PRIJEDLOG REZOLUCIJE o epidemiji Xylelle fastidiose kojom su zahvaćena stabla maslina
13.5.2015 - (2015/2652(RSP))
u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika
Esther Herranz García, Albert Deß, Giovanni La Via, Barbara Matera, Dubravka Šuica, József Nagy, Daniel Buda, Marijana Petir, Nuno Melo, Peter Jahr, Michel Dantin, Sofia Ribeiro, Herbert Dorfmann, Ramón Luis Valcárcel Siso, Raffaele Fitto, Ivana Maletić, Andrej Plenković, Davor Ivo Stier, Lara Comi, Elisabetta Gardini, Vladimir Urutchev u ime Kluba zastupnika PPE-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0451/2015
B8‑0452/2015
Rezolucija Europskog parlamenta o epidemiji Xylelle fastidiose kojom su zahvaćena stabla maslina
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Zajednice[1],
– uzimajući u obzir znanstveno mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) od 6. siječnja 2015. o rizicima koje za zdravlje bilja predstavlja Xylella fastidiosa na teritoriju EU-a, a u kojem se utvrđuju i ocjenjuju mjere za smanjenje rizika,
– uzimajući u obzir Provedbene odluke Komisije od 13. veljače 2014, 23. srpnja 2014. i 28. travnja 2015. u vezi s mjerama za sprečavanje unošenja Xylelle fastidiose u Uniju i njezina širenja unutar Unije,
– uzimajući u obzir pitanje Komisiji o epidemiji Xylelle fastidiose kojom su zahvaćena stabla maslina (O-000038/2015 – B8‑0117/2015),
– uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je Xylella fastidiosa iznimno opasna, neposredna prijetnja proizvodnji nekih kultura, poput stabala maslina, badema i bresaka te ukrasnog bilja, i potencijalna prijetnja drugim kulturama kao što su stabla vinove loze i agruma te da bi mogla prouzročiti nezapamćene razorne gubitke uz znatne gospodarske, ekološke i društvene posljedice;
B. budući da bakterija već uzrokuje ozbiljnu štetu maslinicima u južnotalijanskoj regiji Apuliji te da potencijalno predstavlja opasnost za druge poljoprivredne kulture i regije;
C. budući da je sektor proizvodnje maslina u regiji Apuliji jedan od najvažnijih poljoprivrednih sektora te da čini 11,6 % (u iznosu od 522 milijuna EUR) ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u regiji, odnosno 30 % vrijednosti talijanske proizvodnje maslina za 2013. godinu;
D. budući da prisutnost bakterije Xylella fastidiosa uzrokuje ozbiljnu gospodarsku štetu ne samo proizvođačima maslina nego i čitavom proizvodnom lancu (uljare, zadruge i privatne uljare) te marketingu i aktivnostima vezanim uz turizam;
E. budući da je u Italiji bakterijom pogođeno više od milijun stabala maslina;
F. budući da su talijanske vlasti prvi put izvijestile o epidemiji bakterije Xylella fastidiosa 21. listopada 2013.;
G. budući da je inspekcijama koje je u Italiji u studenom 2014. proveo Ured za hranu i veterinarstvo Glavne uprave Komisije za zdravlje i sigurnost hrane potvrđeno da se stanje dramatično pogoršalo i da se ne može isključiti daljnje širenje bakterije;
H. budući da je bakterija Xylella fastidiosa već poharala velika proizvodna područja u trećim zemljama, kao što su vinogradi u Kaliforniji i nasadi agruma u Brazilu;
I. budući da trenutačno nema dostupnog lijeka za terensko liječenje oboljelih stabala te budući da zahvaćene biljke često ostaju zaražene čitav život ili brzo odumiru;
J. budući da više od 300 različitih biljaka u Europskoj uniji može biti domaćin bolesti, uključujući asimptomatske divlje biljke;
K. budući da uništavanje biljaka koje su proglašene zaraženima ne bi bilo dovoljno za zaustavljanje širenja bolesti te budući da se fitosanitarne mjere mogu poduzeti samo radi suzbijanja insekata koji su vektori (prijenosnici) Xylelle fastidiose;
L. budući da i ostali patogeni, poput tzv. „crnih pjega” kojih ima u agrumima uvezenima iz Južne Afrike, predstavljaju značajan rizik za proizvodnju u EU-u;
M. budući da je Europska agencija za sigurnost hrane naglasila da bi, s obzirom na to da je teško zaustaviti širenje Xylelle fastidiose jednom kada ona zahvati neko proizvodno područje, naglasak trebalo staviti na preventivne radnje koje su usmjerene na uvoz;
1. napominje da je u provedbenim odlukama koje je Komisija donijela prije travnja 2015. pozornost najvećim dijelom bila usmjerena na unutarnje radnje za borbu protiv epidemije i da u njima nije bilo snažnih mjera za prevenciju unošenja bolesti iz trećih zemalja u Europsku uniju;
2. poziva Komisiju na poduzimanje snažnih mjera protiv Xylelle fastidiose i drugih opasnih organizama poput „crnih pjega” kako bi se spriječio uvoz zaražene robe u Europsku uniju; pozdravlja odluku Komisije iz travnja 2015. kojom se zaustavlja uvoz zaražene kave iz Kostarike i Hondurasa i kojom su uvedena ograničenja u svezi s uvozom bilja iz zahvaćenih područja u ostalim trećim zemljama; poziva na primjenu, ako to bude potrebno, oštrijih mjera, uključujući i dozvolu uvoza samo za proizvode s lokacija koje nisu zahvaćene epidemijom;
3. žali zbog činjenice da Komisija vrlo često ne reagira dovoljno brzo kako bi spriječila ulazak bolesti bilja iz trećih zemalja u Europsku uniju; stoga apelira na Komisiju da radi zaštite i očuvanja našeg teritorija utvrdi izvor zaraze i preispita službeni sustav fitosanitarne kontrole EU-a;
4. apelira na Komisiju, posebno imajući u vidu dolazak ljeta, da poduzme djelotvornije mjere za sprečavanje širenja bakterije Xylella fastidiosa u EU-u koje će biti usmjerene na najugroženije kulture, ali da pritom ne zanemari ni ostale kulture koje bi također mogle biti ozbiljno pogođene bolešću;
5. apelira na Komisiju da bez odgode potakne pojačane istraživačke napore, među ostalim stavljanjem sredstava na raspolaganje istraživačkim institutima u svrhu unaprjeđivanja znanstvenih saznanja o Xylelli fastidiosi i preciznog utvrđivanja prirode veze između patogena, simptoma i razvoja bolesti;
6. poziva Komisiju i države članice da proizvođačima daju naknadu za mjere iskorjenjivanja i gubitak prihoda – gubitke koji se ne odnose samo na poljoprivrednu proizvodnju, nego i na kulturno nasljeđe, povijest i aktivnosti vezane uz turizam;
7. predlaže pokretanje kampanja informiranja kako bi se proizvođače potaknulo da bez odgode obavještavaju nadležne vlasti o prisutnosti ili o sumnji u prisutnost bakterije; poziva Komisiju da utvrdi poticaje za proizvođače koji provode preventivne mjere;
8. poziva da se više sredstava stavi na raspolaganje kako bi se zajamčilo otkrivanje štetnih organizama na točkama ulaska u EU; potiče, nadalje, države članice da povećaju broj redovitih kontrola u svrhu sprečavanja širenja Xylelle fastidiose izvan demarkiranih područja;
9. poziva Komisiju na uspostavljanje otvorene baze podataka, s popisanim institucijama i nadležnim tijelima na razini EU-a i država članica, za razmjenu informacija i iskustava, što uključuje i najbolje prakse, te za brzo obavješćivanje nadležnih vlasti i poduzimanje potrebnih mjera;
10. poziva Komisiju da, na temelju dosadašnjeg iskustva i najbolje prakse, pripremi lako razumljive, opsežne smjernice za provedbu mjera sprečavanja i kontrole bolesti s jasno naznačenim trajanjem i opsegom koje nadležna tijela i službe u državama članicama mogu koristi za potporu;
11. traži od Komisije Parlamentu podnosi godišnje izvješće o prijetnji koju bakterija Xylella fastidiosa te drugi štetni organizmi predstavljaju za proizvođače iz EU-a ;
12. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.
- [1] SL L 169, 10.7.2000., str. 1.