PRIJEDLOG REZOLUCIJE o programu rada Komisije za 2016.
1.7.2015 - (2015/2729(RSP))
u skladu s člankom 37. stavkom 3. Poslovnika i Okvirnim sporazumom o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije
Vicky Ford u ime Kluba zastupnika ECR-a
Europski parlament,
– uzimajući u obzir izjavu predsjednika i prvog potpredsjednika Komisije od 16. prosinca 2014. o programu rada Komisije za 2015.,
– uzimajući u obzir članak 37. stavak 3. Poslovnika,
A. budući da su države članice Europske unije suočene s dubokom krizom konkurentnosti u svjetskom gospodarstvu koje ima sve više izazova; budući da će se samo u konkurentnim gospodarstvima moći otvarati radna mjesta, povećati životni standard građana i ostvariti blagostanje koje će omogućiti financiranje ulaganja u budućnosti i jamčiti ponudu javnih usluga; budući da je za postizanje ambicioznih ciljeva za radna mjesta, rast, ulaganja i globalnu konkurentnost europskog gospodarstva potrebno jače usmjerenje na promicanje slobodnog i poštenog tržišnog natjecanja;
B. budući da ostala područja u svijetu bilježe sve brži rast te sve veću razinu produktivnost i inovacija;
C. budući da je kriza javnog duga u europodručju uvelike naštetila europskom gospodarstvu te je prouzročila znatne probleme milijunima ljudi;
D. budući da Europa mora biti predana gospodarstvu u kojem se može zajamčiti održivi rast kako bi se sljedećoj generaciji umjesto dugova osigurala radna mjesta;
E. budući da bi se politički prioriteti trebali uskladiti s raspoloživim financijskim resursima;
F. budući da se u okviru politika i aktivnosti EU-a trebaju podupirati i olakšavati mjere država članica kako bi se razmotrilo pitanje krize konkurentnosti poštovanjem osnovnih načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;
G. budući da građani Europske unije očito žele Uniju bez strogih pravila kojima je olakšana suradnja među državama članicama u područjima u kojima to donosi dodanu vrijednost, koja se suzdržava od bilo kakvog poduzimanja mjera koje bi se trebalo prepustiti državama članicama, regionalnim i lokalnih vlastima, obiteljima i građanima;
1. pozdravlja početne napore Komisije da se prednost da mjerama kojima se potiču otvaranje radnih mjesta, rast i ulaganja; poziva Komisiju da i dalje bude usmjerena na te ciljeve te da osmisli ambiciozan plan reformi u svom programu rada za 2016.; pozdravlja glavne odrednice Komisijinog paketa za bolje donošenje propisa kojim su obuhvaćene mjere za smanjenje birokracije, promicanje konkurentnosti i ispunjavanje potreba malih poduzeća; naglašava važnost stvaranja okruženja u kojem poduzetnici i poduzeća mogu stvarati nova radna mjesta, zadržati radna mjesta u Europi i vratiti ih iz inozemstva; naglašava važnost stvaranja klime u kojoj inovacije i ulaganja privatnog sektora mogu uspjeti; vjeruje da kreatori politika moraju zajamčiti da se zakonodavstvom potiču inovacije i to procjenjivanjem učinka zakonodavstva o upravljanju rizicima na inovacije;
2. ističe da se znatno smanjenje administrativnog opterećenja građana i poduzeća može postići samo smanjenjem broja zakonodavnih prijedloga odnosno usredotočenjem na glavne prioritete; poziva Komisiju da zauzme takav pristup 2016. i da broj zakonodavnih prijedloga svede na minimum; poziva Komisiju da 2016. poduzme dodatne mjere za smanjenje troškova birokratskog opterećenja kako bi se opterećenje smanjilo za 50 % do 2030. te da postavi cilj za smanjenje troškova usklađenosti; poziva na provođenje neovisnih procjena kako bi se izmjerilo administrativno opterećenje i povezani troškovi novih prijedloga;
3. čvrsto vjeruje da napore treba usredotočiti na nekoliko ključnih prioriteta te poziva Komisiju da se suzdrži od poduzimanja inicijativa koje nisu bitne; naglašava važnost usredotočenja na područja koja donose znatnu dodanu vrijednost Europi u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti; poziva Komisiju da surađuje s državama članicama na utvrđivanju načina osiguranja da se ta načela provedu na djelotvorniji način; poziva Komisiju da se jasno obveže na temeljitu ocjenu mišljenja nacionalnih parlamenata i, po potrebi, regionalnih parlamenata u slučajevima kada postoje sumnje; u tom pogledu podupire napore Komisije da surađuje s nacionalnim parlamentima i, po potrebi, regionalnim parlamentima u ranijoj fazi zakonodavnog postupka, kao i stroži postupak „crvenog kartonaˮ kako bi se zajamčilo potpuno poštovanje supsidijarnosti;
4. naglašava važnost obveznog testa utjecaja zakonodavstva na mala i srednja poduzeća za sve buduće zakonodavne prijedloge kako bi se zajamčilo da se taj sektor koji je od vitalne važnosti za budući razvoj i blagostanje europskih gospodarstava potiče i ne opterećuje; poziva da se mikropoduzeća u što većoj mjeri izuzmu iz opterećujućeg zakonodavstva, posebno kako bi se potaknula novoosnovana poduzeća (start-up poduzeća) i poduzetnici;
5. poziva na provođenje obveznog testa konkurentnosti za sve buduće zakonodavne prijedloge kako bi se zajamčilo da glavni cilj osiguranja da europska gospodarstva ostanu konkurentna na svjetskim tržištima bude ključni kriterij u procjeni svih predloženih inicijativa;
6. ponavlja važnost razvoja upotrebe procjena učinka, koje bi se trebale upotrebljavati u cijelom političkom ciklusu, te koje bi trebale poprimiti oblik dokumenata u razvoju koji se ažuriraju svaki put kada se tijekom zakonodavnog postupka uvedu nove bitne izmjene; naglašava da temeljita procjena učinka treba obuhvaćati potpunu evaluaciju poštovanja načela supsidijarnosti, s obzirom da je to ključno za poboljšanje povjerenja građana koji u načelo supsidijarnosti smatraju ključnim aspektom demokratskog postupka; poziva na donošenje dodatnih mjera kako bi se zajamčio djelotvoran i neovisan nadzor nad procjenom učinka te posebno poziva da se Odbor za regulatorni nadzor odvoji od Komisije kako bi on bio zaista neovisan, radi ispunjenja cilja jamčenja neovisnih procjena učinka i poboljšanja kvalitete zakonodavstva EU-a;
7. poziva na redovito ocjenjivanje, reviziju i prilagodbu postojećih politika kada je potrebno osigurati da se njima ispune buduće potrebe i potrebe tehnološkog i ekonomskog okruženja koje se brzo mijenja;
8. snažno podupire mjere borbe protiv porezne prijevare i utaje poreza; naglašava potrebu za učinkovitijim korištenjem novca poreznih obveznika koje u potpunosti uključuje države članice koje se moraju pozabaviti problemom lošeg upravljanja i prijevare; ističe važnost provođenja sustavnih, redovitih i neovisnih ocjenjivanja kako bi se zajamčilo da svi rashodi postižu željene rezultate na troškovno učinkovit način; poziva Komisiju da 2016. objavi zelenu knjigu o tome treba li se povrh rada koji obavlja Revizorski sud u Europsku uniju uvesti model sličan britanskom Uredu za proračunsku odgovornost, francuskom Visokom vijeću za javne financije ili američkom Državnom uredu za reviziju; žali zbog propusta nove Komisije koja nema stalnog povjerenika zaduženog za nadzor nad proračunom kao što je to Europski parlament u više navrata tražio te traži da se ta situacija preispita 2016.;
9. naglašava da je sklapanje novih trgovinskih sporazuma nužno kako bi se izradio otvoren konkurentan europski gospodarski okvir kojim se mogu ostvariti opipljive prednosti i niže cijene za potrošače te otvoriti nova radna mjesta; smatra da je za ostvarivanje novih prilika za rast ključan brz napredak u vezi s ambicioznim, uravnoteženim i sveobuhvatnim transatlantskim partnerstvom za trgovinu i ulaganja (TTIP), uz poštovanje socijalnih, ekoloških i potrošačkih normi EU-a; poziva na ostvarenje dodatnog napretka u drugim trgovinskim pregovorima tijekom 2016.
2. DIO: POSEBNI PRIJEDLOZI ZA PROGRAM RADA
„Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja”
10. ističe temeljnu ulogu koju u stvaranju jednakih uvjeta kojima se potiču inovacije, produktivnost, otvaranje radnih mjesta i ulaganja ima provođenje politike tržišnog natjecanja od strane svih sudionika na jedinstvenom tržištu i u svim poslovnim modelima, uključujući mala i srednja poduzeća, uz potpuno poštovanje nacionalnih različitosti; traži od Komisije da strogo provodi pravila za suzbijanje monopola, pravila o državnoj potpori i pravila o kontroli spajanja poduzeća kako bi se ostvarilo unutarnje tržište koje dobro funkcionira i društveni napredak;
11. podsjeća da nezakonodavne mjere koje obuhvaćaju poticanje tržišno usmjerenih rješenja i učinkovito provođenje zakona o tržišnom natjecanju i jedinstvenom tržištu mogu ponuditi najbolji način za postizanje napretka u mnogim područjima;
12. ističe načelo supsidijarnosti i proporcionalnosti; poziva Komisiju da zajamči strogo tumačenje članka 9. UFEU-a te da izbjegava koristiti se njime kao opravdanjem za usklađivanje radnog i socijalnog zakonodavstva na razini EU-a;
13. ističe potrebu da se zajamči da su kriteriji prihvatljivosti Europskog fonda za strateška ulaganja usklađeni prema potrebi s postojećim zakonodavstvom o EU TEN-T-u, CEF-u i strukturnim i investicijskim fondovima;
14. pozdravlja novi paket za bolje donošenje propisa kao važan korak prema smanjenju regulatornog opterećenja i potiče veću ambicioznost u tom smjeru u cilju uklanjanja barijera za poduzeća kako bi ostvarili rast i stvorili radna mjesta; podupire mjere u okviru Komisijinog paketa za bolje donošenje propisa za smanjenje birokracije, poticanje konkurentnosti – uključujući test konkurentnosti – i za ispunjavanje potreba malih poduzeća;
15. poziva, međutim, da se Odbor za regulatorni nadzor odvoji od Komisije kako bi on bio zaista neovisan, radi ispunjenja cilja jamčenja neovisnih procjena učinka i poboljšanja kvalitete zakonodavstva EU-a;
16. ističe važnost provođenja temeljitih procjena učinka za delegirane i provedbene akte kako bi se procijenile moguće implikacije;
17. potiče Komisiju da u svoje procjene učinka i u postojeće zakonodavstvo EU-a uključi digitalnu dimenziju kako bi se zajamčilo da bude primjereno svrsi u digitalno doba, tehnološki neutralno i otporno na promjene u budućnosti te da se njime podupiru inovacije te mala i srednja poduzeća;
18. poziva Komisiju da se obveže na cilj smanjenja troškova usklađenosti;
19. vjeruje da bi se načela boljeg donošenja propisa trebala primjenjivati na sekundarno, ali i primarno zakonodavstvo; poziva Komisiju i prema potrebi njezine agencije da uz delegirane i provedbene akte prilože obveznu procjenu učinka, uključujući objavu nacrta mjere i transparentno savjetovanje sa zainteresiranim stranama i dionicima; pozdravlja najavu Komisije o transparentnosti savjetovanja s dionicima te je potiče da zajamči da će se to dogoditi tijekom zakonodavnog postupka;
20. podržava uvođenje povjerenstva za REFIT, koje može dati važan i pozitivan doprinos poboljšanju primjene prava EU-a na terenu, i praćenje administrativnih i regulatornih opterećenja te neželjenih posljedica koje bi se mogle manifestirati pri ispunjavanju obveza na razini EU-a te pružanje odgovora na njih;
21. naglašava da bi povjerenstvo za REFIT trebalo biti učinkovito te bi trebalo brzo reagirati i poticati prilike u raznim sektorima u Europi; ističe da bi prijedloge koje iznese to povjerenstvo Komisija trebala aktivno razmotriti i da bi im trebala pristupiti u skladu s načelom „poštuj ili objasni”;
22. ističe da bi povjerenstvo moglo poslužiti kao platforma za poduzeća ili kolektivne skupine koje djeluju na nacionalnoj ili europskoj razini kako bi se izravno poduprla načela boljeg donošenja propisa ili doprinijelo smanjenju birokracije pri donošenju propisa koji se odnose na njihov sektor;
23. pozdravlja odluku Komisije da ne nastavi s međuresornim savjetovanjem bez pozitivnog mišljenja Odbora za regulatorni nadzor; primjećuje, međutim, važnost dosljednosti i toga da konačni prijedlog i procjena učinka budu dosljedni i da se njima odražavaju sve promjene uvedene u fazi međuresornog savjetovanja; stoga smatra da je pozitivno mišljenje Odbora za regulatorni nadzor nužan prilog uz konačni zakonodavni prijedlog koji se iznosi pred kolegijem, i to ne samo za nacrte koji se predstave u ranijoj fazi;
24. vjeruje da se prednosti tog Odbora mogu dodatno iskoristiti ako ga institucije dijele, doprinoseći tako ne samo pripremnom radu Komisije, već i razvoju analize procjene učinka tijekom zakonodavnog postupka;
25. naglašava važnost sudjelovanja Komisije na sastancima odbora Europskog parlamenta kako bi iznijela svaki prijedlog i pripadajuću procjenu učinka; naglašava da bi to trebalo obuhvaćati i raspravu o procjeni Odjela za procjenu učinka u Parlamentu u slučaju različitih mišljenja;
26. ističe korisnu ulogu Odjela za procjenu učinka u Parlamentu u pogledu ocjene znatnih promjena u odnosu na izvorni prijedlog Komisije;
27. primjećuje da bi se razdoblje mirovanja koje protječe nakon zaključenja pregovora i prije konačnog glasovanja, moglo dodatno iskoristiti za završetak procjene učinka i provjere supsidijarnosti;
28. zabrinut je da pregovori socijalnih partnera ne idu u korak s programom EU-a za bolje donošenje propisa; poziva Komisiju da zajedno sa socijalnim partnerima prihvati alate za bolje donošenje propisa kako bi se povećala upotreba procjena učinka u njihovim pregovorima te da uputi sve sporazume kojima se predlažu zakonodavne mjere Odboru za procjenu učinka u Komisiji;
29. naglašava važnost osiguranja da se sve buduće inicijative ili revizije koje predlaže Komisija na području zdravlja i sigurnosti temelje na čvrstim znanstvenim dokazima; poziva Komisiju da razmotri dugoročnu korist koju nosi nezakonodavni pristup koji je usmjeren na poboljšanje smjernica, obrazovanje zaposlenika i uključivanje radnika u odluke koje mogu dovesti do održivih promjena;
30. poziva Komisiju da prednost da mjerama u područjima koja su utvrđena kao deset zakonodavnih akata koji najviše opterećuju mala i srednja poduzeća, uključujući direktivu o radnom vremenu i direktivu o radu preko agencija za privremeno zapošljavanje;
31. ističe tromjesečni pregled stanja zapošljavanja i socijalne situacije Europske komisije (ožujak 2015.); poziva Komisiju da poduzme odgovarajuće mjere kako bi se uklonile postojeće nefleksibilnosti na tržištu rada u EU-u, poduprli i razvili fleksibilnijim radni uvjeti i promicalo usklađivanje poslovnog i privatnog života;
32. poziva Komisiju da hitno napravi procjenu učinka za Direktivu o radnom vremenu;
33. naglašava najnoviji trend da poduzeća vraćaju proizvodnju i usluge u Europu čime se stvaraju mogućnosti za otvaranje radnih mjesta; poziva Komisiju da razmotri kako EU može pomoći poduzećima da iskoriste mogućnosti koje im nudi vraćanje proizvodnje u matične zemlje;
34. traži od Komisije da pojača napore te da povuče zakonodavne prijedloge koje Vijeće ne podržava te u tom kontekstu vjeruje da je ispravno povući direktivu o rodiljnom dopustu, priznajući državama članicama pravo na donošenje odredbi koje nadilaze minimalne zahtjeve zakonodavstva EU-a; žali što se prijedlog direktive o zdravlju i sigurnosti na radu za trudne radnice i radnice koje su nedavno rodile ili koje doje nije usmjerio u većoj mjeri na aspekte zdravlja i sigurnosti na poslu, već se usredotočio samo na obvezni rodiljni dopust;
35. pozdravlja predloženi postupak REFIT za ispitivanje regulatorne prikladnosti Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama za digitalno doba te poziva Komisiju da zajamči provođenje temeljite revizije u skladu s načelima boljeg donošenja propisa, uz omogućavanje iscrpnog i pravovremenog savjetovanja s javnošću kako bi se zajamčilo da su stajališta potrošača i dionika iz industrijskog sektora prikladno razmotrena;
Zajednički europski zakon o prodaji robe
36. pozdravlja cilj Komisije da povuče prijedlog za Zajednički europski zakon o prodaji robe; pozdravlja namjeru da se predlože ciljana zajednička pravila za digitalni sadržaj i prima na znanje prijedlog da se uvedu „opcija nacionalnog prava” i ciljano usklađivanje kao mehanizam za smanjenje barijera prekograničnoj trgovini, no inzistira na potrebi za pristupom koji se temelji na dokazima i savjetovanju s dionicima, posebno u pogledu utjecaja na trenutnu zaštitu koja se potrošačima pruža u okviru nacionalnog prava i za pravnom zaštitom u slučaju neusklađenosti ugovora za internetsku prodaju;
Financijska pravila i unija tržišta kapitala
37. ističe važnost konkurentnog sektora financijskih usluga koji potrošačima pruža korisne proizvode i transparentne informacije; naglašava da će se time povećati povjerenje potrošača u proizvode financijskih usluga;
38. pozdravlja plan Komisije da sagleda ukupni utjecaj financijskih pravila; potiče Komisiju da, kao dio REFIT-a, ukloni nepotrebno i/ili zastarjelo zakonodavstvo iz zakonodavnog korpusa;
39. pozdravlja ideju unije tržišta kapitala, no istovremeno očekuje pravovremeno i jasno zaključenje savjetovanja; naglašava potrebu da se provede kumulativna procjena učinka ekonomskog zakonodavstva kako bi se utvrdile nedosljednosti u zakonodavstvu koje bi djelovale kao barijera uniji tržišta kapitala, s time da se posebna pozornost pridaje malim i srednjim poduzećima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije; poziva da se svaki prijedlog za dodatnim zakonodavstvom podvrgne temeljitoj procjeni učinka i analizi troškova i koristi, uz jamstvo da će se prijedlozi iznositi samo ako se željeni učinci ne mogu postići nezakonodavnim instrumentima;
40. poziva da fokus i dalje bude na fiskalnoj konsolidaciji kojom se potiče rast; vjeruje da se povećanje ulaganja ne bi trebalo smatrati alternativnim rješenjem za nužne strukturne reforme;
41. poziva Komisiju da prepozna raznolikost poslovnih modela i financijskih tržišta među državama članicama kao prednost koja zaslužuje da se zaštiti u interesu cijele Europe; naglašava da se u okviru svih financijskih pravila moraju poštovati načelo supsidijarnosti i proporcionalnosti;
42. pozdravlja prijedlog oporavka i sanacije ključnih infrastruktura tržišta kako bi se jamčila odgovarajuća zaštita imovine ulagača u okviru tih infrastruktura; primjećuje da obveze na globalnoj razini zbog kojih trgovina proizvodima prelazi s bilateralne na multilateralnu tržišnu infrastrukturu dodatno opterećuje te institucije; stoga se slaže da sistemski relevantne financijske institucije moraju pokazati pravilno upravljanje i strogo upravljanje rizicima kako bi cijeli sustav imao koristi od toga;
43. vjeruje da se radi pojednostavljenja prekograničnih ulaganja posebna pozornost mora dati mikro i malim poduzećima, posebno u pogledu uklanjanja administrativnih prepreka;
Borba protiv poreznih prijevara i utaje poreza
44. pozdravlja rad Komisije i država članica kojim se aktivno promiče borba protiv poreznih prijevara, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja te korištenja poreznim oazama, na temelju stručnog znanja OECD-a o poticanju dobrog upravljanja u području poreza na svim relevantnim međunarodnim forumima;
45. smatra da je politika oporezivanja u nadležnosti država članica te stoga pozdravlja činjenicu da je Komisija prepoznala da su države članice odgovorne za svoje sustave oporezivanja; naglašava da se svi budući prijedlozi moraju mjeriti prema globalnim djelovanjima u području oporezivanja te biti usklađeni s njima;
46. napominje da je poželjno da porezne uprave razmjenjuju relevantne informacije te potiče države članice da sudjeluju u toj razmjeni u cilju postizanja potrebne transparentnosti i jednakih uvjeta za sve;
47. smatra da se učinkovitijom upotrebom postojećih struktura EU-a za snažniju borbu protiv prijevara s PDV-om, primjerice povećanjem broja tijela koja imaju pristup informacijama o PDV-u koje Eurofisc razmjenjuje u okviru Europola, može poboljšati borba protiv poreznih prijevara i utaje poreza;
Politika istraživanja i svemirska politika
48. ističe neprekinutu provedbu programa Obzor 2020., a posebno njegove napore da se stavi veći naglasak na korištenje istraživanjima svjetske klase pri razvijanju proizvoda i usluga koji mogu doprinijeti oživljavanju konkurentnosti europskih gospodarstava;
49. priznaje da su programi Galileo i Copernicus temeljni svemirski programi s dodanom vrijednošću EU-a; poziva Komisiju da na djelotvoran način upotrijebi financijska sredstva dodijeljena u okviru VFO-a kako bi se zajamčilo uspješno dovršenje njihove infrastrukture te uspješno prihvaćanje među korisnicima i na tržištu;
50. izražava zabrinutost u pogledu direktive o širenju satelitskih podataka o promatranju Zemlje u komercijalne svrhe zbog njezine nedovoljne opravdanosti i mogućnosti da će se njome vjerojatno opteretiti europsko tržište satelitskim podacima visoke rezolucije; poziva Komisiju da ponovno razmotri bi li tu predloženu direktivu trebalo povući;
Prometna infrastruktura
51. ističe potrebu da transeuropska prometna mreža (TEN-T) i ključni mrežni koridori i dalje budu prioritet u cilju povezivanja prometnih mreža svih regija EU-a te kako bi se riješili problemi kao što su nedostatak odgovarajuće infrastrukture, dostupnost te niska razina interoperabilnosti između istočnih i zapadnih dijelova EU-a; naglašava važnost potpune provedbe programa djelovanja NAIADES II s naglaskom na poboljšanju infrastrukture, inovacijama i liberalizaciji tržišta s obzirom na ključnu važnost daljnjeg razvoja unutarnjih plovnih putova i unutarnjeg brodskog prijevoza u Europi;
52. iščekuje pojašnjenje prijedloga o paketu za zrakoplovstvo te naglašava da bi to zakonodavstvo trebalo biti svrsishodno kako bi sektor zrakoplovstva od njega imao koristi omogućavanjem stvaranja radnih mjesta, ublažavanja utjecaja na okoliš te smanjenja potrošnje goriva i snižavanja cijena karata te da bi se time trebalo omogućiti zrakoplovnoj industriji EU-a da se na tržištu natječe pod jednakim uvjetima; ističe ključnu važnost što brže provedbe projekta jedinstvenog europskog neba (uključujući daljnji razvoj Zajedničkog poduzeća SESAR i stvaranje funkcionalnih blokova zračnog prostora);
53. prima na znanje namjeru Komisije da povuče prijedlog o zemaljskom opsluživanju zrakoplova i naglašava da bi se pitanje monopola koji još uvijek postoje u nekim velikim zračnim lukama EU-a trebalo riješiti uzimajući u obzir one države članice gdje su usluge zemaljskog opsluživanja zrakoplova već liberalizirane; poziva na to da se povećanjem broja pružatelja usluga u velikim zračnim lukama EU-a postigne određen stupanj liberalizacije i tržišnog natjecanja s obzirom na to da će se time poboljšati učinkovitost i kvaliteta djelatnosti zračnih luka i smanjiti cijene za korisnike zračnih luka i putnike; međutim, naglašava da novi prijedlozi ne bi trebali uključivati socijalna pitanja te da se u njima ne bi trebali određivati minimalni standardi kvalitete za usluge zemaljskog opsluživanja zrakoplova;
54. slaže se s povlačenjem zastarjelog prijedloga o naknadama za sigurnost zračnog prometa; sa skepsom gleda na budućnost tog prijedloga, no slaže se s time da naknade za sigurnost zračnog prometa trebaju biti pravedne i razmjerne, s obzirom na brojne teškoće u vezi s prijedlogom, uključujući područje primjene direktive, pitanja povezana s troškovima i državno financiranje; smatra da bi zajednička načela o naplati naknada za sigurnost u zračnim lukama Zajednice trebalo uskladiti s Direktivom o naknadama zračnih luka; podsjeća na to da je kohezijska politika, kojoj se dodjeljuje više od jedne trećine proračuna EU-a, trenutačno najveći alat EU-a za ulaganja te priznaje njezin pozitivan doprinos smanjenju regionalnih razlika diljem EU-a kada je popraćena istovremenom provedbom političkih, institucijskih i infrastrukturnih reformi;
Regionalni razvoj
55. smatra da bi se sredstvima za regionalni razvoj u okviru ovog Programa rada Europske komisije trebalo pomoći državama članicama u provedbi zahtjevnih, ali ključnih gospodarskih reformi koje su potrebne za postizanje veće konkurentnosti;
56. prima na znanje posvećenost Komisije poboljšanju provedbe, upotrebe i učinkovitosti strukturnih fondova te što bržoj i nesmetanijoj primjeni novih pravila za strukturne fondove u razdoblju 2014. – 2020.; naglašava važnost pojednostavljivanja u poboljšanju pristupa tim fondovima te uklanjanja nepravilnosti i prijevara;
57. naglašava činjenicu da bi zahtijevanje Europske komisije, u okviru njezinih novih ovlasti, da se strukturni fondovi reprogramiraju ili da se njihova upotreba obustavi, moglo imati negativan financijski učinak na regionalne i lokalne vlasti; u tom pogledu podsjeća na to da vlasti nadležne za provedbu programa kohezijske politike EU-a ne snose konačnu odgovornost za nacionalne deficite niti bi ih se zbog toga trebalo kazniti;
58. podupire provedbu prikladno usmjerenih makroregionalnih strategija, instrumenta koji uživa potporu Europskog vijeća, u cilju učinkovitije upotrebe postojećih financijskih sredstava i poboljšanja učinkovitosti europskih strukturnih i investicijskih fondova; napominje da se s pomoću makroregionalnih strategija može doprinijeti rješavanju zajedničkih izazova s kojima se suočavaju određena geografska područja, bez potrebe za osnivanjem novih velikih institucija;
59. potiče Komisiju da nastavi iskazivati podršku nastojanjima država članica da riješe problem digitalnog jaza i omoguće pristup brzom širokopojasnom internetu na gradskim i seoskim područjima, čime bi se stvorilo povoljnije okružje za poduzetništvo, mala i srednja poduzeća, stvaranje radnih mjesta i daljinski pristup osnovnim uslugama, uključujući obrazovanje i osposobljavanje, u područjima u kojima je infrastruktura javnog prijevoza ograničena;
„Povezano jedinstveno digitalno tržište”
60. prima na znanje nedavno predstavljenu strategiju jedinstvenoga digitalnog tržišta za Europu i pripadajući plan inicijativa; podupire davanje prioriteta jedinstvenom digitalnom tržištu s obzirom na mogućnosti koje proizlaze iz digitalnih aktivnosti, a odnose se na zapošljavanje, stvaranje novoosnovanih poduzeća i inovacije, te uviđa važnost digitalne transformacije industrije EU-a kojom se stvaraju radna mjesta, potiče produktivnost, poboljšava konkurentnost te time ostvaruje rast;
61. podsjeća na to da se prošlih godina često odugovlačilo s novim zakonodavnim prijedlozima; preporučuje da Komisija prije izrade novih zakonodavnih prijedloga razmotri najbolju praksu na razini država članica, da bude otvorena prema mjerama koje se uvode u industriji, da se usredotoči na provedbu postojećih zakona, da po potrebi modernizira postojeće nacionalne i europske zakone te da u njima ciljano otkloni sve preostale rupe te da se koristi novim zakonodavstvom samo ako je to neophodno;
62. smatra da smanjenje birokracije i uklanjanje neopravdanih i nerazmjernih regulatornih ili neregulatornih prepreka mora biti prioritet strategije jedinstvenog digitalnog tržišta u cilju potpunog iskorištavanja potencijala digitalne transformacije industrije i prekogranične elektroničke trgovine; smatra da bi se moglo razmotriti poduzimanje konkretnijih mjera kako bi se povećalo povjerenje potrošača u kupovinu digitalne robe i usluga diljem EU-a;
63. priznaje predanost Komisije oslobađanju potencijala digitalne ekonomije pristupom koji se temelji na tri stupa, omogućavanju boljeg pristupa potrošačima i poduzećima, stvaranju boljeg okružja za razvoj digitalnih usluga te e-društvu i e-vladi; istovremeno naglašava da je potrebno da zakonodavci nastoje uspostaviti osnovni okvir na razini EU-a umjesto da predlažu univerzalan plan za gospodarstvo EU-a; naglašava međunarodnu dimenziju digitalnih tržišta te potrebu za suradnjom s globalnim regulatorima u pogledu tržišnog natjecanja i sigurnosti;
64. preporučuje da se europske norme u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija uspostave u skladu s međunarodnim normama i svjetski priznatim tehničkim specifikacijama te da se, gdje je to moguće, promiču kao međunarodne norme;
65. podržava napore Europske komisije da zaključi Uredbu EU-a o zaštiti podataka; u tom smislu traži da sve reforme zakona o zaštiti podataka budu proporcionalne i izvedive, da štite i prava potrošača i prava na privatnost te da omoguće procvat poduzeća, gospodarstva i inovacija; naglašava da je potrebno zajamčiti da komercijalna upotreba digitalnih komercijalnih podataka bude u skladu sa zaštitom industrijskih i osobnih podataka te sa zaštitom privatnosti;
66. zagovara slobodan, otvoren i transparentan internet te prepoznaje potrebu za mjerama kojima se podupiru tehnički uvjeti; iščekuje predviđeni pregled regulatornog okvira za telekomunikacije i ističe potrebu za pravodobnim pregledom Direktive o univerzalnoj usluzi; uviđa da je temelj politike tržišnog natjecanja jamčenje jednakih uvjeta za sve subjekte i sprječavanje zloupotrebe vladajućih položaja na štetu potrošača ili konkurenata; prima na znanje nadležnosti država članica u pogledu upravljanja spektrom te stoga potiče Komisiju da istraži produktivne neregulatorne mjere kojima bi se poboljšala suradnja i omogućilo učinkovitije dodjeljivanje spektra diljem EU-a;
67. ističe znatnu zabrinutost zbog poreznih mjera u digitalnom gospodarstvu, posebno zbog poreza na dodanu vrijednost (PDV); pozdravlja namjeru Komisije da predloži uvođenje zajedničke mjere za pojednostavljenje na razini EU-a (prag PDV-a) za pomoć malim poduzećima u području elektroničke trgovine;
Autorska prava
68. pozdravlja napore u razvijanju i modernizaciji zakona EU-a o pravima intelektualnog vlasništva, osobito u području autorskih prava, u cilju njihove prilagodbe zahtjevima digitalnog doba; ističe potrebu da se otkloni negativan učinak digitalnog piratstva na vrijednost i zapošljavanje u kreativnom i kulturnom sektoru;
69. naglašava da bi potrošači diljem EU-a trebali moći pristupiti zakonito dostupnim sadržajima pod pravednim i razumnim uvjetima te da bi stvaratelji trebali biti prikladno plaćeni, ali i da obavezne licence na razini EU-a nisu primjereno rješenje za mogućnosti izbora potrošača i nositelje prava te da bi trebalo istražiti i rješenja koja se temelje na tržištu; smatra da bi autorska prava trebala zadržati svoju prvotnu funkciju, što je omogućavanje stvarateljima da budu nagrađeni za svoj trud kada se drugi koriste njihovim radom;
70. poziva na ciljani pristup koji se temelji na čvrstim dokazima, među ostalim, na temeljitoj pravnoj i ekonomskoj analizi, uključujući dijalog s dionicima kojime se održava ravnoteža između interesa potrošača, korisnika, stvaratelja i nositelja prava te potiče kreativnost i poduzetništvo, što je ključno za kulturne i kreativne industrije i program Komisije za zapošljavanje i rast; ističe potrebu za poštovanjem supsidijarnosti i kulturne raznolikosti; u vezi s tim naglašava činjenicu da modernizacija i prijedlozi reformi ne bi smjeli štetiti važnom doprinosu tradicionalnih metoda promicanja regionalne i europske kulture te da bi se u okviru razvoja trebalo pridržavati međunarodnog prava, na kojem počivaju osnove autorskih prava;
71. ističe da će poštovanje autorskih prava biti ključno za pružanje podrške rastu te da stoga naglasak na kršenju autorskih prava u komercijalne svrhe mora biti prioritet; u tom pogledu smatra da se u rješavanju slučajeva kršenja autorskih prava ne smije zanemariti uloga svih aktera, uključujući pružatelje pristupa internetu i usluga platnog prometa;
72. poziva Komisiju da pomogne u jamčenju što brže ratifikacije Ugovora iz Marakeša kako bi se slabovidnim osobama olakšao pristup knjigama; međutim, napominje da je potreban veći napredak kako bi se osobama s invaliditetom, uz slabovidne osobe, omogućio pristup sadržajima;
73. potiče na reviziju takozvanog koncepta „sigurnih luka”, prema kojemu su pasivna poduzeća koja pružaju usluge internetskog udomljavanja trenutačno izuzeta od zakona o autorskim pravima i odgovornosti; napominje da bi u napredno internetsko doba to moglo negativno utjecati na nositelje prava smanjujući njihovu sposobnost da s digitalnim platformama pregovaraju o licencama, čime se smanjuju prihodi umjetnika te utječe na održivost i rast industrije;
„Čvrsta energetska unija s politikom o klimatskim promjenama usmjerenom na budućnost”
74. pozdravlja ambiciju u temeljima energetske unije i smatra da bi se boljom koordinacijom politika u ovom području na razini EU-a pružila mogućnost za popravljanje fragmentiranog pristupa koji je u prošlosti rezultirao nizom konfliktnih politika;
75. naglašava važnost cjenovne pristupačnosti, održivosti i sigurnosti opskrbe energijom; smatra da je politika tržišnog natjecanja od ključne važnosti za poticanje, razdvajanje te rješavanje sadašnje fragmentacije tržišta; napominje da se regulacija državne pomoći u tom području mora provoditi jednako kao i u svakom drugom području;
76. pozdravlja napore za uvođenje programa učinkovitosti održive energije te ističe važnost izvješća Parlamenta o provedbi Direktive o energetskoj učinkovitosti, kojima će se omogućiti bolje razumijevanje mjera uvedenih diljem država članica i u kojemu treba naglasiti važnost jamčenja da su zahtjevi energetske učinkovitosti financijski isplativi za krajnje potrošače;
77. iščekuje više detalja i konkretne prijedloge u vezi s energetskom unijom te je stajališta da se dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta mora smatrati njezinim središnjim stupom u cilju poticanja sigurnosti, diversifikacije i konkurentnih cijena uvođenjem poboljšanja u prekograničnoj infrastrukturi i spojnim vodovima;
78. smatra da tržišno utemeljene mehanizme moraju dopuniti konkretni i ambiciozni mehanizmi solidarnosti, kao što je učinkovitije upravljanje kriznim situacijama u EU-u i u prekograničnim područjima, bolja upotreba infrastrukture za skladištenje LNG-a i plina te mehanizmi virtualnih rezervi kapaciteta, uključujući Uredbu o sigurnosti opskrbe plinom, koja će se revidirati krajem 2015.;
79. poziva države članice i Komisiju da surađuju kako bi utvrdili gdje se može postići veća transparentnost međuvladinih sporazuma, pri čemu treba poštovati osjetljivu narav prethodnih prijedloga u tom području; međutim, uviđa da Komisija već može na poziv sudjelovati u pregovorima u vezi s energijom koji obuhvaćaju jednu ili više država članica i trećih zemalja; poziva Komisiju da sastavi popis i pozitivnih i negativnih sporazumskih klauzula, kao što su klauzule o zabrani izvoza i klauzule o odredištu;
80. potiče Komisiju da zajamči da je razvoj vlastitih izvora energije ključni dio energetske unije; ipak, podsjeća Komisiju da je odgovornost država članica da odrede vlastitu kombinaciju izvora energije te da se u svakoj budućoj politici dekarbonizacije i smanjenja emisija mora uzeti u obzir potreba za jamčenjem energetske sigurnosti i diversifikacije, a ne izolirane održivosti, kao što je to bio slučaj u prošlosti;
81. s obzirom na aktualna događanja u Ukrajini, naglašava da se energetska sigurnost mora poboljšati nizom mjera koje uključuju mogućnosti kao što su diversifikacija dobavljača, poboljšanje energetske učinkovitosti u cilju smanjenja potrošnje, povećanje korištenja vlastitim izvorima energije te znatna ulaganja u infrastrukturu;
82. prima na znanje, u kontekstu strateškog okvira za energetsku uniju, sporazum postignut na sjednici Europskog vijeća u listopadu 2014. o klimatskoj i energetskoj politici u razdoblju do 2030., a posebno nedostatak obvezujućih ciljeva za svaku državu članicu u pogledu obnovljivih izvora energije, s obzirom na to da su se trenutačni ciljevi pokazali nefleksibilnima i skupima te da su ograničili ulaganja u druge energetske tehnologije s niskim emisijama ugljika, kao što je skupljanje i skladištenje ugljika; no inzistira na tome da je u tom okviru neophodno zadržati odredbe kojima se štite industrijski sektori koji su u opasnosti od istjecanja ugljika;
83. uviđa da vlastiti izvori energije mogu dati ključan doprinos energetskoj sigurnosti EU-a i uspostavi gospodarstva temeljenog na niskoj razini emisije; u vezi s tim smatra da energetska unija mora odražavati potrebu da se u EU-u rabe svi izvori energije s niskom i nižom emisijom koji su na raspolaganju državama članicama te da se pritom poštuje njihovo pravo da same odlučuju o vlastitoj kombinaciji izvora energije i iskorištavanju domaćih resursa, temeljili se oni na fosilnim gorivima, na obnovljivim izvorima energije ili na nuklearnoj energiji;
„Bolje povezano i pravednije unutarnje tržište s jačim industrijskim temeljima”
84. pozdravlja napore Komisije da stvori povoljnije okružje za stvaranje radnih mjesta u EU-u; naglašava važnost strukturnih reformi koje su potrebne kako bi se razmotrili sljedeći čimbenici: neusklađenost postojećih i traženih vještina, poduzetništvo, demografija, pristup tržištu, pristup financiranju, krutost tržišta rada, administrativni troškovi i smanjenje birokracije;
85. ponovno ističe važnost produbljivanja jedinstvenog tržišta u cilju uklanjanja prepreka slobodnoj trgovini i poziva Komisiju da se u okviru „boljeg donošenja propisa” usredotoči na stvaranje pozitivnog europskog poslovnog okružja, te naglašava važnost smanjenja birokracije, uklanjanja regulatornih opterećenja i prepreka ulaganjima te iniciranja najmanjeg mogućeg broja novih zakonodavnih prijedloga;
86. naglašava da su potrebne dodatne aktivnosti kojima bi se povećala ulaganja u privatni sektor; smatra da je od ključne važnosti da se nastave uklanjati prepreke ulaganjima diljem Unije, osobito ulaganja u mala i srednja poduzeća;
87. pozdravlja potvrdu Komisije za sve mjere REFIT-a koje treba provesti radi smanjenja regulatornog opterećenja; poziva Komisiju da se pridržava obveza koje su navedene u njezinoj Komunikaciji;
88. ističe da je važno da se svi regulatorni i zakonodavni prijedlozi temelje na dokazima koje podnesu poduzeća, drugi stručnjaci i zainteresirane strane; očekuje od predsjednika Komisije da razjasni događaje u vezi s njezinim novim znanstveno-savjetodavnim panelom na visokoj razini; ponavlja da znanstveni savjeti moraju biti nezavisni i dovoljno pouzdani da bi se zakonodavce i dužnosnike moglo pozvati na odgovornost za odluke i prijedloge;
89. pozdravlja odluku Komisije da uspostavi Platformu REFIT kako bi mogla održavati trajni dijalog s državama članicama i dionicima o poboljšanju zakonodavstva EU-a u okviru Programa za primjerenost i učinkovitost propisa; ohrabren je snažnom predanošću Komisije da smanji regulatorno opterećenje na države članice i mala poduzeća potvrdom povlačenja 73 zakonodavna prijedloga u postupku; smatra da je nov početak upravo ono što je potrebno u mnogim političkim područjima; upozorava na to da se novim inicijativama u okviru prijedloga kojima su zamijenjeni povučeni prijedlozi ne bi trebala uvoditi veća opterećenja za građane i poduzeća na koja se odnose;
„Bolje povezana i pravednija ekonomska i monetarna unija”
90. napominje da se u nedavno objavljenim ekonomskim studijama upozorava na niske stope rasta i nisku inflaciju kao dugotrajni problem unutar europodručja u usporedbi sa zemljama izvan europodručja; poziva na to da se napravi temeljita analiza gospodarskog stanja europodručja; poziva na to da se izrade usporedbe oporavka u državama članicama unutar i izvan europodručja, kao i u trećim zemljama i regijama;
91. poziva na strogo pridržavanje klauzule o zabrani sanacije; podsjeća Europsku središnju banku na opseg njezina mandata, koji je ograničen na monetarnu politiku;
92. napominje da, u skladu s načelima nacionalnog suvereniteta i supsidijarnosti, u metodu Zajednice ne bi trebalo uvrstiti Europski stabilizacijski mehanizam i Fiskalni ugovor;
93. naglašava važnost praćenja provedbe postojećeg zakonodavstva bankovne unije te poboljšanja dijaloga sa stručnjacima iz sektora kako bi se procijenili učinak i djelotvornost usvojenog zakonodavstva; naglašava da je prije razmatranja ikakvih dodatnih zakonskih propisa potrebno provesti detaljnu procjenu učinka i analizu troškova i koristi;
94. ističe važnost konkurentnog sektora financijskih usluga koji potrošačima pruža korisne proizvode i transparentne informacije; naglašava da će se time povećati povjerenje potrošača u proizvode financijskih usluga;
„Razuman i uravnotežen sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD-om”
95. potiče Komisiju da namijeni dovoljno sredstava za potporu ambicioznom trgovinskom programu sa svim trgovinskim partnerima u svijetu, uključujući rad na dovršenju pregovora o detaljnom, sveobuhvatnom i uravnoteženom Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja te primjećuje da trgovinska politika ne bi trebala biti ograničena na to područje, već bi trebala obuhvaćati multilateralne, plurilateralne i bilateralne sporazume o trgovini i ulaganju o kojima Komisija trenutno pregovara;
96. pozdravlja predanost Komisije da revidira politiku EU-a u području trgovine i ulaganja, uključujući predloženi naglasak na doprinosu stvaranju radnih mjesta i rastu širom EU-a; traži da ta revizija bude opširna, strateška i usmjerena na budućnost te da njome budu obuhvaćeni svi vidovi politike u području trgovine i ulaganja, uključujući bilateralne, plurilateralne i multilateralne pregovore te autonomne mjere s posebnim naglaskom na trgovinskim odnosima ne samo s velikim državama u usponu i ključnim strateškim partnerima u svijetu, već i s državama članicama Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj s kojima EU trenutno nema detaljne i sveobuhvatne sporazume o slobodnoj trgovini;
97. pozdravlja namjeru Komisije da državama članicama predloži nacrte direktiva za modernizaciju postojećih sporazuma s Meksikom, Čileom i Turskom te traži da te direktive sadržavaju ambiciozne odredbe za uzajamno otvaranje tržišta koje bi se odnosile na carine, prepreke koje nisu carinske prirode i tehničke prepreke trgovini u nizu sektora, uključujući, ali ne ograničavajući se na, financijske usluge, stručne usluge, osiguranje, javnu nabavu, kemikalije, prerađenu hranu, trgovinu energijom, intelektualno vlasništvo i automobilski sektor;
98. žali zbog toga što se Komisija nije obvezala povući svoj prijedlog uredbe o uspostavi pravila o pristupu robe i usluga trećih zemalja unutarnjem tržištu javne nabave EU-a u svjetlu snažnog protivljenja velikog broja država članica onome što mnogi smatraju protekcionističkom mjerom koja bi, ako se provede, mogla izazvati znatne poteškoće u trgovini s određenim trgovinskim partnerima, uključujući moguću protumjeru zatvaranja tržišta ne samo u području javne nabave već i u drugim ključnim sektorima; smatra da bi se problemi koje je utvrdila Komisija bolje riješili bilateralnim pregovorima o detaljnim i sveobuhvatnim sporazumima o slobodnoj trgovini ili poticanjem drugih zemalja da se pridruže Sporazumu o javnoj nabavi (GPA);
99. sa zabrinutošću prima na znanje nedovoljan napredak u pregovorima o slobodnoj trgovini između EU-a i Indije te od Komisije traži da pojača napore za prevladavanje sadašnjih prepreka pregovorima;
100. zahtijeva da Komisija u najkraćem roku podnese prijedlog da države članice potpišu Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum (CETA);
101. naglašava da sporazum u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO) ostaje bitan cilj trgovinske politike EU-a te poziva Komisiju da radi na postizanju sporazuma na desetom Ministarskom sastanku WTO-a u prosincu 2015. u Nairobiju; poziva Komisiju da što prije zaključi aktualne plurilateralne pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA), Sporazumu o informacijskoj tehnologiji i Sporazumu o zelenim dobrima, koji će u slučaju uspješnog zaključivanja predstavljati korake potrebne za pružanje dodatnog poticaja tekućim naporima za liberalizaciju trgovine u okviru WTO-a;
102. izražava zabrinutost zbog toga što je Komisija zahtijevala mišljenje Suda Europske unije o sporazumu EU-a sa Singapurom te zbog toga što će taj zahtjev prouzročiti dugo odgađanje stupanja tog sporazuma na snagu, a istodobno se opire svakom pokušaju ograničavanja nadležnosti parlamenata država članica u postupcima donošenja odluka Europske unije;
103. podsjeća da svaki sporazum o TTIP-u mora u potpunosti biti u skladu s Konvencijom UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja te da stranke moraju zadržati pravo na donošenje ili zadržavanje svih razumnih mjera za zaštitu ili promicanje kulturne i jezične raznolikosti, kako je utvrđeno mjerodavnim člancima Ugovora; smatra da je kulturna iznimka od temeljne važnosti, no i dalje je zabrinut zbog toga što bi svako slabljenje njezina stvarnog značenja i vrijednosti, prouzročeno pogrešnim dovođenjem u vezu s kreativnom industrijom u cjelini, moglo spriječiti kreativni sektor EU-a u pristupu novim tržištima te u iskorištavanju prednosti jasnijih pravila, na primjer u pogledu odgovarajuće zaštite intelektualnog vlasništva europskih proizvođača u SAD-u;
„Područje pravosuđa i temeljnih prava utemeljeno na uzajamnom povjerenju”
104. u potpunosti podupire borbu protiv prekograničnog kriminala i korupcije; no žali zbog činjenice što Komisija, usprkos znatnom protivljenju Vijeća i ozbiljnoj zabrinutosti u pogledu proporcionalnosti, pravne osnove, supsidijarnosti i temeljnih prava, nije povukla svoj prijedlog o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja;
105. u potpunosti podupire predanost Komisije da u okviru strategije unutarnje sigurnosti doprinese rješavanju prijetnji koje strani borci i terorizam predstavljaju za unutarnju sigurnost država članica; u tom pogledu potiče Komisiju da joj prioritet bude žurno donošenje direktive EU-a o evidenciji imena putnika (PNR); naglašava da se EU mora suočiti sa sve većom prijetnjom od domaćeg terorizma koju predstavljaju „strani borciˮ odnosno pojedinci koji putuju u zemlju u kojoj nemaju boravište niti su državljani te zemlje u cilju izvršenja, planiranja ili pripremanja terorističkih djela ili sudjelovanja u obuci kao obučavatelji ili sudionici obuke, između ostalog i u vezi s oružanim sukobima;
106. poziva Komisiju na snažno djelovanje u pogledu zaštite djece na internetu; poziva Komisiju da istakne potrebu za međunarodnom suradnjom sa strateškim partnerima EU-a i tijelima kaznenog progona u cijelom svijetu radi suzbijanja dječje pornografije; naglašava da je u tom području potrebno poboljšati međunarodnu suradnju i transnacionalne istrage sporazumima o suradnji te omogućivanjem međunarodne razmjene podataka o tim kaznenim djelima i njihovim počiniteljima, između ostalog i preko Europola; poziva Komisiju da provede temeljitu analizu trenutnog političkog okvira za borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece u vidu izvješća o provedbi Direktive 2011/93/EU;
107. pozdravlja prijedloge Komisije u okviru strategije unutarnje sigurnosti o borbi protiv kibernetičkog kriminala; napominje da terorističke organizacije sve više upotrebljavaju internet i komunikacijske tehnologije za planiranje napada, širenje propagande i prikupljanje sredstava; poziva Komisiju da potiče poduzeća mrežne industrije i društvenih mreža da s vladama i tijelima kaznenog progona rade na suzbijanju tog problema te da istodobno zajamče poštovanje općih načela slobode govora i privatnosti;
108. pozdravlja prijedloge Komisije o borbi protiv radikalizacije i sprečavanju radikalizacije u EU-u; poziva na donošenje strategije za borbu protiv terorizma utemeljene na višeslojnom pristupu kojim se sveobuhvatno rješavaju njegovi uzroci kao što je radikalizacija, razvijaju socijalna kohezija i uključivost, politička i vjerska tolerancija, analizira internetsko poticanje na izvršenje terorističkih djela i pronalazi protuteža za njega, sprečavaju odlasci radi pridruživanja terorističkim organizacijama, sprečava i iskorjenjuje novačenje i sudjelovanje u oružanim sukobima, zaustavlja financijska potpora terorističkim organizacijama i pojedincima koji im se žele pridružiti, po potrebi jamči strog kazneni progon te tijelima kaznenog progona pružaju odgovarajući alati kako bi ona mogla obavljati svoje dužnosti uz puno poštovanje temeljnih prava;
109. poziva Komisiju da ojača Mrežu za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN) i pokrene inicijative za rješavanje pitanja radikalizacije u korijenu te potakne integraciju u zajednicu, toleranciju, programe obrazovanja i deradikalizacije i socijalne mjere djelujući paralelno s provedbom zakona i pravosuđem, te da potiče države članice na razmjenu najbolje prakse o toj temi;
110. poziva Komisiju da spriječi kretanje pojedinačnih terorista jačanjem kontrola na vanjskim granicama, sustavnijim i učinkovitijim provjerama putnih isprava, suzbijanjem nezakonite trgovine oružjem i nezakonitog korištenja tuđim identitetom te utvrđivanjem rizičnih područja; očekuje novi prijedlog Komisije u vezi s paketom o „pametnim granicamaˮ;
111. poziva Komisiju da poduzme mjere za bolju razmjenu informacija između tijela kaznenog progona država članica i agencija EU-a; poziva Komisiju da doprinese poboljšanju, intenzitetu i ubrzanju globalne razmjene informacija tijela kaznenog progona te učinkovitijoj suradnji država članica većom primjenom korisnih postojećih instrumenata kao što su zajednički istražni timovi, program praćenja financiranja terorista i sporazumi o evidenciji imena putnika (PNR) te bržom i učinkovitijom razmjenom relevantnih podataka i informacija uz puno poštovanje temeljnih prava i načela zaštite podataka;
112. poziva Komisiju da doprinese tome da EU aktivno potiče dijalog s globalnim partnerstvom protiv terorizma, usko surađujući s regionalnim akterima, kao što su Afrička unija, Vijeće za suradnju zemalja Perzijskog zaljeva i Arapska liga, a posebno sa zemljama koje graniče sa Sirijom i Irakom te zemljama na koje je sukob snažno utjecao, kao što su Jordan, Libanon i Turska, a između ostalog s UN-om, NATO-om, a posebno s Odborom UN-a za borbu protiv terorizma;
113. snažno potiče Komisiju na to da osmisli konkretne mjere za suzbijanje sramotne prakse modernog ropstva, posebno u pogledu djece, te da im da prednost;
114. snažno podupire mjere za okončanje svih oblika diskriminacije te politike u kojima je prepoznata važnost obitelji kao temelja društva, što podrazumijeva apsolutnu prednost interesa djece pod uvjetima utvrđenima međunarodnom Konvencijom o pravima djeteta, usvojenom 1989.; pozdravlja nastojanja Komisije u pružanju potpore ženama pri njihovom sudjelovanju na tržištu rada;
115. ističe važnost revizije Uredbe Bruxelles II.;
„Put prema novoj migracijskoj politici”
116. podržava činjenicu da je potreban čvrst, ali pravedan pristup migracijskoj politici EU-a; u potpunosti podupire poziv Komisije na borbu protiv zloupotreba migracijskog sustava EU-a;
117. podsjeća Komisiju na veliku zabrinutost u nekim državama članicama zbog toga što rezidenti iz drugih država EU-a zloupotrebljavaju socijalne naknade; naglašava da su socijalni sustavi i socijalna pomoć potpuno u nadležnosti država članica; no podsjeća na načelo jednakog postupanja prema državama članicama;
118. podupire stav da se pitanje migracije mora povezati s vanjskom politikom EU-a; pozdravlja prijedloge Komisije da prednost da suradnji s trećim zemljama, uključujući subsaharsku Afriku, Sjevernu Afriku i regije Bliskog istoka, u obliku programa za povratak i programa za ponovno naseljavanje te sporazumima o upravljanju migracijama s državama podrijetla i tranzitnim zemljama; također podupire prijedlog Komisije o pružanju dodatne pomoći u obliku humanitarne i političke pomoći te pomoći pri osposobljavanju;
119. poziva Komisiju da riješi nedostatke koji se odnose na kvalitetu uvjeta pritvora i postupaka za traženje azila u EU-u s obzirom na to da oba faktora znatno utječu na učinkovito i djelotvorno rješavanje migracijskih pritisaka; podupire prijedlog Komisije da, kako bi se to postiglo, Europska agencija za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama država članica Europske unije (Frontex) i Europski potporni ured za azil (EASO) pruže pojačanu pomoć državama članicama koje na svojim granicama prihvaćaju najveći broj migranata;
120. u potpunosti podupire poziv Komisije na poduzimanje čvrstih mjera protiv trgovaca ljudima i krijumčara ljudi, i u EU-u i u trećim zemljama, te na pružanje pomoći trećim zemljama u obliku obrazovanja i osposobljavanja kako bi se istaknuli rizici od trgovine ljudima;
121. pozdravlja prijedlog Komisije da razmotri način na koji se buduća uloga, mandat i sredstva Frontexa i EASO-a mogu poboljšati kako bi se riješili migracijski pritisci i izazovi s kojima se EU suočava, zadržavajući sigurnost vanjskih granica i sprečavajući pogibije u moru;
122. poziva Komisiju da provede potpunu analizu učinkovitosti upotrebe sredstava EU-a i financiranja u području migracije i azila, posebno upotrebu sredstava iz fondova za unutarnje poslove, osobito u pogledu azila, integracije, granične kontrole i povratka;
123. pozdravlja prijedlog Komisije za povećanje učinkovitosti sustava povrata neuspješnih tražitelja azila; potiče, međutim, Komisiju da podnese prijedlog politike brzog povrata nakon ocjene i revizije postojećih mjera, na primjer kako bi se u taj okvir uvrstio Frontex;
124. poziva Komisiju da bez odgode predloži dvije zasebne strategije o migraciji kako bi se riješili jedinstveni zakonodavni zahtjevi i mjere koji se jasno razlikuju kad je riječ o zakonitoj i gospodarskoj migraciji te kad je riječ o azilu i izbjeglicama;
125. zabrinut je zbog prijedloga Komisije o preseljenju i naseljavanju te traži da Komisija ponovno razmotri prijedloge utemeljene na obveznim mjerama i obveznom širenju izvan postojećih postupaka u okviru europskog zakonodavstva o azilu;
„Jači globalni sudionik”
126. priznaje suvereno pravo država članica da donose jednostrane odluke o vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici i, po potrebi, potiče izradu zajedničkih odgovora u Europskom vijeću na zajedničke postojeće i nove prijetnje i izazove pod uvjetom da se tim odgovorima ne udvostručavaju mjere drugih organizacija; nadalje napominje da se u slučajevima kad je predložen zajednički odgovor EU-a, on mora utvrditi konsenzusom država članica;
127. ponavlja svoju predanost radu koji podrazumijeva međusobno upotpunjavanje i suradnju, a ne natjecanje, s organizacijama kao što su UN, NATO i skupina G20 kako bi se zajamčilo da se EU i njegove države članice učinkovito suočavaju s postojećim i novim stranim i sigurnosnim izazovima, posebno u zemljama istočnog i južnog susjedstva EU-a; potvrđuje svoju predanost NATO-u i transatlantskom savezu kao kamenu temeljcu sigurnosne i obrambene politike u Europi; odbija prijedloge predsjednika Komisije za stvaranje „europske vojskeˮ te ponovno potvrđuje svoju predanost revitalizaciji NATO-a i jamčenju da će obrambena politika ostati pitanje nacionalne suverenosti;
128. potiče na veću suradnju država članica i međunarodnih partnera radi suzbijanja opasnosti koju predstavljaju ekstremističke skupine, osiguravanja dugotrajnog mira i stabilnosti u područjima sukoba i zaštite sigurnosti kod kuće;
129. smatra da obrana i promicanje slobode, potpora svojim saveznicima i sprečavanje zločina mora ostati jezgra ciljeva vanjske politike, uključujući obranu prava vjerskih i drugih manjinskih skupina;
130. i dalje podupire rad međunarodnih partnera kako bi se osigurala dugoročna stabilnost, mir i političke reforme u zemljama južnog i istočnog susjedstva te podupire težnje onih zemalja koje žele uže surađivati s EU-om, uključujući države kandidatkinje koje rade na ispunjenju kriterija za članstvo u EU-u, uključujući ekonomske, političke i društvene reforme te poštovanje ljudskih prava i vladavine prava;
131. potiče Komisiju da surađuje s državama članicama i trećim zemljama na poduzimanju niza mjerljivih koraka kako bi se iskorijenile prakse koje štete ženama i djevojčicama, uključujući dječje brakove, prisilne brakove, genitalno sakaćenje žena, ubojstva iz časti, prisilnu sterilizaciju, silovanja u oružanim sukobima, kamenovanje i sve druge oblike okrutnosti; potiče Komisiju da surađuje s Europskom službom za vanjsko djelovanje (ESVD) kako bi se poboljšala potpora dostupna žrtvama takve okrutnosti;
Razvojna politika
132. poziva Komisiju da pojača napore za promicanje dobrog upravljanja i vladavine prava te da poveća transparentnost i odgovornost svih dionika uključenih u razvojna partnerstva; poziva Komisiju da joj jedan od najvećih prioriteta u financiranju razvoja bude izrada sveobuhvatne strategije i akcijskih planova za suzbijanje nezakonitih tokova kapitala, pranja novca, izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza te sustavne korupcije u zemljama u razvoju;
133. podsjeća da su mikro, mala i srednja poduzeća pokretačka snaga za stvaranje bogatstva i gospodarski rast u svim tržišnim ekonomijama, da u zemljama u razvoju stvaraju 90 % radnih mjesta i prihoda te imaju kapacitet za pružanje održive osnove za mobilizaciju domaćih resursa; poziva Komisiju da izradi konkretne mjere za potporu mikro, malih i srednjih poduzeća te da se usredotoči na suradnju s partnerskim vladama radi provedbe reformi poslovnog okružja, smanjenja prekomjernog regulatornog opterećenja, uvođenja antikorupcijskih mjera i mjera za borbu protiv utaje poreza, te da razradi javno financijsko upravljanje i uspostavi učinkovite javne institucije, što je od iznimne važnosti za ulaganje, inovacije i razvoj privatnog sektora;
134. poziva Komisiju da se usredotoči na nestabilne države i oblikuje strategije za izgradnju mira i izgradnju države; naglašava da je prijeko potrebno sudjelovati u strukturnim i dugoročnim partnerstvima čiji je prioritet uspostava vladavine prava i demokratskih institucija u tim državama;
„Unija demokratskih promjena”
Proračunska pitanja
135. podsjeća Komisiju na njezinu reviziju proračuna za 2010. u kojoj je kao jedno od temeljnih načela utvrđena „dodana vrijednost EU-aˮ; inzistira na tome da navedeno načelo predstavlja okosnicu svih rashoda, koji se također moraju voditi načelima učinkovitosti, djelotvornosti i troškovne učinkovitosti uz poštovanje načela supsidijarnosti kako je definirano člankom 5. Ugovora u Europskoj uniji i utvrđeno u Protokolu br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji;
136. smatra da proračun EU-a mora biti usmjeren na pomoć državama članicama u svladavanju strukturnih izazova, posebno gubitka konkurentnosti i povećanja nezaposlenosti koje iz toga proizlazi; inzistira na potrebi da se smanji potrošnja na administraciju EU-a kako bi se postigla stvarna učinkovitost proračuna EU-a;
137. vjeruje da se postupak odlučivanja u vezi s godišnjim proračunskim postupkom mora revidirati, pojednostaviti i učiniti transparentnijim; smatra da uloga Europskog parlamenta ne bi trebala biti utvrđivanje veličine proračuna, nego da bi se Parlament trebao usredotočiti na naslove pod kojima se troše sredstva EU-a i kako se ona troše;
Institucijska pitanja
138. podsjeća Komisiju na obećanja koja je dao njezin predsjednik, Jean Claude Juncker, da će prihvatiti „pošteni dogovor” s Ujedinjenom Kraljevinom i drugim državama koje žele vratiti određeni dio suvereniteta; poziva Komisiju da započne pregovore uvođenjem tog pitanja na sljedećoj međuvladinoj konferenciji te da to bude stalna tema sve do zaključenja pregovora; vjeruje da neće doći do prave demokratske promjene ako se ne uzmu u obzir analize i zaključci presude Njemačkog ustavnog suda od 30. lipnja 2009.;
139. zabrinut je zbog nedostatka transparentnosti na Sudu Europske unije; stoga poziva Sud da dopusti svojim sucima da daju različita mišljenja, u skladu s postojećom praksom drugih međunarodnih sudova, tj. Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu i Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država;
140. prima na znanje mišljenje koje je dao Sud EU-a o sporazumu o pristupanju EU-a Europskoj konvenciji o ljudskim pravima; dovodi u pitanje važnost da se nastavi s postupkom pristupanja EU-a Europskoj konvenciji o ljudskim pravima s obzirom na dodatnu složenost i nesigurnost koja će proizići iz postojanja dviju suprotstavljenih nadležnosti na području prava iz Konvencije i prava iz Povelje; i dalje smatra da pristupanje ne bi trebalo biti prioritet za EU te da bi umjesto toga ugovorne strane trebale tražiti reformu Europske konvencije o ljudskim pravima radi poboljšanja postupka donošenja odluka, što je prioritet u području ljudskih prava, te da sudovi koji primjenjuju naše nacionalne ustave, koji su i dalje na vrhu hijerarhije pravnih akata, ionako dobro štite temeljna prava;
141. poziva Komisiju da zajamči kako se inicijative građana neće proizvoljno ili dogmatski odbaciti već da će ih se sustavno pratiti uz sudjelovanje Parlamenta;
142. ističe da u slučajevima kada nacionalni parlamenti koriste postupak žutog kartona, dobra praksa Komisije bila bi da povuče sporan zakonodavni akt;
Pitanja zaštite okoliša
143. vjeruje da ulaganje i poticanje prelaska na cirkularnu ekonomiju može biti u potpunom skladu s programom Komisije za radna mjesta, rast i konkurentnost te da, smanjujući ovisnost EU-a o uvoznim sirovinama, ima potencijala za stvaranje uvjeta koji će biti od koristi svim uključenim dionicima; izražava žaljenje zbog nedavnog povlačenja zakonodavnog prijedloga o otpadu te poziva Komisiju da se pridržava svoje obveze o predstavljanju ambicioznog novog prijedloga do kraja 2015. u kojem se poštuju razlike u kapacitetima država članica za upravljanje otpadom, kako bi se ubrzao prijelaz na kružno gospodarstvo kroz proizvodnju bez otpada, razvoj održivih proizvoda, strogu provedbu hijerarhije otpada i stvaranje tržišta za sekundarne sirovine;
144. napominje reviziju na sredini razdoblja strategije EU-a za biološku raznolikost i uključivanje provjere prikladnosti Direktive o pticama i Direktive o staništima u okviru programa REFIT te sa zabrinutošću napominje rezultate izvješća Komisije pod nazivom „Stanje prirode u Europskoj uniji” i objedinjeno izvješće Europske agencije za okoliš naslovljeno „Europski okoliš ‒ stanje i izgledi 2015.” (SOER 2015) u kojima stoji da veliki postotak zaštićenih vrsta i tipova staništa ima nepovoljan status zaštite te da Europa nije na pravom putu da postigne ukupan cilj zaustavljanja gubitka bioraznolikosti do 2020.; poziva Komisiju da provede sveobuhvatnu i transparentnu procjenu i promiče bolju provedbu svih postojećih zakona o bioraznolikosti; na temelju ishoda revizije na sredini razdoblja i provjere prikladnosti, poziva Komisiju da, ako to bude potrebno, modernizira i poboljša postojeće zakonodavstvo te da zajamči očuvanje postojećih razina zaštite bioraznolikosti;
145. prima na znanje rad Komisije na prijedlogu za znanstveno utemeljenim kriterijima za kemikalije koje djeluju kao endokrini disruptori, prema zahtjevu iz Uredbe o proizvodima za zaštitu bilja i Uredbe o biocidnim proizvodima, te naglašava ključnu važnost takvog znanstveno utemeljenog pristupa; vjeruje da bi se kriteriji za određivanje kemikalija koje djeluju kao endokrini disruptori trebali temeljiti na prikazivanju endokrine aktivnosti kao i štetnog učinka koji je posljedica endokrinog djelovanja; smatra da bi sve predložene zakonodavne mjere trebale biti razmjerne, utemeljene na dokazima, jamčiti jasniji i dosljedniji pristup u postupcima upravljanja rizicima, podvrgnute strogoj procjeni utjecaja te poticati veće sudjelovanje dionika;
146. snažno podržava obvezu prvog potpredsjednika Timmermansa da zadrži prijedlog Direktive o nacionalnim gornjim granicama emisije i iznese izmijenjene prijedloge za odražavanje sinergija s energetskim i klimatskim paketom za 2030. te da smanji administrativno opterećenje s obzirom na važnost suočavanja s kvalitetom zraka kako bi se riješila velika zabrinutost za javno zdravlje i hitno usuglašavanje oko međunarodno dogovorenih gornjih granica za 2020.; poziva Komisiju da zajamči da se u svim dodatnim izmjenama strogo primjenjuje program pametnog donošenja propisa i omogućuje bolja provedba; zahtijeva da bilo kakve odluke o izmjeni izvornog prijedloga ne uzrokuju nepotrebna odgađanja;
Kulturna politika
147. poziva Komisiju da ponovno procijeni potrebu za programom Kreativna Europa u skladu s načelima supsidijarnosti te da provede temeljitu procjenu programa u kojoj detaljno analizira njegovu vrijednost za građane EU-a;
148. podržava promoviranje usporedivosti standarda i kvalitete visokoškolskih kvalifikacija kroz Bolonjski proces; naglašava potrebu za daljnjim razmatranjem suradnje i razmjene najboljih praksi na području daljnjeg školovanja te za razvojem poveznica između poslodavaca i institucija visokog školstva kako bi se osiguralo da se tijekom strukovnog obrazovanja i osposobljavanja nakon navršenih 16 godina diljem EU-a razviju vještine potrebne za rast i stvaranje radnih mjesta;
Zajednička ribarstvena politika
149. poziva Komisiju da pomno nadzire napredak provedbe obveze iskrcavanja ulova, kako je navedeno u članku 15. Uredbe o zajedničkoj ribarstvenoj politici (ZRP); napominje da se prvo godišnje izvješće, kao što je dogovoreno u skupnoj uredbi, treba predstaviti Parlamentu do 31. svibnja 2016.;
150. potiče Komisiju da usko surađuje s državama članicama posebno u pogledu davanja potpore malom ribolovu, očuvanja tradicionalnih metoda ribolova te veće nacionalne i regionalne kontrole ribljeg fonda i praksi;
151. podupire potrebu za temeljnom revizijom uredbe o tehničkim mjerama, poziva Komisiju da što prije predloži takvu uredbu; potiče Komisiju da u toj reviziji razmotri ukidanje zabrane elektroribolova;
152. naglašava svoju zabrinutost zbog činjenice da Komisija i dalje inicira zakonodavstvo koje nije u skladu s regionalnim pristupom koji je dogovoren u članku 3. Uredbe o zajedničkoj ribarstvenoj politici;
153. žali zbog povećanja od 8 % farskog udjela ukopnog ulova skuše; naglašava da je određeni broj farskih plovila zadržano zbog zadiranja u ograničenje unutar zone od 12 nautičkih milja nekih država članica;
Zajednička poljoprivredna politika
154. pozdravlja predanost Komisije pojednostavljenju zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), no ponavlja da tim pojednostavljenjem ne bi trebalo biti obuhvaćeno samo zakonodavno uređenje, već bi se trebalo usmjeriti na pojednostavljenje mnogih regulatornih opterećenja s kojima su poljoprivrednici diljem EU-a suočeni; naglašava da se najnovijom reformom ZPP-a znatno povećala njegova složenost;
155. primjećuje predanost Komisije revidiranju „zelenih” mjera u okviru izravnih plaćanja prve godine nakon prijave, ali poziva Komisiju da to bude potpuna revizija na sredini razdoblja kojom su obuhvaćeni svi aspekti ZPP-a; smatra da bi tu potpunu reviziju na sredini razdoblja trebalo provesti kako bi ta zajednička poljoprivredna politika postala pravednija i kako bi manje opterećivala poljoprivrednike i nacionalne uprave te pomogla europskim poljoprivrednicima da postanu konkurentni na svjetskom tržištu;
156. potiče Komisiju da zajamči primjenu proporcionalnosti i fleksibilnosti u pogledu upravljanja ZPP-om, uključujući provjere višestruke sukladnosti, te da poljoprivrednicima da vremena da se prilagode i razmotre ozbiljne poteškoće s kojima se suočavaju mnoge nacionalne uprave pokušavajući provesti te reforme;
157. naglašava mogućnosti koje razvoj novih tržišta, osiguranje pravednog pristupa izvoznicima i povećanje udjela EU- a na svjetskom tržištu ima za poticanje rasta izvoza u poljoprivredno-prehrambenoj industriji EU-a; međutim, naglašava da se vrlo visoki standardi EU-a za sigurnost hrane i zdravlje koji su ključni u jamčenju povjerenja potrošača EU-a ne bi smjeli ugroziti niti bi se o njima smjelo pregovarati te da bi trebalo osigurati jednake uvjete za određene osjetljive proizvode u trgovinskim sporazumima koje EU želi sklopiti s trećim zemljama; poziva Komisiju da osigura jednake uvjete u trgovinskim sporazumima koje EU želi sklopiti s trećim zemljama tako što će proizvode koji su izloženi pretjeranom pritisku utvrditi i s njima postupati kao s osjetljivim proizvodima, na primjer u slučajevima kada se regulatorni uvjeti i povezani troškovi proizvodnje u EU-a znatno razlikuju od onih budućih trgovinskih partnera;
158. poziva Komisiju da pomogne poljoprivrednicima u predviđanju tržišnih kriza tako što će ih obavještavati o promjenjivim uvjetima u tržištu koristeći točne podatke i podatke u stvarnom vremenu gdje god je to moguće;
159. naglašava da je potrebno razmotriti nejednakosti u lancu opskrbe hranom, posebno kako bi se osigurala pravednost i transparentnost u odnosima između primarnih proizvođača, obrađivača, opskrbljivača i distributera te poziva Komisiju da istraži nejednakosti u lancu opskrbe i održivu ulogu primarnog proizvođača unutar lanca;
160. naglašava da je potrebno uvesti inovacije u europsku poljoprivredu i poboljšati praktičnu upotrebu istraživanja od laboratorija do farmi te u cijelom lancu opskrbe hranom; stoga poziva Komisiju da poštuje obvezu o dodijeli financijskih sredstava u iznosu od 3,8 milijardi EUR u okviru Obzora 2020. za društvene izazove 2: sigurnost hrane, održiva poljoprivreda i šumarstvo, istraživanje mora, pomorstva i kopnenih voda i bioekonomija;
161. naglašava potrebu za daljnjim djelovanjem Komisije za rješenje aktualnih posljedica ruskog embarga na europske poljoprivrednike; poziva Komisiju da radi na sveobuhvatnoj strategiji koja će joj omogućiti da u slučaju buduće krize djeluje brže, učinkovitije i djelotvornije;
162. poziva Komisiju da procijeni tržišta šećerne repe i šećerne trske nakon ukidanja šećernih kvota 2017., uključujući i učinak na potrošače; poziva Komisiju da razmotri uvođenje mjera koje će se baviti položajem sektora šećerne repe i šećerne trske u EU-u nakon ukidanja šećernih kvota; priznaje da su osnovna i primijenjena istraživanja u sektoru šećera, uz prijenos znanja, ključan čimbenik u poticanju tržišno usmjerenog sektora šećera diljem Europe;
o
o o
163. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji.