemalja;

10.    poziva Komisiju da ojača i poboljša funkcioniranje neformalne mreže tijela kaznenoga progona i stručnjaka u području kulturnih dobara (EU CULTNET), osnovane Rezolucijom Vijeća br. 14232/12 iz listopada 2012., čiji je cilj poboljšati razmjenu informacija povezanih sa sprječavanjem nezakonite trgovine kulturnim dobrima, te da razmotri uspostavu dodatnog instrumenta za kontrolu uvoza kulturnih dobara nezakonito iznesenih iz Sirije i Iraka u EU;

11.    poziva Vijeće da razmotri stvaranje odjela u Eurojustu i Europolu specijaliziranih za nezakonitu trgovinu kulturnim dobrima, koji bi na europskoj razini bili nadležni za koordinaciju kaznenog progona i istraga različitih nacionalnih tijela jer je postojanje specijaliziranih odjela preduvjet bolje upotrebe sredstava za sprječavanje i suzbijanje nezakonite trgovine i krijumčarenja;

12.    poziva Europsku uniju da poduzme potrebne korake kako bi se u suradnji s UNESCO-om i Međunarodnim kaznenim sudom kategorija zločina protiv čovječnosti u međunarodnom pravu proširila tako da se njome obuhvate radnje velikih razmjera kojima se namjerno oštećuje ili uništava kulturna baština čovječanstva;

13.    poziva države članice koje još nisu ratificirale Konvenciju UNESCO-a o mjerama zabrane i sprječavanja nezakonitog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara iz 1970., Konvenciju UNIDROIT-a iz 1995. i Hašku konvenciju o zaštiti kulturne baštine u slučaju oružanog sukoba od 14. svibnja 1954. da to učine;

14.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, glavnoj direktorici UNESCO-a, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Sirijskoj nacionalnoj koaliciji te vladi i parlamentu Iraka.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti