Prijedlog rezolucije - B8-0391/2015Prijedlog rezolucije
B8-0391/2015
Europski parlament

PRIJEDLOG REZOLUCIJE o uništavanju kulturnih lokaliteta koje je počinila skupina ISIS/Daesh

27.4.2015 - (2015/2649(RSP))

podnesen nakon pitanja za usmeni odgovor B8‑0115/2015 i B8‑0116/2015
u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika

Michèle Rivasi, Pascal Durand, Helga Trüpel, Ernest Maragall, Michel Reimon, Jordi Sebastià, Yannick Jadot, Alyn Smith, Jean Lambert, Davor Škrlec u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a

Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0375/2015

Postupak : 2015/2649(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B8-0391/2015
Podneseni tekstovi :
B8-0391/2015
Rasprave :
Glasovanja :
Doneseni tekstovi :

B8‑0391/2015

Rezolucija Europskog parlamenta o uništavanju kulturnih lokaliteta koje je počinila skupina ISIS/Daesh

(2015/2649(RSP))

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir pitanja Vijeću i Komisiji o uništavanju kulturnih lokaliteta koje je počinila skupina ISIS/Daesh (O-000031 – B8‑0115/2015 i O-000032 – B8‑0116/2015),

–       uzimajući u obzir članak 167. UFEU-a, u kojem se navodi da je „djelovanje Unije usmjereno prema poticanju suradnje između država članica”, posebno u području „očuvanja i zaštite kulturne baštine od europske važnosti”, te da „Unija i države članice podupiru suradnju s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama nadležnima u području kulture”,

–       uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 116/2009[1] od 18. prosinca 2008. o izvozu kulturnih dobara,

–       uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1210/2003[2] od 7. srpnja 2003. o određenim posebnim ograničenjima gospodarskih i financijskih odnosa s Irakom i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2465/96[3],

–       uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1332/2013[4] od 13. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EU) br. 36/2012[5] o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Siriji, koja je donesena na temelju Odluke Vijeća 2013/760/ZVSP[6] od 13. prosinca 2013. o izmjeni Odluke 2013/255/ZVSP[7] o mjerama ograničavanja protiv Sirije te posebno članak 11.c o uvozu, izvozu ili prijenosu sirijskih kulturnih dobara,

–       uzimajući u obzir Zajedničku akciju Vijeća 2001/555/ZVSP[8] od 20. srpnja 2001. o osnivanju Satelitskog centra Europske unije, izmijenjenu Zajedničkom akcijom Vijeća 2009/834/ZVSP[9],

–       uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća 14232/12 od 4. listopada 2012. o stvaranju neformalne mreže tijela kaznenog progona i stručnjaka u području kulturnih dobara (EU CULTNET);

–       uzimajući u obzir Hašku konvenciju o zaštiti kulturne baštine u slučaju oružanog sukoba donesenu 14. svibnja 1954. godine,

–       uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a o mjerama zabrane i sprječavanja nezakonitog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara od 14. studenoga 1970. godine,

–       uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine od 16. studenoga 1972. godine,

–       uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a o zaštiti nematerijalne kulturne baštine od 17. listopada 2003. godine,

–       uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja od 20. listopada 2005. godine,

–       uzimajući u obzir Konvenciju UNIDROIT-a o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima iz 1995. godine,

–       uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2199 od 12. veljače 2015. o prijetnjama međunarodnom miru i sigurnosti koje predstavljaju teroristička djela al-Kaide[10],

–       uzimajući u obzir Venecijansku povelju o konzervaciji i restauraciji spomenika i spomeničkih cjelina iz 1964., kojom se uspostavlja međunarodni okvir za očuvanje i restauraciju drevnih građevina,

–       uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnoga kaznenog suda, donesen 17. srpnja 1998., i posebno njegov članak 8. stavak 2. točku (b) podtočku ix., u kojoj se navodi da je „namjerno usmjeravanje napada protiv zgrada posvećenih vjeri, obrazovanju, umjetnosti, znanosti ili karitativnim svrhama, protiv povijesnih spomenika, bolnica i mjesta na kojima se prikupljaju bolesni i ranjeni, pod uvjetom da nisu vojni ciljevi” ratni zločin,

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2015.[11] o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2013. i politici EU-a u tom području, u čijem se stavku 211. navodi da bi „svjesni oblici razaranja kulturne i umjetničke baštine kakvi se trenutačno događaju u Iraku i Siriji trebali biti predmetom kaznenog progona kao ratni zločini i kao zločini protiv čovječnosti”,

–       uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju od 6. veljače 2015. Europskom parlamentu i Vijeću o elementima regionalne suradnje EU-a za Siriju i Irak te protiv prijetnje Da'esha (JOIN(2015)2), u kojoj Komisija i Visoka predstavnica/potpredsjednica Komisije potvrđuju ozbiljnost uništavanja i pljačkanja kulturne baštine u rješavanju krize u Siriji i Iraku i prijetnje koju predstavlja Daesh,

–       uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.     budući da su u posljednje vrijeme brojni arheološki, vjerski i kulturni lokaliteti u Siriji i Iraku bili mete ciljanog uništavanja koje su počinile ekstremističke skupine povezane posebice s Islamskom državom u Iraku i Siriji (ISIS/Daesh) i budući da je te sustavne napade na kulturnu baštinu glavna direktorica UNESCO-a Irina Bokova opisala kao „kulturno čišćenje”;

B.     budući da se prema UNESCO-u pojam „kulturno čišćenje” odnosi na svjesnu strategiju kojom se teži uništiti kulturna raznolikost namjernim ciljanjem pojedinaca koji su identificirani na osnovi njihove kulturne, etničke ili vjerske pripadnosti zajedno s namjernim napadima na vjerske objekte, spomenike i obrazovne institucije, te budući da se strategija kulturnog čišćenja u Iraku i Siriji provodi napadima na kulturnu baštinu, koji su usmjereni i na fizičke, materijalne i izgrađene kulturne izričaje kao što su spomenici i građevine, i na manjinske i nematerijalne kulturne izričaje kao što su običaji, tradicije i vjerovanja[12];

C.     budući da se neki činovi uništavanja kulturne baštine pod određenim okolnostima smatraju zločinima protiv čovječnosti[13]; budući da se te činove, posebno kad su usmjereni protiv pripadnika vjerske ili etničke skupine, može izjednačiti sa zločinom proganjanja, kako je utvrđeno člankom 7. stavkom 1. točkom (h) Statuta Međunarodnog kaznenog suda;

D.     budući da takvi činovi uništenja kulturnih i povijesnih lokaliteta i dobara nisu novost i nisu ograničeni na Irak i Siriju te budući da je prema UNESCO-u „kulturna baština važan dio kulturnog identiteta zajednica, skupina i pojedinaca i društvene kohezije, te namjerno uništenje može imati negativne posljedice na ljudsko dostojanstvo i ljudska prava”[14]; budući da se prema UNESCO-u i drugim izvorima pljačkanje kulturnih i vjerskih lokaliteta i krijumčarenje dobara u Iraku i Siriji koje provode Asadov režim, oporbene skupine i posebno ISIS/Daesh te druge skupine koje sudjeluju u sukobu rabi kako bi se pomoglo u financiranju sukoba i terorističkih aktivnosti, pri čemu umjetnička i kulturna dobra postaju „ratno oružje”;

E.     budući da je 1. ožujka 2014. zahvaljujući financijskim sredstvima Europske unije UNESCO s drugim strateškim partnerima pokrenuo trogodišnji projekt pod nazivom „Hitna zaštita sirijske baštine”, čiji je cilj prije svega zajamčiti hitnu zaštitu sirijske kulturne baštine;

F.     budući da je Europska unija ratificirala Konvenciju o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja, koja je potpisana 20. listopada 2005. i koja je prvi međunarodni instrument kojim se prepoznaje dvojna gospodarska i kulturna narav kulturnih dobara te se ona stoga „ne smiju tretirati kao da imaju isključivo komercijalnu vrijednost”;

G.     budući da su Konvencija UNESCO-a o mjerama zabrane i sprječavanja nezakonitog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara, potpisana 17.  studenoga 1970., i Konvencija UNIDROIT-a o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima, potpisana 24. lipnja 1995., ključni instrumenti za snažniju zaštitu svjetske kulturne baštine;

H.     budući da je nezakonita trgovina kulturnim dobrima sad treće po važnosti područje nezakonite trgovine nakon trgovine drogom i oružjem; budući da tom nezakonitom trgovinom dominiraju mreže organiziranoga kriminaliteta i budući da sadašnji nacionalni i međunarodni mehanizmi nisu adekvatno pripremljeni ni poduprti kako bi se to pitanje riješilo[15];

I.      budući da borba protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima nije u konkretnoj nadležnosti Europske unije, s obzirom na to da nije kao takva navedena u Ugovorima, no budući da se ta borba protiv nezakonite trgovine ipak ubraja u nekoliko područja nadležnosti EU-a kao što su unutarnje tržište, područje slobode, sigurnosti i pravde, kultura i zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP);

J.      budući da je hitno potrebno bolje uskladiti borbu protiv nezakonite trgovine kulturnim artefaktima i usko surađivati kako bi se promicalo podizanje razine osviještenosti i razmjena informacija te kako bi se postiglo jačanje pravnih okvira, podsjećajući u tom kontekstu da je u zaključcima Vijeća o sprječavanju i suzbijanju kriminala protiv kulturnih dobara iz prosinca 2011. između ostaloga preporučeno da države članice pojačaju suradnju između policije, kulturnih tijela i privatnih organizacija;

K.     budući da je u listopadu 2012. rezolucijom Vijeća stvorena neformalna mreža tijela kaznenog progona i stručnjaka u području kulturnih dobara, čiji je glavni cilj poboljšati razmjenu informacija povezanih sa sprječavanjem nezakonite trgovine kulturnim dobrima te otkriti i razmjenjivati informacije o kriminalnim mrežama za koje se sumnja da su povezane s nezakonitom trgovinom;

L.     budući da je glavna direktorica UNESCO-a Irina Bokova 28. ožujka 2015. u Bagdadu pokrenula kampanju #Unite4Heritage, čiji je cilj u cijelom svijetu prikupiti potporu za zaštitu kulturne baštine koristeći se snagom društvenih mreža;

1.      oštro osuđuje uništavanje kulturnih, arheoloških i vjerskih lokaliteta koje poduzimaju sukobljene strane, i to posebno tzv. ISIS i vladine snage, u Siriji i Iraku;

2.      javno osuđuje uništavanje kulturne baštine koje se poduzima u okviru Asadova ratovanja i, u manjoj mjeri, ratnog djelovanja drugih sukobljenih strana; podsjeća na odgovornost Asadova režima za to uništavanje i upozorava da će se time popis optužbi za koje će ga se teretiti na nekom budućem međunarodnom sudu samo povećati; ističe i uništavanje u Iraku koje poduzimaju skupine izvan Islamske države, i to šijitske paravojne skupine i iračke snage u borbi protiv Islamske države;

3.      poziva Visoku predstavnicu/potpredsjednicu Komisije da poduzme odgovarajuće mjere na političkoj razini, u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 2199 od 12. veljače 2015. kako bi se stalo na kraj nezakonitoj trgovini kulturnom imovinom s teritorija Sirije i Iraka tijekom razdoblja sukoba na tim prostorima, čime bi se spriječilo korištenje tom imovinom kao izvorom financiranja;

4.      poziva međunarodnu koaliciju, a posebno države članice EU-a koje u njoj sudjeluju, da ne oštećuju sirijsku i iračku kulturnu baštinu tijekom svojih zračnih napada i podsjeća ih na njihove obveze u okviru međunarodnoga prava;

5.      poziva Visoku predstavnicu/potpredsjednicu Komisije da se koristi kulturnom diplomacijom i međukulturnim dijalogom kao sredstvom za ponovnu izgradnju uništenih lokaliteta;

6.      poziva Visoku predstavnicu/potpredsjednicu Komisije i Komisiju da provode sigurnosne mjere na vanjskim granicama EU-a kako bi se spriječilo krijumčarenje kulturnih dobara iz Sirije i Iraka u Uniju te poziva države članice da učinkovito surađuju u zajedničkom djelovanju protiv trgovine artefaktima sirijskog i iračkog porijekla u Europi jer je visok udio trgovine s Bliskog istoka okrenut europskom tržištu, uz Sjedinjene Američke Države i područje Perzijskog zaljeva;

7.      predlaže da se u tom pogledu Komisija, u skladu sa stavkom 17. Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 2199 od 12. veljače 2015., usredotoči na borbu protiv nezakonite trgovine kulturnim artefaktima, posebno kad je riječ o predmetima kulturne baštine koji su iz Iraka nezakonito izneseni nakon 6. kolovoza 1990. a iz Sirije nakon 15. ožujka 2011.; poziva Komisiju da osmisli koordinirani pristup suzbijanju nezakonite trgovine uz suradnju s nadležnima iz istražnih službi na nacionalnoj razini i uz usku suradnju s UNESCO-om i drugim međunarodnim organizacijama kao što su Međunarodno vijeće muzeja (ICOM), Međunarodni odbor ICOM-a „Plavi štit” (ICBS), Europol, Interpol, Međunarodni institut za ujednačavanje privatnog prava (UNIDROIT), Svjetska carinska organizacija (WCO), Međunarodno vijeće za spomenike i lokalitete (ICOMOS) i Međunarodni centar za proučavanje očuvanja i restauracije kulturne imovine (ICCROM);

8.      poziva Visoku predstavnicu/potpredsjednicu Komisije da uključi Satelitski centar Europske unije Torrejón, koji podupire Uniju u kontekstu njezina ZVSP-a pružanjem građe koja nastaje na osnovi analize satelitskih snimaka, radi praćenja i popisivanja arheoloških i kulturnih lokaliteta u Siriji i Iraku i podupiranja aktivnosti sirijskih arheologa kako bi se spriječile daljnje pljačke i sačuvali životi civila;

9.      poziva Komisiju da uspostavi brzu i sigurnu razmjenu informacija i najboljih praksi među državama članicama kako bi se učinkovito borilo protiv nezakonite trgovine kulturnim artefaktima koji su nezakonito izneseni iz Iraka i Sirije te da snažno potiče države članice da se koriste međunarodnim instrumentima protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima za policijske i carinske službenike, kao što su namjenska baza podataka Interpola I-24/7 o ukradenim umjetničkim djelima i alat za internetsku komunikaciju programa ARCHEO Svjetske carinske organizacije;

10.    poziva na razmatranje uvođenja europskih programa za osposobljavanje sudaca, policijskih i carinskih službenika, vladinih uprava i drugih relevantnih javnih i privatnih dionika kako bi se oni koji sudjeluju u borbi protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima osposobili da razvijaju i poboljšaju svoje stručno znanje i kako bi se poduprle inicijative kao što je studij e-učenja za sirijske stručnjake o baštini koji je ICOMOS promicao u siječnju 2013., u kojemu se poučava informacijama o upravljanju rizicima od katastrofa, mjerama prve pomoći za kulturne zbirke i tehnici dokumentiranja;

11.    traži od Komisije da se poveže s međunarodnim projektima civilnoga društva o zaštiti kulturnih dobara koja su u opasnosti i izvješćivanju o njima, kao što je projekt geoprostorne tehnologije AAAS-a, i da nastavi s podupiranjem aktivnosti istraživačkih zajednica kao što je Projekt Mosul, koji je pripremila Mreža za početno osposobljavanje za digitalnu kulturnu baštinu (financirana bespovratnim sredstvima u okviru programa Marie Skłodowska-Curie);

12.    poziva Komisiju da pruži jaču potporu Međunarodnom opservatoriju ICOM-a za nezakonito trgovanje kulturnim dobrima, koji je izradio popis hitnih slučajeva sirijskih i iračkih antikviteta koji su u opasnosti osmišljen kao instrument za muzeje, carinske službenike, policajce, trgovce umjetninama i kolekcionare, a u planu je da se u okviru njega rabe satelitske snimke radi praćenja situacije na terenu, u suradnji s UNITAR-om;

13.    poziva Komisiju da podrži UNESCO-ovu kampanju #Unite4Heritage pokretanjem informativne kampanje usredotočene na Irak i Siriju radi podizanja razine osviještenosti o važnosti njihove kulturne baštine, o načinu na koji se opljačkana baština rabi za financiranje vladine represije i terorističkih aktivnosti te o mogućim kaznama za nezakonit uvoz kulturnih dobara iz tih zemalja ili iz trećih zemalja;

14.    poziva Komisiju da ojača i poboljša funkcioniranje neformalne mreže tijela kaznenoga progona i stručnjaka u području kulturnih dobara (EU CULTNET), osnovane Rezolucijom Vijeća (14232/12) iz listopada 2012., čiji je cilj poboljšati razmjenu informacija povezanih sa sprječavanjem nezakonite trgovine kulturnim dobrima te da predvidi uspostavu dodatnog instrumenta za kontrolu uvoza kulturnih dobara nezakonito iznesenih iz Sirije i Iraka u EU;

15.    poziva Vijeće da predvidi stvaranje odsjeka u Eurojustu i Europolu specijaliziranih za nezakonitu trgovinu kulturnim dobrima, koji bi na europskoj razini bili nadležni za koordinaciju kaznenog progona i istraga različitih nacionalnih tijela jer je postojanje specijaliziranih odsjeka preduvjet bolje upotrebe sredstava za sprječavanje i suzbijanje nezakonite trgovine i krijumčarenja;

16.    poziva Europsku uniju da poduzme potrebne korake kako bi se u suradnji s UNESCO-om i Međunarodnim kaznenim sudom kategorija zločina protiv čovječnosti u međunarodnom pravu proširila tako da se njome obuhvate radnje velikih razmjera kojima se namjerno oštećuje ili uništava kulturna baština čovječanstva;

17.    poziva države članice koje još nisu ratificirale Konvenciju UNESCO-a o mjerama zabrane i sprječavanja nezakonitog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara iz 1970. i Konvenciju UNIDROIT-a iz 1995. da to učine;

18.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, glavnoj direktorici UNESCO-a, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Sirijskoj nacionalnoj koaliciji te vladi i parlamentu Iraka.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti