PRIJEDLOG REZOLUCIJE o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2016.
14.1.2016 - (2015/3035(RSP))
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
Ignazio Corrao, Fabio Massimo Castaldo u ime Kluba zastupnika EFDD-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0050/2016
B8-0064/2016
Rezolucija Europskog parlamenta o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2016.
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima te konvencije UN-a o ljudskim pravima i njihove fakultativne protokole, uključujući Konvenciju o pravima djeteta i Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW),
– uzimajući u obzir rezoluciju br. 60/251 Opće skupštine Ujedinjenih naroda o uspostavi Vijeća UN-a za ljudska prava,
– uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Europsku socijalnu povelju i Povelju o temeljnim pravima Europske unije,
– uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a o ljudskim pravima i demokraciji za razdoblje 2015. – 2019.,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Vijeću UN-a za ljudska prava,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o kršenju ljudskih prava, uključujući hitne rezolucije o toj temi,
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 17. prosinca 2015. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2014. godinu i politici Europske unije na tom području[1],
– uzimajući u obzir članak 2., članak 3. stavak 5. te članke 18., 21., 27. i 47. Ugovora o Europskoj uniji,
– uzimajući u obzir godišnje izvješće Vijeća UN-a za ljudska prava za 2015. podneseno Općoj skupštini UN-a,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da se 2015. i 2016. obilježavaju važne obljetnice povezane s ostvarivanjem ljudskih prava, mirom i sigurnosti: 70. obljetnica osnivanja Ujedinjenih naroda, 50. obljetnica Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, 40. obljetnica Deklaracije o pravu na razvoj (1986.) i 20. obljetnica Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje (1995.) te 15. obljetnica ključne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o ženama, miru i sigurnosti (2000.) i milenijskih razvojnih ciljeva (2000.);
B. budući da su sve države obvezne poštovati ljudska prava neovisno o rasi, podrijetlu, spolu ili boji kože; ističući svoju potporu nedjeljivosti ljudskih prava – građanskih, ekonomskih, socijalnih ili kulturnih – koja su međusobno povezana i međuovisna te smatrajući da se uskraćivanjem bilo kojeg od tih prava izravno i negativno utječe na druge; budući da sve države imaju obvezu poštovati temeljna prava svojeg stanovništva i dužnost poduzimati konkretne mjere kako bi omogućile poštovanje tih prava na nacionalnoj razini te surađivati na međunarodnoj razini u cilju uklanjanja prepreka ostvarenju ljudskih prava u svim područjima;
C. budući da su poštovanje, promicanje i zaštita univerzalnosti ljudskih prava dio etičke i pravne stečevine Europske unije te jedan od kamena temeljaca europskog jedinstva i integriteta;
D. budući da se djelovanje Unije u odnosima s trećim zemljama provodi u skladu s člankom 21. Ugovora iz Lisabona, kojim se potvrđuje univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava i temeljnih sloboda i propisuje poštovanje ljudskog dostojanstva, načela jednakosti i solidarnosti te načelâ Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava;
E. budući da bi se poštovanje ljudskih prava trebalo uključiti u sva politička područja koja obuhvaćaju mir i sigurnost, razvojnu suradnju, trgovinu i ulaganja, humanitarno djelovanje, klimatske promjene i borbu protiv terorizma s obzirom na to da se ona ne mogu razmotriti bez poštovanja ljudskih prava;
F. budući da se redovnim sjednicama Vijeća UN-a za ljudska prava, imenovanjem posebnih izvjestitelja, mehanizmom univerzalnog periodičnog pregleda, posebnim postupcima za rješavanje stanja u određenim državama ili za određene teme doprinosi promicanju i poštovanju ljudskih prava, demokracije i vladavine prava;
G. budući da su neke sadašnje članice Vijeća za ljudska prava nažalost poznate kao najteži kršitelji ljudskih prava i imaju povijest loše suradnje s mandatarima za posebne postupke UN-a i nepoštovanja obveze izvješćivanja ugovornim tijelima UN-a za ljudska prava;
Vijeće UN-a za ljudska prava
1. pozdravlja imenovanje veleposlanika Choi Kyong-lima na dužnost predsjednika Vijeća za ljudska prava za 2016. godinu;
2. pozdravlja godišnje izvješće Vijeća UN-a za ljudska prava upućeno Općoj skupštini UN-a u kojem su obuhvaćene njegova 28., 29. i 30. sjednica;
3. ponavlja svoje stajalište da bi se članovi Vijeća UN-a za ljudska prava trebali birati među državama koje poštuju ljudska prava, vladavinu prava i demokraciju te apelira na članice UN-a da se svaka država koja treba postati članica Vijeća UN-a za ljudska prava podvrgne kriterijima koji se temelje na rezultatima u području ljudskih prava; izražava zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava u nekim novoizabranim članicama Vijeća UN-a za ljudska prava te ističe da je važno braniti neovisnost Vijeća UN-a za ljudska prava kako bi se zajamčilo da može i dalje provoditi svoj mandat učinkovito i nepristrano;
4. ponovno izražava svoju podršku za posebne postupke i neovisan status njihovih mandatara koji im omogućuju da svoje dužnosti izvršavaju potpuno nepristrano, duboko žali zbog nespremnosti nekih država članica, kao što su Venezuela, Saudijska Arabija i Etiopija, i država promatrača, kao što su Zimbabve, Uzbekistan i Turkmenistan, na suradnju u okviru tematskih posebnih postupaka, kao i zbog nedostatka suradnje u okviru posebnih postupaka za pojedine države te poziva sve države na punu suradnju s mandatarima za te postupke;
5. ponovo potvrđuje važnost univerzalnosti univerzalnog periodičnog pregleda da bi se potpuno shvatilo stanje ljudskih prava u svim državama članicama UN-a i ponovno izražava potporu drugom ciklusu pregleda koji je usmjeren na provedbu preporuka prihvaćenih tijekom prvog ciklusa; međutim, ponovno poziva da se preporuke koje države nisu prihvatile u prvom ciklusu ponovno razmotre u nastavku procesa univerzalnog periodičnog pregleda;
6. ističe da je potrebno zajamčiti da brojni dionici, posebno civilno društvo, u potpunosti sudjeluju u postupku univerzalnog periodičnog pregleda te izražava zabrinutost u vezi s teškim i stalno rastućim ograničenjima koja su civilnom društvu onemogućila sudjelovanje u tom postupku;
7. poziva EU i Komisiju da se nastave baviti preporukama iz univerzalnog periodičnog pregleda u svim političkim dijalozima EU-a s predmetnim državama kako bi se ispitali načini i mehanizmi provedbe preporuka uz pomoć državnih i regionalnih strategija;
8. pozdravlja „Inicijativu za promjenu” visokog povjerenika UN-a za ljudska prava čiji je cilj poboljšati i ojačati globalna prisutnost ureda UN-a za ljudska prava stvaranjem osam regionalnih centara za nadziranje i promicanje poštovanja ljudskih prava izravnom suradnjom s partnerima kako bi se preporuke mehanizama za ljudska prava pretvorile u prave promjene na terenu;
Građanska i politička prava
9. izražava zabrinutost zbog ustavnih promjena u nekim državama čiji je cilj izmijeniti ograničenja predsjedničkih mandata, što je u nekim slučajevima izazvalo nasilje na izborima; ponovno potvrđuje da je poštovanje građanskih i političkih prava, uključujući pojedinačnu i kolektivnu slobodu izražavanja te slobodu okupljanja i udruživanja, jedini pokazatelj demokratskog, tolerantnog i pluralističkog društva;
10. ponavlja da je slobodno biranje političkih vođa, na vjerodostojnim izborima koji se održavaju periodično i temelje se na općem i jednakom pravu glasa, temeljno pravo koje bi svi građani trebali imati u skladu s Općom deklaracijom o ljudskim pravima (članak 21. stavak 3.) i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima (članak 25.); potvrđuje da su sloboda izražavanja te dinamično i povoljno okruženje za neovisno i pluralističko civilno društvo preduvjeti za promicanje poštovanja ljudskih prava;
11. osuđuje kontinuirano zlostavljanje i pritvaranje boraca za ljudska prava i članova oporbe koje provode državne snage u mnogim trećim zemljama; izražava zabrinutost zbog nepoštenog i restriktivnog zakonodavstva, uključujući ograničenja inozemnog financiranja, što rezultira smanjenjem prostora za aktivnosti civilnog društva; poziva sve vlade da promiču i podupiru slobodu medija, organizacije civilnog društva i aktivnosti boraca za ljudska prava te da im omoguće djelovanje bez straha, represije ili zastrašivanja;
12. smatra da suvremena digitalna tehnologija nudi prednosti, ali predstavlja i izazov za zaštitu prava na privatnost i uživanje slobode izražavanja na internetu u svijetu; u tom kontekstu pozdravlja imenovanje posebnog izvjestitelja UN-a za pravo na privatnost u digitalno doba, čiji mandat obuhvaća pitanja nadzora i privatnosti koja su za pojedince relevantna kako na internetu tako i izvan njega;
13. ponovno naglašava svoje dugotrajno protivljenje smrtnoj kazni, mučenju te okrutnom, nečovječnom i ponižavajućem postupanju i kažnjavanju u svim slučajevima i u svim okolnostima; ponovno ističe da se ukidanjem smrtne kazne doprinosi povećanju ljudskog dostojanstva i ponovno potvrđuje da se zalaže za pravo svakog pojedinca na život i ljudsko dostojanstvo;
14. pohvaljuje znatan napredan koji je do sada postignut u smislu da su mnoge zemlje privremeno obustavile izvršenje smrtne kazne, dok su druge poduzele zakonodavne mjere u cilju ukidanja smrtne kazne; ipak izražava žaljenje zbog činjenice da su se u nekim zemljama u posljednjih nekoliko godina ponovno počela provoditi smaknuća; poziva države koje su ukinule smrtnu kaznu i države u kojima je moratorij na izvršenje smrtne kazne već dugo na snazi da je ne uvode ponovno;
Socijalna i ekonomska prava
15. izražava žaljenje zbog činjenice da se više od 20 godina nakon usvajanja Bečke deklaracije o univerzalnosti, nedjeljivosti, međuovisnosti i međupovezanosti svih ljudskih prava Međunarodnom paktu o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima ne pridaju jednak status i težina kao Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima; prepoznaje napore Vijeća UN-a za ljudska prava da za sva ljudska prava osigura jednak status i jednaku težinu, i to imenovanjem mandatara za posebne postupke u vezi s gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima;
16. izražava duboku zabrinutost zbog porasta ekstremnog siromaštva, čime se ugrožava potpuno ostvarivanje svih ljudskih prava; u tom kontekstu pozdravlja izvješće posebnog izvjestitelja Vijeća UN-a za ljudska prava o ekstremnom siromaštvu i ljudskim pravima (A/HRC/29/31) i podržava njegove prijedloge za iskorjenjivanje ekstremnog siromaštva, koji obuhvaćaju sljedeće: davanje jednake važnosti i prednosti ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima kao i građanskim i političkim pravima, prepoznavanje prava na socijalnu zaštitu, primjenu fiskalnih politika posebno usmjerenih na smanjenje nejednakosti, revitalizaciju i ostvarenje prava na jednakost te postavljanje pitanja raspodjele resursa u središte rasprava o ljudskim pravima;
17. smatra da korupcija, utaja poreza, loše upravljanje javnim dobrima i nedostatak odgovornosti doprinose kršenju ljudskih prava građana jer se sredstva iz državnih proračuna koja bi se trebala dodjeljivati za unapređenje ljudskih prava preusmjeravaju za prijeko potrebne javne usluge, kao što su obrazovanje, osnovne zdravstvene usluge i druga socijalna infrastruktura; smatra da je za suzbijanje korupcije presudno djelovanje kojim se jamči poštovanje ljudskih prava, a posebno prava na pristup informacijama, slobodu izražavanja i okupljanja, te na neovisno sudstvo i demokratsko sudjelovanje u javnim poslovima;
Poslovanje i ljudska prava
18. zdušno podržava učinkovitu i sveobuhvatnu provedbu Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, unutar EU-a i izvan njega, među ostalim izradom nacionalnih akcijskih planova; naglašava potrebu da se poduzmu sve mjere nužne za rješavanje propusta pri učinkovitoj provedbi Vodećih načela UN-a, uključujući pristup pravosuđu i pravnim sredstvima;
19. poziva UN i EU da se pozabave pitanjem boraca za pravo na zemljište, koji su žrtve odmazde među ostalim u obliku prijetnji, uznemiravanja, samovoljnih uhićenja, fizičkih napada i ubojstava, jer kritiziraju otkup zemljišta velikih razmjera na štetu prava ruralnog stanovništva trećih zemalja na zemljište i hranu; poziva da se u projektima u vezi s ljudskim pravima u okviru mehanizama UN-a i Akcijskog plana EU-a o ljudskim pravima i demokraciji sustavno uključe borci za pravo na zemljište;
20. pozdravlja inicijativu visokog povjerenika UN-a za ljudska prava da se ojača Projekt za odgovornost i pravna sredstva kako bi se doprinijelo pravednom i učinkovitijem sustavu nacionalnih pravnih lijekova, a posebno u slučajevima teškog kršenja ljudskih prava u poslovnom sektoru; poziva sve vlade da ispune svoju dužnost u pogledu jamčenja poštovanja ljudskih prava i pristupa pravosuđu za žrtve koje se suočavaju i s praktičnim i s pravnim izazovima kada nastoje pristupiti pravnim sredstvima na nacionalnoj i na međunarodnoj razini u vezi s kršenjima ljudskih prava povezanim s poslovanjem;
21. prima na znanje da je otvorena međuvladina radna skupina za izradu međunarodnog, pravno obvezujućeg instrumenta za transnacionalne korporacije i druge poslovne subjekte s obzirom na ljudska prava, koja je osnovana na temelju rezolucije Vijeća za ljudska prava od 26. lipnja 2014., održala svoju prvu sjednicu u srpnju 2015.; poziva Europsku uniju i njezine države članice da se aktivno uključe u pregovore o spomenutom pravno obvezujućem međunarodnom instrumentu;
Migracije
22. zabrinut je zbog najozbiljnije humanitarne krize od Drugog svjetskog rata koja je nastala jer je sve veći broj osoba prisiljen napustiti svoje domove zbog progona, oružanih sukoba i općeg nasilja pa u potrazi za zaštitom i boljim životom kreću na opasna putovanja kojima dovode u opasnost vlastiti život; poziva Vijeće za ljudska prava i mehanizme u okviru Vijeća da posvete nužnu pozornost posljedicama krize za ljudska prava i da izrade preporuke u vezi s tim;
23. poziva sve države da pristupe migracijama iz perspektive ljudskih prava, postavljajući u središte migracijskih politika i upravljanja migracijama pitanje prava migranata, tražitelja azila i izbjeglica, te da posvete posebnu pozornost marginaliziranim i ugroženim skupinama migranata kao što su žene i djeca; poziva sve države da se bore protiv rodno uvjetovanog nasilja nad ženama i djevojkama i ističe važnost uključivanja rodne perspektive u oblikovanje migracijske politike kako bi se reagiralo na njihove konkretne potrebe;
24. podsjeća da su sve države obvezne poštovati i štititi ljudska prava svih osoba u njihovoj nadležnosti, bez obzira na njihovu nacionalnost ili podrijetlo i neovisno o njihovu imigracijskom statusu; podsjeća da se migrante treba vraćati isključivo uz potpuno poštovanje njihovih prava, na temelju slobodnih i informiranih odluka te samo ako im je u njihovoj zemlji zajamčena zaštita prava; poziva vlade da obustave samovoljna uhićenja i pritvaranje migranata;
Klimatske promjene i ljudska prava
25. pozdravlja Sporazum iz Pariza u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) kojim su obuhvaćeni prilagodba i ublažavanje posljedica klimatskih promjena, razvoj i širenje tehnologije te izgradnja kapaciteta; čvrsto zagovara da se pitanje klimatskih promjena uključi u sva područja gospodarske politike; apelira na sve države koje su potpisale Sporazum da donesu hitne i ambiciozne mjere za ublažavanje i prilagodbu uključivanjem pitanja klimatskih promjena u sva politička područja;
26. podsjeća da nepovoljan učinak klimatskih promjena predstavlja neposrednu i potencijalno nepovratnu globalnu prijetnju za potpuno uživanje ljudskih prava i da on ima znatne posljedice za osjetljive skupine čija su prava ionako ugrožena; napominje sa zabrinutošću da se očekuje da će događaji povezani s klimom, kao što su porast razine mora i ekstremne klimatske promjene koje za posljedicu imaju suše i poplave, dovesti do daljnjih gubitaka života, raseljavanja stanovništva i nestašica hrane i vode;
27. poziva međunarodnu zajednicu da se pozabavi pravnim nedostacima pojma „klimatskih izbjeglica”, uključujući njegovu moguću definiciju u međunarodnom pravu ili bilo kojem pravno obvezujućem međunarodnom sporazumu;
Prava žena
28. pozdravlja nedavnu rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2242 o ženama, miru i sigurnosti prema kojoj su žene stavljene u središte svih nastojanja za rješavanje globalnih izazova, uključujući sve snažniji nasilni ekstremizam, klimatske promjene, migracije, održivi razvoj, mir i sigurnost; pohvaljuje zaključke globalne studije UN-a o provedbi rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 1325 o ženama, miru i sigurnosti u kojoj je naglašena važnost vodstva i sudjelovanja žena u rješavanju sukoba i izgradnji mira te činjenica da je zahvaljujući njihovu sudjelovanju poboljšana humanitarna pomoć, povećani su napori mirovnih snaga, potaknuto je dovršenje mirovnih pregovora i doprinijelo se borbi protiv nasilnog ekstremizma;
29. duboko je razočaran činjenicom da je od pojave nasilnih ekstremističkih skupina kao što je Daeš u Siriji i Iraku te Boko Haram u zapadnoj Africi nasilje nad ženama poprimilo novu strašniju dimenziju, s obzirom na to da je seksualno nasilje postalo sastavni dio ciljeva, ideologije i izvora prihoda tih ekstremističkih skupina, stavivši međunarodnu zajednicu pred iznimno velik novi izazov; poziva sve vlade i institucije UN-a da pojačaju napore u borbi protiv tih užasnih zločina i da ženama vrate dostojanstvo omogućavajući im pravdu, odštetu i odgovarajuće mjere potpore;
30. smatra da je jedan od načina borbe protiv ekstremizma da se ženama zajamči autonomnost rješavanjem temeljnih nejednakosti između žena i muškaraca zbog kojih su žene i djevojke ugrožene u razdobljima sukoba; poziva UN i sve njegove države članice da poduzmu konkretne mjere kako bi zajamčili autonomnost žena, njihovo učinkovito sudjelovanje u sprečavanju i rješavanju sukoba te u procesu mirovnih pregovora i izgradnje mira povećanjem njihove zastupljenosti na svim razinama donošenja odluka, među ostalim u nacionalnim, regionalnim i međunarodnim institucijama i mehanizmima;
Prava djece
31. podsjeća da se u Konvenciji o pravima djeteta, koja je usvojena 1989. i najšire je ratificirani međunarodni ugovor o ljudskim pravima, utvrđuje niz prava djece, uključujući pravo na život, zdravlje, obrazovanje i igru, kao i pravo na obiteljski život, zaštitu od nasilja i diskriminacije te pravo na uvažavanje njihovih stavova; poziva sve potpisnice tog ugovora da poštuju svoje obveze;
32. pozdravlja planiranu globalnu studiju koju UN namjerava pokrenuti kako bi se praćenjem i evaluacijskom analizom utvrdilo kako se međunarodni zakoni i standardi provode u praksi i kako bi se ocijenile konkretne mogućnosti država da unaprijede svoje politike i odgovore; apelira na sve države da podrže tu studiju i da aktivno sudjeluju u njoj;
Prava pripadnika zajednice LGBTI
33. izražava zabrinutost zbog toga što u raznim zemljama i dalje postoje diskriminirajući zakoni i prakse te nasilje nad pojedincima na temelju njihove spolne orijentacije i rodnog identiteta; potiče na pomno praćenje situacije u kojoj se nalaze pripadnici zajednice LGBTI u zemljama u kojima su zbog nedavno uvedenih zakona protiv pripadnika zajednice LGBTI životi seksualnih manjina u opasnosti; izražava duboku zabrinutost zbog takozvanih antipropagandnih zakona kojima se ograničava sloboda izražavanja i okupljanja, između ostalog i u zemljama na europskom kontinentu;
34. potvrđuje svoju potporu kontinuiranom radu visokog povjerenika za ljudska prava na promicanju i zaštiti ostvarivanja svih ljudskih prava za pripadnike zajednice LGBTI, a posebno preko izjava, izvješća i kampanje Slobodni i jednaki; potiče visokog povjerenika da se nastavi boriti protiv diskriminirajućih zakona i praksi;
Bespilotne letjelice i autonomno oružje
35. ponovno poziva Vijeće EU-a da pripremi zajedničko stajalište EU-a o upotrebi naoružanih bespilotnih letjelica, u okviru kojeg bi se pridala velika važnost poštovanju ljudskih prava i međunarodnoga humanitarnog prava te bi se riješila pitanja kao što su pravni okvir, proporcionalnost, odgovornost, zaštita civila i transparentnost; ponovno apelira na EU da zabrani proizvodnju, razvoj i upotrebu potpuno autonomnog oružja kojim se omogućuje provođenje napada bez ljudskog djelovanja; ustraje u tome da bi ljudska prava trebala biti dio svih dijaloga s trećim zemljama o borbi protiv terorizma;
Uključivanje ljudskih prava u politike EU-a
36. poziva EU da promiče univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava, uključujući građanska, politička, ekonomska, socijalna i kulturna prava, u skladu s člankom 21. Ugovora iz Lisabona i Općim odredbama o vanjskom djelovanju Unije;
37. ponavlja svoj poziv EU-u da usvoji pristup temeljen na pravima i da uvrsti poštovanje ljudskih prava u trgovinsku politiku i politiku ulaganja, u javne usluge, razvojnu suradnju te u zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku; također ističe da bi se politikom EU-a u području ljudskih prava trebala zajamčiti dosljednost njegovih unutarnjih i vanjskih politika, u skladu s obvezom iz Ugovora o EU-u;
Prioriteti EU-a u pogledu pojedinih zemalja
Bjelorusija
38. izražava duboku zabrinutost zbog stalnih ograničenja slobode izražavanja i slobode udruživanja i mirnog okupljanja, osuđuje zlostavljanje neovisnih i oporbenih novinara i zlostavljanje i pritvaranje aktivista za ljudska prava i kritičara na temelju lažnih optužbi; osuđuje daljnju primjenu smrtne kazne; poziva na obnovu mandata posebnog izvjestitelja UN-a za stanje ljudskih prava u Bjelorusiji na 32. sjednici Vijeća i poziva vladu da u potpunosti surađuje s posebnim izvjestiteljem i da se obveže na provedbu odavno potrebnih reformi za zaštitu ljudskih prava, među ostalim primjenom preporuka posebnog izvjestitelja i drugih mehanizama za ljudska prava;
Ukrajina
39. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nastavka neselektivnih napada u civilnim područjima, ciljanih napada na škole i upotrebe škola za vojne ciljeve obiju strana; osuđuje kontinuirana kršenja ljudskih prava u tom sukobu te u potpunosti podupire promatračku misiju UN-a za ljudska prava i posebnu promatračku misiju OESS-a u Ukrajini; poziva ukrajinsku vladu da poduzme mjere kako bi omogućila dostavu određenih vrsta lijekova, uključujući zamjensku terapiju za liječenje ovisnosti o opijatima, da poboljša postupak registracije i načine pristupa zapošljavanju i državnim naknadama za osobe raseljene zbog sukoba, ukine zakone koji bi mogli negativno utjecati na slobodu izražavanja i udruživanja, poduzme konkretne mjere kojima bi se oružane snage i oružane skupine spriječilo da se koriste školama, kako na područjima pod kontrolom vlade tako i na područjima koja su zauzeli pobunjenici, te da ratificira Rimski statut i postane punopravna članica Međunarodnog kaznenog suda; poziva države članice EU-a da na razini UN-a podupru sve moguće napore za borbu protiv nekažnjavanja i da provedu nepristranu istragu nasilnih događaja i kršenja ljudskih prava povezanih sa suzbijanjem prosvjeda na Majdanu kao i istragu upotrebe kazetnog streljiva od strane provladinih snaga i pobunjenika koje podržava Rusija tijekom oružanog sukoba u istočnoj Ukrajini te da riješe stanje ljudskih prava na Krimu i druga kršenja prava povezana s oružanim sukobom u istočnoj Ukrajini;
Azerbajdžan
40. pozdravlja zajedničku izjavu o stanju ljudskih prava u Azerbajdžanu s 29. sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava, no žali što više država članica EU-a nije podržalo tu zajedničku izjavu; poziva države članice EU-a i druge članice Vijeća da pomno prate stanje ljudskih prava u Azerbajdžanu i da se usmjere na usvajanje rezolucije u kojoj će pozvati na trenutačno oslobađanje boraca za ljudska prava, političkih i civilnih aktivista, novinara i blogera koji su uhićeni ili pritvoreni na temelju politički motiviranih optužbi, na temeljitu istragu optužbi za mučenje u pritvoru i na ukidanje zakona kojima se neopravdano ograničava sloboda izražavanja, okupljanja i udruživanja u Azerbajdžanu;
Uzbekistan
41. apelira na države članice EU-a da usmjere napore u sastavljanje rezolucije Vijeća UN-a za ljudska prava kojom će se uspostaviti posebni mehanizam UN-a za Uzbekistan koji će UN-u omogućiti praćenje, javno izvješćivanje i raspravu u okviru Vijeća za ljudska prava o stanju ljudskih prava u Uzbekistanu, da otvore pitanje nesuradnje Uzbekistana s mehanizmima UN-a za ljudska prava, kontinuiranog pritvaranja velikog broja političkih protivnika, uključujući borce za ljudska prava, daljnjih ograničenja slobode udruživanja, slobode izražavanja i medija te kontinuirane upotrebe dječjeg rada;
Sirija
42. apelira na Vijeće za ljudska prava da pozove Vijeće sigurnosti UN-a na poduzimanje odgovarajućih mjera kako bi se zajamčilo da se oni koji su odgovorni za kršenje ljudskih prava, uključujući kršenja koja se mogu smatrati zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima, privedu pravdi, među ostalim na način da predmet stanja u Siriji uputi Međunarodnom kaznenom sudu;
Jemen
43. izražava duboku zabrinutost zbog teške krize koja vlada u državi od rujna 2014., kada su Houthi i druge jemenske oružane skupine počinile ozbiljna kršenja ratnog prava i povrede ljudskih prava, te od ožujka 2015., kada je koalicija pod vodstvom Saudijske Arabije učinila to isto; posebno osuđuje nekontrolirane i nerazmjerne zračne napade koje provodi spomenuta koalicija u kojima je smrtno stradalo i ozlijeđeno mnoštvo civila te je uništena brojna imovina građana; budući da se očekuje da će visoki povjerenik UN-a za ljudska prava na sljedećoj sjednici Vijeća u ožujku 2016. podnijeti izvješće o stanju u Jemenu; poziva EU da u okviru Vijeća za ljudska prava podupre provedbu međunarodne istrage kako bi se dokumentirala kršenja prava koja su počinile sve strane od rujna 2014.;
Bahrein
44. izražava žaljenje zbog činjenice da vlada Bahreina nije ostvarila nikakav napredak u rješavanju pitanja povezanih s kontinuiranim pritvaranjem brojnih pojedinaca, uključujući borce za ljudska prava, političke aktiviste i novinare, zbog ostvarivanja prava na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja, kao i s neodgovaranjem za kršenje ljudskih prava, uključujući mučenje, te nedostatkom neovisnosti i nepristranosti pravosuđa u Bahreinu; poziva države članice EU-a da se u okviru Vijeća za ljudska prava osvrnu na stanje ljudskih prava u Bahreinu pojedinačnim izjavama, popratnim zajedničkim izjavama ili rezolucijom u kojoj će pozvati Bahrein da trenutačno i bezuvjetno oslobodi sve borce za ljudska prava, političke aktiviste i druge pojedince koji su pritvoreni i optuženi za navodna kršenja povezana s pravom na izražavanje, mirno okupljanje i udruživanje, da zajamči provedbu nepristranih istraga svih navoda o mučenju i zlostavljanju te da što prije omogući posjet posebnog izvjestitelja za mučenje i drugih mehanizama UN-a za ljudska prava; ponovno poziva EU da izradi sveobuhvatnu strategiju o načinima na koje Unija i njezine države članice mogu aktivno zagovarati puštanje na slobodu zatvorenih aktivista i zatočenika savjesti;
Južni Sudan
45. poziva Vijeće za ljudska prava da podupre imenovanje posebnog izvjestitelja za Južni Sudan koji će imati mandat za praćenje i javno izvješćivanje o kršenju prava, uključujući novačenje i angažiranje djece vojnika, i korištenju škola u vojne svrhe, i davanje preporuka kako bi se postigla djelotvorna odgovornost;
Demokratska Narodna Republika Koreja
46. pozdravlja rezoluciju Opće skupštine u kojoj se osuđuje „dugotrajno i neprestano sustavno, rašireno i teško kršenje ljudskih prava” u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji i u kojoj se Vijeće sigurnosti UN-a potiče na poduzimanje odgovarajućih mjera kako bi se osigurala odgovornost, među ostalim i razmatranjem mogućnosti upućivanja stanja u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji Međunarodnom kaznenom sudu, te poziva Vijeće za ljudska prava da ponovi svoj poziv na odgovornost, među ostalim i za one koji su odgovorni za zločine protiv čovječnosti počinjenje na temelju politika uvedenih prije više desetaka godina na najvišoj državnoj razini;
Države koje su predmet univerzalnog periodičnog pregleda
Gruzija
47. pozdravlja članstvo Gruzije u Vijeću UN-a za ljudska prava i nedavni univerzalni periodični pregled za Gruziju; prima na znanje svrhovite zakonodavne reforme koje su rezultirale određenim napretkom i poboljšanjima u područjima pravosuđa i kaznenog progona, tužiteljstva, borbe protiv zlostavljanja, dječjih prava, zaštite privatnosti i osobnih podataka te interno raseljenih osoba; napominje, međutim, da su potrebni daljnji napori u pogledu zlostavljanja, posebno s obzirom na istražni pritvor i rehabilitaciju žrtava, u pogledu odgovornosti tijela kaznenog progona za kršenje propisa, istraga prijašnjih slučajeva kršenja propisa za koje su odgovorni vladini službenici te manjina i prava žena; i dalje je zabrinut zbog slobode izražavanja i medija te zbog onemogućavanja promatračima da dođu do okupiranih regija Abhazije i Chinvalija / Južne Osetije u kojima je kršenje ljudskih prava i dalje rašireno; poziva gruzijsku vladu da poduzme odgovarajuće mjere kako bi se omogućilo daljnje postupanje na temelju preporuka iz procesa univerzalnog periodičnog pregleda;
Libanon
48. pohvaljuje Libanon zbog njegove politike otvorenih granica i prihvata koju već godinama primjenjuje u pogledu izbjeglica iz Palestine, Iraka i Sirije te poziva Europsku uniju da dodijeli više sredstava i da u većoj mjeri surađuje s libanonskim vlastima kako bi toj zemlji pružila podršku u zaštiti prava izbjeglica i tražitelja azila; u tom je kontekstu zabrinut zbog navodno velikog broja slučajeva dječjih i/ili prisilnih brakova među sirijskim izbjeglicama; potiče libanonsku vladu da razmotri reformu zakona kojim se regulira ulazak u Libanon, boravak u njemu te izlazak jer se u zakonu ne razlikuju tražitelji azila i izbjeglice s jedne strane od migranata s druge strane; podržava preporuke Odbora UN-a za ukidanje diskriminacije žena (CEDAW) koji poziva na donošenje mjera za podizanje razine osviještenosti među migranticama koje rade u kućanstvima o njihovim ljudskim pravima na temelju Konvencije CEDAW-a koju je potpisao i Libanon; posebno ističe potrebu za ukidanjem tzv. sustava Kafala i omogućivanjem stvarnog pristupa pravosuđu za migrantice koje rade u kućanstvima, među ostalim jamčenjem njihove sigurnosti i boravka tijekom pravnih i administrativnih postupka povezanih s rješavanjem njihova statusa;
Mauritanija
49. ističe da, iako je mauritanska vlada ostvarila napredak u donošenju zakonodavnih mjera za suzbijanje svih oblika ropstva i praksi sličnih ropstvu, izostanak njihove učinkovite provedbe doprinosi održavanju takvih praksi; poziva vlasti da donesu zakon protiv ropstva, da na razini države pokrenu sustavno i redovito prikupljanje razvrstanih podataka o svim oblicima ropstva te da provedu temeljitu studiju zasnovanu na dokazima o povijesti i prirodi ropstva kako bi se ta praksa iskorijenila;
50. apelira na mauritanske vlasti da omoguće slobodu govora i okupljanja u skladu s međunarodnim konvencijama i mauritanskim nacionalnim pravom; također poziva na oslobađanje Birama Dah Abeida, Bilala Ramdanea i Djibyja Sowa kako bi mogli nastaviti s provedbom svoje mirne kampanje protiv ropstva bez straha od uznemirivanja ili zastrašivanja;
Mjanmar
51. pozdravlja kompetitivne izbore održane 8. studenoga 2015. koji su važan korak u demokratskoj tranziciji te zemlje; međutim i dalje je zabrinut zbog ustavnog okvira tih izbora prema kojemu je 25 % mjesta u parlamentu rezervirano za vojsku; prima na znanje dosad ostvaren napredak u pogledu ljudskih prava, no istodobno uviđa da su brojna područja još neriješena, uključujući prava manjina i slobodu izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja;
52. osuđuje diskriminaciju pripadnika zajednice Rohingya, koju pogoršava činjenica da ta zajednica nema pravni status i da je govor mržnje usmjeren protiv nebudista sve učestaliji; poziva na provođenje potpunih, transparentnih i nezavisnih istraga svih navoda o kršenjima ljudskih prava protiv zajednice Rohingya te smatra da su četiri zakona koja je parlament donio 2015. u cilju „zaštite rase i religije” diskriminirajuća u pogledu roda; ponavlja svoj zahtjev da se Uredu visokog povjerenika UN-a za ljudska prava omogući otvaranje ureda u toj zemlji; inzistira na tome da treba provesti cjelovitu procjenu utjecaja na održivost prije finaliziranja pregovora o sporazumu o ulaganju između EU-a i Mjanmara;
Nepal
53. pozdravlja stupanje na snagu novog nepalskog Ustava 20. rujna 2015. kojim bi se trebali postaviti temelji za buduću političku stabilnost i gospodarski razvoj te zemlje; nada se da će otvorena pitanja u vezi s političkom zastupljenošću manjina, uključujući Dalite, i zakonima o državljanstvu uskoro biti riješena; žali zbog činjenice da u velikom broju slučajeva nitko ne snosi odgovornost za kršenja ljudskih prava koja su tijekom građanskog rata počinile obje strane usprkos donošenju Zakona o istini, pomirenju i nestanku u svibnju 2014.; apelira na nepalsku vladu da pristupi Međunarodnoj konvenciji o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka; osuđuje ograničenja temeljnih sloboda nametnuta tibetanskim izbjeglicama; apelira na Indiju da ukine neslužbenu blokadu nepalskog gospodarstva koja je zajedno s razornim potresom iz travnja 2015. prouzročila humanitarnu krizu i još gotovo milijun Nepalaca dovela u bezizlazno stanje siromaštva;
Oman
54. pohvaljuje Oman zbog uspostave državne Nacionalne komisije za ljudska prava i slanja poziva kojim je omogućen iznimno važan posjet posebnog izvjestitelja UN-a za pravo na mirno okupljanje u rujnu 2014.; izražava nadu da će ti konstruktivni koraci dovesti do snažnije suradnje Omana s predstavnicima UN-a za ljudska prava i nezavisnim organizacijama za ljudska prava; potiče Oman da poduzme mjere potrebne za ublažavanje stanja u državi, koje je posebni izvjestitelj UN-a opisao kao klimu straha i zastrašivanja i naveo da se pojedinci „boje izraziti svoje mišljenje, razgovarati telefonom i sastajati”; u tom kontekstu i dalje je zabrinut zbog zabrane svih političkih stranaka i zbog novog zakona o državljanstvu donesenog u kolovozu 2014. u kojem se navodi da se građanima koji pristupaju skupinama ocijenjenima kao štetnima za nacionalne interese može oduzeti državljanstvo te poziva vladu da razmotri navedenu zabranu i zakon; poziva institucije EU-a i države članice da ponude tehničku i pravnu pomoć Omanu kako bi se stvorilo sigurno i pogodno okruženje za organizacije civilnog društva;
Ruanda
55. izražava zabrinutost zbog stanja ljudskih prava u Ruandi, uključujući ograničenja slobode izražavanja i udruživanja, smanjenje demokratskoga prostora za oporbene političke stranke i aktivnosti nezavisnog civilnog društva i nepostojanje poticajnog okruženja za neovisnost pravosuđa; poziva ruandsku vladu da otvori demokratski prostor u kojemu svi dijelovi društva mogu djelovati slobodno;
56. zabrinut je zbog predložene ustavne promjene kojom se želi dopustiti da se aktualni predsjednik kandidira za treći mandat; poziva ruandsku vladu da poštuje Afričku povelju o demokraciji, izborima i upravljanju, u čijem se članku 5. navodi da države potpisnice moraju poduzeti sve odgovarajuće mjere radi jamčenja ustavne vladavine, posebno u pogledu prijenosa vlasti, te u čijem se članku 23. navodi da je svaka promjena ustava kojom se krši načelo demokratske promjene vlasti nezakonita;
°
° °
57. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Vijeću sigurnosti UN-a, glavnom tajniku UN-a, predsjedniku 69. zasjedanja Opće skupštine UN-a, predsjedniku Vijeća UN-a za ljudska prava, visokom povjereniku UN-a za ljudska prava i glavnom tajniku Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.
- [1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0470.