PRIJEDLOG REZOLUCIJE o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2016.
14.1.2016 - (2015/3035(RSP))
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
Barbara Lochbihler, Judith Sargentini, Molly Scott Cato u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0050/2016
B8-0063/2016
Rezolucija Europskog parlamenta o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2016.
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima te konvencije UN-a o ljudskim pravima i njihove neobavezne protokole,
– uzimajući u obzir Rezoluciju 60/251 Opće skupštine Ujedinjenih naroda o uspostavi Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHRC),
– uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Europsku socijalnu povelju i Povelju o temeljnim pravima Europske unije,
– uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a o ljudskim pravima i demokraciji za razdoblje 2015. – 2019.,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Vijeću UN-a za ljudska prava,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o kršenju ljudskih prava, uključujući hitne rezolucije,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2015. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2014. godinu i politici Europske unije na tom području[1],
– uzimajući u obzir članak 2., članak 3. stavak 5. te članke 18., 21., 27. i 47. Ugovora o Europskoj uniji,
– uzimajući u obzir godišnje izvješće UNHRC-a za 2015. podneseno Općoj skupštini
UN-a;
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da se 2015. i 2016. obilježavaju važne obljetnice povezane s ostvarivanjem ljudskih prava, mirom i sigurnosti: 70. obljetnica osnivanja Ujedinjenih naroda, 50. obljetnica Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, 40. obljetnica Deklaracije o pravu na razvoj (1986.) i 20. obljetnica Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje (1995.) te 15. obljetnica ključne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o ženama, miru i sigurnosti (2000.) i milenijskih razvojnih ciljeva (2000.); budući da se te obljetnice obilježavaju u vrijeme najtežih humanitarnih kriza od Drugog svjetskog rata, prouzročenih sve većim brojem pojedinaca koji su prisiljeni napustiti svoje domove zbog klimatskih promjena, progona, oružanih sukoba i općeprisutnog nasilja;
B. budući da su sve države obvezne poštovati ljudska prava neovisno o rasi, podrijetlu, društvenom sloju, kasti, spolu, seksualnoj orijentaciji ili boji kože, kao i isticati svoju potporu nedjeljivosti ljudskih prava – političkih, građanskih, gospodarskih, socijalnih ili kulturnih – koja su međusobno povezana i međuovisna, i s obzirom na to da se uskraćivanjem bilo kojeg od tih prava izravno i negativno utječe na druge;
C. budući da sve države imaju obvezu poštovati temeljna prava svojeg stanovništva i dužnost poduzimati konkretne mjere kako bi omogućile poštovanje tih prava na nacionalnoj razini te surađivati na međunarodnoj razini u cilju uklanjanja prepreka ostvarenju ljudskih prava u svim područjima;
D. budući da su poštovanje, promicanje i zaštita univerzalnosti ljudskih prava dio etičke i pravne stečevine Europske unije te jedan od kamena temeljaca europskog jedinstva i integriteta; budući da stanje ljudskih prava u državama članicama EU-a izravno utječe na vjerodostojnost politike EU-a u području ljudskih prava u inozemstvu;
E. budući da se djelovanje Unije u odnosima s trećim zemljama provodi u skladu s člankom 21. Ugovora iz Lisabona, kojim se potvrđuje univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava i temeljnih sloboda te se EU-u propisuje obveza poštovanja ljudskog dostojanstva, načela jednakosti i solidarnosti kao i načelâ Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava pri djelovanju na međunarodnoj sceni;
F. budući da bi se poštovanje ljudskih prava trebalo uključiti u sva politička područja koja obuhvaćaju mir i sigurnost, razvojnu suradnju, migracije, trgovinu i ulaganja, humanitarno djelovanje, klimatske promjene i borbu protiv terorizma s obzirom na to da se ona ne mogu razmatrati odvojeno od ljudskih prava;
G. budući da se redovnim sjednicama Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava (UNHRC), imenovanjem posebnih izvjestitelja, mehanizmom univerzalnog periodičnog pregleda, posebnim postupcima za rješavanje stanja u određenim državama ili za određene teme doprinosi međunarodnim naporima za promicanje i poštovanje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava;
H. budući da su neke sadašnje članice Vijeća za ljudska prava poznate kao jedni od najgorih kršitelja ljudskih prava i imaju povijest loše suradnje s mandatarima posebnih postupaka UN-a i nepoštovanja obveze izvješćivanja tijela UN-a za praćenje provedbe ugovora o ljudskim prava;
Vijeće UN-a za ljudska prava
1. ponavlja svoje stajalište da bi se članovi UNHRC-a trebali birati među državama koje poštuju najviše standarde u promicanju i zaštiti ljudskih prava, vladavine prava i demokracije te apelira na države članice EU-a da se svaka država koja treba postati članica UNHRC-a podvrgne kriterijima koji se temelje na rezultatima u području ljudskih prava; izražava zabrinutost zbog raširenog i sustavnog kršenja ljudskih prava u nekoliko država članica UNHRC-a, uključujući Rusiju, Kinu i Saudijsku Arabiju; poziva države članice EU-a da glasuju protiv članstva država koje provode takva masovna kršenja ljudskih prava i da javno obrazlože svoj glas;
2. izražava punu potporu neovisnosti i nepovredivosti Ureda Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava („Ured”) i ističe da je važno braniti tu neovisnost kako bi se Uredu omogućilo da i dalje učinkovito i nepristrano izvršava svoje zadaće; naglašava da za Ured treba izdvojiti odgovarajuća financijska sredstva i da mu treba pružiti punu potporu;
3. ponovno izražava potporu posebnim postupcima i neovisnosti nositelja mandata kako bi im se omogućilo da potpuno nepristrano obavljaju svoju dužnost; duboko žali zbog nespremnosti nekih država članica, kao što su Venezuela, Saudijska Arabija i Etiopija, i država promatrača, kao što su Vijetnam, Zimbabve, Uzbekistan i Turkmenistan, na suradnju u okviru tematskih posebnih postupaka, kao i zbog nedostatka suradnje u okviru posebnih postupaka za pojedine države, kao primjerice u slučaju Izraela; poziva sve države da u potpunosti surađuju s mandatarima tih postupaka;
4. ponovo potvrđuje važnost univerzalnosti univerzalnog periodičnog pregleda da bi se u potpunosti shvatilo stanje ljudskih prava u svim državama članicama UN-a i ponovno izražava potporu drugom ciklusu pregleda; ponovno poziva da se preporuke koje države nisu prihvatile u prvom ciklusu opet razmotre u nastavku procesa univerzalnog periodičnog pregleda;
