Postupak : 2015/2652(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0450/2015

Podneseni tekstovi :

B8-0450/2015

Rasprave :

Glasovanja :

PV 20/05/2015 - 10.12
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :


PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 147kWORD 72k
13.5.2015
PE555.228v01-00
 
B8-0450/2015

podnesen nakon pitanja za usmeni odgovor B8‑0117/2015

u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika


o alarmantnom stanju u vezi s bakterijom Xylella  (2015/2652(RSP))


Rosa D'Amato u ime Kluba zastupnika EFDD-a
Eleonora Forenza, Marisa Matias, Curzio Maltese, Kateřina Konečná, Lidia Senra Rodríguez, Ángela Vallina, Paloma López Bermejo, Neoklis Sylikiotis, Takis Hadjigeorgiou, Jean-Luc Mélenchon, Emmanouil Glezos, Kostadinka Kuneva, Dimitrios Papadimoulis, Miguel Viegas, João Ferreira, Inês Cristina Zuber u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a

Rezolucija Europskog parlamenta o alarmantnom stanju u vezi s bakterijom Xylella  (2015/2652(RSP))  
B8‑0450/2015

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije iz 2015. o mjerama za sprečavanje unošenja u Uniju organizma Xylella fastidiosa i njegova širenja unutar Unije,

–       uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2002/89/EZ o izmjeni Direktive 2000/29/EZ o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Zajednice(1),

–       uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/29/EZ o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Zajednice(2),

–       uzimajući u obzir dijagnostičke protokole za regulirane štetnike koje je sastavila Europska i mediteranska organizacija za zaštitu bilja,

–       uzimajući u obzir Smjernice objavljene 2014. protiv širenja unutar Unije Xylelle fastidiose, podvrste pauca, složenog soja koji uzrokuje brzo propadanje maslina,

–       uzimajući u obzir plan povjerenika Giuseppea Sillettija o alarmantnom stanju u vezi s organizmom Xylella koji je objavljen 16. ožujka 2015.,

–       uzimajući u obzir izvršnu odluku br. 10 regije Apulije o mjerama koje treba primijeniti kako bi se iskorijenila bakterija Xylella fastidiosa, među ostalim opsežno upotrebljavanje golemih količina pesticida te sastavljanje popisa određenog broja pesticida koje treba upotrijebiti,

–       uzimajući u obzir Direktivu 2009/128/EZ o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida(3),

–       uzimajući u obzir pitanje Komisiji o alarmantnom stanju u vezi s bakterijom Xylella (O-0000038/2015 – B8‑0117/2015),

–       uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.     budući da je u skladu s člankom 5. navedene Provedbene odluke zabranjena sadnja biljaka domaćina u zaraženim područjima;

B.     budući da, kako je utvrđeno u članku 6. navedene Provedbene odluke, u demarkiranom području, uključujući zaraženo područje i tampon zonu, „u radijusu od 100 metara oko biljaka koje su analizirane i za koje je potvrđeno da su zaražene određenim organizmom” predmetna država članica treba „odmah ukloniti:

(a)         biljke domaćine, bez obzira na njihovo zdravstveno stanje;

(b)         biljke za koje se zna da ih određeni organizam može zaraziti;

(c)         biljke koje imaju simptome koji ukazuju na moguću zarazu tim organizmom ili za koje se sumnja da bi mogle biti zaražene tim organizmom”;

C.     budući da u mnogim dijelovima Provedbene odluke postoje i upućivanja na obvezne fitosanitarne postupke, također i prije uklanjanja biljke;

D.     budući da je u nedavnom znanstvenom mišljenju o procjeni rizika Xylelle fastidiose Europska služba za sigurnost hrane (EFSA) ukazala na to da postoje brojni čimbenici koji iskorjenjivanje čine nepraktičnim; budući da je EFSA posebno navela da „nema pokazatelja da će iskorjenjivanje biti uspješno jednom kada bolest zahvati neko područje” te da bi stoga „trebalo dati prednost sprečavanju dolaska bolesti” dodajući da strategije suzbijanja širenja „nisu moguće jednom kada se bolest raširi” te je njihova učinkovitost „u rasponu od zanemarive do umjerene”;

E.     budući da je u nedavnom znanstvenom mišljenju o procjeni rizika Xylelle fastidiose EFSA(4) ukazala na to da „intenzivna uporaba pesticida radi ograničenja prijenosa bolesti i kontrole kukaca vektora može imati izravne i neizravne posljedice na okoliš mijenjanjem čitavih hranidbenih mreža s lančanim reakcijama, čime se utječe na različite trofičke razine. Na primjer, trenutno veoma zabrinjava neizravan učinak pesticida na oprašivanje (EFSA, 2013.). Osim toga, opsežni tretmani insekticidima također predstavljaju rizik za ljudsko i životinjsko zdravlje”;

F.     budući da se poljoprivredni model EU-a sve više temelji na nezdravim poljoprivrednim sustavima koji nisu otporni, uz jako malo pozornosti posvećene bioraznolikosti i plodoredu u slučaju netrajnih monokulturnih usjeva, nedostatak korisnih organizama i opće opadanje bioraznolikosti zbog čega je za egzotične biljke i životinje relativno jednostavno ustaliti se;

G.     budući da se otpornost na korištene pesticide ubrzava povećanim i nekontroliranim korištenjem tim proizvodima, čime se ugrožava svaki postignuti fitosanitarni uspjeh;

H.     budući da neprimjereno i neracionalno korištenje pesticidima pruža povoljne uvjete u kojima otporne bakterije mogu nastati, širiti se i opstati zbog antimikrobnih svojstava te čini poljoprivredne ekosustave podložnima novom napadu invazivnog nametnika;

I.      budući da je otpornost na insekticide pojava koja nedvojbeno ima prekogranične posljedice, kojom najvjerojatnije ne bi bilo moguće upravljati s trenutnim resursima i trenutnim znanstvenim spoznajama, koja ne može biti isključena i koja može imati nepredvidljive negativne učinke u zdravstvenom, društvenom i gospodarskom pogledu;

J.      budući da korištenje pesticidima, čak i u malim količinama, ugrožava „biološku oznaku” koju posjeduje određen broj talijanskih i europskih proizvođača maslinovog ulja;

K.     budući da je više talijanskih i europskih organizacija za zaštitu okoliša te trgovinskih udruženja izrazilo jako veliku zabrinutost u vezi s uništavanjem stabala i opsežnom upotrebom pesticida;

L.     budući da se u normi ISPM br. 9 Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), koja je citirana u spomenutoj Provedbenoj odluci, navodi da je „jedna od prvih mjera koje treba poduzeti sastavljanje popisa tehnika iskorjenjivanja koje je najlakše ostvariti. Trebalo bi napraviti kratkoročnu i dugoročnu procjenu ukupnog troška te omjera troškova i koristi za svaku strategiju. Mogućnost nedjelovanja ili djelovanja pristupom upravljanja nametnikom trebalo bi razmotriti jednako kao i mogućnosti iskorjenjivanja. Sve ostvarive mogućnosti trebalo bi opisati ili o njima raspraviti sa subjektima koji donose odluke. Trebalo bi, koliko je to moguće, izložiti predviđene prednosti i nedostatke, uključujući troškove i koristi. Trebalo bi predložiti jednu ili više mogućnosti, primajući na znanje da za konačnu odluku treba razmotriti tehničke mogućnosti, troškove i koristi, dostupnost resursa te političke i društveno-gospodarske čimbenike”;

M.    budući da su Krugner i drugi autori sastavili izvješće naslovljeno „Evaluacija patogenosti soja Xylella fastidiosa i njezinog prijenosa preko kukaca na masline” koje je objavio Odbor Kalifornije za masline i u kojem se navodi da je RAPD analiza pokazala da Xylella fastidiosa kojom su zaražene masline pripada genotipskoj skupini A, za koju se zna da uzrokuje oštećenje lišća (leaf scorch) na bademu, ali ne uzrokuje Pierceovu bolest u vinovoj lozi;

N.     budući da je poljoprivredni i prehrambeni sektor Apulije jedna od najvažnijih industrija te regije; budući da sindikati procjenjuju da bi 8 000 radnika u sektoru uzgoja maslina moglo ostati bez posla;

O.     budući da je iznimno važno pronaći rješenje kojim će se zaštititi konkurentnost i izvrsnost sektora uzgoja maslina u Apuliji te podržati razinu zaposlenosti i prihod radnika pogođenih tom situacijom;

P.     budući da je u tijeku policijska istraga o upravljanju alarmantnim stanjem u vezi s bakterijom Xylella, u sklopu koje su zaplijenjeni dokumenti i računala iz talijanskog Nacionalnog istraživačkog vijeća (CNR) i iz sveučilišta Aldo Moro; budući da je regionalni upravni sud Lacija prihvatio žalbu koju je podnijelo jedno zadružno poduzeće protiv provedbe regionalnih mjera u pogledu alarmantnog stanja u vezi s bakterijom Xylella;

1.      izražava zabrinutost u vezi s trenutnim opsežnim programom iskorjenjivanja kojeg je primijenila Komisija zbog rizika od dezertifikacije i uništenja poljoprivredne baštine, bez da pritom postoje jasni znanstveni dokazi o njegovoj učinkovitosti u sprečavanju širenja patogena; poziva Komisiju da razmotri alternativna rješenja pomoću kojih će se također štititi prehrambeni i poljoprivredni sektor regije te njezin okoliš;

2.      poziva Komisiju da provede kratkoročnu i dugoročnu analizu troškova i koristi za strategiju iskorjenjivanja;

3.      poziva Komisiju da revidira navedenu Provedbenu odluku, posebno u pogledu članka 6. o radijusu od 100 metara oko zaraženih biljaka gdje bi prioritet trebalo dati nadzoru i izolaciji, a ne iskorjenjivanju, te da revidira članak 5. kako bi se omogućilo sadnju mogućih biljaka domaćina koje moraju biti analizirane kako bi se zajamčilo da ne sadrže patogen i potom nadzirane, što bi trebalo biti dopunjeno primjerenim poljoprivrednim praksama (npr. plijevljenje, obrezivanje i pravilno upravljanje tlom uz potpuno poštovanje njegove biološke ravnoteže) te odgovarajućim i održivim fitosanitarnim postupcima;

4.      poziva Komisiju da razmotri razne mjere koje treba provesti ovisno o opsegu raširenosti bakterije, zahvaćenim biljkama te soju bakterije;

5.      poziva Komisiju da ograniči opsežno korištenje pesticidima i da provede Direktivu 2009/128/EZ o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida;

6.      poziva Komisiju da u provedbenu odluku uključi i znanstvene publikacije i analize koje dokazuju da predmetni soj Xylelle fastidiose ne uzrokuje Pierceovu bolest u vinovoj lozi te da stoga isključi Vitis iz popisa biljaka za koje se zna da su podložne europskim i neeuropskim izolatima Xylelle fastidiose (Prilog 1.);

7.      poziva da zajamči dostupnost dovoljnih financijskih i ljudskih resursa za provedbu relevantnih strategija, uključujući financijsku podršku poljoprivrednicima da primijene odgovarajuće poljoprivredne prakse u borbi protiv Xylelle fastidiose i njezinih vektora, te da zajamči odgovarajuću naknadu za gubitak stabala, sredstava za život i prihoda u slučaju uništavanja maslinovih stabala i drugih potencijalnih domaćina;

8.      poziva Komisiju i talijansku vladu da podrže razine prihoda i zaposlenosti malih i srednjih poduzeća koja su se suočila s Xylellom;

9.      poziva Komisiju da pruža, na primjer u okviru programa Obzor 2020., odgovarajuća sredstva za istraživanje, analizu i pronalaženje rješenja u pogledu Xylelle fastidiose i njezinih vektora;

10.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL L 355, 30.12.2002., str. 45.

(2)

SL L 169, 10.7.2000., str. 1.

(3)

SL L 309, 24.11.2009., str. 71.

(4)

EFSA Journal 2015;13(1):3989

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti