Prijedlog rezolucije - B8-0664/2015Prijedlog rezolucije
B8-0664/2015

PRIJEDLOG REZOLUCIJE o prioritetima Europskog parlamenta za program rada Komisije za 2016.

1.7.2015 - (2015/2729(RSP))

podnesen nakon izjave Komisije
u skladu s člankom 37. stavkom 3. Poslovnika i Okvirnim sporazumom o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije

Martina Michels, Inês Cristina Zuber, Merja Kyllönen, Pablo Iglesias, Fabio De Masi, Neoklis Sylikiotis, Marina Albiol Guzmán, Paloma López Bermejo, Lidia Senra Rodríguez, Javier Couso Permuy, Ángela Vallina, Takis Hadjigeorgiou, Stefan Eck, Tania González Peñas, Marisa Matias u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a

Postupak : 2015/2729(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B8-0664/2015
Podneseni tekstovi :
B8-0664/2015
Rasprave :
Doneseni tekstovi :

B8‑0664/2015

Rezolucija Europskog parlamenta   o prioritetima Europskog parlamenta za program rada Komisije za 2016.

(2015/2729(RSP))

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije naslovljenu „Program rada Komisije za 2015. – Novi početak” (COM (2014)0910),

–       uzimajući u obzir Okvirni sporazum o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije[1], posebno njegov Prilog IV.,

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Europske komisije naslovljenu „Bolja regulativa za bolje rezultate - Agenda EU-a” COM(2015)0215),

–       uzimajući u obzir članak 37. stavak 3. Poslovnika,

A.     budući da se EU i njegove države članice bore s najtežom ekonomskom i socijalnom krizom od njegova osnutka; budući da stagnirajuća gospodarstva, visoka stopa nezaposlenosti, sve manje socijalna i radna prava te sve veće socioekonomske nejednakosti iziskuju korjenit politički zaokret od politika koje trenutačno provodi Komisija prema politikama kojima se potiču nastojanja Europske unije i država članica da ostvare održiv gospodarski rast i punu zaposlenost i da se bore protiv siromaštva, socijalne isključenosti i nejednakosti u prihodima;

B.     budući da se Europska komisija nije uspješno suočila s uzrocima trenutačne krize, uključujući strukturne nedostatke i ciljeve Europske monetarne unije; budući da je dužnički teret koji je posljedica tih nedostataka izrazito neravnomjeran pa neke države još uvijek zarađuju dok su druge u dubokoj depresiji; budući da Komisija i dalje provodi neoliberalnu politiku temeljenu na mjerama štednje; budući da su posljedice tih politika sve veća nezaposlenost, siromaštvo, velika smanjenja plaća, visoka dob za odlazak u mirovinu, manja javna potrošnja u područjima kao što su obrazovanje, kultura i zdravstvo; budući da će se tom politikom i dalje smanjivati potrošnja i utirati put uvođenju programa radikalne privatizacije;

C.     budući da je odgovorom Europske komisije na ekonomsku, socijalnu i demokratsku krizu, kao što je okvir o gospodarskom upravljanju, suverenim i demokratski izabranim vladama i nacionalnim parlamentima trajno oduzeto pravo o odlučivanju u politici, europskim građanima uskraćeno pravo demokratskog nadzora i uspostavljena je trajna štednja;

D.     budući da se nepomirljivošću europske političke debate nakon općih izbora u Grčkoj zanemaruje činjenica da su građani demokratskim putem odbacili memorandum Trojke; budući da bi europske institucije, bez neprihvatljive nametnute ucjene, trebale poštovati odluku građana Grčke o promjeni u smjeru razvojnog rasta i socijalne kohezije, čime će se obustaviti neproduktivna politika štednje koja je pogubna za društvo, a nametnuta je memorandumom Trojke;

E.     budući da je izvješće petero predsjednika koordinirani pokušaj daljnje institucionalizacije mjera štednje u EU-u i u državama članicama;

F.     budući da je reakcija Komisije na skandal Lux Leaks u potpunosti nedostatna; budući da se važno pitanje socijalne pravde treba i dalje postavljati s obzirom na činjenicu da, dok europski građani pate zbog programa štednje i neoliberalnih strukturnih reformi, potpuno legalno postoje tajni porezni dogovori, izbjegavanje poreza na globalnoj razini i prijenos zarade u porezne oaze;

G.     budući da su porezni sustavi osmišljeni u korist velikih poduzeća, a ne običnih građana; budući da se štednjom i mjerama stroge fiskalne discipline uz velike gubitke vladinih prihoda zbog utaje i izbjegavanja plaćanja poreza stvara dodatni pritisak na proračune država članica i potkopava interes poreznih obveznika i radnika u Uniji;

H.     budući da je u proteklih 20 godina više od 30 000 osoba umrlo u moru pokušavajući doći do europskih obala; budući da EU i njegove države članice podupiru kriminalne i opasne aktivnosti krijumčarenja ljudi podizanjem ograda i sve češćim zatvaranjem svojih vanjskih granica pred migrantima i izbjeglicama, pri čemu ne pružaju mogućnosti sigurnog i zakonitog pristupa EU-u;

I.      budući da klimatska kriza i dalje predstavlja prijetnju stabilnosti, zdravlju i egzistenciji društava diljem svijeta kao i dobrobiti životinja i bioraznolikosti; budući da je doprinos EU-a novom međunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama na COP21 nedovoljan; budući da nije postavljeno pitanje potrebe za stvarnim promjenama u proizvodnom sustavu;

J.      budući da EU-u treba ambiciozniji program rada kojim se može stvoriti održivo i uključivo gospodarstvo i koji se temelji na politikama zapošljavanja i socijalnim i radnim pravima, kojim bi se riješio problem milijunskog broja nezaposlenih i nedovoljno zaposlenih u Europskoj uniji, te koji se temelji na visokoj razini javnih službi, čuvajući istovremeno okoliš;

K.     budući da proračunske odluke EU-a ne odražavaju prioritete potrebne za poticanje održivog, kvalitetnog i socijalno usklađenog rasta;

L.     budući da postoji golem otpor politici štednje i sve veći demokratski deficit u odnosu na postupak donošenja odluka EU-a i institucije EU-a; budući da se Komisija, umjesto da poštuje želju građana za radikalnim odmakom od neoliberalne politike, priključuje političkim snagama koje nastavljaju nametati politiku štednje državama članicama;

M.    budući da postoji potreba za većom transparentnošću, otvorenošću i demokratizacijom, uključujući veću građansku participaciju;

 

DIO 1.

KLJUČNI PRIORITETI

1.      potiče Komisiju da predstavi program rada koji se suočava s najvažnijim izazovima pred kojima se EU danas nalazi, a to su gospodarstva u stagnaciji, prijetnja deflacije, visoka stopa nezaposlenosti, sve manja socijalna prava i prava radnika, sve veće socioekonomske nejednakosti i društvena isključenost, visoki javni i vanjski dug te klimatske promjene; duboko je zabrinut zbog toga što će Komisija nastaviti s politikama fiskalne konsolidacije, strukturnih reformi i deregulacije; potvrđuje da se gospodarska, socijalna, klimatska i politička kriza može nadići samo radikalnom novom politikom u kojoj su ljudi i okoliš, uključujući dobrobit životinja, u središtu svih politika, a ne interesi financijskih tržišta;

2.      naglašava činjenicu da je razina javnog i vanjskog duga država na granici EU-a među najvišima na svijetu, što je posljedica neravnomjerne naravi procesa integracije; podsjeća da je dug izgovor za nametanje mjera štednje koje su zapravo povećale siromaštvo i zaduženost; smatra da je nužno hitno se suočiti s problemom duga, ponovno pregovarati o njemu (restrukturirati ga i znatno umanjiti) i dovesti ga do prihvatljive razine jer je to pitanje elementarne pravde;

3.      čvrsto odbacuje izvješće petorice predsjednika budući da ono ne nudi izlaz iz trajnog siromaštva, već se njime predlaže produbljenje postojećih politika, uključujući povećavanje konkurentnosti i strukturalne konvergencije nametanjem stroge fiskalne politike i mjera štednje; vjeruje da su prijedlozi o socijalnoj koheziji i socijalni indikatori te demokratska odgovornost i transparentnost tek izlika za dodatno vezanje država članica za jedna oblik gospodarske i fiskalne politike;

4.      smatra da je potrebno opozvati Pakt o stabilnosti, Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji (EMU) i zakonodavstvo o gospodarskom upravljaju kao što su paket od šest mjera, paket dviju mjera i Pakt Euro-Plus; potiče Komisiju da pokrene inicijativu o oštrom zaokretu u makroekonomskoj politici u cilju jamčenja demokratske odgovornosti, transparentnosti i sposobnosti država članica da provode politike koje su prilagođene njihovim konkretnim potrebama, uključujući socijalno usklađene mjere za fiskalni poticaj;

5.      pozdravlja predanost pristupanju obnovljenoj Socijalnoj povelji; poziva Komisiju da hitno donese prijedlog pristupanja Povelji kao prvi korak prema boljim socijalnim i radnim pravima;

6.      duboko žali zbog opetovanih pokušaja institucija EU-a da nametnu mjere štednje Grčkoj s obzirom na volju grčkih građana iskazanu na izborima u siječnju 2015.; ustraje u tome da bi europske institucije trebale poštovati odluku građana Grčke o promjeni u smjeru razvoja, rasta i socijalne kohezije, čime će se obustaviti neproduktivna politika štednje koja je pogubna za društvo, a nametnuta je memorandumom Trojke;

7.      odbacuje sporazum o EFSU-u s obzirom na to da se njime namjerava javnim sredstvima izravno financirati privatni sektor, privatizira zarada, a rizik prenosi na društvo te mu nedostaje demokratska kontrola; nadalje izražava duboku zabrinutost da će EFSU-om doći do daljnje privatizacije usluga od općeg interesa; ističe da bi EFSU trebalo zamijeniti sveobuhvatnim Europskim programom ulaganja za održivi razvoj, zapošljavanje i socijalnu uključenost kako bi se potaknuo kvalitetan i socijalno ujednačen rast temeljen na pravednijoj raspodjeli bogatstva; ističe da se nijednim investicijskim programom ne može zamijeniti socijalno, ekološki i teritorijalno usklađena kohezijska politika kojom se jača potencijal regije i promiču održive strukturne promjene;

8.      izrazito je zabrinut da se Komisijinim prijedlogom o uniji tržišta kapitala među ostalim zagovara ponovna sekuritizacija za mala i srednja poduzeća; ističe da je deregulacija financijskih tržišta jedan od glavnih uzroka ekonomske krize; ponavlja potrebu za jačanjem uloge javnog financijskog sektora, uključujući i nacionalizaciju; ustraje u tome da bi bankarski sektor trebao promicati gospodarski razvoj, posebno ulaganja u proizvodnju i otvaranje radnih mjesta, i podupirati mikro, mala i srednja poduzeća i socijalni i zadružni sektor;

9.      smatra da je potrebno unaprijediti kvalitetu donošenja zakona EU-a; ustraje u tome da se planom za bolju regulativu i REFIT-om ne smije podrivati demokratski postupak zaobilaženjem prava koja Europski parlament ima kao suzakonodavac niti oni smiju poslužiti kao izlika za deregulaciju kojom bi se ugrozili socijalna zaštita, zaštita potrošača, ekološki standardi, dobrobit životinja i socijalni dijalog; stoga odbacuje predloženi stručni odbor;

10.    potiče Komisiju da umjesto toga osigura da se sve buduće zakonodavstvo podvrgne procjeni učinka na socijalna i temeljna prava te da se uvedu klauzule o vremenskom ograničenju radi redovitog preispitivanja zakonodavstva EU-a;

11.    inzistira na tome da Komisija i države članice pokažu pravu političku odlučnost u oporezivanju stvarnih bogataša i na razvoju sveobuhvatne strategije s konkretnim i učinkovitim zakonodavnim mjerama kao što su zabrana poreznih oaza i slobodnih luka, uspostava registra o europskom i svjetskom bogatstvu, stroži gospodarski obvezujući uvjeti, oporezivanje zarade na izvoru, oduzimanje dozvola bankama koje nastave s olakšavanjem utaje poreza i obustava smanjenja javne porezne uprave;

12.    žali zbog toga što je reakcija Komisije u vezi sa skandalom Lux Leaks bila nedovoljna; potiče Komisiju da u porezni paket uključi barem obvezu o javnim poreznim pravilima kako bi se osigurali transparentnosti i nadzor te izvješćivanje za svaku zemlju zasebno u skladu s pravilima za banke Direktive o kapitalnim zahtjevima; žali zbog toga što Komisija Direktivom o poslovnim tajnama i dalje umanjuje zaštitu zviždača i zaposlenika; potiče Komisiju i države članice da zajamče pravnu i materijalnu zaštitu zviždača kada postoji pretpostavka da štite javne interese;

13.    potiče Komisiju da zauzme istinski cjelovit pristup migracijskoj politici i da predloži potpuno novu migracijsku politiku kojom bi se svim ženama, muškarcima i djeci kojima treba zaštita ili se žele ujediniti s obitelji omogućio siguran i legalan ulazak u EU, a svim nekvalificiranim radnicima migrantima zaštita u okviru UNHCR-a; prima na znanje prijedloge Komisije za preseljenje i premještanje tražitelja azila u okviru Europskog programa o migraciji; međutim poziva na ambiciozniji prijedlog u koji bi se uključilo hitno izdavanje humanitarnih viza za tražitelje azila u veleposlanstvima i konzularnim uredima država članica te uvođenje obaveznog programa preseljenja na razini EU-a umjesto trenutačnog neučinkovitog programa dobrovoljnog preseljenja;

14.    protivi se sporazumima TTIP, CETA i TiSA izražava veliku zabrinutost u pogledu općeg usmjerenja Komisije u odnosu na međunarodnu trgovinsku politiku EU-a, a posebno u pogledu neusklađenosti s ključnim ciljevima stvaranja radnih mjesta, rješavanja problema siromaštva, jamčenja održivog gospodarstva, kontrole špekulacija (osobito kad je riječ o hrani), zaštite javnog zdravlja, zdravlja i dobrobiti životinja, održive poljoprivrede i okoliša te kulturne raznolikosti;

15.    pozdravlja cilj Komisije o zauzimanju vodećeg položaja u digitalnoj revoluciji; međutim ističe da internet nije samo sredstvo za osnaživanje strategije o jedinstvenom tržištu; ističe da je digitalizacijom izmijenjeno čitavo društvo, način proizvodnje, komunikacije, življenja i upravljanja, i svi sektori od sustava pametnih energetskih mreža do sustava zdravstvene skrbi; naglašava da je digitalna revolucija kulturno i političko pitanje ako se upitamo na koji se način digitalizacijom može stvoriti novi demokratski model temeljen na dijeljenju znanja i uključenosti, a ne sveden na pitanje gospodarske infrastrukture, moći i manipulacije; čvrsto vjeruje da bi neutralnost interneta, zaštita podataka i zajednički sustav autorskih prava i prava intelektualnog vlasništva trebali ostati središnje točke interesa kako bi digitalna revolucija postala i demokratska revolucija;

16.    naglašava činjenicu je trenutna ekonomska i socijalna kriza također rezultat Komisijinih neoliberalnih politika promicanja deregulacije financijskih tržišta, liberaliziranja tržišta proizvoda i usluga, povećanja financijalizacije ekonomije i smanjenja javnih ulaganja te povećanja deregulacije tržišta rada; ističe nužnu potrebu za alternativnim socijalnim i ekonomskim politikama koje se bave odlukama građana o razvoju;

DIO 2.

POLITIČKA STAJALIŠTA ZA POJEDINE SEKTORE O PLANU RADA KOMISIJE ZA 2016.

Socijalno usklađena politika za radna mjesta, rast i ulaganja

17.    potiče Komisiju da predloži Europski program ulaganja za održivi razvoj, zapošljavanje i socijalnu uključenost kojim bi se mogla obnoviti održiva i uključiva ekonomija, usredotočena na politike zapošljavanja i socijalna i radna prava, a kojom bi se riješio problem milijunskog broja nezaposlenih i nedovoljno zaposlenih u Europskoj uniji;

18.    u tom kontekstu, poziva Komisiju da odmah podnese zakonodavni prijedlog kojim bi se omogućila dodatna javna ulaganja u EU-u od najmanje 2 % BDP-a godišnje na osnovi nacionalnih programa ulaganja;

19.    žali zbog kratkoročnog i polovičnog pristupa Komisije rješavanju problema nezaposlenosti mladih; poziva Komisiju da intervenira u dugoročne pokretače zapošljavanja mladih, stavljajući snažan naglasak na stvaranje održivih kvalitetnih radnih mjesta za mlade, između ostalog snažnim pristupom utemeljenim na pravima;

20.    poziva Komisiju da revidira pravila o državnoj pomoći kako bi se omogućila veća državna intervencija radi poboljšanja projekata na korist društva i okoliša te pomoglo malom i srednjem poduzetništvu i industrijama koje se suočavaju s poteškoćama obnovom njihovih proizvodnih kapaciteta teško pogođenih krizom;

21.    naglašava da je regionalna politika neizostavno sredstvo za promicanje ekonomske i socijalne kohezije, čiji je glavni cilj smanjenje regionalnih razlika, što se posebno odnosi na siromašnije i najudaljenije regije, te promicanje stvarne konvergencije i poticanje rasta i zaposlenosti; odbacuje pristup Komisije kojim se kohezijska politika podređuje europskom gospodarskom upravljanju te primjenu makroekonomskog uvjetovanja u Paktu o stabilnosti i rastu kao uvjeta za pristup kohezijskoj politici i fondovima za regionalni razvoj; insistira na tome da se kohezijska politika ne bi smjela koristiti kao sredstvo financijskog kažnjavanja ako regija ili država članica odbije politiku deregulacije i privatizacije;

22.    traži da se programom ulaganja Obzor 2020. ne financira provedba Europskog fonda za strateška ulaganja;

Digitalna politika kojom se štite interesi i prava građana

23.    naglašava da internet spada u javnu domenu i da jamčenje načela neutralnosti mreže treba biti u središtu politike EU-a;

24.    napominje da je povjerenje građana u internet ključno za uspjeh digitalnog društva i gospodarstva; vjeruje da je sigurnost na internetu važna, ali je za građane jednako tako važna sloboda od sumnjičenja; stoga poziva Komisiju i države članice da zajamče da su privatnost i privatni podaci na internetu zaštićeni od javnih i privatnih tijela;

25.    mišljenja je da, s obzirom na sve nesigurnije uvjete rada u digitalnom gospodarstvu, strategiju o digitalnoj uniji treba nadopuniti zaštitnim mjerama kako bi se u tom sektoru osigurali pristojni uvjeti rada; vjeruje da bi oznaka „pošteni radˮ na softverskim proizvodima (kao što su igrice i softverske aplikacije) mogla poslužiti kao prvi korak u tom smjeru;

Nova održiva klimatska politika i socijalno pravedna energetska unija

26.    vjeruje da je klimatska kriza posljedica manjkavog, energetski intenzivnog proizvodnog sustava te da se rješenje pitanja klimatskih promjena ne može prepustiti tržištu, već je potrebno radikalno izmijeniti načine proizvodnje i potrošnje; poziva Komisiju da nanovo promisli o klimatskoj politici i da politiku klimatskih promjena uključi u sve svoje politike;

27.    žali zbog manjka ambicioznosti glede obvezujućih ciljeva koju je Komisija dosad pokazala, posebno kad je riječ o konferenciji COP 21 u Parizu; vjeruje da je povećanje ambicija povezanih s klimom hitno potrebno kako bi Europska unija ostala vodeća u pregovorima o klimatskim promjenama, u upotrebi obnovljivih izvora energije, poticanju stvaranja zelenih radnih mjesta i davanju pravednog doprinosa globalnom djelovanju za smanjenje emisija stakleničkih plinova;

28.    prima na znanje obećanje o donošenju zakonodavnih prijedloga o provedbi paketa o klimi i energiji za 2030. do kraja 2015. godine; podsjeća predsjednika Junckera na njegovo obećanje o provedbi ciljeva o smanjenju emisija stakleničkih plinova za 40 %, o trideset postotnoj energetskoj učinkovitosti i o 30 % udjela obnovljivih izvora energije u kombinaciji izvora energije;

29.    poziva Komisiju da donese obvezujuće kriterije o održivosti za uporabu energije i biomase; nadalje poziva Komisiju da donese prijedloge koji se bave pitanjem emisije stakleničkih plinova u intenzivnom stočarstvu jer oni imaju mnogo veći učinak na klimatske promjene od drugih stakleničkih plinova;

30.    ponavlja svoje protivljenje prijedlogu o uspostavi energetske unije jer se time potiče privatizacija i povećava nejednakost; smatra da bi energija trebala biti javno dobro i da je javna kontrola ključna za ostvarivanje zelene revolucije u energetskom sektoru;

31.    prima na znanje obećanje o podnošenju ambicioznih zakonodavnog prijedloga o paketu o kružnom gospodarstvu do kraja 2015. godine;

32.    ističe važnost direktiva o staništima i pticama i odbija sve pokušaje da se one dovedu u pitanje; također ističe da bi cilj eventualne revizije postojećeg zakonodavstva trebao biti njihovo ažuriranje i jačanje, a ne njihovo slabljenje;

Zaštita prava radnika na društveno-ekonomski uravnoteženom unutarnjem tržištu

33.    poziva Komisiju da predstojeću ciljanu reviziju Direktive o upućivanju radnika iskoristi kao priliku za jačanje prava radnika u odnosu na socijalni damping;

34.    smatra da bi mobilnost trebala biti izbor, a ne nužnost; ponavlja da bi se Komisija trebala usredotočiti na stvaranje kvalitetnih radnih mjesta tamo gdje ljudi žive i da bi to trebalo podrazumijevati i socijalna i radna prava, a ne samo na povećanje mobilnosti; insistira na tome da se predstojećim paketom o mobilnosti zaštite socijalna i radna prava svih radnika;

35.    osuđuje namjeru Komisije da povuče Direktivu o rodiljnom dopustu; izražava duboko žaljenje zbog odluke Komisije da odbije sporazum socijalnih partnera o zaštiti zdravlja i sigurnosti za frizere jer to ugrožava socijalni dijalog u EU-u; poziva Komisiju da poduzme daljnje korake u vezi s tim prijedlozima i da bez odgađanja ažurira zakonodavstvo o zaštiti na radu;

36.    ističe da je nužno pružiti veću potporu zadrugama te mikro, malim i srednjim poduzećima kako bi se potakle njihove aktivnosti unutar stabilnog poslovnog okruženja, umanjio učinak dominantnih položaja na tržištu koje imaju velika poduzeća i konglomerati te pomoglo mikro, malim i srednjim poduzećima i zadrugama u osnivanju i rastu;

37.    poziva da se u industrijskoj politici zauzme pristup koji je regionalno usklađen kako bi se stvorila diversificirana industrijska osnova u svim državama članicama i regijama, a to je ključno za jamčenje visoke stope zaposlenosti i aktivnosti diljem EU-a;

Demokratska gospodarska i monetarna politika

38.    čvrsto je uvjeren da su organizacija gospodarskog upravljanja i EMU netransparentni i nedemokratski; insistira na tome da se Pakt o stabilnosti i rastu zamijeni Paktom o zapošljavanju i razvoju koji se zasniva na socijalnim i ekološkim kriterijima na korist svih ljudi u Europskoj uniji; poziva, osim toga, na održavanje konferencije na razini vlada radi stavljanja izvan snage Fiskalnog ugovora i zagovara njegovu trenutačnu suspenziju do njezina održavanja;

39.    smatra da je zakonodavstvo u vezi s bankovnom unijom samo u službi interesa velikog financijskog kapitala u EU-u i da se njime krše temeljna demokratska načela; stupa u obranu stavljanja izvan snage zakonodavstva u vezi s bankovnom unijom i potrebe da se zajamči demokratska javna kontrola bankovnog sustava;

40.    zahtijeva temeljnu promjenu statuta i mandata ESB-a kako bi se zajamčilo da države članice imaju političku i demokratsku kontrolu na ravnopravnoj osnovi; smatra da je ključno državama članicama vratiti ovlast da odlučuju o ključnim ekonomskim politikama kao što je monetarna politika; osim toga, smatra da je nužno pretvoriti ESB u primarnog vjerovnika, koji može djelovati kao normalna središnja banka i na taj način stimulirati ekonomiju u doba deflacije i recesije; u tom kontekstu ustraje u tome da bi ESB i EIB trebali izravno financirati javna ulaganja kako bi se podržalo realno gospodarstvo, a ne prenapuhane cijene nove imovine;

41.    ponavlja svoj poziv na trenutačni prekid sustava Trojke u zemljama u kojima se on još uvijek primjenjuje zbog nedostatka njegova legitimiteta; zahtijeva od Komisije da poduzme temeljitu i transparentnu procjenu različitih mjera za gospodarsko upravljanje, uključujući programe makroekonomske prilagodbe koje je propisala Trojka, te da uzme o obzir kritike ne samo kritički nastrojenih ekonomista, već i samih članova spomenute Trojke;

42.    žali zbog nepoštenih poreznih politika, uključujući nepoštene i nazadne poreze na vodu koji se u državama članicama nameću u okviru programa fiskalne prilagodbe i kojima se krši načelo razmjerne jednakosti i progresivnosti oporezivanja, jer su tim mjerama posebno nerazmjerno pogođena kućanstva s niskim primanjima, te traži da se takvim poreznim politikama hitno stane na kraj;

Nova politika poštene trgovine

43.    izražava veliku zabrinutost u pogledu općeg usmjerenja Komisije u odnosu na međunarodnu trgovinsku politiku EU-a, a posebno u pogledu neusklađenosti s ključnim ciljevima stvaranja radnih mjesta, rješavanja problema siromaštva, jamčenja održivog gospodarstva, kontrole špekulacija (osobito kad je riječ o hrani), zaštite javnog zdravlja, zdravlja i dobrobiti životinja, održive poljoprivrede i okoliša te kulturne raznolikosti;

44.    protivi se mandatima koje je Vijeće dalo Komisiji za pregovore o sveobuhvatnim trgovinskim sporazumima kao što su Partnerstvo za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP), Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum (CETA) i Sporazum o trgovini uslugama (TiSA), koji su, između ostalog, ozbiljna prijetnja sigurnosti hrane i kojima je predviđen i postupak rješavanja sporova između ulagača i države (ISDS); poziva Komisiju da prekine te međunarodne trgovinske pregovore;

45.    podsjeća na to da studije utjecaja koje je naručila Komisija, posebno one koje se odnose na TTIP, TiSA-u i CETA-u i kojima se svima obećavaju radna mjesta i bogatstvo, sadrže ozbiljne pogreške i nisu dovoljno vjerodostojne jer su primjenjivani zastarjeli gospodarski modeli; poziva Komisiju da primijeni vjerodostojnije gospodarske modele, provjeri rezultate sporazuma o slobodnoj trgovini koji su već stupili na snagu i usporedi ih sa studijama o procjeni utjecaja;

46.    naglašava činjenicu da uvjet za sve sporazume o trgovini mora biti zaštita sadašnje razine propisa o zaštiti radnih, ekoloških i socijalnih prava te zaštita javne nabave i pružanja usluga od javnog interesa, uključujući pravo država na usvajanje viših standarda na tim područjima u budućnosti; ustraje u tome da se svaki oblik rješavanja sporova između ulagača i države mora isključiti iz sporazuma o trgovini kako bi se zadržala demokratska kontrola nad navedenim propisima;

47.    odbacuje postojanje tajni u međunarodnim trgovinskim sporazumima i poziva Komisiju da zastupnicima i svim zainteresiranim građanima objavi sve pregovaračke dokumente; poziva na održavanje javne i demokratske rasprave sa svim relevantnim dionicima, posebno sindikatima i predstavnicima civilnog društva, kako bi se zajamčilo adekvatno praćenje učinaka programa Komisije na području slobodne trgovine;

48.    smatra da je cilj ubrzanog pokretanja novih sporazuma o slobodnoj trgovini izbjegavanje stvarnih načina rješavanja krize, kao što su smanjenje gospodarskih nejednakosti unutar EU-a, ograničavanje zlouporaba koje provode korporacije i ulagači, revizija i smanjenje javnih dugova te nužna borba protiv izbjegavanja i utaje poreza;

49.    podsjeća na to da je, na temelju stajališta država članica i Parlamenta, Komisija prihvatila načelo „kulturne iznimke”, kao što je ono navedeno u Konvenciji UN-a o kulturnoj raznolikosti, u skladu s kojim bi se prema kulturi trebalo odnositi drugačije nego prema drugim komercijalnim proizvodima te bi kulturna dobra i usluge uglavnom trebalo izostaviti iz pregovora; smatra da bi tim načelom trebalo obuhvatiti Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama i glavna pitanja kojima se bavi ta Direktiva, javne subvencije, financijske obveze javnih radiotelevizijskih stanica (osobito kao potporu europskoj filmskoj proizvodnji i distribuciji), koprodukcijske sporazume, mjere iz područja jezične politike, funkcioniranje kanala koji ispunjavaju funkciju javnih usluga, ograničavanje dioničarskog udjela u kanalima i mrežama, prava intelektualnog vlasništva u području kulture, novinarstva i znanosti te posebne sustave socijalne sigurnosti;

Istinska politika pravde i temeljnih prava

50.    poziva Komisiju da preuzme aktivnu ulogu u poticanju donošenja horizontalne direktive protiv diskriminacije u skladu sa stajalištem Parlamenta te u borbi protiv diskriminacije, između ostalog protiv napada na Rome, migrante i tražitelje azila te druge osjetljive skupine;

51.    poziva Komisiju da ocijeni provedbu nacionalnih strategija za integraciju Roma i preporuke Vijeća o mjerama za učinkovitu integraciju Roma u državama članicama te da po potrebi predloži dodatne mjere za njihovo učinkovito uključivanje u društvo;

52.    poziva Komisiju da pripremi akcijski plan kako bi države članice poboljšale uvjete pritvora, posebno uzimajući u obzir rasprostranjenu praksu zadržavanja u pritvoru prije suđenja, između ostalog u predmetima za koje postoji europski uhidbeni nalog; poziva Komisiju da u potpunosti uzme u obzir sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava u pogledu zatvorskih uvjeta;

53.    duboko je razočaran neaktivnošću Komisije u pogledu izvješća o vlastitoj inicijativi koje se odnosi na reviziju europskog uhidbenog naloga; poziva Komisiju da pripremi novi prijedlog uzimajući u obzir izvješće Parlamenta o toj temi, a posebno pitanje ispitivanja razmjernosti;

54.    žali zbog činjenice da Komisija u svoje nove inicijative nije uključila obnovljeni i ažurirani prijedlog javnog pristupa dokumentima kojim se odražava sporazum postignut 2011. u prvom čitanju Parlamenta;

55.    veoma je razočaran novim Europskim programom sigurnosti koji je predstavila Komisija, a koji je opet vrlo jednodimenzionalan i usredotočen na politike represije i širenje područja djelovanja agencija EU-a za provedu zakona;

56.    poziva Komisiju da odgovori na zahtjeve Europskog parlamenta iz njegovih rezolucija o navodnom prijevozu i nezakonitom pritvaranju zatvorenika u europskim zemljama koje je provodila CIA, a posebno nakon izvješća Senata SAD-a o mučenjima koje je CIA počinila;

57.    pozdravlja obnovljenu predanost pristupanju Europskom sudu za ljudska prava; međutim smatra da je mišljenje Suda Europske unije o pristupanju Europske unije Europskom sudu za ljudska prava veliki nazadak za ljudska prava;

58.    poziva Komisiju da u potpunosti uzme u obzir presudu Suda Europske unije u spojenim predmetima C 293/12 i C 594/12 od 8. travnja 2014.; u tom kontekstu poziva Komisiju da se suzdrži od predlaganja bilo kakvih daljnjih mjera utemeljenih na općem čuvanju podataka;

59.    smatra da je presuda Suda Europske unije o čuvanju podataka relevantna za prikupljanje podataka za evidenciju imena putnika za policijske potrebe; stoga poziva Komisiju da povuče prijedlog o evidenciji imena putnika EU-a; smatra da bi Komisija Europskom parlamentu trebala dostaviti procjenu utjecaja presude na sve zakonodavne prijedloge kojima se predviđa masovno prikupljanje i čuvanje osobnih podataka;

60.    poziva Komisiju da pokrene ozbiljne napore radi zaštite građana od sve većeg državnog nadzora;

Migracijska politika utemeljena na ljudskim pravima

61.    poziva Komisiju da 2015. osmisli ambiciozne prijedloge za sigurne i zakonite načine pristupa zaštiti u EU-u za sve žene, muškarce i djecu kojima je zaštita potrebna kako ljudi više ne bi bili prisiljeni dovoditi u opasnost vlastite živote na Sredozemlju ili u pustinjama na putu prema Europi;

62.    pozdravlja prijedlog Europske komisije da se kao prvi korak uspostave privremene mjere u području međunarodne zaštite kao pomoć Italiji i Grčkoj; međutim, poziva Europsku komisiju da do kraja 2015. predstavi ambiciozniji prijedlog koji će odražavati povećani broj dolazaka 2015. godine i u Grčku i u Italiju; podsjeća na to da bi se odluka o zemlji smještaja trebala zasnivati na obitelji, jeziku i kulturnim vezama izbjeglica; poziva na suspenziju Dublinske uredbe;

63.    osuđuje veliku usredotočenost Komisije u njezinom Europskom programu o migraciji na sprečavanje i suzbijanje nezakonite migracije, između ostalog pritvaranjem, bez ikakvog uzimanja u obzir sve većeg broja tražitelja azila koji bježe od ratova, progona i klimatskih katastrofa; stoga oštro osuđuje sve veći broj represivnih prijedloga koje je Europska komisija podnijela 2014., kao što su operacija EUNAVFOR MED čiji su cilj brodovi krijumčara, ili povećanje proračuna FRONTEX-a, ubrzavanje vraćanja izbjeglica i poticanje na primjenu sile i pritvora kako bi se prisilno provelo uzimanje otisaka prstiju od migranata; poziva Europsku komisiju da sredstava preusmjeri na istraživanje i aktivnosti spašavanja, otvaranje centara za prihvat, programe preseljenja i premještanja te integraciju;

Miroljubiv globalni akter

64.    poziva Komisiju i Vijeće da poboljšanju odnos EU-a sa strateškim partnerima na relevantnim područjima, uključujući Sredozemlje, Rusiju, Kinu te nove svjetske i regionalne aktere;

65.    odbacuje ZVSP i ZSOP, koji su potpuno usklađeni s NATO-om i transatlantskim odnosima, te se njima dodatno militariziraju međunarodni odnosi, zagovaraju intervencije i aktivno podržava vojno-industrijski sustav; poziva na poštovanje međunarodnog prava i ponovnu primjenu političko-diplomatskih načina rješavanja sukoba;

66.    mišljenja je da prioritet mora biti očuvanje mira, stabilnosti te temeljnih i ljudskih prava u okviru miroljubive, civilne i nediskriminatorne vanjske politike u skladu s međunarodnim pravom te preuzimanje vodeće uloge u miroljubivom i diplomatskom rješavanju sukoba, u koje se ubrajaju inicijative posredovanja, razoružanja i demobilizacije te programi reintegracije, u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda; naglašava važnost napora uloženih u poboljšanje i jačanje nadzora nad izvozom oružja u svijetu (Međunarodni sporazum o trgovini oružjem) i EU-u, pružanje potpore Sporazumu o zabrani širenja nuklearnog oružja i nuklearnom razoružanju te u mjere usmjerene na iskorjenjivanje siromaštva, humanitarnu pomoć, održiv gospodarski i socijalni razvoj te milenijske razvojne ciljeve kojima se prednost daje uravnoteženim gospodarskim odnosima, poštenoj trgovini i pravednoj raspodjeli resursa i bogatstva u susjednim zemljama EU-a i u svijetu;

67.    naglašava važnost i pravovremenost pregleda europske politike susjedstva; naglašava da bi revidirana europska politika susjedstva trebala ponuditi brz i primjeren odgovor na situaciju na terenu istovremeno dajući dugoročnu viziju razvoja odnosa sa susjednim zemljama i uzimajući u obzir asimetrije između strana; smatra da se mora izraditi novi okvir za odnose s državama i regijama obuhvaćenima europskom politikom susjedstva na temelju stroge sukladnosti s međunarodnim pravom i Poveljom Ujedinjenih naroda i na temelju nemiješanja u njihove unutarnje poslove i poštovanja njihove suverenosti, usmjeren na podržavanje razvoja susjednih regija i promicanje zapošljavanja i obrazovanja, a ne na sporazume o pridruživanju usmjerene isključivo na uspostavu područja slobodne trgovine koja štete ljudima u zemljama obuhvaćenima europskom politikom susjedstva i stvaraju korist samo za korporacijske interese na europskoj strani i za elite u državama obuhvaćenima europskom politikom susjedstva;

68.    odbija planove za ubrzanje donošenja odredbi za financiranje civilnih misija i planove za pojednostavljenje postupaka odlučivanja i provedbe, s obzirom na to da je isključivo civilna priroda takvih misija često upitna jer su granice između civilnog i vojnog aspekta sve nejasnije i preklapaju se, posebno u području reforme sektora sigurnosti (SSR) i misija osposobljavanja;

69.    naglašava nedostatak parlamentarnog nadzora i izražava rezerve u vezi s misijama ZSOP-a i na europskoj i na nacionalnoj razini; ističe da se demokratski deficit povećava konceptom „udruživanja i dijeljenja” i tzv. sveobuhvatnim pristupom, kao i bliskom suradnjom među EU-om, NATO-om i mehanizmom Atena, a upotrebom borbenih skupina EU-a taj se deficit očito povećava;

70.    odbija provedbu pilot projekta o istraživanju u okviru ZSOP-a koje zajedno provode Komisija i Europska obrambena agencija (EDA), kojim su obuhvaćeni između ostalog sustavi upravljanja zrakoplovima na daljinu (RPAS); snažno se protivi bilo kakvom financiranju iz fondova Obzor 2020. ili općenito proračuna EU-a za vojno, civilno-vojno ili sigurnosno istraživanje te posebno za razvoj sustava RPAS;

Jačanje građanskih prava

71.    poziva Komisiju da iznese obećani prijedlog međuinstitucijskog sporazuma o obveznom registru transparentnosti za sve institucije EU-a; ponovno potvrđuje potrebu za povećanjem predstavničke i participativne demokracije provođenjem članaka 9. do 12. Ugovora iz Lisabona;

72.    poziva Komisiju da iznese prijedlog revizije Europske građanske inicijative koji će se temeljiti na zaključcima iz predstojećeg provedbenog izvješća Europskog parlamenta;

73.    poziva Komisiju da istraži mehanizam socijalnog veta građana kojim se može spriječiti stupanje na snagu zakonodavstva koje bi naštetilo najsiromašnijima te povećalo nejednakosti ili smanjilo socijalna prava;

Drugi prioriteti politike

Ribarstvena politika

74.    poziva na decentraliziranu zajedničku ribarstvenu politiku (ZRP) kojom se promiče modernizacija i održivi razvoj u sektoru ribarstva, osiguravajući njegovu socijalno-ekonomsku opstojnost, održivost resursa, očuvanje i stvaranje radnih mjesta te poboljšanje životnih uvjeta radnika u sektoru ribarstva;

75.    poziva na donošenje mjera za poboljšanje cijene prilikom prve prodaje ribe i pristojnog dohotka radnika u sektoru ribarstva, uspostavu mehanizama potpora ili naknada za radnike u sektoru ribarstva pogođene gospodarskim i socijalnim posljedicama planova za oporavak, višegodišnjeg upravljanja i mjera za zaštitu ekosustava;

76.    poziva na donošenje mjera za osiguranje nacionalnog suvereniteta nad isključivim gospodarskim pojasom država članica i njihovim ribolovnim resursima, čime se omogućava upravljanje izbliza; smatra da liniju od 12 milja treba zadržati kao zonu isključivog pristupa za nacionalnu flotu svake države članice i predlaže razmatranje mogućnosti njezina proširenja na susjedna područja, u skladu s epikontinentalnim pojasevima;

77.    poziva na očuvanje bioraznolikosti morskog okoliša, jamčenjem povoljnih uvjeta za obnovu populacija riba; zagovara u tom pogledu provedbu odgovarajućih održivih praksi upravljanja koje bi mogle obuhvaćati stvaranje zona bez ribolova u područjima u kojima su riblji fondovi i bioraznolikost ugroženi, te koje bi bile usklađene s najnovijim znanstvenim spoznajama;

78.    ponovno potvrđuje potrebu da se u okviru ZRP-a prepoznaju posebna obilježja malog i obalnog ribolova te analizira u kojoj mjeri postojeći instrumenti odgovaraju potrebama sektora, uz njihovu odgovarajuću prilagodbu;

79.    poziva Europski fond za pomorstvo i ribarstvo na pružanje podrške malom ribolovu: rješavanje konkretnih problema u tom sektoru i pružanje podrške upravljanju izbliza, održivom ribarstvu i razvoju priobalnih zajednica;

80.    žali zbog toga što odobreni ZRP i zajednička organizacija tržišta ne idu ukorak sa stvarnim potrebama sektora ribarstva te poziva da se te dvije uredbe što prije revidiraju;

81.    kritizira učinak koji preambiciozni drastični rezovi ukupnog dopuštenog ulova (TAC) mogu imati na sektor, izvor zarade i ruralne zajednice te traži od Komisije da učini sve u svojoj moći kako bi spriječila da se to dogodi u budućnosti;

Poljoprivredne politike

82.    vjeruje da je poljoprivreda jedan od sektora koji može stvarati vrijednosti usprkos učincima krize; primjećuje, međutim, da postoji manjak poljoprivrednika, posebno mladih poljoprivrednika i poljoprivrednica; poziva EU da provede dublju analizu razloga koji se kriju iza te pojave u cilju provedbe konkretnih mjera za njezino suzbijanje; žali zbog toga što se tom pojavom ugrožava važna poljoprivredna i svjetska ruralna baština, dok istovremeno velika poljoprivredna poduzeća povećavaju svoju zaradu i nameću svoje modele globalnog prehrambenog sustava koji ima negativne učinke na okoliš; naglašava da u središtu europske poljoprivredne i prehrambene politike moraju biti poljoprivrednici, ne velika poduzeća, kako bi se zaista povećao rast i broj radnih mjesta u svim regijama EU-a; žali zbog toga što se sadašnjim politikama broj tradicionalnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava diljem Europe prorjeđuje te dolazi do smanjenja socijalne i gospodarske aktivnosti u ruralnim područjima;

83.    naglašava da EU treba raditi na pravednoj preraspodjeli prava uzgoja među proizvođačima EU-a te mora razviti javne instrumente kojima se ponuda i potražnja prilagođavaju da bi se održali prihodi poljoprivrednika i razina proizvodnje hrane s ciljem zaštite poljoprivrednika od kolebljivosti cijena; poziva stoga na srednjoročno provođenje revizije koja će biti stabilna i učinkovita u pronalasku održivih rješenja pitanjima koja se odnose na ZPP;

84.    naglašava da EU mora dati prednost zaštiti svojeg poljoprivrednog zemljišta i pristupa njemu, te da mora spriječiti otimanje zemlje koje je od ključne i globalne važnosti u zaštiti poljoprivrednika, tla i okoliša;

85.    naglašava, s ciljem dugoročne zaštite poljoprivrednog zemljišta, potrebu za djelotvornim sprečavanjem klimatskih promjena i strategijama za ublažavanje klimatskih promjena u Europi kako bi se smanjio ugljik u poljoprivrednom sektoru uz istovremenu zaštitu produktivnosti europskih poljoprivrednika;

86.    poziva EU da zabrani odobrenje, uzgoj i oglašavanje GMO-a te da se snažno obveže europskom sektoru organskog uzgoja, jedinom sektoru koji je rastao posljednjih desetljeća;

87.    traži od Komisije da povuče prijedloge o kloniranju te predstavi nove kojima bi se odražavalo stajalište Europskog parlamenta, uz omogućavanje primjene redovnog zakonodavnog postupka; protivi se odabiru postupka suglasnosti za direktivu o stavljanju hrane dobivene od kloniranih životinja na tržište jer bi time Parlamentu bilo uskraćeno pravo na izmjenu prijedloga;

88.    poziva Europsku uniju da zabrani sve oblike patentiranja sjemenja kako bi se poljoprivrednike zaštitilo od nepoštene konkurencije i nepotrebne birokracije te da zaštiti lokalne sorte/bioraznolikost te naše genetsko i kulturno naslijeđe;

89.    žali zbog trenutne neusklađenosti standarda dobrobiti životinja u sektoru europskog uzgoja stoke te moli Komisiju da osigura odgovarajuću provedbu postojećeg zakonodavstva u svim državama članicama, imajući na umu troškove usklađivanja za poljoprivrednike, posebno za male poljoprivrednike bez ekonomije razmjera; nadalje poziva Komisiju da poboljša pravila za dobrobit životinja u trenutačnom zakonodavstvu EU-a o organskom uzgoju te da ukloni iznimke tim pravilima, kao što su uzgoj neodgovarajućih vrsta, vezanje stoke i nepotrebno kastriranje;

90.    pozdravlja nedavnu inicijativu Nizozemske, Njemačke i Danske da se ograniči maksimalno vrijeme prijevoza živih životinja na osam sati; poziva Komisiju da hitno revidira Uredbu Vijeća (EZ) br. 1/2005 od 22. prosinca 2004. o zaštiti životinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka te da tako skrati maksimalno vrijeme prijevoza živih životinja;

91.    poziva Komisiju da objavi svoje izvješće naslovljeno „Stvaranje održivog europskog prehrambenog sustava” koje su već odobrila tri bivša povjerenika Komisije, te da predloži akcijski plan kojim bi se uzeli u obzir zaključci izvješća; zagovara u tom pogledu prijelaz s intenzivnog uzgoja stoke na pravedan, održiv oblik proizvodnje proteina koji se temelji na biljkama u poljoprivredi EU-u te da Komisija podupre i promiče lokalna tržišta te potrošnju lokalnih, sezonskih i organskih proizvoda; nadalje zahtijeva revidiranje i stimuliranje ekološkog sektora hortikulture u državama članicama kako bi se osigurao minimalan broj kilometara od mjesta proizvodnje hrane do potrošača za hranjive namirnice;

92.    traži da se započne rasprava o izradi nove poljoprivredne i prehrambene politike EU-a koja bi odgovarala interesima cijelog društva; u tom kontekstu traži da se pokrene savjetovanje s javnošću o prehrambenoj neovisnosti i odgovornoj potrošnji;

93.    snažno kritizira to što i dalje postoje izvozne subvencije u poljoprivredi bilo koje vrste; poziva da se odmah ukinu;

Razvojna politika

94.    potiče Komisiju da izradi sveobuhvatnu strategiju i akcijski plan sa čvrstim preporukama za suzbijanje nezakonitog protoka kapitala, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, te da poboljša poreznu suradnja i financijsku transparentnost kako bi se multinacionalna poduzeća spriječila u prekograničnom izbjegavanju plaćanja i utaji poreza te kako bi se potaknula mobilizacija domaćih resursa kao predvidljivih izvora financiranja razvoja u zemljama u razvoju;

95.    poziva Komisiju da, pod pokroviteljstvom UN-a, podupre, u vidu komunikacije kojom će se utvrditi temelj zajedničkog djelovanja EU-a, trajni proces razvoja pravno obvezujućeg instrumenta za transnacionalne korporacije te da uvede djelotvorne pravne lijekove za žrtve u slučajevima kada domaći sudovi očito nisu u stanju uspješno progoniti te korporacije;

96.    poziva Komisiju, između ostalog u suradnji s tijelom UN Women (Žene UN-a), da u svim svojim prijedlozima stavi snažan naglasak na jednakost muškaraca i žena te osnaženje žena jer je jednakost između muškaraca i žena bitna sastavnica procesa smanjenja siromaštva i promicanja održivog razvoja;

97.    poziva na to da područja politike koja utječu na razvoj, uključujući trgovinu, migraciju, energetiku, okoliš i klimatske promjene, poljoprivrednu i ribarstvenu politiku, odgovore na načelo dosljednosti u razvojnoj politici te budu usklađena s razvojnim ciljevima;

98.    naglašava da je službena razvojna pomoć i dalje glavni instrument za financiranje razvoja; potiče EU i njegove države članice da bez odgode ponovno ulože napore u ostvarivanje cilja od 0,7 % BND-a za službenu razvojnu pomoć predstavljanjem višegodišnjih proračunskih rasporeda za povećanje tih iznosa do 2020. i utvrđivanjem jasnog roka za ispunjavanje svojih obveza u pogledu razvojne učinkovitosti, uključujući obvezu nevezane pomoći uz istovremeno stimuliranje odgovornosti partnerske zemlje, usklađivanja s razvojnim strategijama partnerske zemlje, uzajamne odgovornosti i usklađivanja među donatorima smanjenjem fragmentacije pomoći boljom koordinacijom različitih mehanizama pomoći i donatora;

99.    poziva na zauzimanje pristupa održivosti duga koji se temelji na ljudskim potrebama, obvezujućim nizom standarda za utvrđivanje odgovornog davanja i uzimanja zajmova, revizije dugova i mehanizma za pravedno restrukturiranje duga, čime bi se trebala procijeniti zakonitost i održivost opterećenja dugom zemalja i moguće poništavanje neodrživog i nepravednog duga; poziva EU da se konstruktivno uključi u pregovore UN-a koji vode do multilateralnog pravnog okvira za restrukturiranje državnog duga u cilju smanjenja tereta duga; također potiče EU da se založi za provedbu načela UNCTAD-a o odgovornim transakcijama vezanima za državni dug i za korisnike i davatelje zajmova;

100.  ponavlja da se isplate iz IRS-a i ERF-a ne mogu upotrebljavati za vojne i sigurnosne programe, političku suradnju i reformu vojske; naglašava da sve humanitarne akcije mogu biti isključivo civilne;

Prava žena i ravnopravnost spolova

101.  poziva Komisiju i Vijeće da iznesu prijedlog sveobuhvatne strategije EU-a o nasilju nad ženama, uključujući zakonodavstvo o minimalnim standardima protiv nasilja nad ženama; smatra da ne bi trebao postojati poseban akcijski plan za, na primjer, genitalno sakaćenje žena, obiteljsko nasilje ili seksualno nasilje, već da bi se svi različiti oblici nasilja nad ženama trebali obuhvatiti jednom glavnom i djelotvornom strategijom koja se temelji na jednakosti spolova, u cilju pristupanja EU-a Istambulskoj konvenciji potpisanoj 2011. za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja; u tom kontekstu poziva Komisiju da godinu 2016. proglasi Europskom godinom zaustavljanja nasilja nad ženama te da dodijeli znatna sredstva za podizanje svijesti i potporu mjerama na svim razinama, s posebnom potporom nevladinim udrugama za zaštitu prava žena; poziva Komisiju da donese i provede strategiju EU-a za jednakost između žena i muškaraca za razdoblje 2015. – 2020.;

102.  žali zbog namjere Komisije da povuče direktivu o rodiljnom dopustu u postupku REFIT; poziva na donošenje zakonodavne inicijative da se revidira Direktiva Vijeća 92/85/EEZ, kojom se nudi ista razina zaštite koja je odobrena u rezoluciji Parlamenta iz 2008., kao trenutne mjere poboljšanja zdravlja i sigurnosti trudnih radnica ili radnica koje su nedavno rodile ili doje; poziva na ostvarenje napretka u odredbama o roditeljskom dopustu na razini EU-a, uključujući posebne odredbe za rodiljni dopust za očeve;

103.  potiče Komisiju da obavi reviziju svojih programa razvojne pomoći kako bi zajamčila da financiranje EU-a ne podliježe ograničenjima koja su nametnuli drugi partnerski donatori u pogledu nužnog liječenja, uključujući pristup sigurnim pobačajima za žene i djevojčice koje su žrtve silovanja u oružanim sukobima, u skladu sa zajedničkim člankom 3. Ženevskih konvencija kojima se jamči sva liječnička skrb potrebna ozlijeđenim i bolesnim osobama; također poziva Komisiju da zajamči i uvrsti univerzalni pristup spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima u sva povezana politička područja u EU-u i šire;

104.  poziva Komisiju da pitanje jednakosti spolova i prava žena bude u središtu njezinih razvojnih politika; uvjeren je da su jednakost spolova i osnaživanje žena i djevojčica nužni za postizanje međunarodnih razvojnih ciljeva; poziva na donošenje feminističkih, antimilitarističkih razvojnih politika EU-a usmjerenih na mir;

_____________________

105.  poziva Komisiju da revidira svoj program rada u skladu s rezolucijom Parlamenta, uključujući stajališta Parlamenta o pojedinim sektorima navedena u drugom dijelu ove rezolucije;

106.  nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.