Prijedlog rezolucije - B8-0839/2015Prijedlog rezolucije
B8-0839/2015

PRIJEDLOG REZOLUCIJE o ulozi EU-a u bliskoistočnom mirovnom procesu

7.9.2015 - (2015/2685(RSP))

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika

Tamás Meszerics, Margrete Auken, Bodil Valero, Molly Scott Cato, Alyn Smith, Igor Šoltes, Bart Staes, Pascal Durand, Karima Delli, Klaus Buchner, Judith Sargentini, Ernest Maragall, Jordi Sebastià u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Fabio Massimo Castaldo, Ignazio Corrao, Eleonora Evi, Laura Ferrara, Laura Agea, Tiziana Beghin, Daniela Aiuto, Piernicola Pedicini, Dario Tamburrano, Rosa D’Amato u vlastito ime

Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0836/2015

Postupak : 2015/2685(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B8-0839/2015
Podneseni tekstovi :
B8-0839/2015
Rasprave :
Doneseni tekstovi :

B8‑0839/2015

Rezolucija Europskog parlamenta   o ulozi EU-a u bliskoistočnom mirovnom procesu

(2015/2685(RSP))

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o sukobu između Palestine i Izraela,

–       uzimajući u obzir zaključke Vijeća EU-a za vanjske poslove od 20. srpnja 2015. o Bliskom istoku,

–       uzimajući u obzir smjernice EU-a o međunarodnom humanitarnom pravu,

–       uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini o stanju u Izraelu i Palestini,

–       uzimajući u obzir odluku švedske vlade o priznavanju države Palestine od 30. listopada 2014.,

–       uzimajući u obzir da je Vatikan priznao Palestinu u lipnju 2015,

–       uzimajući u obzir pismo koje je 16 ministara vanjskih poslova EU-a 13. travnja 2015. poslalo Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku/potpredsjednici Komisije i kojim pozivaju na uvođenje smjernica o ispravnom označavanju proizvoda iz ilegalnih izraelskih naselja,

–       uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o sukobu između Palestine i Izraela,

–       uzimajući u obzir konvencije UN-a o ljudskim pravima kojih su Izrael i Palestina države potpisnice,

–       uzimajući u obzir glasanje Opće skupštine UN-a od 29. studenog 2012. o priznavanju Palestine kao države promatračice bez članstva u UN-u,

–       uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava o jamčenju odgovornosti i pravednosti u svim slučajevima kršenja međunarodnog prava na okupiranom palestinskom području uključujući i istočni Jeruzalem usvojenu 3. srpnja 2015. uz jednoglasnu potporu EU-a,

–       uzimajući u obzir arapsku mirovnu inicijativu koju je Vijeće Lige arapskih država usvojilo u ožujku 2002.,

–       uzimajući u obzir studiju Europskog Parlamenta naslovljenu „Okupacija/pripajanje teritorija: poštovanje međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava te usklađena politika EU-a” od 25. lipnja 2015.,

–       uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.     budući da su pregovori o sveobuhvatnom rješenju sukoba između Izraela i Palestine koje je vodio SAD prekinuti u travnju 2014. i da nema izgleda za njihovo kratkoročno ili srednjoročno ponovno istinsko pokretanje u okviru aktualnih parametara takozvanog bliskoistočnog mirovnog procesa;

B.     budući da su prvi zakonodavni koraci izraelske koalicijske vlade koja dužnost obavlja od svibnja 2015. potvrdili njezino nacionalističko, pro-naseljeničko i krajnje desničarsko ideološko usmjerenje, na što ukazuje usvajanje zakona o prisilnom hranjenju, uvođenje strožih kazni za bacače kamenja i prijedlog proširenja područja primjene smrtne kazne; budući da se sastavljaju nacrti zakona kojima bi se ograničile ovlasti Vrhovnog suda i suzio javni prostor za aktere civilnog društva; budući da je izraelska vlada najavila izgradnju stotina novih naselja u Istočnom Jeruzalemu i na Zapadnoj obali te je nastavila s gradnjom zida razdvajanja, unatoč tome što je 2004. Međunarodni sud pravde tu gradnju proglasio nezakonitom;

C.     budući da se palestinsko stanovništvo na Zapadnoj obali, posebice u području C i u istočnom Jeruzalemu, suočava s očitim kršenjem svojih prava, uključujući nasilje doseljenika, preusmjeravanje vode, ozbiljno ograničenje slobode kretanja, uništavanje domova i prisilno iseljavanje; budući da je u izraelskim zatvorima pritvoreno 5 700 Palestinaca, uključujući 160 djece, 26 žena i 400 administrativnih pritvorenika; budući da se prisilnim premještanjem stanovnika s okupiranog područja teško krši međunarodno humanitarno pravo; budući da se politika planiranja koristi kao sredstvo za deložaciju Palestinaca i širenje predstraža u naseljima; budući da se vojne vježbe upotrebljavaju u cilju prisilnog preseljenja stotina Palestinaca, većinom u dolini Jordana; budući da su prema podacima UN-a izraelski doseljenici izveli najmanje 120 napada na Palestince u Istočnom Jeruzalemu i na Zapadnoj obali od početka 2015.; budući da su prema podacima izraelskog NVO-a B'Tselema izraelske snage sigurnosti usmrtile najmanje 13 Palestinaca, a Palestinci su ubili tri izraelska civila na okupiranom palestinskom području u prvoj polovici 2015.;

D.     budući da su prema iskazu Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova u kolovozu 2015. uništena 142 objekta u vlasništvu Palestinaca u području C i u istočnom Jeruzalemu, uključujući i 16 objekata koje su financirali donatori; budući da je zbog tih uništenja raseljena 201 osoba, uključujući 121 dijete, te da su ona utjecala na 426 osoba, uključujući 233 djece; budući da se radi o najvećem uništenju zabilježenom na tom području od 2013.;

E.     budući da godinu dana nakon izraelske vojne operacije „Zaštitni rub” (Protective Edge) protiv Gaze, u kojoj je poginulo preko 2100 Palestinaca i 66 Izraelaca (uključujući 1462 palestinska civila i 5 izraelskih civila) strane nisu ispunile svoju dužnost da provedu istinsku istragu o navodima o kršenju prava te pokrenu kazneni progon odgovornih osoba; budući da je istražno povjerenstvo UN-a za tu operaciju u lipnju 2015. zaključilo da su i Izrael i Hamas počinili ratne zločine i da je počinjena dotad nezabilježena devastacija na tom području; budući da je Izrael odbio suradnju s tim istražnim povjerenstvom te da mu nije dozvolio pristup Gazi;

F.     budući da prekid vatre dogovoren 26. kolovoza 2014. još nije proveden, osobito kada je riječ o ukidanju blokade; budući da nijedan od 19 000 potpuno uništenih domova dosada nije obnovljen zbog strogih ograničenja za unošenje građevnih materijala; budući da je 100 000 osoba još uvijek raseljeno; budući da 95% vode nije sigurno za piće; budući da nastavak izolacije Gaze ima razarajući učinak na 1.8 milijuna osoba koje tamo žive; budući da, prema izjavi Međunarodnog odbora Crvenog križa, izolacija Gaze predstavlja „kolektivnu kaznu nametnutu uz očito kršenje obveza Izraela prema međunarodnom humanitarnom pravu”; budući da je u izvješću Konferencije UN-a o trgovini i razvoju (UNCTAD) od 1. rujna 2015. zaključeno da je blokada dovela do oštrog preokreta u razvoju Gaze te da bi Gaza do 2020. mogla postati nepodesnom za život;

G.     budući da su od prekida vatre iz kolovoza 2015. u nekoliko navrata iz Gaze ispaljivane rakete; budući da su salafističke organizacije ili drugi pokreti koji se protive vladajućem Hamasu preuzeli odgovornost za te napade; budući da nema zabilježenih izraelskih žrtava tih napada;

H.     budući da je palestinska jedinstvena vlada koju podržavaju Hamas i Fatah osnovana u travnju 2014., prihvaćajući načela Bliskoistočnog kvarteta o nenasilju i poštujući prošle sporazume i priznanje Izraela te da je imala podršku SAD-a i EU-a; budući da unatoč tome napori poduzeti u cilju palestinskog pomirenja nisu doveli do vidljivog napretka; budući da vlada nije bila u mogućnosti provoditi svoje ovlasti na pojasu Gaze; budući da je palestinsko vodstvo i dalje upleteno u unutarnje sukobe za vlast te je u posljednjem slučaju predsjednik Palestinske samouprave, Mahmoud Abbas, izašao iz izvršnog odbora Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) i pozvao na hitni sastanak palestinskog Nacionalnog vijeća; budući da je Palestinska samouprava suočena sa sve više optužnica za politička namještanja, autoritarnost, uhićivanje protivnika, korupciju i zloupotrebu javnih sredstava;

I.      budući da je predsjednik Mahmoud Abbas izjavio da uz pomoć UN-a namjerava odrediti raspored okončanja izraelske okupacije palestinskog područja u roku od tri godine; budući da je Arapska liga podržala taj plan djelovanja i pozvala na održavanje međunarodne konferencije u cilju postizanja konačnog dogovora na temelju arapske mirovne inicijative; budući da se u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda ulažu usporedni napori, pod vodstvom Francuske;

J.      budući da je od potpisivanja Deklaracije o načelima u Oslu 1993. donatorska zajednica uložila više od 23 milijarde eura potpore za mir i razvoj na okupiranom palestinskom području (OPT); budući da su stope neravnopravnosti, nezaposlenosti i siromaštva u tom istom razdoblju u stalnom porastu;

K.     budući da je u ocjeni suradnje EU-a s okupiranim palestinskim područjem i podrške palestinskom narodu, koja je provedena u svibnju 2014. u ime Komisije, zaključeno da aktualni model suradnje, u pomanjkanju usporednog političkog pravca EU-a, nije više u stanju svladati prepreke koje predstavljaju izraelska okupacija i politike naseljavanja te politička podjela Zapadne obale i Gaze;

L.     budući da je u skladu s međunarodnim pravom dužnost svake treće strane, uključujući države članice, da ne prizna ilegalna naselja te da im ne pruža potporu ili pomoć, kao i da im se učinkovito suprotstavlja;

M.    budući da se bivša potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku obvezala da će do srpnja 2013. objaviti smjernice na razini EU-a o ispravnom označavanju uvezenih proizvoda koji potječu s područja izvan granica Izraela od 1967.; budući da je u pismu iz travnja 2015. velika većina država članica EU-a izrazila ogorčenje zbog opetovanog odgađanja objave takvih smjernica od strane potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te ju je potakla na djelovanje; budući da su tri države članice – Ujedinjena kraljevina, Danska i Belgija – objavile svoje dobrovoljne nacionalne smjernice;

1.      potiče EU da odbaci iluzije o u praksi nepostojećem „bliskoistočnom mirovnom procesu” koji se u trenutačnom obliku pokazao skupim i neuspješnim; poziva na nov pristup EU-a koji bi istinski bio u službi mira i sigurnosti kako palestinskog, tako i izraelskog naroda;

2.      poziva EU da se prestane skrivati iza vodstva SAD-a, koji je pokazao da nema dovoljno odlučnosti da bi omogućio vjerodostojan proces pregovora utemeljen u ravnopravnosti strana i poštovanju međunarodnog prava;

3.      poziva EU da ispuni svoje obveze utjecajnoga aktera i da poduzme jasnu i opsežnu mirovnu inicijativu u toj regiji, naročito na temelju arapske mirovne inicijative; u tom pogledu prima na znanje planove za uspostavljanje Međunarodne skupine potpore, kako je 20. srpnja 2015. najavilo Vijeće za vanjske poslove EU-a; naglašava da bi svaka inicijativa koju bi podržao trebala biti utemeljena u parametrima iznesenim u zaključcima Vijeća od srpnja 2014. i u nedvosmislenoj obvezi strana da poštuju međunarodno pravo te da se upuste u pregovore bez preduvjeta i u dobroj vjeri;

4.      ponovno ističe da su nenasilna sredstva jedini put za ostvarivanje mira između Izraelaca i Palestinaca dogovorom o konačnom statusu sporazuma kojim će se okončati sva međusobna potraživanja; osuđuje sve nasilne činove kojima se civili napadaju ili dovode u opasnost na obje strane; ponovno naglašava svoju snažnu predanost sigurnosti Izraela; i dalje podržava politiku nenasilnog otpora palestinskog civilnog društva i palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa;

5.      strogo osuđuje stalno širenje izraelskih naselja čime se krši međunarodno humanitarno pravo, potpiruje ljutnja Palestinaca i ugrožavaju održivost dvodržavnog rješenja i izgledi za njegovo postizanje; poziva izraelske vlasti da bez odlaganja zaustave i promijene svoju politiku naseljavanja;

6.      izražava duboku zabrinutost zbog izraelskog iskorištavanja palestinskih prirodnih resursa te raširenosti prisilnog raseljavanja, posebice u području C, kojima se teško krši međunarodno pravo; posebno žali zbog nedavnih presuda izraelskog suda kojima se odobrava rušenje i prisilno raseljavanje beduinskih zajednica na Zapadnoj obali radi izgradnje židovskih naselja; poziva izraelske vlasti da u potpunosti poštuju prava Beduina te da hitno povuku naloge za rušenje i deložaciju za sela u kojima žive zajednice Susya i Abu Nwar;

7.      izražava duboku užasnutost rastućom pojavom nekontroliranog nasilja doseljenika, uključujući nedavno ubojstvo osamnaestomjesečnog palestinskog djeteta podmetanjem požara u palestinskom selu Doumi 28. srpnja 2015.; pozdravlja raširenu osudu tog zločina od strane izraelskog vodstva, iako većinom nisu priznali endemsku narav nasilja doseljenika omogućenog ozračjem nekažnjavanja i poticanja koje je prisutno desetljećima;

8.      smatra da su sastav izraelske koalicijske vlade i njezin program, uključujući pojačano širenje naseljavanja, nastavljeno nekažnjavanje prijestupa na okupiranom teritoriju i prisilno raseljavanje Palestinaca velika prepreka za dvodržavno rješenje te naglašava potrebu da EU poduzme hitne korake kako bi zaštitio održivost tog rješenja; poziva EU da se usprotivi nepostojanju volje i inicijative aktualne izraelske vlade za dogovor o okončavanju konflikta;

9.      poziva institucije i države članice EU-a da ispune svoju zakonsku obvezu nepriznavanja i primijene učinkovitu i sveobuhvatnu politiku diferencijacije između Izraela i ilegalnih naselja, utemeljenu u strogom poštovanju međunarodnog prava i načela EU-a;

10.    uvjeren je da je takva politika diferencijacije nužna za stvaranje pozitivne dinamike istinskih mirovnih pregovora; smatra da bi takav pristup doprinio promjeni strukture inicijativa kojima se podupire izraelska politika naseljavanja i osporio procjenu izraelske javnosti i političke elite o troškovima i koristi vezanim uz okupaciju;

11.    potiče EU da kao dio te diferencijacijske politike poduzme sljedeće mjere:

a.   da kao odgovor na aktivnosti naseljavanja ojača svoju javnu diplomaciju i izraelskoj javnosti jasno iznese da takva politika potječe iz intenziteta, opsega i dubine veza Izraela i EU-a te da je utemeljena u pravnom imperativu;

b.   da strogo isključi primjenu sporazuma između EU-a i Izraela na okupirani teritorij Palestine;

c.   da donese smjernice EU-a o označavanju proizvoda iz ilegalnih naselja kojima bi se trebao obuhvatiti cijeli lanac hrane;

d.   da u vezi sa slobodnom trgovinom uspostavi snažan mehanizam za praćenje i usklađivanje kako bi se spriječilo da izraelska roba koja sadrži neprerađeni materijal iz naselja dobije preferencijalne trgovinske carine u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Izraela;

e.   da se povede za primjerom brze i učinkovite zabrane proizvoda iz Krima u EU-u i isključi proizvode izraelskih naselja iz unutarnjeg tržišta EU-a;

f.    da provede evidenciju europskih tvrtki čije su djelatnosti povezane s ilegalnim naseljima;

g.   da savjetuje građanima i tvrtkama diljem EU-a da se ne upuštaju u gospodarsku suradnju s tvrtkama čije djelatnosti doprinose nastajanju ili održavanju ilegalnih naselja i drugim kršenjima međunarodnog prava na okupiranom palestinskom području te da potakne okončavanje postojećih poslovnih veza u skladu s vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima;

h.   da poduzme konkretne mjere protiv doseljenika, uključujući usvajanje politike zabrane kontakta i zabranu izdavanja viza za osobe uključene u nasilne činove;

i.    da sastavi smjernice za financijsku suradnju europskih i izraelskih tijela kojima će se zajamčiti da investicijski fondovi i banke EU-a ne podupiru tvrtke ili fondove koji djeluju u ilegalnim naseljima;

j.    da ne prihvaća pravne dokumente izdane u izraelskim naseljima, poput vlasničkih isprava i diploma;

k.   da zaduži Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da provedu sustavno ocjenjivanje interakcije EU-a i njegovih država članica s Izraelom i da zajamče dosljednu primjenu politike diferencijacije;

l.    da preispita odnose EU-a i Izraela s obzirom na članak 2. Sporazuma o pridruživanju;

12.    poziva sve države članice da bezuvjetno priznaju palestinsku državu u okviru granica iz 1967. godine; čvrsto vjeruje da će priznavanje države Palestine diljem Europe unaprijediti izglede za mir i potaknuti napore, među ostalim i izraelskog civilnog društva, u cilju osiguravanja dvodržavnog rješenja;

13.    izražava duboku zabrinutost zbog porasta uništavanja, oduzimanja i zapljene humanitarne pomoći i opreme u području C te poziva Komisiju da izvijesti Parlament o svojim naporima da od izraelskih vlasti zatraži naknadu i jamstvo o neponavljanju te da nastavi ulagati u područje C i pružati humanitarnu i razvojnu pomoć EU-a na tom području; u tom pogledu prima na znanje inicijativu EU-a da započne strukturirani dijalog s Izraelom na temu situacije na Zapadnoj obali, no žali zbog toga što on ne uključuje pitanje naseljavanja; ponavlja da su zahtjevi za naknadu zbog uništavanja infrastrukture koju je financirao EU legitimni i da ne bi trebali ovisiti o rezultatima strukturiranog dijaloga;

14.    poziva Komisiju da objavi popis projekata koje je financirao EU, a kojima su naštetile izraelske vojne snage tijekom sukoba u Gazi iz 2014. te traži od Europske službe za vanjsko djelovanje da obavijesti Parlament o koracima koji su dosada poduzeti u cilju dobivanja financijske naknade od izraelskih vlasti; posebno zahtijeva pojedinosti o postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda u sjevernoj Gazi koja su sufinancirana iz proračuna EU-a te Francuske, Belgije i Švedske, a koja su teško oštećena tijekom sukoba;

15.    poziva Europsku komisiju da suštinski izmijeni paradigmu pomoći Palestincima kako bi zajamčila da pomoć EU-a bude u potpunosti u skladu s političkom dimenzijom okupacije i da djelotvorno podupre samoodređenje Palestine umjesto da subvencionira izraelsku okupaciju i potiče palestinsku ovisnost o donatorima; u tom pogledu naglašava presudnu važnost podržavanja prava Palestinaca na pristup vlastitim prirodnim izvorima, posebno vodi; potiče EU da pojača svoju podršku palestinskom civilnom društvu, među ostalim i u područjima odgovornosti vlade i borbe protiv korupcije;

16.    poziva sve strane na učinkovito provođenje uvjeta dogovorenih sporazumom o prekidu vatre iz kolovoza 2014.; konkretno, poziva izraelske vlasti da smjesta, bezuvjetno i u potpunosti prekinu ilegalnu blokadu pojasa Gaze; poziva EU da poduzme konkretne korake u cilju vršenja pritiska na Izrael da prekine blokadu, posebno određivanjem rokova; žali zbog nastavka izraelskih ograničenja unošenja građevinskog materijala u Gazu; poziva izraelsku vladu da prestane s proizvoljnim i netransparentnim obilježavanjem materijala kao robe s „dvostrukom namjenom” te da popis robe s dvostrukom namjenom uskladi s međunarodnim standardima, točnije, da s tog popisa odstrani drvo, agregate, čelične šipke i cement;

17.    osuđuje nedavnu raketnu paljbu vojnih skupina iz pojasa Gaze jer takve radnje povećavaju opasnost od nove spirale nasilja; urgira da se sve strane obvežu na nenasilje;

18.    pozdravlja jednoglasnu podršku država članica EU-a Rezoluciji Vijeća UN-a za ljudska prava od 3. srpnja pod naslovom „Jamčenje odgovornosti i pravednosti u svim slučajevima kršenja međunarodnog prava na okupiranom palestinskom području uključujući i istočni Jeruzalem” te poziva EU da zajamči potpunu provedbu preporuka iz izvješća neovisnog istražnog povjerenstva UN-a, uključujući njegove preporuke o pružanju aktivne podrške radu Međunarodnog kaznenog suda u pogledu okupiranog palestinskog područja;

19.    ponovno pozdravlja činjenicu da je Palestina ratificirala Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda; žali zbog toga što je potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku odbila priznati taj važan korak k preuzimanju odgovornosti za eventualna buduća kršenja prava od strane svih sudionika; smatra da je takvim ponašanjem vidljivo narušena vjerodostojnost politike EU-a o ljudskim pravima i njezinih izjava o odgovornosti i međunarodnoj pravdi;

20.    izražava zabrinutost zbog navoda prema kojima je ozračje za NVO-e koji se bave ljudskim pravima u Izraelu sve nepovoljnije, a sadašnja vlada sve češće pokušava ugušiti kritičku i nezavisnu umjetnost, uključujući usvajanjem nacrta zakona u cilju strogog ograničenja rada NVO-a; poziva diplomatske misije EU-a da pokrenu dijalog s izraelskim vlastima o tom hitnom pitanju te da nastave podržavati aktere u području ljudskih prava u toj zemlji;

21.    prima na znanje napore palestinskih državljana Izraela da stvore Zajedničku listu i zajamče značajan rezultat na posljednjim parlamentarnim izborima; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje i Europsku komisiju da znatno pojačaju potporu i angažman prema manjinama u Izraelu te da podupru njihove napore da ostvare bolje političko, gospodarsko i socijalno sudjelovanje;

22.    žali zbog palestinske trajne nesložnosti i poziva sve palestinske snage da nastave raditi na pomirenju, posebice održavanjem predsjedničkih i parlamentarnih izbora, koje je već odavno trebalo provesti; osuđuje pokušaje narušavanja ovog potencijalno povijesnog procesa i poziva izraelske vlasti da oslobode svih 12 članova Palestinskog zakonodavnog vijeća koji su trenutno u pritvoru, kao i ostale palestinske političke zatvorenike te osobe koje su u administrativnom pritvoru bez optužnice; poziva EU da poduzme konkretne mjere u cilju promicanja pomirenja i pružanja podrške palestinskoj jedinstvenoj vladi;

23.    donosi odluku o sastavljanju izvješća o trgovini oružjem i drugom sigurnosnom opremom između država članica i Izraela/Palestine te o usklađenosti takve trgovine sa zajedničkim stajalištem EU-a; poziva na sveobuhvatni embargo UN-a na oružje svim stranama u regiji kako bi se spriječila daljnja kršenja međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava; inzistira na tome da se sredstva okvirnog programa EU-a za istraživanja ne koriste za podržavanje izraelskih tvrtki čiji je cilj proizvodnja bespilotnih letjelica;

24.    smatra da je imenovanje Tonyja Blaira posebnim izaslanikom za bliskoistočni kvartet bila nesretna odluka te izražava olakšanje što mu je mandat okončan; u širem smislu vjeruje da bi EU bio na dobitku kada bi birao izaslanike s dokazivim znanjem o regiji, političkom moći i savršenim etičkim kvalifikacijama;

25.    podsjeća na svoju odluku o pokretanju inicijative „Parlamentarci za mir” čiji je cilj okupiti europske, izraelske i palestinske parlamentarce radi postizanja napretka u mirovnom programu i pružanja podrške diplomatskim naporima EU-a;

26.    izražava ogorčenje zbog činjenice da izraelske vlasti i dalje neopravdano ometaju pokušaje posjeta službenih tijela Europskog parlamenta Gazi; upozorava na to da će, u slučaju da se situacija ne popravi do 1. studenog 2015., biti poduzete odgovarajuće mjere;

27.    odlučuje poslati ad hoc izaslanstvo u Gazu/Palestinu i Izrael kako bi se ocijenili situacija na terenu u pogledu uništenja projekata koje je financirao EU u području C i u Gazi i mogućnosti za održivo rješenje sukoba;

28.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, kvartetu, vladi Izraela, izraelskom parlamentu Knessetu, predsjedniku Palestinske samouprave, Palestinskom zakonodavnom vijeću i tijelima Europsko-mediteranske parlamentarne skupštine.