Prijedlog rezolucije - B8-0536/2015Prijedlog rezolucije
B8-0536/2015

    PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Mađarskoj

    3.6.2015 - (2015/2700(RSP))

    podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije
    u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika

    Birgit Sippel, Péter Niedermüller, Tanja Fajon, Jörg Leichtfried, Sylvie Guillaume, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Kashetu Kyenge, Marju Lauristin, Soraya Post, Josef Weidenholzer, Hugues Bayet, Vilija Blinkevičiūtė, Miltiadis Kyrkos, Emilian Pavel, Kati Piri, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Elly Schlein, Eider Gardiazabal Rubial, Eric Andrieu, Andi Cristea, Viorica Dăncilă, Victor Negrescu, Peter Simon, Tibor Szanyi, Pedro Silva Pereira, Georgi Pirinski, Jakob von Weizsäcker, Renata Briano, Eugen Freund, Miroslav Poche, Doru-Claudian Frunzulică, Sergio Gutiérrez Prieto, Jens Nilsson, Alessia Maria Mosca, José Blanco López, Nikos Androulakis, Francisco Assis, Siôn Simon, Nicola Caputo, Csaba Molnár, Nicola Danti, Demetris Papadakis, Brando Benifei, Maria Grapini, Goffredo Maria Bettini, Gabriele Preuß, Anneliese Dodds, Carlos Zorrinho, Iris Hoffmann, Elena Gentile, Caterina Chinnici u ime Kluba zastupnika S&D-a

    Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0532/2015

    Postupak : 2015/2700(RSP)
    Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
    Odabrani dokument :  
    B8-0536/2015
    Podneseni tekstovi :
    B8-0536/2015
    Rasprave :
    Doneseni tekstovi :

    B8‑0536/2015

    Rezolucija Europskog parlamenta   o stanju u Mađarskoj

    (2015/2700(RSP))

    Europski parlament,

    –       uzimajući u obzir preambulu Ugovora o Europskoj uniji (UEU), a posebno njezinu drugu alineju te alineje od četvrte do sedme,

    –       uzimajući posebno u obzir članak 2., članak 3. stavak 3. drugu alineju te članke 6. i 7. UEU-a, kao i članke UEU-a i Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji se odnose na poštovanje, promicanje i zaštitu temeljnih prava u EU-u,

    –       uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima od 7. prosinca 2000. koja je proglašena 12. prosinca 2007. u Strasbourgu i stupila na snagu zajedno s Ugovorom iz Lisabona u prosincu 2009.,

    –       uzimajući u obzir Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava te konvencije, preporuke, rezolucije i izvješća Parlamentarne skupštine, Odbora ministara, Povjerenika za ljudska prava i Venecijanske komisije Vijeća Europe,

    –       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. srpnja 2013. o stanju temeljnih prava: norme i prakse u Mađarskoj (u skladu s rezolucijom Europskog parlamenta od 16. veljače 2012.)[1],

    –       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. veljače 2014. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji (2012.)[2],

    –       uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. ožujka 2014. naslovljenu „Novi okvir EU-a za jačanje vladavine prava” (COM(2014)0158),

     

    –       uzimajući u obzir izvješće povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava od 16. prosinca 2014. nakon njegova posjeta Mađarskoj od 1. do 4. srpnja 2014.,

    –       uzimajući u obzir zaključke Vijeća Europske unije i država članica koje se sastaju u Vijeću od 16. prosinca 2014. o jamčenju poštovanja vladavine prava,

    –       uzimajući u obzir saslušanje o stanju ljudskih prava u Mađarskoj održano 22. siječnja 2015. u Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove,

    –       uzimajući u obzir izjave Vijeća i Komisije iznesene u plenarnoj raspravi o okviru EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava koja je održana 11. veljače 2015. u Europskom parlamentu,

    –       uzimajući u obzir razmjenu stajališta od 7. svibnja 2015. koja je održana u Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove u nastavku odluke Konferencije predsjednika od 30. travnja o mogućim posljedicama odluke države članice o ponovnom uvođenju smrtne kazne, uključujući na njezina prava i status članice Europske unije,

    –       uzimajući u obzir izjave Vijeća i Komisije iznesene u plenarnoj raspravi o stanju u Mađarskoj održanoj 19. svibnja 2015. u Europskom parlamentu,

    –       uzimajući u obzir izjave potpredsjednika Europske Komisije Fransa Timmermansa o stanju u Mađarskoj iznesene u raspravi na plenarnoj sjednici 19. svibnja 2015. u kojima navodi da bi ponovno uvođenje smrtne kazne bilo u suprotnosti s temeljnim vrijednostima EU-a i da bi moglo dovesti do primjene članka 7. UEU-a kojim je predviđena mogućnost da se određenoj državi članici uskrati pravo glasa u Vijeću,

    –       uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

    A.     budući da se Unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina, te budući da su te vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca;

    B.     budući da je uzajamno povjerenje među državama članicama i povjerenje svih građana EU-a i nacionalnih vlasti u pravne sustave drugih država članica, osobito u pogledu funkcioniranja vladavine prava, veoma važno za daljnji razvoj EU-a u smjeru područja slobode, sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica; budući da je vladavina prava preduvjet za primjenu svih prava i obveza koje proizlaze iz Ugovora i iz međunarodnog prava;

    C.     budući da je Poveljom o temeljnim pravima Europske unije zabranjena bilo kakva diskriminacija na temelju spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla, genetskih osobina, jezika, vjere ili uvjerenja, političkoga ili bilo kakvoga drugog mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invalidnosti, dobi ili spolnog usmjerenja;

    D.     budući da nitko ne bi smio biti osuđen na smrt ili pogubljen;

    E.     budući da je pravo na azil zajamčeno uz potpuno poštovanje pravila Ženevske konvencije od 28. srpnja 1951. i pripadajućeg Protokola od 31. siječnja 1967. koji se odnosi na status izbjeglica te je u skladu s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice;

    F.     budući da su nedavna događanja u Mađarskoj, a posebno tijekom proteklih 12 mjeseci, dovela do ozbiljnog pogoršanja stanja u pogledu medijske slobode i pluralizma, borbe protiv nesnošljivosti i diskriminacije, ljudskih prava imigranata, tražitelja azila i izbjeglica, slobode okupljanja i udruživanja, neovisnosti organizacija civilnog društva, prava pripadnika manjina i neovisnosti pravosuđa;

    G.     budući da je mađarska vlada 24. travnja 2015. najavila pokretanje nacionalnog savjetovanja o imigraciji i objavila upitnik s 12 pitanja upućen svakom mađarskom građaninu starijem od 18 godina i budući da većina pitanja navodi na odgovor i retoričke je naravi te se njima na pristran način migracija izravno povezuje sa sigurnosnim prijetnjama;

    H.     budući da je mađarski premijer Viktor Orbán još 2002. iznio slične prijedloge o pitanju smrtne kazne i da je u svom govoru u Pécsu 28. travnja 2015. još jednom izjavio da bi se pitanje smrtne kazne trebalo ponovno razmotriti u Mađarskoj, kao i da je slične izjave ponovio 1. svibnja 2015. u razgovoru za državni radio te dodao da bi odluka o ponovnom uvođenju smrtne kazne trebala biti u isključivoj nadležnosti država članica; budući da je pokrenuta rasprava o smrtnoj kazni opasna i štetna;

    I.      budući da je smještanje „nacionalnog savjetovanja” o migraciji u kontekst terorizma zlonamjerno i da nije korektno te da će poticati predrasude jer će se migrante smatrati prijetnjom, a ne prilikom;

    J.      budući da je tijekom razmjene mišljenja u Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove većina klubova zastupnika iznijela mišljenje da su ponovno uvođenje smrtne kazne i pitanja postavljena tijekom javnog savjetovanja neprihvatljivi;

    K.     budući da je u svojoj izjavi iznesenoj na plenarnoj raspravi o stanju u Mađarskoj održanoj 19. svibnja 2015. u Europskom parlamentu predsjedništvo Vijeća Europske unije izjavilo da Vijeće nije raspravljalo o stanju u Mađarskoj i da stoga o tom pitanju nije zauzelo službeno stajalište;

    L.     budući da napori za rješavanje trenutačnog stanja u Mađarskoj ne bi trebali biti usmjereni na izdvajanje određene države članice ili vlade, nego bi se njima trebala ispuniti kolektivna obveza svih institucija EU-a, a posebno Komisije kao čuvara Ugovorâ, da se diljem Unije i u svakoj državi članici zajamči primjena Ugovorâ i Povelje i njihovo poštovanje;

    1.      ustraje u tomu da je smrtna kazna nespojiva s vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, ravnopravnosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava na kojima je Unija utemeljena, te da bi stoga svaka država članica koja bi ponovno uvela smrtnu kaznu prekršila Ugovore i Povelju EU-a o temeljnim pravima; podsjeća na to da bi se ozbiljnim kršenjem vrijednosti iz članka 2. UEU-a koje prouzrokuje država članica pokrenuo postupak iz članka 7.;

    2.      oštro osuđuje opetovane izjave mađarskog premijera Viktora Orbána kojima je pokrenuta rasprava o mogućem ponovnom uvođenju smrtne kazne u Mađarskoj, čime se institucionalizira i potkrepljuje ideja kojom se očito krše vrijednosti na kojima je utemeljena Unija; žali zbog činjenicu da čelnik vlade jedne države članice otvaranjem takve rasprave svjesno dovodi u pitanje načelo poštovanja ljudskog dostojanstva i ljudskih prava, što je uglavnom potaknuto unutarnjopolitičkim ciljevima;

    3.      najoštrije osuđuje javno savjetovanje o migraciji koje je pokrenula mađarska vlada, a koje se temelji na ksenofobičnim iskrivljenim predodžbama, izjednačavanju migranata koji traže azil sa sigurnosnim prijetnjama, stigmatizaciji tražitelja azila prikazujući ih kao migrante koji se doseljavaju zbog socijalne pomoći te namjernog pogrešnog prikazivanja politika EU-a u pogledu azila i migracija; osuđuje pristranost i zloupotrebu tog javnog savjetovanja koje organizira i financira vlada u svrhu širenja govora mržnje koji je nespojiv s vrijednostima na kojima je utemeljena Unija; poziva mađarsku vladu da bez odgađanja prekine trenutni postupak savjetovanja;

    4.      žali zbog izostanka reakcije Vijeća na najnovija zbivanja u Mađarskoj i osuđuje nedostatak predanosti država članica da zajamče poštovanje vladavine prava kao što je navedeno o zaključcima Vijeća od 16. prosinca 2014.; traži od Vijeća Europske unije i Europskog vijeća da na svom sljedećem sastanku održe raspravu i donesu zaključke o stanju u Mađarskoj;

    5.      apelira na Komisiju da aktivira prvu fazu okvira EU-a za jačanje vladavine prava te da stoga odmah pokrene postupak temeljitog praćenja stanja demokracije, vladavine prava i temeljnih prava u Mađarskoj, kojim bi se ocijenila moguća sustavna ili ozbiljna kršenja vrijednosti na kojima je utemeljena Unija u skladu s člankom 2. UEU-a; traži od Komisije da podnese izvješće Parlamentu i Vijeću o tom pitanju prije rujna 2015.;

    6.      poziva Komisiju da predstavi zakonodavni prijedlog za uspostavu pregleda uspješnosti EU-a u pogledu demokracije, vladavine prava i temeljnih prava koji bi se temeljio na zajedničkim i objektivnim pokazateljima, kojim bi se na godišnjoj razini ocjenjivalo stanje temeljnih prava i usklađenost s vrijednostima Unije u svakoj državi članici, kako je propisano člankom 2. UEU-a, te koji bi uključivao odgovarajuće obvezujuće i korektivne postupne mehanizme;

    7.      nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, predsjedniku, vladi i parlamentu Mađarske, vladama i parlamentima država članica i država kandidatkinja, Agenciji EU-a za temeljna prava, Vijeću Europe i Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju.