PRIJEDLOG REZOLUCIJE o prioritetima Europskog parlamenta za program rada Komisije za 2016.
1.7.2015 - (2015/2729(RSP))
u skladu s člankom 37. stavkom 3. Poslovnika i Okvirnim sporazumom o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije
Sophia in ‘t Veld u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0656/2015
B8‑0662/2015
Rezolucija Europskog parlamenta o prioritetima Europskog parlamenta za program rada Komisije za 2016.
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Okvirni sporazum o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije, posebno njegov Prilog IV.,
– uzimajući u obzir članak 37. stavak 3. Poslovnika,
A. budući da Europa na izazove treba odgovoriti jasnom vizijom, usmjerenošću, ambicijom i odvažnošću za suočavanje s izazovima koji su pred nama na unutarnjem i vanjskom planu, kako bi pokazala da je sposobna ispuniti očekivanja svojih građana, ponuditi im perspektivu i izgraditi povjerenje stvaranjem od EU-a istinski demokratske i političke unije, parlamentarne demokracije i političke arene u kojoj građani mogu usmjeravati i oblikovati svoj kontinent u interesu očuvanja i konsolidacije svojih životnih standarda;
B. budući da je uloga Komisije promicati opće interese Unije, poduzimati odgovarajuće inicijative u tom pogledu, jamčiti primjenu Ugovorâ, nadgledati provedbu i primjenu prava EU-a, izvršavati koordinacijske, izvršne i upravljačke zadaće te pokretati zakonodavne postupke;
C. budući da je Europi potrebna snažna Komisija s jasno usredotočenim i ambicioznim programom rada u okviru kojega će se baviti stvarnim potrebama EU-a i njegovih građana;
D. budući da gospodarska kriza, popraćena niskom stopom rasta, izostankom ulaganja i novih radnih mjesta, u EU-u dugo traje te ona neće biti prevladana bez dodatnog znatnog produbljenja europske integracije gdje je to potrebno, posebno kada je riječ o unutarnjem tržištu te ekonomskoj i monetarnoj Uniji, uz pojačani mehanizam demokratskog nadzora i odgovornosti;
E. budući da su održivost i gospodarski rast kompatibilni i mogu se uzajamno jačati te s obzirom na to da se od Komisije traži da održivost bude kamen temeljac njezina plana za nova radna mjesta i gospodarski rast;
F. budući da je zbog pada konkurentnosti u svjetskom gospodarstvu, visoke stope nezaposlenosti, a posebno neprihvatljivo visoke stope nezaposlenih među mladima, demografskih promjena i sve starijeg stanovništva EU suočen s nezabilježenim izazovima;
G. budući da proračunske odluke na razini EU-a moraju odražavati političke prioritete EU-a, ne samo kada je riječ o iznosima sredstava već i o njihovoj fleksibilnosti i ravnoteži, pa i u pogledu Europskog fonda za strateška ulaganja i višegodišnji financijski okvir za 2014. ‒ 2020., u sklopu kojega se pruža niz instrumenata fleksibilnosti, uključujući revizijsku klauzulu, kojima se proračunu EU-a omogućuje da se prilagodi nepredviđenim okolnostima;
DIO 1.
1. potiče Komisiju da u cijelosti iskoristi svoje pravo inicijative kako bi Uniji priskrbila jasno političko vodstvo te da ustraje u tome da se čelnici vlada pridržavaju odluka koje su donijeli u Europskom vijeću te da posebno radi na dovršenju jedinstvenog tržišta i strateškog plana za fiskalnu uniju, ekonomsku i političku uniju i vanjsko djelovanje; poziva Komisiju da nastavi s radom na ambicioznom programu reforme ustroja monetarne unije te je podsjeća da na temelju članka 48. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) ima pravo predlagati izmjene Ugovorâ;
2. pozdravlja izvješće petero predsjednika i prijedloge u vezi s dodatnim jačanjem europodručja, u prvom redu stvaranjem riznice za europodručje, no žali zbog toga što predloženi vremenski okvir nije dovoljno ambiciozan; potiče Komisiju da u kontekstu grčke krize što prije izradi prijedlog;
3. pozdravlja to što je Komisija usredotočena na „važna pitanja” i izradu bolje regulative, ali ustraje u tome da se o utvrđivanju „važnih pitanja” prethodno savjetuje s Parlamentom, da povlačenje zakonodavnih predmeta bude opravdano objektivnim kriterijima te da se temelji na odgovarajućoj procjeni učinka i da odbacivanje zakonodavnih prijedloga, zbog toga što države članice ne preuzimaju svoje odgovornosti i ne nastoje postići konsenzus, ne bi trebalo jednom od suzakonodavaca zapravo dati ovlast ulaganja veta odugovlačenjem; podsjeća da bolja regulativa ne znači da će se ona jednostavno povući, već više regulative tamo gdje je to potrebno i manje tamo gdje to nije te da se bolja regulativa ne svodi isključivo na ishod, već i na postupak, koji treba u cijelosti biti demokratski i transparentan; poziva predsjednika i prvog potpredsjednika da se pobrinu da ustroj po klasterima u kolegijima povjerenika bude djelotvoran;
4. pozdravlja pokretanje pregovora o novom međuinstitucionalnom sporazumu o boljoj regulativi; smatra da bi to trebalo dovesti do veće kvalitete u postupku izrade zakonodavnih akata u Komisiji, njezinim procjenama učinka nacrta zakonodavstva i prema potrebi do donošenja uredbi, a ne direktiva, te do uvrštavanja klauzule o vremenskom ograničenju valjanosti kako bi se jamčilo redovito preispitivanje prava EU-a, čime bi se izbjegla prekomjerna regulacija; u vezi s time poziva Komisiju da izradi ljestvicu pokazatelja na razini EU-a kako bi se utvrdile odredbe donesene na nacionalnoj razini i da objavi propise koji se smatraju prekomjernom regulacijom;
5. pozdravlja novu praksu na temelju koje Komisija od država članica može zatražiti da joj u opravdanim slučajevima pri obavješćivanju o mjerama koje su poduzele u vezi s prijenosom propisa dostave dokumente s obrazloženjem, u skladu sa zajedničkom političkom izjavom od 28. rujna 2011. Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o dokumentima s obrazloženjima; međutim, ponavlja svoj poziv na obvezno sastavljanje korelacijskih tablica o prenošenju direktiva;
6. pozdravlja Europski migracijski program koji je izradila Komisija i zakonodavne prijedloge koji se na taj program nadovezuju te povezane prijedloge u vezi s proračunskim prilagodbama 2015. i 2016. kako bi se zajamčila uspješna provedba ciljeva iz tog programa, ali podsjeća na važnost toga da se odnosima između EU-a i zemalja porijekla migranata i zemalja njihova tranzita pruži dostatna proračunska potpora;
7. ponavlja svoj poziv Komisiji da iznese prijedlog u kojemu će biti riječi o postojećim prazninama i nedorečenostima u primjeni članka 2. UEU-a te o vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanju ljudskih prava na kojima se EU temelji i da donese obvezujući instrument koji će se temeljiti na skupu objektivnih pokazatelja kojim bi se omogućilo automatsko i postupno reagiranje na povrede vladavine prava i temeljnih prava na razini EU-u i na razini država članica; podsjeća da će se kao posljedica toga odredbe o poštovanju ljudskih prava morati djelotvorno primjenjivati, i to usklađivanjem sa svim odredbama iz Ugovorâ, posebno s tzv. „klauzulom o demokraciji”;
8. poziva Komisiju da usvoji pristup koji je u većoj mjeri međuagencijski i međusektorski;
9. poziva Komisiju da predloži mjere za poboljšanje razmjene informacija i povećanje operativne suradnje među državama članicama i agencijama EU-a te posebno da što prije podnese zakonodavni prijedlog o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1987/2006 o uspostavi, djelovanju i korištenju SIS-a II radi usklađivanja kriterija uzbunjivanja i uvođenja obveze da se izda upozorenje za osobe osuđene zbog terorizma ili osumnjičene za terorizam;
10. poziva Komisiju da mobilizira tehnička i financijska sredstva kako bi se na razini EU-a ostvarila koordinacija i razmjena najboljih praksi u području borbe protiv terorističke propagande, radikalnih mreža i novačenja na internetu; u vezi s time posebno traži da se Europolu daju sva potrebna sredstva za upravljanje centrom za suzbijanje terorizma i odjelom za prijavljeni sadržaj na internetu;
11. poziva Komisiju da ispita i predloži prošireni mandat za europskog javnog tužitelja kojim bi se obuhvatili određeni teški oblici prekograničnog kriminaliteta poput terorizma i organiziranog kriminala;
12. poziva Komisiju da stavi naglasak na rast i radna mjesta kao temelje europske socijalne tržišne ekonomije te strategije EU-a za održiv razvoj te poziva da se više pozornosti usmjeri na financiranje i potpomaganje mobilnosti među mladima, posebno u okviru naukovanja, kako bi ponuda vještina na jedinstvenom tržištu u najvećoj mogućoj mjeri odgovarala ponudi radnih mjesta;
13. poziva na davanje novog poticaja radu na programu za transparentnost i pristup dokumentima, kojim će se ostvariti politička unija koja se temelji na transparentnoj i odgovornoj parlamentarnoj demokraciji u EU-u i državama članicama, te na imenovanje službenika za transparentnost zaduženog za nadgledanje tog rada; u tom kontekstu podsjeća na zahtjeve Parlamenta da se uvedene upravno pravo za EU;
14. poziva Komisiju da se pobrine da cjelokupno buduće zakonodavstvo podliježe provjerama usklađenosti s temeljnim pravima te da izvrši ex ante provjeru cjelokupnog postojećeg zakonodavstva koje se u prvom redu odnosi na programe EU-a za opsežno prikupljanje, obradu, prijenos i pohranjivanje podataka; u vezi s time ustraje u tome da Komisija temeljito ispita pravne posljedice presude Suda Europske unije u spojenim predmetima C-293/12 i C-594/12 kojom se poništava Direktiva o zadržavanju podataka;
15. žali što program rada za 2015. ne sadrži pojedinosti o „prijedlogu za djelotvornije vanjsko predstavljanje ekonomske i monetarne unije” koji će se donijeti „tijekom prve godine mandata”, iako se taj prijedlog navodi u političkim smjernicama predsjednika Junckera, te traži da se uvrsti u program za 2016.; poziva Komisiju da iskoristi svoje pravo inicijative u skladu s člankom 138. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i predloži „odgovarajuće mjere za osiguranje jedinstvene zastupljenosti u okviru međunarodnih financijskih institucija i konferencija”;
16. ističe da se otvaranje radnih mjesta i rast moraju potpomognuti i ambicioznim programom trgovinske razmjene kako bi se otvorila tržišta trećih zemalja i razgranao izvoz;
17. naglašava potrebu za dobrom vidljivošću EU-a u svijetu u okviru uspješne vanjske politike prilagođene novim izazovima s kojima smo suočeni;
18. poziva Komisiju da si kao cilj zacrta ambicioznu i dosljednu strategiju vanjske i sigurnosne politike, čije su temeljne vrijednosti ljudska prava i temeljne slobode, radi jačanja uloge EU-a u svijetu u područjima razvoja, očuvanja i izgradnje mira, humanitarne pomoći te promicanja ljudskih prava diljem svijeta;
19. apelira na Komisiju da izmjeni porezno zakonodavstvo, posebno nakon otkrića afere „Lux Leaks”, i da poduzme ambiciozne korake u smjeru uvođenja zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit, a ne da samo zahtijeva transparentnost u pogledu poreza, te poziva Komisiju da bez odgađanja iznese prijedloge za dovršenje jedinstvenog tržišta te ekonomske i monetarne unije;
20. ponavlja svoju snažnu zabrinutost zbog akumuliranih zaostataka u plaćanjima; pozdravlja usvajanje zajedničke izjave Komisije, Vijeća i Parlamenta o planu plaćanja za razdoblje 2015. – 2016. koji je usmjeren na smanjenje tih zaostataka na održivu razinu od otprilike 2 milijarde EUR tijekom 2016.; podsjeća Komisiju da je obvezna pomno pratiti provedbu programa za razdoblje 2014. ‒ 2020. uspostavljanjem sustava ranog upozorenja te pružanjem tekućih prognoza („rolling forecast”) o plaćanjima po naslovima, uključujući razvoj neplaćenih računa i nepodmirenih obveza;
21. pozdravlja dogovor o EFSU-u, podsjećajući pritom da on ovisi o brojnim ključnim uvjetima, posebno o provedi strukturnih reformi u državama članicama i na tržištima rada, u mirovinskim sustavima i zdravstvu, te da pakt o stabilnosti i rastu ne slabi i da je ostvaren velik korak naprijed u liberalizaciji otvaranjem i ujedinjavanjem tržišta budućnosti koja su još uvijek u rukama države, npr. tržišta energentima, telekomunikacijskih tržišta, digitalnog tržišta i tržišta kapitalima te da se odabranim projektima doprinosi financiranju pravih prioriteta; potiče ključno uključivanje partnera i ulagača iz privatnog sektora; ističe potencijal za otvaranje radnih mjesta u tim sektorima; istodobno poziva na potpuni demokratski nadzor nad EFSU-om na razini EU-a; poziva Komisiju da zajamči da se jednak ili veći iznos sredstava preusmjerenih iz programa Obzor 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe namijeni za istraživanje i inovacije, digitalnu infrastrukturu, transport i energiju te poziva Komisiju da iskoristi priliku koju joj pruža obvezna revizija za 2016. da pripremi kompenzaciju za ta dva programa tijekom revizije VFO-a;
22. pozdravlja usvajanje strategije o jedinstvenom digitalnom tržištu te poziva na to da se provedba učini još ambicioznijom; uvjeren je da Europa nudi jasnu dodanu vrijednost promicanjem poduzetništva i gospodarstva znanja te uklanjanjem nepotrebnih prepreka; podsjeća da svaka zakonodavna aktivnost u tom sektoru treba biti usmjerena na budućnost te se temeljiti na otvorenom internetu; smatra da bi također trebala biti usmjerena na promicanje inovacija i stvaranje novih prilika za građane EU-a, poduzeća i potrošače, čime se otvaraju nova radna mjesta; naglašava da će programi u tom području imati izravan učinak na građane;
23. poziva da se te reforme dovrše primjenom strategije o Instrumentu za povezivanje Europe, izgradnjom bolje infrastrukture i projektima s europskom dodanom vrijednošću u sektorima prometa, energije i telekomunikacija, tj. ključnim sektorima za funkcioniranje jedinstvenog tržišta;
24. ponavlja da je 7.akcijski program za okoliš pravno obvezujući akt kojim se Komisija obvezuje poduzeti odgovarajuće mjere radi ostvarivanja prioritetnih ciljeva dogovorene politike, tj. zaštite i poboljšanja prirodnog kapitala Europe, pretvaranja Unije u resursno učinkovitu, zelenu i konkurentnu niskougljičnu ekonomiju i čuvanja građana od ekoloških pritisaka i rizika za dobrobit i zdravlje; očekuje od Komisije da te ciljeve u cijelosti uvrsti u svoje prioritete te da ne usporava mjere kojima se ti ciljevi ostvaruju;
25. poziva Komisiju da uzme u obzir stajališta Parlamenta o pojedinim sektorima koja su navedena u Prilogu 2. ove Rezolucije;
DIO 2.
Zapošljavanje, rast i ulaganja
26. poziva na izradu snažne europske industrijske politike koja nije samo poticaj rastu i stvaranju radnih mjesta već je preduvjet za najsuvremenija europska istraživanja, razvoj i inovacije, uz promicanje informacijske i komunikacije tehnologije kao tehnologije kojom se ona ostvaraju, kako bi se gospodarski, socijalni i ekološki problemi pretvorili u strateške prednosti;
27. pozdravlja uvođenje paketa mjera usmjerenih na zapošljavanje mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba, ali ističe da su potrebna strukturna rješenja i reforme radi omogućavanja održivog rasta; pozdravlja dostupno pretfinanciranje Inicijative za zapošljavanje mladih te očekuje izvješće Komisije o ocjeni provedbe te inicijative koja je usmjerena na zapošljavanje mladih te potiče da se fokus usmjeri na premošćivanje jaza između vještina i zapošljavanja, među ostalim i preko veće mobilnosti; poziva Komisiju da omogući trošenje preostalih sredstava iz Inicijative za zapošljavanje mladih te da zajamči da se države članice koriste sredstvima iz Europskog socijalnog fonda u provedbi kohezijske politike u iznosu od 350 milijardi EUR za razdoblje 2014. – 2020. u cilju smanjenja gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih razlika među europskim regijama, promicanja njihove konkurentnosti i suočavanja s klimatskim promjenama i energetskom ovisnošću;
28. ističe da se europskim strukturnim i investicijskim fondovima može znatno doprinijeti poticanju rasta, zapošljavanja i ulaganja; stoga poziva na potrebnu dosljednost i koordinaciju između EFSU-a (Junckerov plan) i drugih programa financiranih sredstvima EU-a;
29. ističe važnost potpore koju kohezijska politika pruža malim i srednjim poduzećima koja su okosnica rasta EU-a i zapošljavanja te poziva na uspostavljanje sinergija između fondova kohezijske politike, Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) i programa Obzor 2020.;
30. poziva Komisiju da podupre lokalna i regionalna tijela radi jačanja njihove uloge u izradi sveobuhvatnih mjera, pritom vodeći računa o njihovim nadležnostima te posebnostima svake države u cilju stvaranja gospodarskog rasta i održivih radnih mjesta;
31. pozdravlja predanost Komisije planu za gradove i njezin rad na njemu te poziva na nastavak njegove provede s obzirom na to da je urbana dimenzija u središtu politika EU-a kada je riječ o rastu, zapošljavanju i održivosti u EU-u;
32. vjeruje da je iznos od 110 milijardi EUR namijenjenih financiranju kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020. za ulaganja u istraživanja, inovacije, informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, konkurentnost malih i srednjih poduzeća te okretanje prema gospodarstvu s niskim emisijama ugljika ključan za privlačenje ulaganja kojima se državama i regijama pomaže da iskoriste novi potencijal za rast i povećaju svoju produktivnost i konkurentnost; stoga poziva Komisiju da zajamči dosljednu provedbu strategija o pametnim specijalizacijama;
33. poziva na promicanje zelenog ulaganja, među ostalim preko strateškog plana ulaganja, te na izradu dugoročnog i stabilnog političkog okvira za promicanje niskougljičnog, resursno učinkovitog gospodarstva kojim se jačaju ciljevi EU-a o smanjenju emisija ugljika, povećava udio obnovljivih energija i energijska učinkovitost, a to podrazumijeva ulaganje u paneuropsku elektroenergetsku mrežu i usredotočenost na ostvarivanje napretka u području izvora obnovljive energije;
34. izražava svoje nezadovoljstvo zbog povlačenja paketa o otpadu iz Programa rada za 2015. te poziva na brzo usvajanje svih elemenata novog paketa o kružnom gospodarstvu koji će biti predstavljen krajem 2015.; podsjeća da bi, prema Komisiji, taj paket trebao biti ambiciozniji nego prethodni prijedlozi te bi trebao uključivati i ciljeve u vezi s otpadom i mjere u vezi s politikom proizvoda;
35. poziva na sveobuhvatno praćenje revizije u sredini razdoblja provedbe strategije biološke raznolikosti EU-a te izvješća Komisije pod naslovom „Stanje prirode u Europskoj uniji” kako bi se riješili nedostatci i zajamčila potpuna provedba strategije; u tom kontekstu ističe da se planirana provjera prikladnosti Direktive o pticama i Direktive o staništima koje su okosnica europske politike biološke raznolikosti mora provesti na način kojim se jača zaštita prirode u Europi i doprinosi ostvarivanju ciljeva EU-a u pogledu biološke raznolikosti;
36. poziva na izradu prijedloga za razvoj potencijalnih kulturnih i kreativnih sektora kao izvora za zapošljavanje i rast; s time u vezi naglašava važnost jačanja prava intelektualnog vlasništva i apelira na Komisiju da prati svoj akcijski plan o borbi protiv povreda prava intelektualnog vlasništva, uključujući reviziju Direktive o provedbi prava intelektualnog vlasništva koja ne ide u korak s digitalnim dobom i nije prikladna za suzbijanje povreda na internetu, te da prati Zelenu knjigu o zaduženjima po kartici i drugim povezanim mehanizmima kao potencijalnom pravu na razini EU-a radi povrata novca koje je nesvjesno iskorišten za kupnju krivotvorene robe; poziva Komisiju da dodatno ojača nadležnost Opservatorija EU-a za povrede prava intelektualnog vlasništva te pozdravlja Komisijino osnivanje stručne skupine o provedbi prava intelektualnog vlasništva;
37. podsjeća da bi se zapošljavanje i rast također trebali poticati preko trgovine uklanjanjem prepreka, otvaranjem stranih tržišta i diversifikacijom izvoza EU-a;
38. poziva Komisiju da predstavi Zelenu knjigu o nejednakosti i kako se njome priječi gospodarski oporavak; potiče Komisiju da analizira i ocjeni taj problem kao prvi korak prema predlaganju političkih rješenja te da poduzme hitne mjere radi preokretanja tog trenda;
39. poziva Komisiju da ukloni prepreke na jedinstvenom tržištu radi poboljšanja financiranja poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća, te da stvori poboljšano regulatorno okruženje koje je povoljno za ulaganja; smatra da se treba obratiti posebna pozornost poboljšanju okruženja za novonastala poduzeća i u regulatornom smislu i u smislu pristupa kapitalu;
40. poziva na brzo usvajanje znanstvenih kriterija za utvrđivanje endokrinih disruptora u skladu s usvojenim zakonodavstvom EU-a;
41. apelira na Komisiju da predloži akcijski plan EU-a protiv kriminala i krijumčarenja povezanog s divljim biljnim i životinjskim vrstama, uključujući očekivane rezultate i rokove; ističe da je kriminal povezan s divljim biljnim i životinjskim vrstama sada četvrta najveća nezakonita aktivnost na svijetu nakon krijumčarenja droge, krivotvorenja i trgovine ljudima te da je EU glavno tranzitno odredište za nezakonite proizvode od divljih biljnih i životinjskih vrsta;
42. poziva na izradu prijedloga za razvoj potencijalnih kulturnih i kreativnih sektora; poziva Komisiju da preko delegiranih akata izradi smjernice o najboljim primjerima iz prakse za provedbu projekata o kulturnoj baštini u kontekstu kohezijske politike;
43. poziva Komisiju da poduzme mjere za promicanje multikulturnog, nediskriminirajućeg i uključivog obrazovanja te vrijednosti europskog građanstva u školskim i sveučilišnim nastavnim planovima, kao načina zaštite protiv rasta populizma, euroskepticizma i ekstremizma među mladima (kako su se dogovorili europski ministri obrazovanja u Pariškoj deklaraciji), pri čemu podsjeća da obrazovanje i građanstvo povezuju Europu sa svojim građanima te jačaju ulogu zajedničkih europskih vrijednosti;
Povezano jedinstveno digitalno tržište
44. smatra da bi glavni prioritet strategije jedinstvenog digitalnog tržišta trebalo biti omogućavanje trgovačkim društvima da od samog osnivanja ostvaruju korist od tržišta koje obuhvaća više od 500 milijuna ljudi te traži od Komisije da to uzme u obzir pri predlaganju novih inicijativa;
45. vjeruje da bi Komisija trebala otići korak dalje od ciljeva iznesenih u svojoj strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta i u predstojećoj reviziji telekomunikacijskih propisa predložiti osnivanje jedinstvenog europskog regulatornog tijela za telekomunikacije, kao i razvoj jedinstvenog telekomunikacijskog tržišta, čime bi se stalo na kraj naplaćivanju roaminga, ugradila neutralnost mreže u pravo EU-a i poduzeli bitni koraci prema usklađenijoj politici radiofrekvencijskog spektra;
46. ustraje na važnosti pristupa mrežama te naglašava da je u tom kontekstu potrebno hitno riješiti pitanja dostatnog kapaciteta, širokopojasnog povezivanja i spektra, i to ne samo dugoročnim ulaganjima, već i boljim usklađivanjem te dodanom vrijednošću EU-a;
47. smatra da su zaštita potrošača i zaštita temeljnih prava ključne kako bi Europljani imali povjerenja u jedinstveno digitalno tržište kao aspekt digitalizacije njihovih svakodnevnih života;
48. vjeruje da je strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta potrebno usmjeriti na stvaranje mogućnosti za građane, potrošače, poduzeća i tijela javnih vlasti te na poticanje inovacija; u tom pogledu ističe činjenicu da kulturni i kreativni sektor obuhvaćaju gotovo 4,5 % BDP-a EU-a te gotovo 8,5 milijuna radnih mjesta te su stoga važni za kulturnu raznolikost, ali ujedno i znatno pridonose socijalnom i gospodarskom razvoju diljem EU-a;
49. poziva na daljnje usklađivanje zakona o autorskim pravima i poboljšano upravljanje njima kako bi se olakšao prekogranični pristup kreativnom sadržaju, čime bi se stvorila pravna sigurnost uz istovremenu zaštitu prava autora i izvođača; poziva Komisiju da sve zakonodavne inicijative za modernizaciju autorskih prava temelji na nezavisnim dokazima u pogledu učinka na rast i radna mjesta, posebno u slučaju malih i srednjih poduzeća u tom sektoru, pristupa znanju i kulturi te potencijalnih troškova i prednosti;
50. poziva Komisiju da razvija mogućnosti koje pruža ambiciozno jedinstveno digitalno tržište, ali i da isto tako razvija i ojača javnu vrijednost otvorenog interneta te da iskoristi nove mogućnosti pristupa informacijama, obrazovanju, istraživanju, kulturi, slobodi izražavanja, inovacijama i drugim društvenim dobrima; pozdravlja najavu europske inicijative za „slobodan protok podataka” kojom je potrebno ukloniti preostale prepreke za uspostavu jedinstvenog tržišta podataka;
51. naglašava da je potrebno osigurati pravednu konkurenciju za trgovačka društva koja djeluju na jedinstvenom digitalnom tržištu, kako bi se mogla natjecati; ističe važnost pružanja jednake razine zaštite na internetu za poduzeća i potrošače kao i na tradicionalnim tržištima;
52. naglašava da je nužno raditi na ključnim pitanjima istaknutima u toj strategiji, posebno u pogledu:
• digitalnih ugovora, bez obzira na to odnose li se oni na materijalna ili nematerijalna dobra, kod kojih je potreban ambiciozan pristup kako bi potrošači na raspolaganju imali niz pravila na razini EU-a, a ne 28 različitih pristupa;
• računalstva u oblaku, kako bi se potakla njegova upotreba, spriječila ovisnost korisnika o jednom dobavljaču i riješila pitanja prenosivosti podataka, manjka pouzdanosti pružatelja usluga računalstva u oblaku i nedosljednosti međunarodnih zakona;
• diskriminacije protiv potrošača na internetu, posebno diskriminatornih praksi na temelju državljanstva ili mjesta prebivališta do kojih dolazi u raznim područjima prava EU-a;
• računalne sigurnosti, budući da su europske javne institucije i poduzeća sve češće izloženi računalnom kriminalu, a države članice nisu uspjele uspostaviti ujednačen pristup tom gorućem pitanju;
• ograničenja i prepreka u vezi s elektroničkim plaćanjima i elektroničkom autentifikacijom, posebno u plaćanjima mobilnim uređajima;
• dostave paketa;
• interneta stvari, uključujući privatnost po mjeri te zaštitu i posjedovanje podataka;
• pravednog pristupa internetskim platformama i elektroničkim komunikacijama;
53. poziva Komisiju da pojača svoje napore u poticanju konkurentnog okružja za nositelje prava, ali i za posrednike, posebno kako bi se osigurala pravedna naknada;
54. poziva na izradu europske strategije za poticanje ICT industrije EU-a kojom se jamči slobodno i pravedno natjecanje te omogućava europskim poduzećima da iskoriste konkurentsku prednost koja im je zajamčena zaštitom privatnosti u EU-u i poziva da se europska strategija za demokratsko upravljanje internetom i neutralnost mreže ugrade u pravo EU-a;
55. naglašava da bi Komisija trebala surađivati s Europskom službom za vanjsko djelovanje kako bi se zajamčilo da se EU koristi svojim ekonomskim i političkim utjecajem u cilju unapređenja otvorenog interneta i temeljnih prava na internetu na forumima za upravljanje internetom;
Energetska unija i klimatska politika
56. naglašava da su sigurnost opskrbe energijom, dekarbonizacija, dugoročna održivost te pristupačne i konkurentne cijene energije glavni ciljevi energetske unije, koji se mogu ostvariti poboljšanjem mjera EU-a u sljedećim područjima: konkurentno unutarnje energetsko tržište, povećana energetska učinkovitost, prilagodba energetskih tržišta i mreža obnovljivim izvorima energije, snažan europski sustav upravljanja, poticanje istraživanja i inovacija, jamčenje novih ulaganja i jedinstveno stajalište na razini EU-a u pregovorima s trećim zemljama;
57. naglašava hitnost i važnost djelovanja u pogledu suzbijanja sve veće prijetnje koju predstavlja otpornost na antimikrobne lijekove, s obzirom na to da bi povećanje otpornosti na antimikrobne lijekove imalo golem učinak na proračune za zdravstvo država članica te na troškove bolovanja u poduzećima;
58. poziva Komisiju da predstavi prijedlog akcijskog plana EU-a o načinu na koji bi se u Uniji proveo Globalni akcijski plan Svjetske zdravstvene organizacije o otpornosti na antimikrobne lijekove;
59. poziva na donošenje zakonodavnih prijedloga potrebnih za provedbu okvira za klimu i energiju za razdoblje do 2030. u pogledu sektora koji nisu obuhvaćeni sustavom EU-a za trgovanje emisijama; naglašava da to ponajprije uključuje reviziju Odluke o zajedničkom naporu, prijedlog o korištenju zemljišta, prenamjeni korištenja zemljišta i šumarstvu (LULUCF) te prijedlog o rješavanju pitanja emisija povezanih s poljoprivredom; naglašava da je potrebno uspostaviti sveobuhvatan okvir za dekarbonizaciju prometnog sektora, uključujući određivanje cilja za razdoblje nakon 2020. u pogledu automobila te promicanja održivih naprednih biogoriva i električnih vozila;
60. poziva Komisiju da izmijeni mehanizme subvencioniranja kako bi se olakšala integracija energetskog tržišta i postupno ukinule sve subvencije koje su štetne za okoliš, posebno one za fosilna goriva;
61. poziva na europeizaciju energetske infrastrukture EU-a, pa i onda kada je riječ o normama, istraživanju i inovacijama, te na ciljane programe ulaganja, koji se temelje na javnim i privatnim sredstvima, za ostvarivanje pametne energetske mreže;
62. naglašava važnost energetske učinkovitosti pri poboljšanju energetske sigurnosti i postizanju klimatskih ciljeva EU-a; poziva Komisiju da iznese zakonodavne prijedloge o energetskoj učinkovitosti u kontekstu klimatske i energetske politike za razdoblje do 2030. te da iskoristi puni potencijal zakonodavstva EU-a u vezi s ekološkim dizajnom;
63. smatra da treba dati prioritet tržišnim rješenjima za zajedničke izazove kao što su povećanje energetske učinkovitosti smanjenjem emisije stakleničkih plinova, razvoj istinski održivog sektora poljoprivrede i šumarstva ulaganjima u istraživanje i razvoj te uspostava pametnog i povoljnog regulatornog okvira za uporabu izvora obnovljive energije čineći EU svjetskim predvodnikom u tom važnom gospodarskom sektoru;
Integriran i učinkovit prometni sektor
64. poziva Komisiju da osigura bolje praćenje i pravilnu primjenu politike transeuropske prometne mreže (TEN-T), od planiranja do same provedbe; poziva Komisiju da pripremi detaljno izvješće o provedbi i prognozu provedbe prije revizije politike TEN-T;
65. poziva Komisiju da u svoj paket mjera za cestovni promet uvrsti pravedno i učinkovito određivanje cijena u pogledu održivog prometa te reviziju Direktive o eurovinjeti i povezanog okvira namijenjenog promicanju europskog elektroničkog sustava naplate cestarine, uključujući cestarinu koja se temelji na prijeđenoj udaljenosti;
66. poziva na reviziju Uredbe (EZ) br. 561/2006 u kojoj se govori o vremenu vožnje i razdoblju odmora za vozače kamiona i autobusa, kako bi se prilagodili aktualni propisi i uskladila provedba te odredbe u različitim državama članicama, u okviru paketa mjera za cestovni promet;
67. poziva na poduzimanje konkretnih mjera kojima bi se jamčila dostupnost učinkovitog javnog prijevoza, razvijala pametna i inovativna rješenja te mobilizirala financijska sredstva za održivu i međusobno povezanu infrastrukturu sustava urbanog prijevoza;
68. poziva Komisiju da zajamči donošenje paketa za zrakoplovstvo, uključujući strategiju o konkurentnosti u zračnom prometu, reviziju Uredbe (EZ) br. 216/2008 o osnivanju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa, reviziju Uredbe (EZ) br. 868/2004 o nepravednom određivanju cijena u zračnom prometu, otvaranje zrakoplovnog tržišta za sigurnu i održivu uporabu daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava (RPAS) te suradnju u cilju sklapanja međunarodnih sporazuma;
69. poziva na donošenje mjera za pojednostavnjenje formalnosti za brodove koji plove između luka unutar EU-a te za razvoj potencijala „pomorskih autocesta”, uz davanje prioriteta uspostavljanju stvarnog europskog pomorskog prometnog prostora bez prepreka („Plavi pojas”);
Poljoprivredna i ribarstvena politika
70. naglašava činjenicu da održiv poljoprivredni i šumarski sektor mogu imati važnu ulogu pri poticanju rasta, stvaranju radnih mjesta i unapređenju ekoloških normi; poziva Komisiju da pojednostavi provedbu ZPP-a te da smanji birokraciju kako bi se povećala njezina učinkovitost, smanjilo administrativno opterećenje za poljoprivredne poduzetnike te otvorio prostor inovacijama koje su nužne za napredan i konkurentan europski poljoprivredni sektor u kojem se uz manje sirovina više proizvodi;
71. ponavlja da bi u cilju jamčenja pravodobne i pravilne provedbe nove zajedničke ribarstvene politike Komisija trebala hitno iznijeti zakonodavne prijedloge za donošenje obnovljenih višegodišnjih planova za upravljanje u području ribljih fondova odnosno za uspostavljanje novog okvira tehničkih mjera;
72. smatra da nezakonit, nereguliran i neprijavljen ribolov predstavlja organizirani kriminal na moru te da su njegovi ekološki i socioekonomski učinci diljem svijeta katastrofalni; poziva Komisiju da poduzme sve potrebne mjere protiv svih organizacija koje doprinose nezakonitom, nereguliranom i neprijavljenom ribolovu te svih zemalja koje ne surađuju u borbi protiv njega;
Jedinstveno tržište s pojačanom mobilnošću radne snage
73. smatra da bi se strategijom Komisije za jedinstveno tržište robe i usluga jedinstveno tržište trebalo prilagoditi potrebama onih koji najviše doprinose gospodarstvu EU-a, tj. malih i srednjih poduzeća i samozaposlenih osoba; smatra da direktive i propise treba preispitati ako se pokažu neprimjerenima za mala poduzeća ili ako se nije proveo test utjecaja zakonodavstva na mala i srednja poduzeća prilikom njihova donošenja;
74. očekuje rezultate ciljane revizije provedbe i učinka Direktive o upućivanju radnika; naglašava da je važno uskladiti prakticiranje slobode pružanja prekograničnih usluga i primjerenu zaštitu prava radnika privremeno upućenih u inozemstvo; ističe važnost upućenih radnika za gospodarstvo EU-a u pogledu popunjavanja mjesta u slučaju nedostatka kvalificirane radne snage; međutim, smatra da Direktivu o upućivanju radnika ne bi trebalo poistovjećivati s nacionalnim mjerama kojima se određuje minimalna plaća za poduzeća iz drugih država članica; naglašava da se takve nacionalne mjere ne bi smjele kositi sa slobodom kretanja ljudi, robe i usluga;
75. traži od Komisije da nastavi s radom na pojednostavljenju plaćanja poreza na prekogranične transakcije potrošača i poduzeća većom uporabom standardiziranih europskih obrazaca za PDV i druge pristojbe te raširenijim digitalnim ispunjavanjem zahtjeva;
Boljom regulacijom prema sigurnom i zdravom radnom okruženju
76. pozdravlja nadolazeću reviziju postojećeg strateškog okvira o zdravlju i sigurnosti na radu u 2016.; napominje, međutim, da provedba postojećeg zakonodavstva i dalje predstavlja izazov za države članice, a posebno za mala i srednja poduzeća, koja se susreću sa poteškoćama pri usklađivanju s određenim regulatornim zahtjevima; poziva Komisiju da omogući usklađivanje sa zakonodavstvom u području zdravlja i sigurnosti na radu, pogotovo za mala i srednja poduzeća, da zajamči bolju provedbu zakonodavstva u državama članicama i da pojednostavi postojeće zakonodavstvo;
Ekonomska i monetarna unija
77. poziva na izradu prijedloga o jedinstvenom vanjskom zastupanju europodručja u međunarodnim institucijama i forumima;
78. poziva Komisiju da poduzme mjere u cilju poboljšanja provedbe preporuka po državama članicama te da ubrza i provede strukturne reforme kojima se želi modernizirati gospodarstvo EU-a instrumentima sadržanim u paketu od šest mjera i paketu dviju mjera;
79. poziva na osnivanje europskog fonda za otkup duga koji se temelji na ispunjavanju uvjeta;
80. poziva Komisiju da iznese prijedloge za europski stečajni postupak za države radi zaštite tržišne discipline i poziva da se ograniči izloženost i ponderira rizik za državni dug, koji se više ne može smatrati nerizičnim;
81. poziva Komisiju da ubrza rad na ujedinjenju tržišta kapitala EU-a te je potiče da uspostavi punopravnu uniju tržišta kapitala do 2019.;
Sporazum o slobodnoj trgovini s SAD-om
82. potiče Komisiju da nastavi ustrajati na dovršenju pregovora o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja kako bi se postigao bolji pristup tržištu i kako bi europska poduzeća uživala jednak tretman te kako bi se zajamčila regulatorna suradnja zahvaljujući kojoj bi transatlantska trgovina bila jednostavnija, jeftinija i podrazumijevala manje birokracije za industriju i poduzeća u EU-u, pogotovo za mala i srednja poduzeća, te da zajamči transparentnost, odgovornost i legitimnost međunarodne arbitraže; nadalje traži od Komisije da istodobno nastavi s radom na novim i revidiranim sporazumima o slobodnoj trgovini s ostalim trećim zemljama i na raširenijoj slobodnoj trgovini u svijetu općenito, posebno u okviru Svjetske trgovinske organizacije;
Područje pravde, sigurnosti i temeljnih prava
83. ustraje u tomu da dovršenje sveobuhvatnog krovnog sporazuma između EU-a i SAD-a o zaštiti podataka te revizija načela sigurne luke moraju bit usklađeni i da ne smije biti rupa u zakonu, a to će se ostvariti zahvaljujući ambicioznom paketu mjera EU-a za zaštitu podataka kojim se postavlja novi zakonodavni okvir na razini EU-a u pogledu zaštite osobnih podataka;
84. poziva Komisiju da uloži svaki napor kako bi ponovno pokrenula raspravu o Prijedlogu o horizontalnoj direktivi protiv diskriminacije i razradila sveobuhvatan europski odgovor na probleme koje LGBTI osobe imaju u pogledu temeljnih prava, i to u obliku programa EU-a usmjerenog protiv homofobije i diskriminacije na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta;
85. poziva Komisiju da nastavi ulagati snažnije napore u poboljšanje postupaka identifikacije cyber predatora i zaštite djece od takvih predatora;
86. poziva Komisiju da revidira Uredbu Bruxelles IIA u pogledu problema sukoba zakona u pogledu obiteljskog prava između država članica, pogotovo u pogledu skrbništva nad djecom i međunarodne otmice djece;
87. poziva Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog o usklađivanju europskog upravnog prava;
88. poziva Komisiju da povučeni prijedlog o europskom zakonu o prodaji zamijeni novim prijedlogom o toj temi;
89. pozdravlja donošenje Europskog programa sigurnosti za razdoblje 2015. – 2020. te prioritete određene u području protuterorizma, prekograničnog organiziranog kriminala i cyber kriminala; ponovno poziva da se prije predstavljanja novih zakonodavnih prijedloga u sklopu Europskog programa sigurnosti izradi temeljita ocjena usmjerena na operativnu učinkovitost relevantnih postojećih instrumenata EU-a i na postojeće nedostatke u tom području;
90. potiče Komisiju da nastavi s radom na pristupanju EU-a Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, uzimajući u obzir mišljenje Suda Europske unije o tom pitanju i uz rješavanje preostalih pravnih izazova;
91. poziva da se strategija EU-a za jednakost između žena i muškaraca za razdoblje 2015. – 2020. zamijeni čvrstom i posebno prilagođenom strategijom za prava žena i jednakost spolova;
92. poziva Komisiju da zauzme aktivan pristup u pogledu odgovarajućih politika integracije u državama članicama, uz poštovanje europskih vrijednosti, poticanje političkog sudjelovanja državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravištem, pogotovo u kontekstu europskih i lokalnih izbora, te rješavanje problema osoba bez državljanstva u EU-u;
Europska politika o azilu i migraciji
93. ponovno poziva na sveobuhvatan pristup u politici azila i migracije kako bi se uveli sigurni i legalni pravci prema EU-u za tražitelje azila i kako bi EU postao privlačno odredište i za visokokvalificirane i niskokvalificirane strane migrante te poziva na koherentan pristup u rješavanju glavnih uzroka nezakonite migracije i borbi protiv krijumčara ljudima, uključujući u području razvojne politike EU-a;
94. poziva na podnošenje revidiranog prijedloga o plavoj karti i za visokokvalificirane i niskokvalificirane strane migrante, kao što je ustanovljeno Europskim programom o migraciji;
95. poziva da se Uredba o Frontexu preinači kako bi se njome uvela obveza davanja doprinosa za države članice i da se proširi mandat u pitanjima koja se odnose na humanitarne operacije traganja i spašavanja; poziva na reviziju i proširenje trenutačnog mandata Europskog potpornog ureda za azil (EASO) kako bi se tom uredu dodijelila operativnija uloga u obradi zahtjeva za azil;
96. poziva Komisiju da zamijeni Dublinski sustav i da predloži pravnu osnovu za novi europski sustav preseljenja koji bi omogućio premještanje izbjeglica između država članica i koji bi bio koordiniran u okviru poboljšanog Europskog potpornog ureda za azil;
97. poziva Komisiju da podnese novi uravnotežen i pametan prijedlog o paketu o pametnim granicama kojim bi se zamijenio povučeni prijedlog;
Strategija za odgovor na demografske promjene
98. poziva na donošenje dugoročne strukturne strategije EU-a kako bi se suočilo s izazovima koje predstavljaju demografske promjene s obzirom na to da je stanovništvo svih država članica sve starije; poziva Komisiju da u vezi s tim temeljito analizira budući nedostatak i neusklađenost postojećih i traženih vještina na tržištu rada EU-a te da detaljno prouči kako se takvi problemi mogu rješavati diljem EU-a, između ostalog ciljanom pripremom u pogledu vještina koje će biti potrebne u budućnosti te boljim povezivanjem vještina s dostupnim radnim mjestima na tržištu rada i daljnjim jačanjem mobilnosti radne snage;
Jači globalni akter
99. poziva Komisiju da usvoji aktivan pristup promicanju mira i stabilnosti u kontekstu sve većeg broja kriza i nasilnih sukoba u svijetu, a pogotovo u zemljama susjedstva EU-a; pozdravlja tekuću reviziju politike susjedstva čiji cilj mora biti jačanje sposobnosti EU-a da se nosi s ozbiljnim geopolitičkim i sigurnosnim izazovima s kojima smo suočeni; ističe da su trgovina, gospodarske veze, mobilnost, migracija i energetska sigurnost samo neka od brojnih međusektorskih pitanja kojima se nova i ojačana politika susjedstva mora baviti te da promicanje i poštovanje ljudskih prava, međunarodnog prava i temeljnih sloboda mora biti zajednički nazivnik svih pitanja te politike;
100. poziva na jaču suradnju sa zemljama zapadnog Balkana kako bi te zemlje ostale usredotočene na reforme koje se traže u okviru procesa pristupanja; ističe potrebu za pružanjem dodatne tehničke pomoći državama članicama i onim susjednim zemljama koje su sklopile sporazume o produbljenoj i sveobuhvatnoj slobodnoj trgovini kako bi se zajamčila cjelovita i sveobuhvatna primjena tih sporazuma i kako bi ih se sve strane pridržavale; ističe važnost cjelovite provedbe sporazuma o pridruživanju sa zemljama Istočnog partnerstva te ističe da su u tim zemljama potrebne dodatne političke i ekonomske reforme;
101. ističe da EU, ako želi postati vjerodostojan sudionik na svjetskoj sceni, mora podržati svoju veliku meku moć vojnom moći u suradnji s NATO-om te ističe da je stoga potrebno izraditi ambiciozan plan radi povećanja integracije i kompatibilnosti europskih vojnih snaga, posebno jer se time mogu smanjiti troškovi, što omogućuje EU-u da bude unutar proračunskih ograničenja i da poštuje obvezu prema NATO-u u pogledu izdvajanja 2 % BDP-a za stvaranje i održavanje izrazito moćnih europskih vojnih snaga; poziva Komisiju da aktivno sudjeluje u razvoju nove vanjske i sigurnosne strategije EU-a; poziva Komisiju da podnese prijedloge za daljnju integraciju europskih obrambenih tržišta u europske obrambene kapacitete;
102. potiče Komisiju da ponovno afirmira europski konsenzus o procesu razvoja kojim se nudi zajedničko shvaćanje i viđenje razvojne politike EU-a i njegovih institucija te država članica;
103. ističe da je u razdoblju krize prouzročene epidemijom ebole postalo očito da je hitno potrebno donošenje dugoročne strategije kojom će se u praksi primijeniti Komunikacija iz 2010. naslovljena „Uloga EU-a u svjetskom zdravlju” te potiče Komisiju da pokrene akcijski program za globalno zdravlje, vodeći računa o epidemijama kao što je epidemija ebole; nadalje, traži od Komisije da poduzme mjere za poboljšanje pristupa lijekovima u najnerazvijenijim zemljama;
104. traži od Komisije da razradi sveobuhvatnu strategiju i akcijski plan za suzbijanje nezakonitih tokova kapitala i raširene korupcije u zemljama u razvoju, što je prioritet okvira za razdoblje nakon 2015.;
Unija demokratskih promjena
105. potiče Komisiju da intenzivira i pojača napore u pogledu zaštite financijskih interesa Unije te da dovrši odgođenu reformu Europskog ureda za borbu protiv prijevara;
Revizija višegodišnjeg financijskog okvira (VFO)
106. podsjeća Komisiju da ima pravnu obvezu do kraja 2016. predstaviti rezultate revizije funkcioniranja višegodišnjeg financijskog okvira te je ponovno poziva da tu proračunsku reviziju poprati zakonodavnim prijedlogom o reviziji Uredbe (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. ‒ 2020.;
Bolja komunikacija
107. poziva Komisiju da provede temeljitu reviziju svoje komunikacijske politike kako bi zajamčila da se informacije izravno dostupne javnosti umjesto da se do njih mora dolaziti preko specijaliziranih europskih informacijskih kanala; nadalje, smatra da je Uredba o građanskoj inicijativi ključan element u izgradnji izravne europske participativne demokracije te se stoga zalaže za aktivnu ulogu Komisije u omogućavanju provedbe tog postupka i poboljšanju povezanih procedura koje znaju biti zamršene i dugotrajne;
_____________________
108. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.