5. ističe da je potrebno zajamčiti potpuno sudjelovanje širokog raspona dionika, posebno civilnog društva, u procesu univerzalnog periodičnog pregleda te izražava ozbiljnu zabrinutost da je zbog strogih ograničenja i sve većih restrikcija civilnom društvu onemogućeno da sudjeluje u tom procesu;
6. poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje i Komisiju da se nastave baviti preporukama iz univerzalnog periodičnog pregleda u svim političkim dijalozima EU-a s predmetnim državama kako bi se istražili načini i mehanizmi provedbe preporuka uz pomoć državnih i regionalnih strategija;
7. povodom 10. obljetnice Vijeća za ljudska prava poziva na to da se provede procjena učinka Vijeća i da se ocijeni u kojoj mjeri ispunjava svoj mandat i je li potrebno posvetiti veću pozornost provedbi njegovih rezolucija i drugih odluka; izražava zabrinutost zbog prakse država odgovornih za kršenje ljudskih prava da sastavljaju vlastite rezolucije i napominje da to često čine ne zato da bi doista pokušale riješiti situaciju, već s ciljem da prikriju vlastito djelovanje i propuste od međunarodnog nadzora; ističe da je potrebno bez selekcije sagledati stvarno stanje u svim zemljama; ističe da je važno integrirati civilno društvo u sve aspekte rada Vijeća i poticati na zajedničko djelovanje kako bi se spriječili i riješili slučajevi odmazde;
8. pozdravlja „Inicijativu za promjenu” visokog povjerenika UN-a za ljudska prava čiji je cilj poboljšati i ojačati globalnu prisutnost uredâ UN-a za ljudska prava osnivanjem osam regionalnih centara za zaštitu i promicanje poštovanja ljudskih prava uz izravnu suradnju s partnerima kako bi se preporuke mehanizama za ljudska prava pretvorile u istinske promjene na terenu;
Države članice EU-a i Vijeće za ljudska prava
9. žali zbog podjele i neujedinjenosti među državama članicama EU-a u vezi sa situacijom u raznim zemljama tijekom protekle godine, među ostalim u slučaju Azerbajdžana, Bahreina, Egipta i Jemena, kada je nekoliko država članica EU-a odbilo potpisati zajedničku izjavu EU-a ili je čak aktivno pokušalo potkopati inicijative drugih država članica EU-a;
10. žali zbog pasivnosti nekih država članica EU-a u Vijeću za ljudska prava; izražava žaljenje zbog činjenice da je rezolucija o Bjelarusu jedina nova rezolucija o pojedinačnoj zemlji koju je od osnivanja Vijeća za ljudska prava EU odlučio inicirati kao skupina; poziva sve države članice EU-a da u okviru Vijeća za ljudska prava pokažu veću inicijativu u pogledu stanja u pojedinačnim zemljama i da potaknu djelovanje u vezi sa situacijama kojima se Vijeće još nije bavilo;
11. žali zbog postupaka država članica EU-a prilikom glasovanja o nekoliko pitanja koja su od ključne važnosti za svjetski jug, kada su države članice EU-a bile suzdržane ili su većinom glasovale protiv rezolucija koje su na kraju ipak usvojene, primjerice o repatrijaciji sredstava nezakonitog podrijetla, privatnim vojnim i zaštitarskim poduzećima, naoružanim bespilotnim letjelicama, vanjskom dugu, pravu na obrazovanje, ljudskim pravima i međunarodnoj solidarnosti, jednostranoj primjeni mjera prisile, plaćenicima, pravu na mir, ljudskim pravima seljaka, rasizmu, osobama afričkog podrijetla, pravu na razvoj i promicanju demokratskog i pravednog svjetskog poretka; također izražava žaljenje zbog stalnog neslaganja država članica EU-a pri UNHRC-u oko niza ključnih tematskih rezolucija, među ostalim o naoružanim bespilotnim letjelicama, o pravu na mir, o borbi protiv rasizma i o pravu na razvoj;
12. smatra da dosadašnji način glasovanja država članica EU-a u Vijeću za ljudska prava oštro proturječi iskazanoj predanosti EU-a nedjeljivosti ljudskih prava i posebno gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima te je odraz zajedničkog neuspjeha EU-a da učinkovito doprinese razvoju globalnih standarda u tim područjima; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da izvješćuje Parlament o toj situaciji i da potakne temeljito preispitivanje pristupa EU-a i država članica gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima te takozvanim pravima nove generacije u Vijeću za ljudska prava; poziva na principijelniji i neselektivan angažman država članica EU-a pri Vijeću za ljudska prava; poziva EU i njegove države članice da uvrste pitanje ljudskih prava u sve svoje aktivnosti i stajališta u okviru šireg sustava UN-a;
Građanska i politička prava
13. ponavlja da je slobodno biranje političkih vođa, na vjerodostojnim izborima koji se održavaju periodički i koji se zasnivaju na općem i jednakom pravu glasa, temeljno pravo koje bi trebali imati svi građani u skladu s Općom deklaracijom o ljudskim pravima i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima;
14. potvrđuje da su sloboda izražavanja i dinamično okruženje pogodno za neovisno i pluralističko civilno društvo preduvjeti za promicanje poštovanja ljudskih prava;
15. smatra da suvremena digitalna tehnologija daje prednosti i postavlja izazove kad je riječ o zaštiti prava na privatnost i ostvarivanju slobode izražavanja na internetu u cijelom svijetu; u tom kontekstu pozdravlja imenovanje posebnog izvjestitelja UN-a za pravo na privatnost u digitalnom dobu, čiji mandat obuhvaća pitanja nadzora i privatnosti koja su za pojedince relevantna kako na internetu tako i izvan njega;
16. ponovno naglašava svoje dugotrajno protivljenje smrtnoj kazni, mučenju, okrutnom, nečovječnom i ponižavajućem postupanju i kažnjavanju u svim slučajevima i u svim okolnostima; još jednom ističe da se ukidanjem smrtne kazne doprinosi jačanju ljudskog dostojanstva;
17. pozdravlja znatan napredak koji je dosad ostvaren, pri čemu su mnoge države privremeno obustavile izvršenje smrtne kazne, dok su druge poduzele zakonodavne mjere u cilju ukidanja smrtne kazne; ipak izražava žaljenje zbog činjenice da su se u nekim zemljama u posljednjih nekoliko godina ponovno počela provoditi smaknuća; poziva države koje su ukinule smrtnu kaznu i one u kojima je već dugo na snazi moratorij na smrtnu kaznu da je ne uvedu ponovno, a one u kojima smrtna kazna još postoji poziva da uvedu moratorij kao prvi korak prema njezinu ukidanju;
18. poziva sve države članice da provedu sve potrebne mjere kako bi zajamčile da neće, izravno ili neizravno, doprinijeti izricanju ili izvršenju smrtne kazne u državama koje je još uvijek primjenjuju, i to na bilo koji način, među ostalim pružanjem policijske potpore ili pomoći tijelima kaznenog progona kojom bi se moglo doprinijeti smrtnoj kazni;
Socijalna i gospodarska prava
19. izražava žaljenje zbog činjenice da više od 20 godina nakon usvajanja Bečke deklaracije o univerzalnosti i nedjeljivosti te međuovisnosti i međupovezanosti ljudskih prava EU i njegove države članice Međunarodnom paktu o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima ne pridaju jednak status i težinu kao Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima, kao što pokazuju ishodi glasovanja EU-a pri UNHRC-u; prepoznaje napore UNHRC-a da svim ljudskim pravima osigura jednak status i jednaku težinu, i to uvođenjem mandatara posebnih postupaka u vezi s gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima; inzistira na tome da bi trebalo uložiti posebne napore, u čemu bi trebale sudjelovati i države članice EU-a, kako bi se zajamčila šira ratifikacija neobaveznog protokola Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima kojim se uspostavljaju žalbeni i istražni mehanizmi;
20. izražava duboku zabrinutost zbog porasta ekstremnog siromaštva, čime se ugrožava potpuno ostvarivanje svih ljudskih prava; u tom kontekstu pozdravlja izvješće posebnog izvjestitelja UNHRC-a o ekstremnom siromaštvu i ljudskim pravima (A/HRC/29/31) i podržava njegove prijedloge za iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva, koji obuhvaćaju sljedeće: pridavanje jednake važnosti i težine gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima koje se daju građanskim i političkim pravima; priznavanje prava na socijalnu zaštitu; provođenje fiskalnih politika posebno usmjerenih na smanjenje nejednakosti; revitalizaciju i konkretizaciju prava na jednakost i postavljanje pitanja preraspodjele resursa u središte rasprava o ljudskim pravima;
21. mišljenja je da korupcija, utaja poreza, loše gospodarenje javnim dobrima i neprihvaćanje odgovornosti doprinose kršenju ljudskih prava građana jer se takvim djelovanjem iz državnih proračuna preusmjeravaju sredstva koja bi trebala biti namijenjena za unapređenje ljudskih prava u prijeko potrebnim javnim službama kao što su obrazovanje, osnovne zdravstvene službe i ostala socijalna infrastruktura; smatra da je u borbi protiv korupcije presudno djelovanje na jamčenju poštovanja ljudskih prava, i to konkretno prava na obaviještenost, prava na slobodu izražavanja i okupljanja, prava na neovisno sudstvo i prava na demokratsko sudjelovanje u javnim poslovima;
22. ističe da manjinske zajednice u trećim zemljama imaju specifične potrebe te da bi trebalo promicati njihovu potpunu jednakost u svim područjima gospodarskog, socijalnog, političkog i kulturnog života;
Autohtoni narodi
23. poziva ESVD, Komisiju i države članice da aktivno podupiru potpuno i učinkovito sudjelovanje autohtonih naroda na svim sjednicama Vijeća za ljudska prava; poziva ESVD, Komisiju i države članice da uzmu u obzir činjenicu da su autohtoni narodi posebno osjetljivi na klimatske promjene i da aktivno podrže njihovo sudjelovanje u primjeni Sporazuma iz Pariza; apelira na države članice EU-a da zatraže od svih mandatara posebnih postupaka da posebnu pozornost pridaju pitanjima koja se odnose na žene, mlade i osobe s invaliditetom među pripadnicima autohtonih naroda te da o tim pitanjima sustavno obavještavaju UNHRC; poziva ESVD i države članice da aktivno podupiru izradu akcijskog plana za autohtone narode na razini cijelog sustava, kao što je zatražila Opća skupština UN-a u svojoj rezoluciji iz rujna 2014., posebno u pogledu organizacije redovnih savjetovanja s autohtonim narodima u sklopu tog procesa;
Borci za ljudska prava
24. osuđuje kontinuirano zlostavljanje i pritvaranje boraca za ljudska prava i članova oporbe koje provode državne snage u mnogim trećim zemljama; izražava zabrinutost zbog nepoštenog i restriktivnog zakonodavstva, uključujući ograničenja inozemnog financiranja, što rezultira smanjenjem prostora za aktivnosti civilnog društva; poziva sve vlade da promiču i podupiru slobodu medija, organizacije civilnog društva i aktivnosti boraca za ljudska prava te da im omoguće djelovanje bez straha, represije ili zastrašivanja;
25. poziva sve vlade da organizacijama civilnog društva i borcima za ljudska prava dopuste da surađuju s UNHRC-om u okviru mehanizma univerzalnog periodičnog pregleda te da zajamče da se zemlje koje provode odmazde protiv boraca za ljudska prava pozovu na odgovornost;
26. smatra da je vjerodostojnost UNHRC-a ugrožena zbog kontinuiranog zlostavljanja i pritvaranja boraca za ljudska prava i članova oporbe koje provode mnoge države članice UNHRC-a; apelira na EU i njegove države članice da na razini UN-a promiču inicijativu za osmišljavanje dosljednog i sveobuhvatnog odgovora na izazove s kojima se diljem svijeta susreću borci za ljudska prava koji se bave pravima žena, zaštitom prava povezanih s okolišem, prava na zemljište i prava autohtonih naroda, korupcijom i nekažnjivošću, kao i novinari i drugi borci za ljudska prava koji se služe medijima, uključujući internetske i društvene medije, te da sustavno osude njihova ubojstva;
Poslovanje i ljudska prava
27. snažno podržava učinkovitu i sveobuhvatnu provedbu Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima unutar EU-a i izvan njega i apelira na države članice da donesu i provedu nacionalne akcijske planove; naglašava potrebu da se poduzmu sve mjere nužne za rješavanje propusta pri učinkovitoj provedbi Vodećih načela UN-a, uključujući dostupnost pravde i pravnih sredstava;
28. poziva UN i EU da se bave pitanjem boraca za pravo na zemljište, koji su žrtve odmazde među ostalim u obliku prijetnji, uznemiravanja, samovoljnih uhićenja, fizičkog napada i ubojstva, zbog kritiziranja otkupa zemljišta velikih razmjera na štetu prava ruralnog stanovništva trećih zemalja na zemljište i hranu, posebno u vezi s ulaganjima ili aktivnostima multinacionalnih i europskih kompanija; poziva mehanizme UN-a i EU da dosljedno rade na pitanju grabeži zemlje kao i na pitanju boraca za pravo na zemljište i da ga smatraju prioritetom;
29. pozdravlja inicijativu visokog povjerenika UN-a za ljudska prava da se ojača Projekt za odgovornost i pravna sredstva kako bi se doprinijelo pravednom i učinkovitijem sustavu nacionalnih pravnih lijekova, a posebno u slučajevima teškog kršenja ljudskih prava u poslovnom sektoru; poziva sve vlade da ispune svoju dužnost u pogledu jamčenja poštovanja ljudskih prava i dostupnosti pravde žrtvama koje se suočavaju i s praktičnim i s pravnim izazovima kada nastoje pristupiti pravnim sredstvima na nacionalnoj i na međunarodnoj razini u vezi s kršenjem ljudskih prava povezanim s poslovanjem;
30. izražava žaljenje zbog toga što su države članice EU-a glasovale protiv i pokušale blokirati osnivanje Otvorene međuvladine radne skupine za izradu međunarodnog pravno obvezujućeg instrumenta za transnacionalne korporacije i druge poslovne subjekte s obzirom na ljudska prava; pozdravlja dosadašnji rad te skupine i poziva EU i njegove države članice da konstruktivno sudjeluju u pregovorima;
Migracije i izbjeglice
31. poziva Vijeće za ljudska prava i mehanizme u okviru Vijeća da posvete posebnu pozornost posljedicama velikog broja izbjeglica i migranata diljem svijeta na ljudska prava i da s tim u vezi izrade preporuke; s dubokim razočaranjem ističe da je europska vanjska granica postala najopasnijom granicom po život u svijetu; poziva na integriranje pitanja ljudskih prava u sve politike upravljanja granicama i aktivnosti koje provodi FRONTEX, uključujući uspostavu žalbenog mehanizma;
32. poziva EU i njegove države članice da podupru rad posebnog izvjestitelja UN-a o ljudskim pravima migranata i da provedu njegove preporuke, uključujući zahtjev da se pojača rad na pronalaženju novih načina omogućavanja legalnih migracijskih putova za osobe koje se nalaze u kriznoj humanitarnoj situaciji, da brzo provedu reforme te da pruže više mogućnosti za premještaj uz daljnji rad na tom pitanju;
33. izražava zabrinutost zbog ustrajne i raširene diskriminacije i kršenja prava migranata, uključujući tražitelje azila i izbjeglice; poziva sve države da pristupe migracijama iz perspektive ljudskih prava, postavljajući u središte migracijskih politika i upravljanja migracijama pitanje prava migranata, tražitelja azila i izbjeglica, te da posvete posebnu pozornost marginaliziranim i ugroženim skupinama migranata kao što su žene i djeca; poziva sve države da se bore protiv rodno utemeljenog nasilja nad ženama i djevojkama i ističe važnost uključivanja rodne perspektive u izradu migracijske politike kako bi se reagiralo na njihove konkretne potrebe;
34. podsjeća da su sve države obvezne poštovati i štititi ljudska prava svih pojedinaca u svojoj nadležnosti, bez obzira na njihovu nacionalnost ili podrijetlo i neovisno o njihovu imigracijskom statusu; podsjeća da se migrante treba vraćati isključivo uz potpuno poštovanje njihovih prava, na temelju slobodnih i informiranih odluka te samo ako im je u vlastitoj zemlji zajamčena zaštita prava; poziva vlade da obustave samovoljna uhićenja i pritvaranje migranata te da strogo poštuju zabranu vraćanja; ponavlja svoj poziv EU-u da se pobrine da su svi sporazumi o suradnji u pogledu migracija i ponovnom prihvatu s državama koje nisu članice EU-a usklađeni s međunarodnim pravom;
Klimatske promjene i ljudska prava
35. pozdravlja Sporazum iz Pariza u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC), kojim su obuhvaćeni prilagodba klimatskim promjenama, ublažavanje njihovih posljedica, razvoj i širenje tehnologije te izgradnja kapaciteta; čvrsto zagovara uključivanje pitanja klimatskih promjena u sva područja gospodarske politike; apelira na sve države stranke koje su potpisale Sporazum da donesu hitne i ambiciozne mjere za ublažavanje i prilagodbu uključivanjem pitanja klimatskih promjena u sva područja politike; ustraje u tome da bi se sve politike i aktivnosti u pogledu UNFCCC-a trebale temeljiti na ljudskim pravima;
36. podsjeća da nepovoljan učinak klimatskih promjena predstavlja neposrednu i potencijalno nepovratnu globalnu prijetnju za potpuno ostvarenje ljudskih prava i da ima znatne posljedice na osjetljive skupine čija su prava već ionako ugrožena; sa zabrinutošću napominje da se očekuje da će događaji povezani s klimom, kao što su rast razine mora i ekstremne promjene vremena koje prouzročuju suše i poplave, dovesti do daljnjih gubitaka života, raseljavanja stanovništva i nestašica hrane i vode;
37. poziva međunarodnu zajednicu da se prihvati rješavanja pravnih nedostataka pojma „klimatskih izbjeglica”, uključujući njegovu definiciju u međunarodnom pravu ili bilo kojem pravno obvezujućem međunarodnom sporazumu;
Prava žena
38. naglašava koliko je važno ne dovoditi u pitanje pravno naslijeđe Pekinške platforme za djelovanje u vezi s pristupom obrazovanju i zdravstvenoj skrbi kao temeljnim ljudskim pravima te zaštitom seksualnih i reproduktivnih prava; naglašava da se univerzalnim poštovanjem spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava te pristupom pripadajućim uslugama doprinosi smanjenju stope smrtnosti dojenčadi i majki; ističe da su planiranje obitelji, zdravlje majki i jednostavan pristup kontracepcijskim sredstvima i pobačaju u sigurnim uvjetima važni elementi uz pomoć kojih ženama možemo spasiti život i pomoći im da započnu novi život ako su bile žrtve silovanja; naglašava da te politike treba postaviti u središte razvojne suradnje i humanitarnog djelovanja s trećim zemljama;
39. pozdravlja nedavnu rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2242 o ženama, miru i sigurnosti prema kojoj su žene središnji element svih nastojanja za rješavanje globalnih izazova, uključujući sve snažniji nasilni ekstremizam, klimatske promjene, migracije, održivi razvoj, mir i sigurnost; pohvaljuje zaključke globalne studije UN-a o provedbi rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 1325 o ženama, miru i sigurnosti u kojoj je naglašena važnost uloge i vodstva žena u rješavanju sukoba i izgradnji mira te činjenica da je zahvaljujući njihovu sudjelovanju unaprijeđena humanitarna pomoć, povećani su napori mirovnih snaga, potaknuto je dovršenje mirovnih pregovora i u većoj se mjeri suprotstavilo nasilnom ekstremizmu;
40. duboko je razočaran činjenicom da je od pojave nasilnih ekstremističkih skupina kao što je Daeš u Siriji i Iraku ili Boko Haram u zapadnoj Africi nasilje nad ženama, a pogotovo seksualno nasilje postalo sastavni dio ciljeva, ideologije i izvora prihoda tih ekstremističkih skupina, stavivši međunarodnu zajednicu pred iznimno velik novi izazov; poziva sve vlade i institucije UN-a da pojačaju napore u borbi protiv tih gnjusnih zločina i da ženama vrate dostojanstvo omogućujući im pravdu, odštetu i odgovarajuće mjere potpore;
41. smatra da je jedan od načina borbe protiv ekstremizma da se ženama zajamči autonomnost rješavanjem temeljnih nejednakosti između žena i muškaraca zbog kojih su žene i djevojke ranjive u razdobljima sukoba; poziva UN i njegove države članice da poduzmu konkretne mjere kako bi zajamčili autonomnost žena, njihovo učinkovito sudjelovanje u sprečavanju i rješavanju sukoba te u procesu mirovnih pregovora i izgradnje mira povećanjem njihove zastupljenosti na svim razinama donošenja odluka, među ostalim u nacionalnim, regionalnim i međunarodnim institucijama i mehanizmima;
Prava djece
42. podsjeća da se u Konvenciji o pravima djeteta, koja je usvojena 1989. i najšire je ratificirani međunarodni ugovor o ljudskim pravima, utvrđuje niz prava djece, uključujući pravo na život, zdravlje, obrazovanje i igru, kao i pravo na obiteljski život, zaštitu od nasilja i diskriminacije te pravo na uvažavanje njihovih stavova; poziva sve potpisnike tog ugovora da poštuju svoju obvezu; poziva SAD, jedinu zemlju u svijetu koja još nije ratificirala Konvenciju, da joj čim prije pristupi;
43. pozdravlja planiranu globalnu studiju koju UN namjerava pokrenuti kako bi se praćenjem i evaluacijskim analizama utvrdilo kako se međunarodni zakoni i standardi provode u praksi i kako bi se ocijenile konkretne mogućnosti država da unaprijede svoje politike i odgovore; apelira na sve države da podrže tu studiju i da aktivno sudjeluju u njoj;
44. sa zabrinutošću primjećuje da su mnogi pojedinci osuđeni na smrt za zločine koje su počinili prije no što su navršili 18 godina te su pogubljeni u zemljama diljem svijeta tijekom 2015. premda je Konvencijom UN-a o pravima djeteta zabranjena primjena smrtne kazne kada je riječ o maloljetnicima;
Prava pripadnika skupina LGBTI
45. izražava zabrinutost zbog upotrebe diskriminirajućih zakona i praksi te nasilja nad pojedincima u raznim zemljama na temelju njihove spolne orijentacije i rodnog identiteta, uključujući primjenu smrtne kazne u nekim zemljama; potiče na pomno praćenje situacije u kojoj se nalaze pripadnici skupina LGBTI u zemljama u kojima su zbog nedavno uvedenih zakona protiv pripadnika skupina LGBTI životi seksualnih manjina u opasnosti; izražava snažnu zabrinutost zbog takozvanih antipropagandnih zakona kojima se ograničava sloboda izražavanja i okupljanja, između ostalog i u zemljama na europskom kontinentu;
46. podupire stalni rad visokog povjerenika UN-a za ljudska prava na suzbijanju tih diskriminirajućih zakona, posebno preko izjava, izvješća i kampanje Slobodni i jednaki, te također podupire rad drugih tijela UN-a; zabrinut je zbog ograničenja temeljnih sloboda nametnutih borcima za ljudska prava LGBTI osoba te poziva EU da im pruži veću potporu; smatra da bi se prava LGBTI osoba poštovala u većoj mjeri kada bi im bile dostupne pravne institucije, na primjer civilno partnerstvo ili brak; poziva Vijeće za ljudska prava da uspostavi posebni postupak ili neki drugi mehanizam kako bi se tim pitanjima sustavno posvetila pozornost;
Borba protiv terorizma i ljudska prava
47. podsjeća da je poštovanje temeljnih prava i sloboda temelj uspješnih protuterorističkih politika, uključujući uporabu digitalnih tehnologija nadzora, i poziva na poštovanje ljudskih prava i vladavine prava u svim protuterorističkim aktivnostima, što je također u središtu Globalne strategije UN-a za borbu protiv terorizma;
Sport i ljudska prava
48. osuđuje sve prisutniju praksu autoritarnih zemalja koje kao domaćini velikih sportskih ili kulturnih događaja nastoje poboljšati svoj međunarodni legitimitet uz istodobno daljnje ograničavanje unutarnjeg neslaganja; poziva EU i njegove države članice da aktivno pokrenu to pitanje, među ostalim u okviru UNHRC-a, te da surađuju s nacionalnim sportskim savezima, poslovnim subjektima i organizacijama civilnog društva u vezi s praktičnim aspektima njihova sudjelovanja na takvim događajima, među ostalim u pogledu Svjetskog nogometnog prvenstva FIFA-e 2018. u Rusiji odnosno 2022. u Kataru i Olimpijskih igara u Pekingu 2022.; poziva na razvoj političkog okvira EU-a i UN-a za sport i ljudska prava;
Borba protiv nekažnjavanja / Međunarodni kazneni sud
49. potvrđuje svoju snažnu predanost okončanju nekažnjavanja najozbiljnijih zločina koji utječu na međunarodnu zajednicu i jamčenju pravde žrtvama ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, uključujući one povezane sa seksualnim nasiljem, te ponovno izražava snažnu podršku Međunarodnom kaznenom sudu; ostaje na oprezu u vezi sa svakim pokušajem podrivanja legitimiteta ili neovisnosti Suda; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog toga što nekoliko uhidbenih naloga još uvijek nije izvršeno; potiče EU i njegove države članice da surađuju sa Sudom i pruže mu snažnu diplomatsku, političku i financijsku potporu, među ostalim u UN-u; poziva na jačanje napora za promicanje univerzalnosti Rimskog statuta njegovom ratifikacijom, uključujući ratifikaciju izmjena iz Kampale, i učinkovitom provedbom;
Bespilotne letjelice i autonomno oružje
50. ponovno poziva Vijeće EU-a da pripremi zajedničko stajalište EU-a o upotrebi naoružanih bespilotnih letjelica, u okviru kojeg bi se pridala velika važnost poštovanju ljudskih prava i međunarodnoga humanitarnog prava te bi se riješila pitanja kao što su pravni okvir, proporcionalnost, odgovornost, zaštita civila i transparentnost; ponovno apelira na EU da zabrani proizvodnju, razvoj i upotrebu potpuno autonomnog oružja kojim se omogućuje provođenje napada bez ljudskog djelovanja; ustraje u tome da bi ljudska prava trebala biti dio svih dijaloga s trećim zemljama o borbi protiv terorizma; izražava žaljenje zbog činjenice da su Francuska i Ujedinjena Kraljevina glasovale protiv najnovije rezolucije Vijeća za ljudska prava o naoružanim bespilotnim letjelicama u borbi protiv terorizma i vojnim operacijama u skladu s međunarodnim pravom;
Ljudska prava i politika u području droga
51. pozdravlja zajedničku izjavu posebnog izvjestitelja UN-a o mučenju i posebnog izvjestitelja UN-a o izvansudskim, prijekim i samovoljnim pogubljenjima od 7. listopada 2015. prema kojoj se „pogubljenjima za kaznena djela povezana s drogom krši međunarodno pravo te ona predstavljaju nezakonita ubojstva” i u kojoj se navodi da „međunarodne agencije, kao i države koje pružaju bilateralnu tehničku pomoć za borbu protiv kaznenih djela povezanih s drogom, moraju zajamčiti da programi kojima doprinose u konačnici ne dovode do kršenja prava na život”;
52. poziva EU i njegove države članice da ukidanje smrtne kazne za kaznena djela povezana s drogom postave kao prioritetno pitanje u pregovorima u okviru izvanrednog zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda o drogama (UNGASS) i ponavlja da bi ukidanje smrtne kazne za kaznena djela povezana s drogama trebalo biti preduvjet za dobivanje financijske pomoći, tehničke pomoći, izgradnju kapaciteta i druge oblike potpore politici borbe protiv droga;
53. izražava potporu imenovanju posebnog izvjestitelja o ljudskim pravima i politici borbe protiv droga;
Prioriteti EU-a u pogledu pojedinih zemalja
Azerbajdžan
54. pozdravlja zajedničku izjavu o stanju ljudskih prava u Azerbajdžanu s 29. sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava, no žali što više država članica EU-a nije podržalo tu zajedničku izjavu; poziva države članice EU-a i druge članove Vijeća da pomno prate stanje ljudskih prava u Azerbajdžanu i da se usmjere na usvajanje rezolucije u kojoj će pozvati na trenutačno i bezuvjetno oslobađanje boraca za ljudska prava, političkih i civilnih aktivista, novinara i blogera koji su uhićeni ili pritvoreni na temelju politički motiviranih optužbi, na temeljitu istragu optužbi za mučenje u pritvoru i na ukidanje zakona kojima se neopravdano ograničava sloboda izražavanja, okupljanja i udruživanja u Azerbajdžanu; poziva države članice EU-a da se zauzmu za uspostavu mandata posebnog izvjestitelja o stanju ljudskih prava u Azerbajdžanu;
55. pozdravlja privremeno puštanje na slobodu Lejle i Arifa Junusa iz humanitarnih razloga, no poziva na trenutačno odbacivanje svih optužbi protiv njih; izražava duboko žaljenje zbog činjenice da nitko od azerbajdžanskih zatvorenika savjesti nije pušten na slobodu prilikom posljednjeg predsjedničkog pomilovanja;
Bjelarus
56. pozdravlja oslobođenje preostalih šest zatvorenika; izražava duboku zabrinutost zbog daljnjeg ograničavanja slobode izražavanja te slobode udruživanja i mirnog okupljanja; osuđuje zlostavljanje neovisnih i oporbenih novinara kao i zlostavljanje i pritvaranje aktivista za ljudska prava i kritičara na temelju lažnih optužbi; osuđuje nastavak primjene smrtne kazne;
57. poziva na obnovu mandata posebnog izvjestitelja UN-a o stanju ljudskih prava u Bjelarusu na 32. sjednici Vijeća i poziva vladu da u potpunosti surađuje s posebnim izvjestiteljem i da se obveže na provedbu odavno potrebnih reformi za promicanje i zaštitu ljudskih prava, među ostalim primjenom preporuka posebnog izvjestitelja i drugih mehanizama za ljudska prava;
Gruzija
58. prima na znanje svrhovite zakonodavne reforme koje su rezultirale određenim napretkom i poboljšanjem u području pravde i kaznenog progona, državnog tužiteljstva, borbe protiv lošeg postupanja, dječjih prava, zaštite privatnosti i osobnih podataka te interno raseljenih osoba;
59. napominje, međutim, da su potrebni dodatni napori u pogledu lošeg postupanja, posebno s obzirom na istražni pritvor i rehabilitaciju žrtava, u pogledu odgovornosti za policijsko zlostavljanje, istraga prijašnjih slučajeva zlostavljanja za koje su odgovorni vladini službenici te manjina i prava žena; i dalje je zabrinut zbog slobode izražavanja i medija te zbog onemogućavanja promatračima da dođu do okupiranih regija Abhazije i Chinvalija / Južne Osetije u kojima je kršenje ljudskih prava još uvijek rašireno; poziva gruzijsku vladu da poduzme odgovarajuće mjere kako bi se omogućilo daljnje postupanje na temelju preporuka iz procesa univerzalnog periodičnog pregleda;
Rusija
60. oštro osuđuje ustrajan pritisak vlade na neistomišljenike usmjeren na nezavisne nevladine organizacije uz pomoć takozvanog zakona o stranim agentima i zakona o nepoželjnim stranim organizacijama koji vlastima omogućuju da zabrane rad međunarodnim NVO-ima koji se smatraju prijetnjom ruskim obrambenim kapacitetima ili ustavnom poretku, a također osuđuje neprestanu i višeobraznu represiju aktivista, političkih protivnika i kritičara režima;
Ukrajina
61. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nastavka neselektivnih napada u civilnim područjima, ciljanih napada na škole i upotrebe škola za vojne ciljeve obiju strana; osuđuje kontinuirana kršenja ljudskih prava u tom sukobu te u potpunosti podupire promatračku misiju UN-a za ljudska prava i posebnu promatračku misiju OESS-a u Ukrajini; poziva ukrajinsku vladu da poduzme mjere kako bi omogućila dostavu određenih vrsta lijekova, uključujući zamjensku terapiju za liječenje ovisnosti o opijatima, da poboljša postupak registracije i načine pristupa zapošljavanju i državnim naknadama za osobe raseljene zbog sukoba, ukine zakone koji bi mogli negativno utjecati na slobodu izražavanja i udruživanja, poduzme konkretne mjere kojima bi se oružane snage i oružane skupine spriječilo da se koriste školama, kako na područjima pod kontrolom vlade tako i na područjima koja su zauzeli pobunjenici, te da ratificira Rimski statut i postane punopravna članica Međunarodnoga kaznenog suda;
62. poziva države članice EU-a da na razini UN-a podupru sve moguće napore za borbu protiv nekažnjavanja i da provedu nepristranu istragu nasilnih događaja i kršenja ljudskih prava povezanih sa suzbijanjem prosvjeda na Majdanu kao i istragu upotrebe kazetnog streljiva od strane provladinih snaga i pobunjenika koje podržava Rusija tijekom oružanog sukoba u istočnoj Ukrajini te da riješe stanje ljudskih prava na Krimu i druga kršenja prava povezana s oružanim sukobom u istočnoj Ukrajini;
Uzbekistan
63. apelira na države članice EU-a da usmjere napore u sastavljanje rezolucije Vijeća UN-a za ljudska prava kojom će se uspostaviti posebni mehanizam UN-a za Uzbekistan koji će UN-u omogućiti praćenje, javno izvješćivanje i raspravu u okviru Vijeća za ljudska prava o stanju ljudskih prava u Uzbekistanu, da otvore pitanje nesuradnje Uzbekistana s mehanizmima UN-a za ljudska prava, kontinuiranog pritvaranja velikog broja političkih protivnika, uključujući borce za ljudska prava, daljnjih ograničenja slobode udruživanja, slobode izražavanja i medija te kontinuirane upotrebe prisilnog i dječjeg rada;
Bahrein
64. izražava žaljenje zbog činjenice da vlada Bahreina nije ostvarila nikakav napredak u rješavanju pitanja povezanih s kontinuiranim pritvaranjem brojnih pojedinaca, uključujući borce za ljudska prava, političke aktiviste i novinare, zbog ostvarivanja prava na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja, kao i u vezi s neodgovaranjem za kršenje ljudskih prava, uključujući mučenje, te nedostatkom neovisnosti i nepristranosti pravosuđa u Bahreinu;
65. poziva države članice EU-a da se u okviru Vijeća za ljudska prava na stanje ljudskih prava u Bahreinu osvrnu u pojedinačnim izjavama, popratnoj zajedničkoj izjavi ili rezoluciji u kojoj će pozvati Bahrein da trenutačno i bezuvjetno oslobodi sve borce za ljudska prava, političke aktiviste i druge pojedince koji su pritvoreni i optuženi za navodna kršenja povezana s pravom na izražavanje, mirno okupljanje i udruživanje, da zajamči provedbu nepristranih istraga svih navoda o mučenju i lošem postupanju te da što prije omogući posjet posebnog izvjestitelja o mučenju i drugih mehanizama UN-a za ljudska prava; ponovno poziva EU da izradi sveobuhvatnu strategiju o načinima na koje Unija i njezine države članice mogu aktivno zagovarati puštanje na slobodu zatvorenih aktivista i zatočenika savjesti;
Izrael/Palestina
66. poziva EU da ponovno izrazi svoje stajalište o odgovornosti kao što je navedeno u zaključcima Vijeća za vanjske poslove iz srpnja 2015. i da ustvrdi da je kao temelj mira i sigurnosti u regiji potrebno da države i nedržavni akteri poštuju međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo u području ljudskih prava;
67. u svjetlu te obveze Vijeća za vanjske poslove iz srpnja 2015. i poziva koji je u rezoluciji Vijeća za ljudska prava iz srpnja 2015. koju je podržala EU upućen trećim zemljama da promiču poštovanje ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava na okupiranom palestinskom području, apelira na EU da pozove sve strane na provedbu vjerodostojnih istraga o navodnom kršenju međunarodnog prava, da aktivno prati i ocjenjuje poštuju li tekuće istrage međunarodne standarde dužnosti istrage, među ostalim i redovito tražeći pojašnjenje zaključenja slučajeva, da se zauzme za uspostavu odgovarajućeg mehanizma daljnjeg djelovanja kako bi se zajamčila provedba preporuka iz izvješća istražnog povjerenstva UN-a iz 2015. i iz prethodnih izvješća UN-a te da pozove Izrael na suradnju u preliminarnoj istrazi Međunarodnog kaznenog suda, među ostalim omogućavajući pristup i surađujući u pogledu zahtjeva za informacije;
68. žali zbog toga što su izraelske vlasti odbile suradnju s posebnim izvjestiteljem UN-a o okupiranom palestinskom području, što je dovelo do njegove ostavke jer mu Izrael nije omogućio pristup okupiranom palestinskom području;
Sirija
69. izražava duboku zabrinutost zbog neprestanog pogoršanja sigurnosnog i humanitarnog stanja u Siriji; oštro osuđuje zlostavljanje, masakre, mučenje, ubojstva i seksualno nasilje koje Asadov režim, takozvana Islamska država te druge ekstremističke i terorističke skupine provode nad sirijskim stanovništvom; ponovno poziva na pronalaženje održivog rješenja sukoba u Siriji na temelju političkog procesa pod vodstvom Sirije koji bi vodio do istinske političke tranzicije u kojoj će se poštovati legitimne težnje sirijskog naroda i kojom će im se omogućiti da neovisno i demokratski odlučuju o vlastitoj budućnosti; izražava svoju punu potporu aktualnim naporima pod vodstvom UN-a za postizanje političkog rješenja sukoba;
70. apelira na Vijeće za ljudska prava da pozove Vijeće sigurnosti UN-a na poduzimanje odgovarajućih mjera kako bi se zajamčilo da se oni koji su odgovorni za kršenje ljudskih prava, uključujući kršenja koja se mogu smatrati zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima, privedu pravdi, među ostalim na način da predmet stanja u Siriji uputi Međunarodnom kaznenom sudu;
Saudijska Arabija
71. ponavlja da bi se članovi UNHRC-a trebali birati među državama koje poštuju ljudska prava, vladavinu prava i demokraciju; snažno se protivi odluci Ujedinjenih naroda donesenoj uz potporu država članica EU-a da se ključna uloga u području ljudskih prava povjeri veleposlaniku Saudijske Arabije pri UN-u u Ženevi, koji je izabran za predsjednika povjerenstva neovisnih stručnjaka u okviru Vijeća UN-a za ljudska prava;
72. i dalje je iznimno zabrinut zbog sustavnog i raširenog kršenja ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji; poziva saudijske vlasti da puste na slobodu sve zatvorenike savjesti, uključujući dobitnika Nagrade Saharov za 2015. Raifa Badawija;
73. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog masovnog pogubljenja 47 zatvorenika u Saudijskoj Arabiji 2. siječnja 2016., uslijed dramatičnog porasta broja slučajeva pogubljenja tijekom 2015.;
74. sa zabrinutošću prima na znanje navode da su među pogubljenima i maloljetnici, psihički bolesne osobe i zatvorenici osuđeni na smrt za kaznena djela bez smrtnih posljedica, posebno ona povezana s ostvarenjem prava na slobodu okupljanja, slobodu udruživanja i slobodu izražavanja;
75. poziva saudijske vlasti da u potpunosti surađuju s mandatarima posebnih postupaka UNHRC-a i s Uredom visokog povjerenika za ljudska prava; poziva Saudijsku Arabiju da uvede moratorij na smrtnu kaznu;
Zapadna Sahara
76. poziva na poštovanje temeljnih prava stanovnika Zapadne Sahare, uključujući slobodu udruživanja, slobodu izražavanja i pravo na okupljanje; zahtijeva oslobađanje svih političkih zatvorenika pripadnika naroda Sahrawi; zahtijeva pristup teritorijima Zapadne Sahare za parlamentarce, neovisne promatrače, nevladine organizacije i medije; apelira na Ujedinjene narode da misiji MINURSO dodijeli mandat u području ljudskih prava, u skladu sa svim drugim misijama UN-a za očuvanje mira diljem svijeta; podržava pravedno i trajno rješavanje sukoba na temelju prava naroda Sahrawi na samoodređenje u skladu s odgovarajućim rezolucijama UN-a;
Jemen
77. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog dramatičnog i nasilnog sukoba te zbog nezapamćene humanitarne krize u toj zemlji; osuđuje ozbiljna kršenja ratnog prava i povrede ljudskih prava koje su počinile zaraćene strane, posebno neselektivne i nerazmjerne zračne napade koje provodi koalicija pod vodstvom Saudijske Arabije, u kojima su brojni civili ubijeni i ranjeni te su razrušeni mnogi civilni objekti; osuđuje činjenicu da su vlasti Jemena protjerale Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava; poziva EU da u okviru Vijeća za ljudska prava podupre provedbu međunarodne istrage kako bi se dokumentirala kršenja prava koja su počinile sve strane od rujna 2014.;
Burundi
78. izražava duboku zabrinutost zbog ciljanih napada na borce za ljudska prava, novinare i članove njihovih obitelji; oštro osuđuje političko nasilje, izvansudska smaknuća, kršenja i povrede ljudskih prava te poticanje na nasilje na političkoj, etničkoj ili drugoj osnovi u Burundiju, kao i kontinuirano nekažnjavanje počinitelja, među kojima su i pripadnici policije i snaga sigurnosti, skupine mladih povezane s političkim strankama i službenici;
79. poziva vlasti Burundija da kao ključni i hitni prioritetni cilj stanu na kraj tim kršenjima i povredama prava, među ostalim trenutačnom obustavom ubojstava i napada na borce za ljudska prava, novinare te stvarne ili pretpostavljene protivnike i kritičare, kao i provedbom temeljitih, nepristranih i neovisnih istraga kako bi se odgovorne privelo pravdi i žrtvama omogućila odšteta;
80. pozdravlja održavanje izvanredne sjednice Vijeća za ljudska prava o sprečavanju daljnjeg pogoršanja stanja ljudskih prava u Burundiju 17. prosinca 2015., ali izražava žaljenje zbog kašnjenja pri njezinu održavanju; poziva na hitno upućivanje misije neovisnih stručnjaka i apelira na vlasti Burundija da u potpunosti surađuju s misijom;
Mauritanija
81. ističe da, iako je mauritanska vlada ostvarila napredak u donošenju zakonodavnih mjera za suzbijanje svih oblika ropstva i praksi sličnih ropstvu, izostanak njihove učinkovite provedbe doprinosi održavanju takvih praksi; poziva vlasti da donesu zakon protiv ropstva, da na razini države pokrenu sustavno i redovito prikupljanje razvrstanih podataka o svim oblicima ropstva te da provedu temeljitu studiju zasnovanu na dokazima o povijesti i prirodi ropstva kako bi se ta praksa iskorijenila;
82. apelira na mauritanske vlasti da dopuste slobodu govora i okupljanja u skladu s međunarodnim konvencijama i mauritanskim nacionalnim pravom; također poziva na oslobađanje Birama Dah Abeida, Bilala Ramdanea i Džibi Sowa kako bi nastavili s provedbom svoje mirne kampanje protiv ropstva bez straha od uznemiravanja ili zastrašivanja;
Južni Sudan
83. pozdravlja Mirovni sporazum koji su zaraćene strane potpisale 28. kolovoza 2015. kako bi se okončao građanski rat, a koji obuhvaća prijelaznu fazu dijeljenja vlasti, sigurnosne aranžmane i uspostavu hibridnog suda za suđenje za sve zločine koji su počinjeni od početka sukoba; podsjeća da su u tom sukobu tisuće ljudi izgubile život, uz stotine tisuća raseljenih osoba i izbjeglica;
84. poziva sve strane da se suzdrže od kršenja ljudskih prava i kršenja međunarodnoga humanitarnog prava, uključujući ona koja se smatraju međunarodnim zločinima, kao što su izvansudska pogubljenja, etnički usmjereno nasilje, seksualno nasilje povezano sa sukobima, uključujući silovanje, te rodno uvjetovano nasilje, novačenje i iskorištavanje djece, prisilni nestanci, samovoljna uhićenja i pritvaranja;
85. poziva Vijeće za ljudska prava da podrži imenovanje posebnog izvjestitelja o Južnom Sudanu, čija će zadaća biti praćenje i javno izvješćivanje o kršenjima prava, uključujući novačenje i iskorištavanje djece vojnika, i o upotrebi škola u vojne svrhe te da sastavi preporuke za postizanje učinkovite odgovornosti;
Venezuela
86. pozdravlja održavanje slobodnih i poštenih izbora u Venezueli 6. prosinca 2015.; pozdravlja činjenicu da su i vlada i oporba prihvatile rezultate izbora; podsjeća na važnost poštovanja ustava i ljudskih prava te provedbe volje venezuelskog naroda iskazane na izborima;
87. podsjeća na to da će nova vlada morati riješiti niz pitanja povezanih s ljudskim pravima, od nekažnjivosti i odgovornosti za izvansudska pogubljenja, koja su počinile među ostalima i sigurnosne snage, do samovoljnih uhićenja i pritvaranja, prava političkih zatvorenika na pošteno suđenje, neovisnosti pravosuđa, slobode okupljanja i udruživanja te slobode medija;
Demokratska Narodna Republika Koreja
88. pozdravlja rezoluciju Opće skupštine u kojoj se osuđuje „dugotrajno i aktualno sustavno, rašireno i teško kršenje ljudskih prava” u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji te potiče Vijeće sigurnosti UN-a da poduzme odgovarajuće mjere kako bi se zajamčila odgovornost, među ostalim na način da razmotri mogućnost upućivanja stanja u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji Međunarodnom kaznenom sudu, i poziva Vijeće za ljudska prava da ponovi svoj poziv na odgovornost, među ostalim za one koji su odgovorni za zločine protiv čovječnosti počinjene na temelju politika uvedenih prije više desetaka godina na najvišoj državnoj razini;
Kina
89. izražava duboku zabrinutost zbog raširene represije nad aktivistima za ljudska prava i odvjetnicima koji se bave ljudskim pravima; ističe da je u razdoblju od srpnja 2015. više od 200 odvjetnika i pravnih službenika pozvano pred sud ili odvedeno na ispitivanje u najoštrijem pokušaju u posljednjih nekoliko desetljeća da se ušutkaju kritičari režima; izrazito je zabrinut zbog vijesti da su kineske vlasti u proteklih nekoliko dana pod optužbom za subverziju službeno uhitile najmanje sedam odvjetnika za ljudska prava i njihovih kolega koje su šest mjeseci držali tajno pritvorenima;
Mjanmar
90. pozdravlja kompetitivne izbore održane 8. studenog 2015. koji predstavljaju važan korak u demokratskoj tranziciji zemlje; no i dalje je zabrinut zbog ustavnog okvira tih izbora u skladu s kojim je 25 % mjesta u parlamentu rezervirano za vojsku; prima na znanje dosad ostvareni napredak u pogledu ljudskih prava, no istodobno uviđa da su brojna pitanja i dalje zabrinjavajuća, uključujući prava manjina i slobodu izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja;
91. osuđuje ozbiljnu i raširenu diskriminaciju i represiju nad pripadnicima Rohingye, što je dodatno pogoršano činjenicom da ta zajednica nema pravni status i sve većom učestalošću govora mržnje usmjerenog protiv nebudista; poziva na provođenje cjelovitih, transparentnih i neovisnih istraga svih navoda o kršenjima ljudskih prava protiv zajednice Rohingya te smatra da su četiri zakona koja je parlament donio 2015. u cilju „zaštite rase i religije” diskriminirajuća u pogledu roda; žali zbog činjenice da Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava još uvijek nije dobio dozvolu za otvaranje ureda u toj zemlji; inzistira na tome da treba provesti cjelovitu procjenu učinka na održivi razvoj i ljudska prava prije finaliziranja pregovora o sporazumu o ulaganju između EU-a i Mjanmara;
Nepal
92. pozdravlja stupanje na snagu novog nepalskog Ustava 20. rujna 2015., čime bi se trebali postaviti temelji za buduću političku stabilnost i gospodarski razvoj te zemlje; nada se da će otvorena pitanja u vezi s političkom zastupljenošću manjina, uključujući Dalite, i zakonima o državljanstvu uskoro biti riješena;
93. žali zbog činjenice da u velikom broju slučajeva nitko ne snosi odgovornost za kršenja ljudskih prava koja su tijekom građanskog rata počinile obje strane usprkos donošenju Zakona o istini, pomirenju i nestanku u svibnju 2014.; apelira na nepalsku vladu da pristupi Međunarodnoj konvenciji o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka; osuđuje ograničenja temeljnih sloboda nametnuta tibetanskim izbjeglicama; apelira na Indiju da ukine neslužbenu blokadu nepalskog gospodarstva koja zajedno s razornim potresom iz travnja 2015. prouzročuje humanitarnu krizu i gura gotovo milijun Nepalaca u siromaštvo i bezizlaznu situaciju;
°
° °
94. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Vijeću sigurnosti UN-a, glavnom tajniku UN-a, predsjedniku 69. zasjedanja Opće skupštine UN-a, predsjedniku Vijeća UN-a za ljudska prava, visokom povjereniku UN-a za ljudska prava i glavnom tajniku Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.
- [1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0470.