Prijedlog rezolucije - B8-1076/2015Prijedlog rezolucije
B8-1076/2015

    PRIJEDLOG REZOLUCIJE o mjerenjima emisija u automobilskom sektoru

    21.10.2015 - (2015/2865(RSP))

    podnesen nakon pitanja za usmeni odgovor B8-0764/2015
    u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika

    Françoise Grossetête, Andreas Schwab, Peter Liese, Krišjānis Kariņš, Wim van de Camp, Pablo Zalba Bidegain, Burkhard Balz u ime Kluba zastupnika PPE-a

    Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-1075/2015

    Postupak : 2015/2865(RSP)
    Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
    Odabrani dokument :  
    B8-1076/2015
    Podneseni tekstovi :
    B8-1076/2015
    Rasprave :
    Doneseni tekstovi :

    B8-1076/2015

    Rezolucija Europskog parlamenta o mjerenjima emisija u automobilskom sektoru

    (2015/2865(RSP))

    Europski parlament,

    –  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji u vezi s mjerenjem emisija u automobilskom sektoru (O-000xxx/2015 – B8‑0764/2015),

    –  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

    A.  budući da se Uredbom o normama Euro 5 i Euro 6 (Uredba (EZ) br. 715/2007.) od proizvođača zahtijeva da vozila opreme tako da budu u skladu sa zahtjevima u pogledu emisija „u uobičajenoj uporabi” (članak 5. stavak 1.) te se izričito zabranjuje uporaba poremećajnih uređaja (članak 5. stavak 2.) koji su definirani kao „svaki dio koji je konstruiran da ustanovljava temperaturu, brzinu vozila, broj okretaja motora (RPM), stupanj prijenosa u mjenjaču, podtlak u usisnoj grani, ili bilo koji drugi parametar za potrebe aktiviranja, modulacije, usporavanja ili prekidanja funkcije nekog dijela u sustavu za kontrolu emisije, pri čemu se smanjuje djelotvornost sustava za kontrolu emisija, u uvjetima koje je razumno očekivati da mogu nastupiti pri uobičajenom radu i upotrebi vozila”; budući da se u Uredbi (EZ) br. 715/2007 također izrijekom poziva Komisiju da uvede testiranja i donese mjere koje se odnose na uporabu poremećajnih uređaja; budući da se prevarama povezanima s time trebaju baviti policija i nadzorna tijela, uz jamstvo potpune transparentnosti istražnog postupka;

    B.  budući da pošteno tržišno natjecanje, uključujući među proizvođačima automobila, podrazumijeva da kupac može odabrati proizvod na temelju opsežnih i nepristranih tehničkih obilježja o kojima je obaviješten;

    C.  budući da je automobilski sektor predvodnik inovacija i da u usporedbi s drugim gospodarskim sektorima ima najveći udio u ulaganjima u istraživanja i razvoj ; budući da je automobilski sektor jedan od najvažnijih poslodavaca u Uniji koji nudi relativno sigurna, specijalizirana, dobro plaćena i produktivna radna mjesta; budući da automobilski sektor u velikoj mjeri pridonosi oporavku europskog gospodarstva;

    D.  budući da u opskrbi automobilske industrije prevladavaju mala i srednja poduzeća i s 50 % doprinose specifičnom sektorskom istraživanju i razvoju; budući da se gospodarska snaga brojnih regija u južnoj, središnjoj i istočnoj Europi temelji na automobilskoj industriji i automobilskoj opskrbnoj industriji;

    E.  budući da je potrebno istražiti i pojasniti trenutačni događaj i da mora biti jasno da odgovornost snose samo odgovorni pojedinci; potrebno je izbjeći da se tisuće zaposlenika i njihovih obitelji promatra sa sumnjom i drži odgovornima za krivicu nekolicine osoba;

    F.  budući da u okviru norme Euro 5 granična vrijednost emisije NOx za dizelska vozila iznosi 180 mg/km i primjenjuje se na vozila homologirana u razdoblju između 1. rujna 2009. i 1. rujna 2014., kao i na sva vozila koja su prodana u razdoblju između 1. siječnja 2011. i 1. rujna 2015., dok odgovarajuća vrijednost za normu Euro 6 iznosi 80 mg/km i primjenjuje se od 1. rujna 2014. na nove tipove vozila te na sva vozila prodana nakon 1. rujna 2015.;

    G.  budući da se u analizi Zajedničkog istraživačkog centra Komisije iz 2011. došlo do zaključka da emisije NOx iz dizelskih vozila koje su izmjerene prijenosnim sustavima za mjerenje emisija u znatnoj mjeri premašuju odgovarajuća ograničenja emisija u okviru normi Euro 3 – Euro 5, od dva do četiri puta ako se u obzir uzimaju prosjeci ostvareni na cijelim ispitnim dionicama, odnosno do 14 puta na nekim dijelovima ispitnih dionica; budući da se u analizi Međunarodnog vijeća za čisti prijevoz iz listopada 2014. bilježe emisije NOx u cestovnom prometu iz testiranih dizelskih vozila u vrijednosti koja je u prosjeku oko sedam puta veća od ograničenja utvrđenih u okviru norme Euro 6;

    H.  budući da ispitivanja za sukladnost u proizvodnji i tijekom uporabe ne podliježu zajedničkim standardima na razini EU-a; budući da ne postoji zahtjev da se Komisiji, nadležnim tijelima za homologaciju u drugim državama članicama ili drugim zainteresiranim stranama proslijede informacije u pogledu ispitivanja koje provode nadležna tijela za homologaciju, kao ni informacije u pogledu rezultata tih ispitivanja;

    I.  budući da postojeći sustav za homologaciju EU-a ne dopušta Komisiji ili tijelima drugih država članica da preispitaju homologacije tipa vozila ili potvrde o sukladnosti, da povuku vozila s tržišta ili da obustave njihovo stavljanje na tržište ako je njihovu homologaciju provela druga država članica; budući da proizvođači vozila mogu odabrati bilo koje tijelo za ispitivanje u EU-u; budući da se ispitivanja koja provode tijela za homologaciju ne nadziru;

    J.  budući da je Komisija u postupku revidiranja homologacijskog okvira; budući da je ta revizija izuzetno važna kako bi se vratilo povjerenje potrošača u ispitivanja o emisijama i potrošnji goriva;

    K.  budući da u skladu s Direktivom o nekim aspektima prodaje robe široke potrošnje i pripadajućim jamstvima (1999/44/EZ) potrošači imaju pravo na najmanje dvogodišnje jamstvo nakon kupnje proizvoda te da je prodavatelj obvezan potrošaču dostaviti proizvod koji je u skladu s ugovorom o prodaji; budući da, u slučaju neusklađenosti, potrošač ima pravo na besplatan popravak ili zamjenu, ili pravo na popust;

    L.  budući da se u Direktivi o pravima potrošača (2011/83/EU) zahtijeva da su podaci o glavnim značajkama proizvoda poznati prije sklapanja ugovora na mjestu prodaje ili izvan njega ili pak ugovora na daljinu te se od država članica zahtijeva da raspolažu učinkovitim, razmjernim i odvraćajućim kaznama u slučaju neispunjavanja odredbi Direktive;

    M.  budući da se u Direktivi o nepoštenoj poslovnoj praksi (2005/29/EZ) naročito zabranjuje svaka praksa koja „bitno narušava ili je vjerojatno da će narušiti gospodarsko ponašanje prosječnog potrošača do kojeg dopire odnosno kojem je namijenjena, u odnosu na proizvod” te se predviđa da se poslovnim praksama koje se u svim okolnostima smatraju nepoštenima smatra „Tvrdnja da je trgovca (uključujući njegovu poslovnu praksu) ili proizvod odobrilo ili preporučilo ili potvrdilo neko javno ili drugo tijelo, iako to nije slučaj, odnosno takva tvrdnja u slučaju kada on ne udovoljava zahtjevima za izdavanje tog odobrenja, preporuke ili dopuštenja.” i od država članica zahtijeva se donošenje učinkovitih, razmjernih i odvraćajućih kazni;

    N.  budući da prema Komisiji čestične tvari i koncentracije ozona uzrokuju više od 400 000 preuranjenih smrtnih slučajeva godišnje u EU-u, a ukupni zdravstveni troškovi prouzročeni onečišćenjem zraka u EU-u iznose od 330 do 940 milijardi EUR godišnje;

    O.  budući da onečišćenje zraka i dalje doprinosi bolestima kao što su rak pluća i bolesti dišnog i kardiovaskularnog sustava u Europi, a istovremeno se pretjeranim zagađenjem nitrogenima (eutrofikacija) i kiselim kišama nanosi šteta ekosustavima;

    P.  budući da je do trećine stanovništva u urbanim područjima EU-a još uvijek izloženo prekomjernim razinama ili graničnim razinama koje je utvrdio EU; budući da je promet i dalje jedan od glavnih uzročnika loše kakvoće zraka u gradovima i povezanih zdravstvenih tegoba;

    Q.  budući da koncentracije dušikovih oksida (NOx) u Europi redovito premašuju propisane standarde kakvoće zraka te budući da nacionalni ciljevi za 2010. u pogledu emisija NOx nisu ostvareni u šest država članica;

    R.  budući da se postojeći sustavi za kontrolu emisija NOx iz osobnih dizelskih vozila temelje na tri osnovne tehnologije: modifikaciji u motoru zajedno s povratom ispušnih plinova, amortizerima za slabo izgaranje NOx (odvajač NOx za siromašnu smjesu) i selektivnoj katalitičkoj redukciji;

     

    S.  budući da se nepodudarnost između rezultata ispitivanja i rada vozila u uobičajenoj uporabi ne odnosi samo na NOx, već je zabilježena za ostale onečišćivače i za CO2; budući da je prema Međunarodnom vijeću za čisti prijevoz (rujan 2015.) razlika između službenih i stvarnih emisija CO2 iz osobnih vozila u Europi 2014. iznosila 40 %;

    T.  budući da se izmjenom Svjetskog postupka testiranja za laka osobna i gospodarska vozila u EU-u zahtijeva da se ciljevi proizvođača u pogledu prosječnih emisija CO2 iz postojećeg voznog parka prilagode novom ispitivanju;

    1.  pozdravlja činjenicu što je nekoliko europskih država, kao i drugih država, pokrenulo istrage o manipulacijama rezultatima ispitivanja o emisijama iz vozila; nadalje, podupire poziv Komisije nacionalnim nadzornim tijelima da provedu provjere širokih razmjera na velikom broju vozila raznih proizvođača i modela; smatra da bi tu istragu trebala nadzirati Komisija te da bi je trebali provesti na temelju podataka o vozilima na tržištu koje su prikupila i podnijela tijela država članica za homologaciju vozila na tržištu koristeći ispitivanje u stvarnim uvjetima vožnje; ustraje u tome da bi se takva istraga trebala provesti potpuno transparentno i uz potpuni pristup javnosti podacima;

    2.  podsjeća da automobili s dizelskim motorom imaju niže emisije CO2 po kilometru od automobila s benzinskim motorom i da su važno sredstvo kojime proizvođači mogu dostići ciljeve EU-a u pogledu prosječnih ciljnih vrijednosti emisija CO2 voznog parka do 2021.; podsjeća da će oni i dalje biti važan čimbenik za dostizanje ciljeva za razdoblje nakon 2021., ali ističe da se proizvođači trebaju koristiti dostupnim čistim tehnologijama kako bi smanjili NOx, PM i druge onečišćivače;

    3.  podsjeća da su europski automobilski dobavljači svjetski predvodnici u razvoju dizelske tehnologije koja spaja učinkovitost goriva s niskim emisijama CO2 te ističe da bi i u budućnosti trebalo podupirati to tehnološko vodstvo;

    4.  ističe važnost aktualnog Dessovog izvješća o smanjenju emisija onečišćujućih tvari iz cestovnih vozila koje je Odbor za okoliš Europskog parlamenta usvojio 23. rujna sa 66 glasova za i dva glasa protiv, a posebno zahtjev Komisiji da uvede „ispitivanje emisija u stvarnim uvjetima vožnje za sva vozila koja su prošla homologaciju tipa ili su registrirana od 2015. kako bi se zajamčila učinkovitost sustava kontrole emisija te omogućila usklađenost vozila s ovom Uredbom i njezinim provedbenim mjerama, uz faktor sukladnosti koji odražava samo moguća odstupanja postupka mjerenja emisija do 2017. godine”; potiče Vijeće i Komisiju da se na temelju toga što prije dogovore oko okvira za ispitivanje stvarne emisije tijekom vožnje te da ga žurno usvoje u okviru postupka komitologije nakon dogovora o zakonodavnom prijedlogu;

    5.  ističe potrebu za znatnim poboljšanjem trenutačnog sustava za homologaciju u EU-u, uključujući veći nadzor EU-a, posebno u vezi s nadzorom tržišta, usklađivanjem i kasnijim praćenjem za vozila koja se prodaju u Uniji; poziva Komisiju da nanovo oblikuje postojeći sustav za homologaciju kako bi se stvorio manevarski prostor na razini EU-a i ostvarilo jamstvo da Komisija može neovisno provjeriti i eventualno preispitati homologaciju i potvrde koje izdaju nacionalna nadležna tijela te kako bi provedba odredbi EU-a bila učinkovita te kako bi se nedostaci provedbenih mjera mogli ispraviti bez dodatnog administrativnog opterećenja;

    6.  pozdravlja nastojanja Komisije da osmisli ispitivanja emisija u stvarnim uvjetima vožnje te poziva na ubrzanje rada u vezi s time kao i da se postigne dogovor o ambicioznom faktoru fleksibilnosti kako bi se navedeno ispitivanje moglo provesti; no podsjeća da se ta fleksibilnost neće koristiti kako bi se postojeće odredbe suštinski izmijenile; poziva na brzu reviziju postupka homologacije kako bi on postao reprezentativan i kako bi se smanjila neopravdana fleksibilnost kao što je ispitivanje maksimalne temperature ili ispitivanje guma pod visokim tlakom; poziva na brzu provedbu Svjetskog postupka testiranja za laka osobna i gospodarska vozila izrađenog pod vodstvom Gospodarske komisije UN-a za Europu;

    7.  smatra kako je izuzetno važno da Komisija i sva nadležna tijela država članica imaju pravo preispitati homologaciju ili potvrde o sukladnosti vozila, zahtijevati povlačenje i prestanak stavljanja na tržište vozila ako imaju dokaze o nepridržavanju graničnih vrijednosti emisija EU-a u okviru Uredbe o normama Euro 5 i Euro 6 ili bilo kojeg drugog uvjeta utvrđenog sustavom za homologaciju;

    8.  smatra da se nadolazeća revizija Direktive o homologacijskom okviru mora proširiti te da je potrebno utvrditi sukladnost proizvodnih uvjeta kako bi se zajamčilo da se dostatan i reprezentativan uzorak novih modela nasumično odabere iz proizvodnih linija radi godišnjeg ispitivanja, pri čemu bi se ispitivanje emisija u stvarnim uvjetima vožnje koristilo kako bi se provjerila njihova sukladnost s graničnim vrijednostima onečišćivača u EU-u; nadalje poziva na poboljšano uporabno ispitivanje vozila koja se već koriste u cestovnom prometu, također na temelju postupka ispitivanja stvarne emisije tijekom vožnje radi provjere uporabne sukladnosti vozila ovisno o prijeđenoj kilometraži, kako je propisano Uredbom; poziva na poboljšanje cestovnog nadzora uz pomoć periodičnih tehničkih pregleda kako bi se identificirala i popravila vozila koja nisu u skladu s pravom EU-a;

    9.  ističe da potrošači moraju moći lako ostvariti svoja prava kako je predviđeno direktivama 1999/44/EZ, 2005/29/EZ i 2011/83/EU; traži od država članica i njihovih nadležnih tijela da pružaju jasne savjete kupcima koji se raspituju o takvim pravima; nadalje zahtijeva od Komisije i država članica da zajamče poštovanje takvih prava;

    10.  poziva na reviziju Direktive EU-a o označavanju vozila (1999/94/EZ) radi poboljšanja točnosti informacija koje se pružaju potrošačima; smatra da bi se oznake trebale temeljiti na vrijednostima emisija utvrđenih ispitivanjima stvarnih emisija tijekom vožnje; ističe potrebu da se čuva javno zdravlje i jamči poštovanje prava potrošača;

    11.  poziva Komisiju, kao odgovornu za tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu EU-a, da u suradnji za nacionalnim nadzornim tijelima osigura ravnopravne uvjete za konkurente na tržištu; ističe da je do trećine stanovništva u urbanim područjima EU-a još uvijek izloženo prekomjernim ili graničnim razinama koje je utvrdio EU; podsjeća da je promet jedan od glavnih uzročnika loše kakvoće zraka u gradovima i povezanih zdravstvenih tegoba; ističe da se budućim zakonodavstvom o ciljnim vrijednostima emisija trebaju riješiti preostali problemi kakvoće zraka u EU-u te da zakonodavstvo o stvarnim emisijama tijekom vožnje treba pridonijeti ostvarenju cilja o kakvoći zraka kako bi općine koje se već suočavaju s takvim izazovima mogle ispuniti obveze iz Direktive o kakvoći zraka; ističe potrebu za vraćanjem povjerenja europskih građana u automobilsku industriju EU-a; naglašava svoju solidarnost ne samo sa zaposlenicima u automobilskom sektoru, već i s dobavljačima i proizvodnim lancem automobilske industrije koji su trenutačno neopravdano suočeni s velikim izazovima prouzrokovanim prevarom uprava nekih proizvođača; podsjeća na potrebu za potpunim i iscrpnim prijenosom i provedbom europskih pravila o funkcioniranju unutarnjeg tržišta u sve države članice i nadalje poziva europska i nacionalna tijela za nadzor tržišta da iscrpno istraže sve tvrdnje o prevari;

    12.  poziva na brzi dogovor o korelaciji Svjetskog postupka testiranja za laka osobna i gospodarska vozila (WLTP) za prosječne ciljne vrijednosti emisija CO2 za vozni park uz poštovanje načela odgovarajuće strogosti, a da se pritom ne priznaju nepoštene fleksibilnosti postojećeg postupka ispitivanja, kako se ne bi umanjila ciljna vrijednost za 2021.;

    13.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica;