PRIJEDLOG REZOLUCIJE o epidemiji Xylelle fastidiose kojom su zahvaćena stabla maslina
13.5.2015 - (2015/2652(RSP))
u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika
Paolo De Castro, Isabelle Thomas, Eric Andrieu, Clara Eugenia Aguilera García, Viorica Dăncilă, Marlene Mizzi, Victor Negrescu u ime Kluba zastupnika S&D-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0451/2015
B8‑0457/2015
Rezolucija Europskog parlamenta o epidemiji Xylelle fastidiose kojom su zahvaćena stabla maslina
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/29/EZ o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Zajednice[1],
– uzimajući u obzir znanstveno mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane objavljeno 6. siječnja 2015. o rizicima za zdravlje biljaka koje predstavlja Xylella fastidiosa na teritoriju EU-a te utvrđivanje i procjena mogućnosti za smanjenje rizika,
– uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije iz 2015. o mjerama za sprečavanje unošenja u Uniju organizma Xylella fastidiosa i njegova širenja unutar Unije,
– uzimajući u obzir pitanje Komisiji o epidemiji organizma Xylella fastidiosa kojom su zahvaćena stabla maslina (O-000038/2015 – B8‑0117/2015),
– uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je Xylella fastidiosa iznimno opasna, neposredna prijetnja proizvodnji određenih kultura, poput stabala maslina, badema i bresaka te ukrasnog bilja, i potencijalna prijetnja vinogradima, stablima agruma i drugim kulturama, te da bi mogla uzrokovati nezapamćene razorne gubitke uz znatne gospodarske, ekološke i društvene posljedice;
B. budući da bakterija već uzrokuje ozbiljnu štetu maslinicima u južnotalijanskoj regiji Apuliji te da potencijalno predstavlja opasnost za druge kulture i regije;
C. budući da je sektor proizvodnje maslina u regiji Apuliji jedan od najvažnijih poljoprivrednih sektora te da čini 11,6 % (u iznosu od 522 milijuna EUR) ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u regiji, odnosno 30 % vrijednosti talijanske proizvodnje maslina za 2013. godinu;
D. budući da prisutnost bakterije Xylella fastidiosa prouzrokuje ozbiljnu gospodarsku štetu ne samo proizvođačima maslina nego čitavom proizvodnom lancu (zadruge i privatne uljare) te oglašavanju;
E. budući da su talijanske vlasti prvi put izvijestile o epidemiji bakterije Xylella fastidiosa 21. listopada 2013.;
F. budući da je inspekcijama koje je u Italiji u studenom 2014. proveo Ured za hranu i veterinarstvo Glavne uprave Komisije za sigurnost hrane potvrđeno da se stanje dramatično pogoršalo i da se ne može isključiti daljnje širenje bakterije;
G. budući da je bakterija Xylella već poharala velika proizvodna područja u trećim zemljama, kao što su vinogradi u Kaliforniji i stabla agruma u Brazilu te da je prisutna u znatnim dijelovima SAD-a i Latinske Amerike;
H. budući da trenutačno nema dostupnog lijeka za liječenje oboljelih stabala te budući da zahvaćene biljke često ostaju zaražene čitav život ili brzo uvenu;
I. budući da različite biljke mogu postati domaćini bolesti, uključujući asimptomatske divlje biljke, u Europskoj uniji;
J. budući da sječa zahvaćenih proizvodnih područja ne bi bila dovoljna za zaustavljanje širenja bolesti te budući da se fitosanitarne mjere mogu također poduzeti radi suzbijanja insekata koji su prijenosnici organizma Xylella fastidiosa; no budući da je izražena zabrinutost zbog proširenog korištenja pestidicima;
K. budući da je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) naglasila činjenicu da nema naznaka da će iskorjenjivanje biti uspješno nakon što je utvrđena prisutnost te bolesti na određenom području; budući da bi uz intenzivniju razmjenu rezultata istraživanja prednost trebalo dati mjerama prevencije usmjerenima na uvoz;
1. naglašava potrebu za potporom na razini EU-a za provedbu mjera koje poduzima Komisija u dogovoru sa svim državama članicama i u skladu s pravom EU-a;
2. navodi prijedlog Stalnog odbora za zdravlje bilja od 28. travnja 2015. o Provedbenoj odluci u vezi s mjerama za sprečavanje unošenja bakterije Xylella fastidiosa u Uniju i njezino širenje u njoj;
3. žali zbog činjenice da Komisija ne reagira uvijek dovoljno brzo kako bi spriječila unošenje bolesti biljaka iz trećih zemalja u EU zbog činjenice da se sustav kontrole uvoza, kao što je utvrđeno u skladu s Direktivom 2000/29/EZ, strogo temelji na reaktivnom pristupu, kojim se ne jamči dovoljna zaštita od nametnika kao što je Xylella; stoga apelira na Komisiju da radi zaštite i očuvanja teritorija EU-a utvrdi izvor zaraze i preispita službeni sustav fitosanitarne kontrole uvoza EU-a;
4. apelira na Vijeće i Komisiju da radi zaštite i očuvanja teritorija EU-a ponovno pokrenu rasprave o preispitivanju službenog sustava fitosanitarne kontrole EU-a; smatra da je preispitivanje upravljanja fitosanitarnim rizikom na razini EU-a ključno pitanje koje bi trebalo uključiti u rasprave uz istodobno sprečavanje negativnog utjecaja na globalne trgovinske razmjene;
5. apelira na Komisiju, osobito s obzirom na činjenicu da se bliži ljeto, da poduzme djelotvornije mjere za sprečavanje širenja bakterije Xylella fastidiosa u EU-u strogim provođenjem i praćenjem odredaba iz članka 9. Provedbene odluke iz 2015., osobito se usmjerivši na najugroženije kulture, ali da pritom ne zanemari ostale kulture koje bi također mogle biti ozbiljno pogođene bolešću;
6. poziva Komisiju i države članice da analiziraju najbolje načine za pružanje naknade proizvođačima zbog uništenja njihovih kultura, koje uključuje gubitke ne samo u pogledu poljoprivredne proizvodnje nego i u pogledu kulturne i povijesne baštine, u slučajevima kada je takvo djelovanje neophodno radi sprečavanja širenja organizma Xylella fastidiosa;
7. traži od Komisije i nadležnih tijela da iskoriste sve postojeće fondove i instrumente kako bi pridonijeli gospodarskoj obnovi zahvaćenih područja;
8. potiče Komisiju da aktivira obvezno uvođenje fitosanitarne putovnice za stablo masline (Olea europaea) i da izradi popis zemalja i proizvoda koji bi mogli dokazati svoju fitosanitarnu sigurnost;
9. poziva Komisiju da poduzme sve potrebne mjere protiv uvoza bilja zaraženog bakterijom Xylella nadziranjem uvoza u EU i jamčenjem sljedivosti bilja koje se uvozi i koje je podložno zarazi;
10. smatra da je zabrana uvoza kave za sadnju, no ne i sjemena, koja potječe iz Kostarike i Hondurasa neophodna uzimajući u obzir fitosanitarne rizike za europsku poljoprivredu;
11. poziva Komisiju da bez odgađanja promiče pojačane istraživačke napore, među ostalim snažnijim međunarodnim umrežavanjem i stavljanjem sredstava na raspolaganje za istraživačke institute, u cilju unapređenja znanstvenih spoznaja o organizmu Xylella fastidiosa i točnog utvrđivanja patogena i vektora (prijenosnika) koji prouzrokuju širenje te pošasti;
12. predlaže pokretanje kampanja informiranja kako bi se proizvođače i kupce biljaka potaknulo da bez odgode obavještavaju nadležne vlasti o prisutnosti – ili o sumnji u prisutnost – bakterije; poziva Komisiju da utvrdi poticaje za proizvođače koji provode preventivne mjere;
13. smatra da bi, osobito s obzirom na činjenicu da se bliži ljeto, Komisija i države članice trebale upozoriti putnike na rizike unošenja u EU zaraženih biljaka iz zemalja zahvaćenih bakterijom Xylella;
14. potiče države članice da povećaju broj redovitih kontrola radi sprečavanja širenja bolesti izvan razgraničenih područja;
15. traži od Komisije da svake godine, ili kad god to situacija iziskuje, izvijesti Europski parlament o prijetnji koje za proizvođače u EU-u predstavljaju bakterija Xylella fastidiosa i drugi organizmi opasni za poljoprivrednu proizvodnju;
16. poziva Vijeće da Parlamentu podnese izmijenjenu verziju prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama zaštite od biljnih nametnika radi uvođenja sustava prevencije za kontrole uvoza, sličnog postojećem sustavu za životinje, na temelju preliminarne procjene rizika prije odobravanja uvoza u EU;
17. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.
- [1] SL L 169, 10.7.2000., str. 1.