Postupak : 2015/2729(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0659/2015

Podneseni tekstovi :

B8-0659/2015

Rasprave :

Glasovanja :

PV 09/07/2015 - 12.5
CRE 09/07/2015 - 12.5
PV 16/09/2015 - 13.1
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0323

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 166kWORD 132k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0656/2015
1.7.2015
PE559.021v01-00
 
B8-0659/2015

podnesen nakon izjave Komisije

u skladu s člankom 37. stavkom 3. Poslovnika i Okvirnim sporazumom o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije


o programu rada Komisije za 2016. (2015/2729(RSP))


Bas Eickhout, Igor Šoltes u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a

Rezolucija Europskog parlamenta o programu rada Komisije za 2016. (2015/2729(RSP))  
B8‑0659/2015

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o programu rada Komisije za 2015 (COM(2014)0910),

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Europske komisije naslovljenu „Bolja regulativa za bolje rezultate” COM(2015)0215),

–       uzimajući u obzir izvješće petorice predsjednika od 22. lipnja 2015. naslovljeno „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije”,

–       uzimajući u obzir postojeći Okvirni sporazum o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije, a posebno njegov Prilog 4.,

–       uzimajući u obzir članak 37. stavak 3. Poslovnika,

A.     budući da u kontekstu aktualne krize Europska unija treba smjele prijedloge za povećanje političke legitimnosti, povjerenja građana i ostvarivanje tješnje suradnje u socijalnoj, ekonomskoj i monetarnoj politici;

B.     budući da predsjednik Komisije s pravom smatra da ishod posljednjih europskih izbora upućuje na to da građani žele promjene i da je potreban nov početak;

C.     budući da je Komunikacija o programu rada Komisije za 2015. strukturirana kao pravi politički program oko nekoliko utvrđenih političkih ciljeva, što zbilja pomaže u razumijevanju načina donošenja politika u EU-u te pridonosi političkom načinu gledanja na djelovanje Komisije;

D.     budući da taj program kao i rad kolegija u njegovoj prvoj godini jasno ukazuju na neoliberalno opredjeljenje u mnogim ključnim područjima politike (trgovina, zapošljavanje, poljoprivreda itd.), čak i kada se u programu predlažu dragocjeni prvi koraci u bitnim područjima i područjima koja zahtijevaju hitno djelovanje (registar lobista, oporezivanje, učinkovito iskorištavanje resursa itd.);

E.     budući da se strukturom, naslovljavanjem i formuliranjem prioriteta Komisije zanemaruju katastrofalne posljedice politika štednje te se bez dvojbe umanjuje važnost socijalnih pitanja i pitanja zaštite okoliša u korist pretpostavke o ponovnom ostvarivanju rasta, kao i da se u obzir ne uzima šteta koju je pretrpjelo društvo i građani zbog sve većih nejednakosti i ekološka kriza;

F.     budući da ova gotovo isključiva usredotočenost na zastarjele politike i ekonomiju ponude u drugi plan stavlja pitanja socijalne pravde i nejednakosti, javnog zdravlja, obrazovanja, kulture i mnogih područja koja su jednako važna za ponovno pokretanje aktivnosti kao i za samu srž europskog društva;

G.     budući da je Komisija čuvarica ugovora EU-a u kojima su sadržana načela održivog razvoja, socijalne pravde i solidarnosti te temeljno pravo europskih građana na čisti okoliš i visoki stupanj zaštite okoliša;

H.     budući da su pitanja povezana s duhom programa Komisije za bolju regulativu opravdana, posebno kada je riječ o ključnim dijelovima zakonodavstva u području zaštite okoliša i socijalnog zakonodavstva, s obzirom na stajalište Komisije, a osobito stajalište koje zauzima njezin prvi potpredsjednik Timmermans;

I.      budući da je želja za smanjenjem zakonodavnog opterećenja ondje gdje je ono nepotrebno ili zastarjelo široko prisutna, ali da se u nekoliko preporuka jasno može razabrati namjera za postizanje deregulacije, kojom se ukidaju važna europska prava i/ili standardi;

J.      budući da se smanjenje ukupnog troška regulacije poduzeća ne može ostvariti na štetu zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša koje ti propisi omogućuju europskim građanima, radnicima i potrošačima;

Prioriteti za 2016. godinu: održivost, socijalna i ekonomska pravda, temeljna prava i prava građana te unaprijeđena sredstva za djelovanje EU-a

1.      dijeli zabrinutost Komisije oko lošeg stanja u Uniji danas nalazi te se slaže da su hitno potrebna ozbiljna ulaganja kako bi se prekinuo aktualni obrazac stagnacije; ipak, izražava žaljenje zbog toga što se u planu Komisije nazvanom „Novi početak” većinom odražavaju prioriteti Europe kakva je bila prije krize, zadržava općeprihvaćeni okvir ekonomskih politika koje su i dovele do te krize te se u cijelosti ne prepoznaju istinske potrebe Europe 21. stoljeća ni stvarni zahtjevi Europljana; u tom kontekstu ističe potrebu za novom industrijskom strategijom kao što je RISE (Industrijski preporod za održivu Europu), u kojoj su objedinjene održivost i konkurentnost, a što je postignuto, između ostaloga, i učinkovitošću energije i resursa;

Održivost

2.      poziva Komisiju da u središte svake zdrave ekonomske politike okrenute budućnosti i rješavanju kriza stavi održivost te da zajamči da se ona i ostvari u ovom i budućim radnim programima na način da se jedan odjeljak posveti sveobuhvatnoj i brzoj provedbi Sedmog programa djelovanja za okoliš i pripremama za novu strategiju održivog razvoja EU-a; smatra da projektima odabranima u okviru Jamstvenog fonda kojima se podupire tzv. Junckerov plan mora odgovoriti na takve prioritete; naglašava da je potrebna nova ambiciozna i sveobuhvatna održiva industrijska strategija jer se premalo pozornosti pridaje tom ključnom području politike, pogotovo kada je riječ o paketu o kružnom gospodarstvu; ustraje na tome da se javna ulaganja moraju usmjeriti na prijenos energije, ekološki inovativna mala i srednja poduzeća, istraživanje i obrazovanje; protivi se preusmjeravanju već planiranih sredstava za programe EU-a, kao što su sredstva za program za istraživanje i inovacije Obzor 2020., na manje kvalitetne i neodržive projekte;

3.      očekuje od Komisije da 2015. predloži zakonodavstvo u skladu s redovnim postupkom kako bi se proveo okvir za klimu i energiju za razdoblje do 2030. te poziva Komisiju da to zakonodavstvo predstavi u obliku paketa (sustav EU-a za trgovanje emisijama, Direktiva o kvaliteti goriva te zakonski propisi koji se odnose na emisije povezane s poljoprivrednim, šumarskim i drugim aktivnostima koje uključuju uporabu zemljišta); ponavlja potrebu za pojašnjavanjem utjecaja stakleničkih plinova nastalih pri različitim oblicima upotrebe šumske biomase za proizvodnju energije te identifikacijom onih upotreba kojima se mogu ostvariti najbolji rezultati u ublažavanju utjecaja na klimu unutar rokova zadanih u okviru politike, kao i potrebu za podnošenjem prijedloga kriterija o održivosti za uporabu energije iz biomase;

4.      očekuje od Komisije da zakonodavstvo predloži pravodobno i u skladu s redovnim postupkom u cilju uspostave energetske unije, uključujući i provedbu okvira za klimu i energiju za razdoblje do 2030.; ponavlja da se protivi financiranju iskorištavanja fosilnih goriva i nuklearne energije;

5.      poziva Komisiju da osigura punu provedbu Direktive o obnovljivoj energiji (2009/28/EC), zajedno s prijedlozima za učinkovitu regulativu, uključujući i one iz Parlamenta, kako bi se omogućilo ostvarivanje ambicioznih i obvezujućih ciljeva u kontekstu obnovljive energije za razdoblje do 2030.;

6.      poziva Komisiju da u skladu s obvezama utvrđenim u Sedmom akcijskom programu zaštite okoliša podnese prijedloge za proširenje zahtjeva koji se odnose na inspekcije te da proširi opseg obvezujućih kriterija za učinkovite inspekcije i nadzor u državama članicama na šire područje prava Unije koje se odnosi na zaštitu okoliša kao i da u pitanjima zaštite okoliša zajamči učinkovit pristup pravosuđu kako bi se u potpunosti provela Aarhuška konvencija;

7.      poziva na što skorije zaključivanje ocjene Direktive o energetskoj učinkovitosti i Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada kako bi Komisija mogla osigurati punu provedbu tih zakonskih propisa i podnijeti prijedloge za njihovu izmjenu u okviru redovnog postupka do kraja 2016.; u tom kontekstu podsjeća na obećanje predsjednika Junckera u vezi s minimalnim obvezujućim ciljem od 30 % u pogledu energetske učinkovitosti i inzistira na tome da Komisija pri reviziji spomenutih direktiva u cijelosti uzme u obzir stajalište Parlamenta o tom pitanju kao i načelo „energetska učinkovitost na prvom mjestu”;

8.      poziva Komisiju da hitno predloži poseban okvir za suočavanje s problemom utjecaja prometa na klimatske promjene; poziva Komisiju da završi reviziju Uredbe o emisijama CO2 iz osobnih automobila i da podnese ambiciozan prijedlog u kojemu će biti sadržan cilj koji se treba ostvariti do 2025.; nadalje, poziva Komisiju da obrati pozornost na problem emisija iz teških teretnih vozila;

9.      očekuje od Komisije da 2016. godine u skladu s redovnim postupkom i na temelju svoje savjetodavne komunikacije iz 2015. predloži nove zakonske propise u vezi s cjelokupnim oblikovanjem energetskog i maloprodajnog tržišta te vlastite potrošnje;

10.    izražava svoje duboko razočaranje prijedlogom podnesenim 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uporabu genetski modificirane hrane i hrane za životinje na svojem državnom području jer se njime ne rješava pitanje priznatog demokratskog deficita u području odobravanja GMO-a, iako je u programu rada Komisije za 2015. bila predviđena revizija postupka odlučivanja za njihovo odobravanje; očekuje od Komisije da konstruktivno surađuje sa suzakonodavcima kako bi se ostvarila istinska demokratizacija postupka odobrenja, uključujući zahtjeve za uzgoj GMO-a;

11.    očekuje od Komisije da konstruktivno surađuje s Parlamentom na prijedlogu iz prosinca 2013. o kloniranju životinja radi postizanja dogovora kojim će se u obzir uzeti pitanja povezana s očekivanjem potrošača i dobrobiti životinja te osigurati stroga pravila o hrani koja potječe od potomaka kloniranih životinja;

12.    poziva da se u novi okvir ambicioznijeg prijedloga o kružnom gospodarstvu uvrsti širi opseg strožih zahtjeva ekološkog dizajna u zakonskim propisima koji se odnose na proizvode, a u cilju povećanja učinkovitosti resursa na strani proizvoda u kružnom gospodarstvu;

Socijalna i ekonomska pravda

13.    pozdravlja pozornost koja se posvećuje ekološki prihvatljivim radnim mjestima, ekološkoj inovativnosti, ekološkim industrijama, paketu za mobilnost radne snage i paketu za zapošljivost s popratim mjerama za program Jamstvo za mlade, ali jednako tako zahtijeva i konkretne mjere; izražava zabrinutost zbog činjenice da proglašeni „prioritet” stvaranja radnih mjesta nije u nadležnosti Glavne uprave za zapošljavanje, već ga razvijaju akteri Komisije bez podataka o zapošljavanju i stvaranju radnih mjesta iako je pritom stvaranje radnih mjesta zapravo okosnica politika zapošljavanja; stoga sumnja da je Komisija predana stvaranju kvalitetnih radnih mjesta od kojih građani doista imaju koristi te se boji ulagačkog aktivizma bez potencijala za stvaranje radnih mjesta;

14.    izražava žaljenje zbog nedostatka konkretnih prijedloga koji bi bili usmjereni na sve veće nejednakosti i hitna socijalna pitanja proizišla iz politika štednje, posebno u zemljama koje sudjeluju u programima Trojke; poziva Komisiju da radi na uspostavi donjih granica socijalne zaštite kako bi se osiguralo da europski građani uživaju minimalnu razinu socijalne zaštite tijekom svoga života (pristup pristupačnom stanovanju i odgovarajućoj zdravstvenoj skrbi, pravo na skrb o djeci, minimalni standardi sigurnosti prihoda, uključujući mirovine, ili jednakovrijedna minimalna socijalna zaštita itd.);

15.    prima na znanje prijedlog o bolje povezanoj i pravednijoj ekonomskoj i monetarnoj uniji; ipak, očekuje ambicioznije i sveobuhvatnije prijedloge, uključujući i plan za smislen i protuciklički fiskalni kapacitet u ekonomskoj i monetarnoj uniji, čime bi se također odgovorilo na problem asimetričnih šokova, ali i druge prijedloge kojima bi se doprinijelo tome da europski ekološki i socijalni ciljevi postanu obvezujući, revidirani i održivi proračunski ciljevi kojima se podupiru ulaganja;

16.    prima na znanje pažnju koju Europska središnje banka i Odbor za financijsku stabilnost pridaju konceptu tzv. „ugljičnog balona”; poziva Komisiju da ovo pitanje uključi u svoju uniju tržišta kapitala i izražava žaljenje zbog toga što ono nije bilo uvršteno u Zelenu knjigu o uniji tržišta kapitala; poziva Komisiju da npr. u Direktivi o nefinancijskom izvješćivanju navede zahtjeve koji se odnose na transparentnost u pogledu ugljičnog otiska financijskih ulaganja;

17.    pozdravlja prvi korak prema većoj poreznoj pravednosti u odnosu na agresivne porezne mjere kojima se Europi uskraćuju njezina legitimna i nužna proračunska sredstva uvođenjem obveze prema kojoj države članice moraju razmjenjivati informacije o poreznim pravilima; međutim, smatra da je ključno predložiti izmjene Direktive o matičnim društvima i društvima kćerima te Direktive o kamatama i naknadama kako bi se riješio problem postojećih nedostataka;

18.    pozdravlja ponovno razmatranje zajedničke konsolidirane osnovice za porez na dobit (CCCTB) kao prvi korak u rješavanju problema nedostataka Direktive o matičnim društvima i društvima kćerima i Direktive o kamatama i naknadama;

19.    traži od Komisije da primjeni pravo EU-a o trgovačkim društvima kako bi se postigla porezna transparentnost svih multinacionalnih poduzeća i nametnuli strogi zahtjevi za fiktivna trgovačka društva u cilju učinkovite zabrane tih društava;

20.    izražava zadovoljstvo zbog doprinosa koji će dati „strategiji za obnovljeni i integrirani pristup jedinstvenom tržištu proizvoda i usluga”, posebno usmjerenoj na sektore s najvećim gospodarskim potencijalom; traži od Komisije da tu strategiju temelji na visokom stupnju sigurnosti i zaštite potrošača te da osigura pravovremeni prijenos i pravilnu provedbu postojećeg zakonodavstva prije nego što se prerano predloži novo ili revidirano zakonodavstvo;

21.    unaprijed izražava zadovoljstvo zbog daljnjih koraka koje će Komisija poduzeti u vezi s obećanjima u Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu, a posebno o reformi područja vlasničkih prava, tzv. geo-blockingu i reviziji Direktive o univerzalnoj usluzi i Direktive o e-privatnosti; upozorava na prakse ugrožavanja socijalnih i radnih uvjeta koje su dio nastojanja da se smanje troškovi usluga paketne dostave te podsjeća na to da bi isplative usluge dostave trebale uključivati dimenziju kvalitete i što se tiče pružatelja i korisnika tih usluga; naglašava potrebu za postizanjem ravnoteže između slobode govora te pravosudnog nadzora i odgovornosti pri rješavanju problema ilegalnih sadržaja na internetu uz istodobnu primjenu načela praćenja traga novca u provedbi odredbi;

22.    poziva Komisiju da ozbiljnije razmotri kako se digitalizacijom može poduprijeti ekološku i društvenu preobrazbu gospodarstva i njezine učinke;

23.    izražava duboku zabrinutost zbog porasta regionalnih nejednakosti u Europi od početka krize i stoga žali zbog toga što Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) neće biti usmjeren na regije EU-a koje su najviše pogođene investicijskim jazom i visokom razinom nezaposlenosti; očekuje od Komisije da pojasni svoj stav o budućnosti urbane dimenzije, Teritorijalnog programa / teritorijalne kohezije te da ispita odnos između EFSU-a i kohezijske politike vrednovanjem, i to u ranoj fazi, funkcioniranja i upotrebe jamstva EU-a;

Temeljna prava i sudjelovanje građana

24.    pozdravlja Europski program o migraciji, usvojen 13. svibnja 2015., u čijem je fokusu niz inicijativa za razvoj sveobuhvatnijeg pristupa migraciji; snažno se protivi sumnjivoj i obmanjujućoj povezanosti migracije i sigurnosnih pitanja, koja je npr. prisutna u inicijativi Visoke predstavnice EU-a, a služi kao opravdanje za poduzimanje vojnih akcija u borbi protiv krijumčarenja ljudima;

25.    pozdravlja prijedlog Komisije o premještanju izbjeglica iz Italije i Grčke, ali poziva Komisiju da dodatno razvije obvezujuće instrumente za osmišljavanje pristupa u kontekstu ljudskih prava koji se primjenjuje u vezi s osobama koje u EU-u traže zaštitu od rata i progona, što će se postići stvaranjem učinkovitih mogućnosti za zakonit ulazak izbjeglica; potiče Komisiju da promiče raspodjelu tereta i solidarnost među državama članicama; poziva Komisiju da kao dio Europskog programa o migraciji također hitno predloži plan za razvoj legalnih puteva za migraciju radne snage;

26.    napominje da mehanizam vladavine prava koji je Komisija predložila u svibnju 2014. nije dovoljan da se riješi problem kršenja vladavine prava i temeljnih prava u državama članicama; poziva Komisiju da predstavi prijedlog za uspostavu učinkovita mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava koji će se temeljiti se na jedinstvenim i objektivnim pokazateljima i biti namijenjen nepristranoj godišnjoj ocjeni stanja u svim državama članicama, uključujući i evaluaciju za koju će biti nadležna Agencija Europske unije za temeljna prava te uz primjenu odgovarajućih obvezujućih i korektivnih mehanizama, kao što su postupci o kršenju prava i postupak iz članka 7. UEU-a, a kako bi se riješili postojeći nedostaci i omogućio automatski i postupni odgovor na kršenja vladavine prava kao i temeljnih prava na razini država članica;

27.    poziva Komisiju da predloži zakonske inicijative za borbu protiv svih oblika nasilja nad ženama i rodno uvjetovanog nasilja; poziva Komisiju da pokrene postupak za pristupanje EU-a Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija), kao što je već pozvao u više navrata;

28.    snažno podupire inicijativu osnivanja obveznog registra transparentnosti, no izražava veliku zabrinutost zbog toga što bi se takav registar temeljio na međuinsitucijskom sporazumu te zato što kao takav ne bi bio obvezujući za lobiste, a stoga ni obvezan; ponavlja stoga svoj zahtjev za zakonodavni prijedlog; poziva Komisiju da i dalje jača svoje djelovanje u području borbe protiv korupcije te da se konkretno usredotoči na borbu protiv zlouporabe fondova EU-a i porezne prijevare u Uniji;

29.    pozdravlja inicijativu Komisije o transparentnosti koja uključuje objavljivanje kontakata među povjerenicima, kabinetima, glavnim direktorima i lobistima; izražava zabrinutost zbog velikog broja izuzeća od objavljivanja; predlaže da Komisija te sastanke objavljuje na jednom mjestu umjesto na 89 različitih internetskih stranica;

30.    smatra da je revizija pravila o europskoj građanskoj inicijativi hitna kako bi se olakšali administrativni i tehnički uvjeti, preuredio internetski sustav za prikupljanje potpisa tako da bude lakši za korištenje i pristupačan osobama s invaliditetom, harmonizirao mehanizam provjere potpora u svakoj državi članici, pružila bolja pravna zaštita odborima građana, razmotrilo financiranje europskih građanskih inicijativa iz proračuna EU-a, osiguralo odgovarajuće praćenje uspješnih europskih građanskih inicijativa i omogućilo europskim građanima koji nisu državljani, ali imaju boravište u zemlji domaćinu da potpišu inicijativu u toj zemlji, a sve to zbog toga što su administrativni postupci postali toliko glomazni i zakučasti da samo povećavaju neprijateljstvo prema europskom projektu;

31.    pozdravlja potporu Komisije inicijativi ministara obrazovanja država članica (od 17. ožujka 2015. u Parizu) o razmjeni dobre prakse u obrazovanju, građanstvu i sprečavanju radikalizacije; poziva Komisiju da prati i poduzme nužne korake za provedbu te deklaracije tako što će nadzirati aktivnosti poduzete na razini država članica te da posebnu pozornost usmjeri projektima europskih škola u okviru Erasmusa+ koji su dosad u novom okviru bili zanemareni;

32.    potiče Komisiju da kroz veću dodjelu sredstava pruži bolju potporu programu „Europa za građane” jer je to jedini program za izravnu vezu s nevladinim organizacijama i građanima uključenima u društvena pitanja i teme u Europskoj uniji;

Poboljšani načini djelovanja Europske unije

33.    traži potpunu postizbornu reviziju višegodišnjeg financijskoj okvira, a ne samo tehnički pregled, kao način da se mobilizira proračun EU-a i doprinese oporavku europske ekonomije osiguravajući uspjeh strategije EU2020 i dajući potporu međunarodnim obvezama EU-a nakon 2015. i strukturno rješavajući sve veći problem s plaćanjima;

34.    potiče Komisiju da usvoji sve operativne programe za razdoblje financiranja od 2014. do 2020. godine, a u slučaju da su usvajanja još u tijeku da mobilizira sva sredstva koja joj stoje na raspolaganju da pomogne državama članicama kojih se to tiče;

Povlačenje, REFIT i „plan za bolju regulativu”

35.    izražava ozbiljnu zabrinutost što se tiče REFIT-a općenito, odnosno zbog toga što je rad na regulatornom pojednostavljenju postao izgovor za smanjenje ambicija u pogledu pitanja koja su od ključnog značaja za sigurnost i dobrobit zaposlenika, potrošača ili u pogledu zaštite okoliša; smatra da pojednostavljenje podrazumijeva kvalitetu i protivi se bilo kakvoj vrsti kvantitativnog cilja u tom pogledu;

36.    smatra da procjena utjecaja nikada ne bi smjela biti zamjena za političke odluke ili prouzročiti kašnjenje u zakonodavnom postupku i da ne bi smjela biti usredotočena na konkurentnost troškova i cijena i potencijalne gubitnike na tržištu, već i na javnu korist, inovacije, potencijalne dobitnike na tržištu i temeljna prava;

37.    snažno se protivi ideji da se prioritetni tretman u zakonodavnom postupku da pojednostavljenju i smanjenju regulatornog opterećenja jer bi prioritetom trebalo smatrati zakone čiji je cilj povećanje razine političkih i socijalnih prava građana i poboljšanje zdravlja i okoliša;

38.    napominje da su Direktiva o pticama i Direktiva o staništima uključene u provjeru prikladnosti predviđenu krajem 2016. godine; općenito naglašava da se taj postupak ne smije shvatiti kao izgovor za smanjenje razine ambicioznosti u vezi s pitanjima od ključne važnosti za zaštitu okoliša, a posebno da te direktive predstavljaju temelj za europske napore u smanjenju gubitka biološke raznolikosti i obnove narušenih ekosustava i da je njihov regulatorni okvir fleksibilan i moderan te predstavlja okvir u kojem se poduzeća mogu uspješno prilagoditi i djelovati; stoga se protivi pokretanju postupka revizije navedenih direktiva;

39.    pozdravlja spremnost Komisije da razmotri utjecaj klimatskog i energetskog paketa za 2030. na Direktivu o nacionalnim gornjim granicama emisija (NEC); međutim, smatra da izmijenjeni prijedlog nije neophodan, ali da bi pitanje usklađivanja klimatskih i ekoloških politika trebalo riješiti u kontekstu budućih međuinstitucijskih pregovora; podsjeća da se Direktiva NEC trebala revidirati još prije deset godina te da će daljnje odgađanje samo smanjiti razinu zaštite građana i okoliša;

40.    poziva da se ocjena Direktive o kakvoći goriva i Uredbe o smanjenju emisija CO2 iz lakih vozila završi što je brže moguće kako bi Komisija 2015. dostavila prijedloge za njihovu izmjenu; potiče Komisiju da učinkovitije integrira ciljeve zaštite okoliša i potrošnje energije EU-a u svoju prometnu politiku, posebno u cestovnom, zrakoplovnom i pomorskom sektoru;

41.    potiče Komisiju da ojača svoj rad na boljem zakonodavstvu i povećanju prava putnika na osnovi pravedne konkurencije među prometnim sredstvima te da uključi koherentan okvir kriterija za pravedno utvrđivanje cijena i uključivanje vanjskih troškova u svoje prijedloge o paketu o cestovnom prometu i jačanje mjera za smanjenje nesreća i teških ozljeda u skladu s ciljevima EU-a o sigurnosti u cestovnom prometu; poziva Komisiju da prilikom pripreme revizije Bijele knjige o prometu ocijeni svoj rad na ciljevima Bijele knjige i 40 inicijativa iz 2011. godine;

42.    izražava oštru kritiku zbog najave Komisije da će povući prijedlog revizije Direktive 92/85/EEZ o trudnim radnicama i rodiljnom dopustu i njezine namjere da popusti pred zahtjevima poslodavaca; ističe nužnost revizije Direktive Vijeća 92/85/EEZ kako bi se ostvarili adekvatni minimalni standardi u cijeloj Europskoj uniji u pogledu prava na rodiljni i roditeljski dopust i na taj način poboljšalo zdravlje i sigurnost trudnih radnica ili radnica koje su nedavno rodile ili doje i na taj način odgovorilo demografskim izazovima smanjujući pritom nejednakosti između muškaraca i žena; uzima na znanje presudu Suda Europske unije od 14. travnja 2015. u vezi s pravom Komisije na povlačenje prijedloga (predmet C-409/13), kojom se ponovno potvrđuju posebni uvjeti koje Komisija mora ispuniti, između ostalog i da poštuje svoju obvezu da Parlamentu i Vijeću iznese razloge za povlačenje te da se pridržava načela o dodjeli ovlasti, institucionalnoj ravnoteži i lojalnoj suradnji, kako je utvrđeno u Ugovoru o Europskoj uniji; u tom smislu predviđa da će Parlament protiv Vijeća i Komisije podnijeti tužbu za poništenje u skladu s člankom 263. UFEU-a;

43.    snažno podržava Komisiju u njezinu cilju da revidira Uredbu Vijeća (EZ) br. 428/2009 o izvozu tehnologija s dvojnom namjenom; pozdravlja aktualni rad Komisije i njezinu namjeru da u prvoj polovici 2016. godine podnese novi zakonodavni prijedlog; podsjeća na hitnu potrebu da se regulira komercijalni izvoz tehnologija s dvojnom namjenom i da se pristupi rješavanju problema potencijalnog štetnog izvoza proizvoda informacijsko-komunikacijskih tehnologija u treće zemlje; poziva Komisiju da predvidi i učinkovite zaštitne mjere kako bi se spriječilo da se tim kontrolama izvoza nanese bilo kakva šteta istraživanjima, uključujući znanstvenim istraživanjima i istraživanjima o sigurnosti informacijskih tehnologija bez namjere da se počini kazneno djelo;

44.    smatra da je Direktivom 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada ostvareno najviše što se moglo i da je treba ažurirati, što je nedavno potvrdio i Odbor FEMM u izvješću koji je sastavila zastupnica Záborská; poziva Komisiju da pripremi zakonodavni prijedlog koji bi zamijenio postojeće zakonodavstvo koje je neučinkovito i ne može se primijeniti jer je, unatoč brojnim kampanjama, ciljevima i mjerama posljednjih godina, razlika u plaćama između muškaraca i žena i dalje vrlo velika;

45.    zahtijeva da se povuče prijedlog o trgovinskim tajnama o kojem se trenutno raspravlja u Odboru JURI jer još nije analiziran njegov potencijalno negativan utjecaj na konkurentnost, posebno u odnosu na mala i srednja poduzeća; nadalje naglašava da se aktualnim prijedlogom stvara pravna nesigurnost u odnosu na pravo na pristup informacijama i mobilnost radnika te da bi se njegovi nedostaci i neodređenost mogli iskoristiti za pretjeranu zaštitu poslovnih podataka na štetu javnog interesa;

46.    smatra da bi sveobuhvatna revizija strategije trgovinske politike EU-a trebala uzeti u obzir aktualni neto doprinos radnim mjestima i rastu i da bi trebalo povećati njezinu usklađenost s razvojnim ciljevima Europske unije odnosno njezinim klimatskim ciljevima, ekološkim prioritetima i standardima ljudskih prava; osim toga, apelira na Komisiju da promijeni svoju dosadašnju praksu u pogledu potpunog demokratskog objavljivanja dokumentacije koja se koristi u pregovaračkom postupku;

47.    pozdravlja pristup koji se zasniva na poticajima za zemlje u okviru europske politike susjedstva temeljen na zaslugama i diferencijaciji, te poziva Komisiju da u tom smislu uspostavi mehanizme za provedbu načela „više za više”, koje također implicira načelo „manje za manje” za one zemlje koje ne pokazuju želju za konstruktivnom suradnjom s EU-om, te da jasno definira referentne vrijednosti, pokazatelje i kriterije;

48.    žali zbog činjenice da predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker zagovara ideju o tome da u idućih pet godina neće biti daljnjeg proširenja; smatra da bi se takvom izjavom mogla potkopati vjerodostojnost EU-a u regiji zapadnog Balkana, da bi ona mogla predstavljati opasan presedan te da bi se njome mogla strateški oslabiti predodžba o Uniji u istočnom susjedstvu, koje postaje sve nestabilnije; podsjeća na odluku koju su donijeli čelnici država i vlada EU-a na sastanku Europskog vijeća u Solunu 2003. u kojoj se navodi da sve zemlje zapadnog Balkana imaju trajnu perspektivu članstva u Europskoj uniji; podsjeća na činjenicu da samo takva perspektiva može motivirati dotične zemlje, koje su geografski okružene državama članicama EU-a, da poduzmu potrebne reforme i usklade se s pravnom stečevinom EU-a;

49.    poziva Komisiju da poveća pomoć, suradnju, praćenje i razmjenu iskustava i dobre prakse između Gruzije, Moldove i Ukrajine u cilju ubrzanja djelotvorne provedbe sporazumâ o pridruživanju i poboljšanja integracije tih zemalja u politike EU-a;

50.    poziva Komisiju da spriječi upotrebu sredstava iz proračuna EU-a za obranu ili istraživanja dvojne namjene kakva se trenutačno planira u kontekstu pilot-projekta o istraživanjima povezanim sa zajedničkom sigurnosnom i obrambenom politikom; poziva Komisiju da zaštiti isključivo civilnu definiciju relevantnih fondova EU-a kao što su Obzor 2020. i socijalni, regionalni i strukturni fondovi; podsjeća na potrebu znatnog smanjenja prekapacitiranosti, korupcije, fragmentacije i niske razine transparentnosti u europskim sektorima obrane; potiče Komisiju da izvrši pritisak na države članice kako bi ispravno primijenile Direktivu 2009/81/EZ o javnoj nabavi i poziva na donošenje daljnjih mjera o uvođenju strogih pravila o unutarnjem tržištu;

Inicijative koje nedostaju

51.    prima na znanje da ne postoji jasno definirana komunikacija o programu rada Komisije za 2016. godine; ipak izražava veliku zabrinutost zbog toga što bi neka ključna područja i važne inicijative u sadašnjoj situaciji mogli biti ostavljeni po strani; stoga poziva Komisiju da ponovno razmisli i uključi sljedeće prijedloge:

–    „pravo socijalnog veta” ili bilo koji mehanizam kojim bi se moglo spriječiti stupanje na snagu zakonodavstva EU-a kad bi se njegovim učinkom naštetilo najsiromašnijima, povećale nejednakosti ili umanjila socijalna prava;

–    reviziju Direktive o radnom vremenu kako bi se ukinulo izuzeće od radnog tjedna od u prosjeku 48 sati;

–    prijedlog direktive o pristupu javnim podacima u državama članicama;

–    prijedlog uredbe o sigurnosti proizvoda i usluga informacijske tehnologije na tržištu EU-a;

–    prilagodbu pravila EU-a o javnoj nabavi kako bi se izvorni kodovi svakog proizvoda ili usluge informacijske tehnologije stavili na raspolaganje relevantnim tijelima;

–    prijedlog dovršenja uspostave bankovne unije s planom prema zajedničkom okviru depozitnih jamstava;

–    zakonodavni postupak za uključivanje učinkovitog korištenja resursima i jediničnih troškova kapitala u poboljšane i izmijenjene postupke u slučaju makroekonomske neravnoteže koji su simetričniji i djelotvorniji;

–    revizija Direktive o revizijama kako bi se revizorske kuće spriječile u davanju poreznih savjeta;

–    reviziju Računovodstvene direktive kako bi se porezne obveze po zemljama proširile na trgovačka društva u svim sektorima te kako bi se društva obvezala na objavljivanje odluka o porezima donesenih u njihovu korist u državama članicama i trećim zemljama;

–    novi zakonodavni prijedlog o pristupu pravdi u ekološkim pitanjima kako bi se osigurala provedba Arhuške konvencije u Uniji;

–    zakonodavni prijedlog o inspekcijama okoliša kao važnom instrumentu koji doprinosi potpunoj provedbi zakonodavstva o okolišu u Uniji;

–    usklađen i obvezujući pravni okvir za istraživanje i eksploataciju nekonvencionalnih goriva hidrauličkim frakturiranjem kao način daljnjeg postupanja nakon ocjene odgovarajućih preporuka Komisije;

–    Komunikaciju naslovljenu „Izgradnja održivog europskog prehrambenog sustava”, prema dogovoru povjerenika glavnih uprava AGRI, ENVI i SANCO iz travnja 2014. godine;

–    znanstveno utemeljene horizontalne kriterije za endokrine disruptore čime će se bez daljnje odgode ispuniti zakašnjele pravne obveze Komisije;

–    novi zakonodavni okvir za dobrobit životinja kojim se utvrđuju minimalni standardi za dobrobit svih kategorija životinja u EU-u;

–    plan EU-a za biciklizam praćen mjerama potpore i promotivnim mjerama;

–    zakonodavni prijedlog za različite vrste dopusta (roditeljski, posvojiteljski dopust, dopust radi skrbi i dopust za njegu uzdržavanih članova obitelji) kako bi se poboljšalo usklađivanje poslovnog, obiteljskog i privatnog života, čime bi se istovremeno mogla prekinuti blokada Vijeća u vezi s Direktivom o rodiljnom dopustu;

–    reviziju postojećeg zakonodavstva o jednakim plaćama za muškarce i žene s obzirom na to da je postojeće zakonodavstvo neučinkovito i neprimjenjivo te da je, unatoč nebrojenim kampanjama, ciljevima i mjerama posljednjih godina, razlika u plaćama između žena i muškaraca i dalje vrlo velika;

–    sveobuhvatan europski način odgovor za rješavanje problema temeljnih prava pripadnika osoba skupine LGBTI u obliku strategije/plana EU-a protiv homofobije i diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta, što su Parlament i države članice više puta zatražili;

–    zakonodavni prijedlog kojim se uvode obvezujuća pravila o odgovornom poslovnom ponašanju za društva iz EU-a koja posluju u trećim zemljama i puna transparentnost lanaca opskrbe, uz posebnu pozornost posvećenu tekstilnom sektoru;

–    mjere za daljnje postupanje kako bi se osiguralo da Akcijski plan za trgovinu i upravljanje izvršavanjem zakona na području šumarstva (FLEGT) i dalje bude relevantan i da se bavi i pitanjem novih pokretača nezakonite sječe, do koje dolazi zbog prenamjene šuma u poljoprivredne površine, a što podrazumijeva i prijedlog za akcijski plan EU-a o krčenju šuma;

–    izmjenu postojećeg Kodeksa dobrog administrativnog postupanja u obvezujuću uredbu kako bi se ojačalo temeljno pravo u dobru administraciju EU-a u javnim uslugama koje se pružaju u njezinim institucijama, tijelima, uredima i agencijama;

–    inicijativu za utvrđivanje mjerila za otvaranje poglavlja 23. i 24. radi pripreme otvaranja tih poglavlja u okviru pristupnih pregovora s Turskom;

–    prijedlog zajedničkog stajališta o brzoj ratifikaciji, u svim državama članicama, izmjena Statuta Međunarodnog kaznenog suda usvojenih u Kampali kojima se definira zločin agresije;

–    zakonodavni prijedlog o zaštiti u cijeloj Europi zviždača koji su otkrili nepravilnosti koje utječu na europsko zakonodavstvo i/ili građane;

Nekoliko riječi o metodi rada

52.    apelira na Komisiju da jasno navede kako namjerava poštovati ravnopravni status obiju suzakonodavnih institucija, posebno s obzirom na to da Parlament daje svoj doprinos smanjenju zakonodavnog opterećenja kao što je to slučaj u vezi s biljnim reproduktivnim materijalom (COM/2013/0262 – 2013/0137 (COD)); te savjetuje Komisiji da se ne koristi mogućim mjerama odugovlačenja kojima se služi Vijeće kako bi zaobišla stajalište Parlamenta;

53.    ističe svoje protivljenje svakom novom međuinstitucijskom sporazumu kojim bi se ugrozila uloga Parlamenta utvrđena Ugovorom, Parlamentu nametnuo plan rada Komisije, zakonodavci podvrgnuli „stručnoj” ocjeni u svim fazama, a demokratski donesene političke odluke podčinile drugim prioritetima kao što su administrativno pojednostavljenje ili smanjenje regulatornog opterećenja;

54.    smatra da političke smjernice Komisije ne mogu biti jedina osnova za utvrđivanje višegodišnjih prioriteta kako zakonodavnoj grani vlasti plan rada ne bi diktirao isključivo kolegij povjerenika;

55.    apelira na Komisiju da pojača svoje napore u nadgledanju prijenosa zakonodavstva EU-a u državama članicama i njegova poštovanja, posebno u kontekstu smanjenog zakonodavnog programa; poziva na učinkovitije i sustavnije uključivanje nacionalnih parlamenata;

56.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti