Postupak : 2015/2833(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0842/2015

Podneseni tekstovi :

B8-0842/2015

Rasprave :

Glasovanja :

PV 10/09/2015 - 8.4
CRE 10/09/2015 - 8.4
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2015)0317

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 158kWORD 99k
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0832/2015
7.9.2015
PE565.810v01-00
 
B8-0842/2015

podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o migracijama i situaciji s izbjeglicama (2015/2833(RSP))


Richard Howitt, Birgit Sippel, Claude Moraes, Sylvie Guillaume, Vincent Peillon, Josef Weidenholzer, Juan Fernando López Aguilar, Miriam Dalli, Patrizia Toia, Silvia Costa, Marlene Mizzi, Luigi Morgano, Kashetu Kyenge, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Tonino Picula, Miltiadis Kyrkos, Elly Schlein, Flavio Zanonato, Daniele Viotti, Evelyne Gebhardt, José Blanco López, Eric Andrieu, Tanja Fajon, Marju Lauristin, Mercedes Bresso, Enrico Gasbarra, Udo Bullmann, Ana Gomes, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Afzal Khan, Simona Bonafè, Nikos Androulakis, Brando Benifei, Maria Arena, Pedro Silva Pereira, Pervenche Berès, Derek Vaughan, Andi Cristea, Maria Noichl, Liliana Rodrigues, Jonás Fernández, Hugues Bayet, Péter Niedermüller, Roberto Gualtieri, Sergio Gutiérrez Prieto, Demetris Papadakis, Pier Antonio Panzeri, István Ujhelyi, Michela Giuffrida, Tibor Szanyi, Isabelle Thomas, Elena Valenciano, Iris Hoffmann, Momchil Nekov, Kati Piri, Doru-Claudian Frunzulică, Claudia Tapardel, Theresa Griffin, Viorica Dăncilă, Elena Gentile, Matthias Groote, Goffredo Maria Bettini, Isabella De Monte, Gabriele Preuß, Susanne Melior, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Massimo Paolucci, Andrea Cozzolino, Renata Briano, Jutta Steinruck, Nicola Danti, Ricardo Serrão Santos, Caterina Chinnici, Jo Leinen, Lucy Anderson, Miapetra Kumpula-Natri, Arne Lietz, Damiano Zoffoli, Victor Negrescu, Nicola Caputo, Liisa Jaakonsaari, Knut Fleckenstein, Marita Ulvskog, Olle Ludvigsson, Anna Hedh, Jytte Guteland, Iliana Iotova, Javi López, Martina Werner, Neena Gill, Carlos Zorrinhou ime Kluba zastupnika S&D-a

Rezolucija Europskog parlamenta   o migracijama i situaciji s izbjeglicama (2015/2833(RSP))  
B8‑0842/2015

Europski parlament,

–       uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–       uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,

–       uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,

–       uzimajući u obzir Ženevsku konvenciju iz 1951. i njezin dopunski protokol,

–       uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima iz 1950.,

–       uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 12. prosinca 2014. o migracijama u razvojnoj suradnji EU-a i od 26. svibnja 2015. o novom globalnom partnerstvu za iskorjenjivanje siromaštva i održivi razvoj nakon 2015.,

–       uzimajući u obzir Inicijativu za migracijski put između EU-a i Roga Afrike, tj. Kartumski proces, koju su 28. studenog 2014. usvojile Afrička unija i države članice i institucije EU-a,

–       uzimajući u obzir Europski migracijski program Komisije od 13. svibnja 2015.,

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. travnja 2015. o nedavnim tragedijama u Sredozemnom moru i migracijskoj politici i politici azila u EU-u(1);

–       uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 23. travnja 2015.,

–       uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2014.(2) o situaciji na Sredozemlju i potrebi za cjelovitim pristupom EU-a migraciji,

–       uzimajući u obzir govor koji je predsjednik Europskog parlamenta održao prilikom posjeta Lampedusi 2. i 3. listopada 2014. povodom obilježavanja godišnjice tragedije koja se dogodila 3. listopada 2013.,

–       uzimajući u obzir izvješća svog Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove o posjetima njegovih izaslanstava Lampedusi u studenom 2011., Jordanu u veljači 2013. u cilju procjene položaja izbjeglica iz Sirije te Bugarskoj u siječnju 2014. u cilju procjene položaja tražitelja azila i izbjeglica, posebice iz Sirije,

–       uzimajući u obzir rasprave na svojoj plenarnoj sjednici 9. listopada 2013. o migracijskim politikama EU-a na Sredozemlju, s posebnim naglaskom na tragičnim događajima kod Lampeduse,

–       uzimajući u obzir rasprave koje su od početka aktualnog parlamentarnog saziva održane u Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, a osobito one od 22. srpnja 2014. o provedbi Komunikacije o radu Radne skupine za Sredozemlje, od 4. rujna 2014. o aktivnostima Frontexa u Sredozemlju i o Radnoj skupini za Sredozemlje te od 24. rujna 2014. o Petom godišnjem izvješću Komisije o imigraciji i azilu (2013.) (COM(2014)0288) i o godišnjem izvješću Europskog potpornog ureda za azil (EASO) o stanju u području azila u Europskoj uniji (2013.),

–       uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 4. prosinca 2013. o radu Radne skupine za Sredozemlje (COM(2013)0869),

–       uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 20. prosinca 2013. godine,

–       uzimajući u obzir radni dokument Komisije od 22. svibnja 2014. o provedbi Komunikacije o radu Radne skupine za Sredozemlje (SWD(2014)0173),

–       uzimajući u obzir zaključke koje je Europsko vijeće donijelo na sastanku 26. i 27. lipnja 2014., u kojima je utvrdilo strateške smjernice za zakonodavno i operativno planiranje za naredne godine na području slobode, sigurnosti i pravde,

–       uzimajući u obzir političke smjernice za sljedeći sastav Komisije, koje je predsjednik Juncker predstavio na plenarnoj sjednici Parlamenta 15. srpnja 2014. godine,

–       uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 11. rujna 2014. godine o europskoj imigracijskoj politici,

–       uzimajući u obzir obveze koje je povjerenik za migracije, unutarnje poslove i građanstvo Dimitris Avramopoulos preuzeo na saslušanju održanom 30. rujna 2014. u Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove,

–       uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. listopada 2014. o poduzimanju mjera za bolje upravljanje migracijskim tokovima,

–       uzimajući u obzir izvješće Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE) iz travnja 2012. naslovljeno „Izgubljeni životi u Sredozemnom moru:, tko je odgovoran?”,

–       uzimajući u obzir godišnja izvješća posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava migranata, a posebno izvješće objavljeno u travnju 2013. o upravljanju vanjskim granicama EU-a i njegovom učinku na ljudska prava migranata te izvješće objavljeno u travnju 2014. o iskorištavanju migranata za rad,

–       uzimajući u obzir godišnje izvješće Europskog potpornog ureda za azil o stanju u području azila u Europskoj uniji (2014.),

–       uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.       budući da se tijekom ljeta opet pokazalo da migracije nisu privremeni problem te se čini izglednim da će se porast broja izbjeglica nastaviti kao rezultat sve veće nestabilnosti na granicama Europe zbog sukoba na Bliskom istoku i u supsaharskoj Africi i teških kršenja ljudskih prava, snažnog porasta nasilja i terorizma te razarajućih učinaka klimatskih promjena, što još jednom ukazuje na to da je hitno potrebno učiniti sve što je moguće kako bi se spasili životi ljudi koji su u opasnosti i bježe iz svojih zemalja te da se države članice trebaju pridržavati svojih međunarodnih obveza, uključujući obveze spašavanja na moru;

B.     budući da su u veljači 2015. najčešće zemlje podrijetla tražitelja azila bile Sirija, Afganistan, Eritreja i Irak te budući da više od dvije trećine tih tražitelja azila ima pravo na azil ili supsidijarnu zaštitu;

C.     podsjeća na posljednji sastanak Europskog vijeća održan 25. i 26. lipnja 2015. te na kasniji sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove održan 20. srpnja 2015. u Bruxellesu, na kojima se čelnici EU-a nisu uspjeli dogovoriti o mehanizmu raspodjele za premještanje i preseljenje osoba, već je prihvaćen dobrovoljni mehanizam;

D.     budući da je 3. rujna 2015. predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk pozvao na preraspodjelu barem 100 000 izbjeglica;

E.     budući da je sadašnji ad hoc pristup donošenju odluka potrebno zamijeniti dugoročnijim pristupom;

F.     budući da različita stajališta koja su zauzele države članice EU-a naglašavaju činjenicu da u EU-u postoji 28 zasebnih migracijskih politika, uključujući neka upitna stajališta s kojima se potrebno što prije uhvatiti u koštac;

G.     budući da trenutačna situacija u bivšoj jugoslavenskoj Republici Makedoniji, Republici Srbiji i Mađarskoj ukazuje na sramotan nedostatak solidarnosti prema tražiteljima azila, nedovoljnu koordiniranost i nedostatak dosljednog djelovanja; budući da ta situacija dovodi do kaosa i neprekidnih kršenja ljudskih prava;

H.     budući da čelnici nekih država članica i stranke ekstremne desnice iskorištavaju trenutačnu situaciju kako bi potpirili antimigracijsko raspoloženje pri čemu okrivljuju EU za krizu, što doprinosi sve učestalijem nasilju nad migrantima;

I.      budući da nedostatak ujednačenog sustava postupaka i standarda za tražitelje azila u državama članicama vodi do različitih razina zaštite, a u nekim slučajevima čak i do neodgovarajućih jamstava za tražitelje azila;

1.      izražava duboku tugu i uznemirenost zbog trenutačne humanitarne krize;

2.      izražava solidarnost s mnogobrojnim izbjeglicama i migrantima, koji su žrtve neprekidnih sukoba, ozbiljnih kršenja ljudskih prava, znatnih propusta u upravljanju i grube represije;

3.      poziva sve države članice i sve europske institucije i agencije da odmah poduzmu mjere kojima će odgovoriti na krizu na Sredozemlju i granicama EU-a i koje se trebaju temeljiti na solidarnosti i pravednoj podjeli odgovornosti, kao što je određeno u članku 80. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), te na sveobuhvatnom pristupu kojim se uzimaju u obzir sve dimenzije, uključujući sigurnu i zakonitu migraciju, puno poštovanje temeljnih prava i temeljnih vrijednosti, suradnju s trećim zemljama (koje nisu članice EU-a) te povratak u skladu s temeljnim pravima i načelom zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, što će se postići koordinacijom unutarnje i vanjske politike EU-a, a osobito njegove zajedničke vanjske i sigurnosne politike te trgovinske i razvojne politike;

4.      poziva sve države članice sudionice na brzo i cjelovito prenošenje te učinkovitu primjenu zajedničkog europskog sustava azila, čime će se jamčiti zajednički europski standardi u okviru postojećeg zakonodavstva;

5.      žali zbog činjenice što Europsko vijeće nije uspjelo provesti inicijative koje je Komisija predložila u svom Migracijskom programu od 13. svibnja 2015. kao što je uspostava vjerodostojnog obvezujućeg mehanizma solidarnosti u cijelom EU-u, kojim će se obuhvatiti obvezni program preseljenja uz hitna premještanja među državama članicama; u tom kontekstu smatra da je dugoročno gledano nužno provesti reviziju te zatim izmjenu Dublinske uredbe uz uvođenje obvezujućeg, trajnog i obveznog premještanja na razini EU-a u kombinaciji s mehanizmom pravedne raspodjele; u međuvremenu poziva države članice da se koriste kriterijima određenim u Uredbi Dublin III, kao što su klauzule o djeci bez pratnje i spajanju obitelji te diskrecijske klauzule, čime će se jamčiti zajedničke europske norme u okviru postojećeg zakonodavstva;

6.      naglašava da je tijekom 2014. gotovo polovica tražitelja azila koji su stigli u Europu imala pravo na azil ili supsidijarnu zaštitu ili im je odobreno da ostanu zbog humanitarnih razloga; stoga naglašava potrebu za boljom upotrebom sigurnih i zakonitih kanala te za jačanjem odredbi o humanitarnim vizama u Zakoniku o vizama pozivajući države članice da se u većoj mjeri koriste navedenim humanitarnim vizama;

7.      naglašava da se, uz čvrst program preseljenja i vođenje računa o tomu da brojnim državama članicama nedostaje ljudskih resursa, države članice trebaju suglasiti s pružanjem drugih pravnih mogućnosti kao što su poboljšano spajanje obitelji, sustavi privatnog sponzorstva i fleksibilni vizni aranžmani, uključujući u svrhu studiranja i rada;

8.      podsjeća na to da je azil temeljno ljudsko pravo zajamčeno međunarodnim zakonima i obvezama koje su obvezujuće za sve države članice; stoga naglašava da bi se države članice trebale što više koristiti postupcima koji su im na raspolaganju za rješavanje hitnih zahtjeva za zaštitu, i to većom uporabom postojećeg pravnog okvira, uključujući provjeru zahtjeva za azil koji se podnose u njihovim konzulatima u trećim zemljama;

9.      podsjeća na to da su migracije globalna i složena pojava koja također zahtijeva dugoročan pristup kojim se rješavaju njezini glavni uzroci kao što su siromaštvo, nejednakost, nepravda i oružani sukobi; potiče EU, njegove države članice i međunarodnu zajednicu da ojačaju svoju ulogu u rješavanju sukoba, a osobito da pomognu u pronalaženju održivih političkih rješenja u zemljama pogođenim sukobima, kao što su zemlje Bliskog istoka, Sirija i Libija, te da ojačaju politički dijalog, uključujući s regionalnim organizacijama, uz obuhvaćanje svih elemenata ljudskih prava kako bi se poduprle uključive i demokratske institucije, izgradila otpornost lokalnih zajednica i potaknuo društveni i demokratski razvoj u zemljama podrijetla i među njihovim narodima; u vezi s tim potiče Komisiju da preuzme vodeću ulogu i okupi svjetske vođe kako bi riješili taj problem koji za međunarodnu zajednicu u cjelini predstavlja glavni prioritet; sa zanimanjem iščekuje konferenciju o migraciji u Valletti, koju vidi kao priliku za konstruktivan dijalog između EU-a, Afričke unije i ključnih zemalja, koje zajedno mogu poduzeti odlučne mjere kako bi na najbolji način odgovorile na migracijsku situaciju;

10.    poziva na uspostavu humanitarnih koridora u tranzitnim zemljama za izbjeglice (i na Sredozemlju i na zapadnom Balkanu) kako bi se izbjeglicama pružila humanitarna pomoć i zajamčilo zadovoljavanje osnovnih potreba i poštovanje njihovih ljudskih prava; ističe da bi humanitarni odgovor na izbjegličku krizu trebao biti dio dugoročnijeg plana kojim se obuhvaća humanitarna pomoć za one zemlje koje graniče sa zemljama podrijetla izbjeglica, jača njihov rani oporavak i kapacitet za zaštitu, kojim se jača uloga agencija povezanih s UN-om i poboljšava politička, društvena i gospodarska situacija te stanje u pogledu ljudskih prava u zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama u razvoju;

11.    traži od Komisije da se pobrine za to da novi pristup migraciji bude u središtu novog razvojnog okvira i usvajanja ciljeva održivog razvoja na sastanku na vrhu UN-a u New Yorku u rujnu 2015.;

12.    poziva Komisiju i potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da sazovu međunarodnu konferenciju o izbjegličkoj krizi na kojoj će, između ostalih, sudjelovati EU, njegove države članice, agencije povezane s UN-om, SAD, relevantne međunarodne nevladine organizacije i arapske države, čiji će cilj biti izrada zajedničke globalne strategije za humanitarnu pomoć;

13.    poziva države članice na ratifikaciju Međunarodne konvencije o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji;

14.    prima na znanje pokretanje operacije EUNAVFOR Med za borbu protiv krijumčara i trgovaca ljudima na Sredozemlju u okviru opsežnijih nastojanja da se odgovori na krizu i spase životi na moru, te prijedlog potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije na neformalnom sastanku ministara obrane održanom 3. rujna 2015. u vezi s povećanjem kapaciteta operacije za djelovanje na otvorenom moru kako bi se moglo zaplijeniti i uništiti plovila te uhititi krijumčare ljudima;

15.    poziva Komisiju da u proračunu za 2016. i odredbama višegodišnjeg financijskog okvira osigura znatan manevarski prostor i spremnost na izdvajanje sredstava, omogućujući pružanje brže i izdašnije pomoći za one države članice u koje stiže većina izbjeglica, kao i pomoći za države članice za prihvat i integraciju izbjeglica;

16.    apelira na države članice i Komisiju da povećaju sredstva i resurse namijenjene za odgovor na humanitarne krize unutar i izvan EU-a;

17.    poziva Komisiju i države članice da poduzmu hitne mjere za borbu protiv nasilnog djelovanja i govora mržnje koji su usmjereni na migrante; također poziva čelnike EU-a i država članica da zauzmu jasan stav u prilog europskoj solidarnosti, poštovanju ljudskog dostojanstva i prava tražitelja azila;

18.    shvaća vrijednost pristupa „žarišta”, najavljenog u Migracijskom programu, u jačanju operativne potpore koja je potrebna kad podnositelji zahtjeva za azil tek stignu, uključujući za njihovu registraciju i početnu obradu pri dolasku, uz uvjet da je tim odgovorom obuhvaćeno i pitanje načina raspodjele tražitelja azila među državama članicama i da se jasno odrede učinkoviti i rodno osjetljivi mehanizmi za prepoznavanje osoba s posebnim potrebama koje će se zatim uputiti odgovarajućim službama;

19.    poziva Vijeće i države članice da odmah djeluju, te podsjeća da je cilj ove rezolucije provedba inicijativa koje je Komisija već najavila i čiji je cilj veća solidarnost i podjela odgovornosti među državama članicama, uključujući novi prijedlog o trajnom mehanizmu premještanja na temelju članka 78. stavka 2. UFEU-a, pri čemu bi prvi korak u pravom smjeru bio daljnje povećanje broja mjesta za premještaj, imajući na umu da Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove upravo sastavlja nacrt izvješća koje će odražavati srednjoročno i dugoročnije političko usmjerenje Parlamenta u pogledu migracija; ističe da rješavanje situacije s izbjeglicama mora biti glavni prioritet jer će u protivnom doći do neprekidnog i povećanog nezakonitog ulaženja u EU-u pod cijenu života;

20.    nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0176.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0105.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti