Prijedlog rezolucije - B8-1094/2015Prijedlog rezolucije
B8-1094/2015

PRIJEDLOG REZOLUCIJE o dodjeli potrebnog radiofrekvencijskog pojasa u okviru Svjetske radiokomunikacijske konferencije, koja će se održati u Ženevi od 2. do 27. studenog 2015. (WRC-15), za podršku budućem razvoju satelitske tehnologije u cilju uspostave sustava za globalno praćenje letova

23.10.2015 - (2015/2857(RSP))

podnesen nakon pitanja za usmeni odgovor B8‑1101/2015
u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika

Michael Cramer u ime Odbora za promet i turizam

Postupak : 2015/2857(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B8-1094/2015
Podneseni tekstovi :
B8-1094/2015
Rasprave :
Doneseni tekstovi :

B8‑1094/2015

Rezolucija Europskog parlamenta o dodjeli potrebnog radiofrekvencijskog pojasa u okviru Svjetske radiokomunikacijske konferencije, koja će se održati u Ženevi od 2. do 27. studenog 2015. (WRC-15), za podršku budućem razvoju satelitske tehnologije u cilju uspostave sustava za globalno praćenje letova

(2015/2857(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir novu točku dnevnog reda sljedeće Svjetske radiokomunikacijske konferencije (WRC-15) Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), koja će se održati u Ženevi od 2. do 27. studenog 2015., u okviru koje će se raspravljati o praćenju zrakoplova tijekom leta,

–  uzimajući u obzir radni dokument naslovljen „Mogućnosti praćenja i lociranja zrakoplova”, koji je EU predstavio Međunarodnoj organizaciji civilnog zrakoplovstva (ICAO) na multidisciplinarnom sastanku na temu globalnog praćenja zrakoplova održanom 12. i 13. svibnja 2014.,

–  uzimajući u obzir preporuke sa spomenutog multidisciplinarnog sastanka ICAO-a na temu globalnog praćenja zrakoplova,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost zračnog prometa br. 01/2014 od 5. svibnja 2014. naslovljeno „Izmjena zahtjeva u vezi s uređajima za snimanje podataka o letu i podvodnih uređaja za lociranje”,

–  uzimajući u obzir sigurnosne preporuke raznih nacionalnih tijela koja provode sigurnosne istrage u cilju povećanja sigurnosti omogućavanjem pronalaženja podataka potrebnih za sigurnosne istrage u civilnom zrakoplovstvu te unapređivanjem učinkovitosti uređaja za snimanje podataka o letu i jednostavnijeg rukovanja njima kao i lociranje zrakoplova koji su imali nesreću iznad vode[1];

–  uzimajući u obzir nacrt uredbe Komisije o izmjeni Uredbe (EU) br. 965/2012 u pogledu zahtjeva za uređaje za snimanje podataka o letu, podvodne uređaje za lociranje i sustave za praćenje zrakoplova[2],

–  uzimajući u obzir pitanje Komisiji o dodjeli potrebnog radiofrekvencijskog pojasa u okviru Svjetske radiokomunikacijske konferencije, koja će se održati u Ženevi od 2. do 27. studenog 2015. (WRC-15), za podršku budućem razvoju satelitske tehnologije u cilju uspostave sustava za globalno praćenje letova (O-000118/2015 – B8‑1101/2015),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za promet i turizam,

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je nakon tragedija zrakoplova Air Francea na letu AF447 (1. lipnja 2009.) i zrakoplova Malaysia Airlinesa na letu MH370 (8. ožujka 2014.) postalo jasno da je potrebno uvesti nove sustave za određivanje položaja putničkih zrakoplova u svakom trenutku, čak i onda kada se nalaze na udaljenim lokacijama;

B.  budući da će se uz pomoć takvih globalnih nadzornih sustava upravljanja zračnim prometom moći lakše odrediti lokacija zrakoplova u slučaju neuobičajenog ponašanja, u hitnom slučaju ili u slučaju nesreće;

C.  budući da, u svjetlu tragedija na letovima AF447 i MH370, nestanak električne energije u zrakoplovu ne smije utjecati na takve sustave i da ne bi smjela postojati nikakva mogućnost njihova onesposobljavanja tijekom leta;

D.  budući da će se takvim sustavima poboljšati učinkovitost akcija traganja i spašavanja i učinkovitost istraga, s obzirom na to da sadašnji sustavi za praćenje letova samo djelomično pokrivaju zemaljsku kuglu;

E.  budući da ti sustavi mogu biti i važan instrument za povećanje učinkovitosti i kapaciteta upravljanja zračnim prometom i istovremeno znatno doprinositi povećanju zračne sigurnosti i snižavanju troškova infrastrukture;

F.  budući da je Komisija, u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost zračnog prometa (EASA), Međunarodnom organizacijom civilnog zrakoplovstva (ICAO) i ostalim dionicima, počela proučavati razne tehničke mogućnosti s obzirom na njihovu učinkovitost te je predložila pravila za praćenje zrakoplova koja će se provoditi u fazama;

G.  budući da se među mogućnostima koje se trenutačno primjenjuju i/ili proučavaju (na primjer automatski ovisan nadzor – ugovor (ADS-C), zrakoplovni komunikacijski sustav naslovljavanja i izvješćivanja (ACARS), visokofrekvencijska podatkovna veza), ističe tehnologija automatskog ovisnog nadzora – radiodifuzijsko emitiranje (ADS-B), podržana satelitskim komunikacijama, koja mnogo obećava;

H.  budući da tehnologija ADS-B može biti od pomoći pri nadzoru upravljanja zračnim prometom izvan najgušće naseljenih područja u kojima je radarska pokrivenost ograničena, nemoguća ili vrlo skupa (uključujući oceane i nenaseljena područja);

I.  budući da se satelitska tehnologija ADS-B temelji na komunikaciji između zrakoplova i skupine satelita u cilju omogućavanja nadzora pružateljima usluga u zračnoj plovidbi i budući da će zbog toga možda biti potrebna dodjela posebnog radiofrekvencijskog pojasa zaštićenog od interferencija;

J.  budući da je Svjetska radiokomunikacijska konferencija (WRC-15) u organizaciji Međunarodne telekomunikacijske unije, zakazana za studeni 2015., skup na kojem se određuje kojim će se radijskim uslugama dodijeliti posebni radiofrekvencijski pojasevi;

K.  budući da je potrebno poduzeti mjere kojima će se zajamčiti da pitanje pravodobnog dodjeljivanja odgovarajućeg radiofrekvencijskog pojasa ne bude faktor koji će kočiti razvoj tehnologije ADS-B;

1.  podržava zalaganje Komisije za žurni razvoj sustava za globalno praćenje letova temeljenog na učinkovitosti koji će pružateljima usluga u zračnoj plovidbi omogućiti određivanje pozicije putničkih zrakoplova u svakom trenutku, čak i onda kada se nalaze na udaljenim lokacijama;

2.  ističe da takav sustav treba funkcionirati čak i u slučaju nestanka električne energije u zrakoplovu i da ne bi smjela postojati nikakva mogućnost njegova onesposobljavanja tijekom leta;

3.  smatra da je pri razvoju takvog sustava potrebna snažna suradnja svih dionika (npr. industrije, zrakoplovnih kompanija, pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, služba za sigurnost i spašavanje, tijela koja provode sigurnosne istrage i međunarodnih organizacija);

4.  napominje da je satelitska tehnologija ADS-B, koja se temelji na komunikaciji između zrakoplova i satelita, jedna od mogućnosti koje mnogo obećavaju u razvoju globalnih nadzornih sustava upravljanja zračnim prometom;

5.  ističe da je pri primjeni tehnologije ADS-B nužno uzeti u obzir potrebe svih korisnika zračnog prostora i zajamčiti interoperabilnost alternativnih tehnologija kako bi se izbjeglo narušavanje sigurnosti;

6.  napominje da bi za razvoj satelitske tehnologije ADS-B moglo biti potrebno dodjeljivanje odgovarajućeg radiofrekvencijskog pojasa kako bi se spriječile interferencije;

7.  poziva Komisiju da, s obzirom na sljedeću Svjetsku radiokomunikacijsku konferenciju u Ženevi u studenom 2015., poduzme potrebne korake u pogledu dodjela potrebnog radiofrekvencijskog pojasa u cilju podupiranja budućeg razvoja satelitskog sustava za globalno praćenje letova;

8.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji te vladama i parlamentima država članica.