PRIJEDLOG REZOLUCIJE o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2016.
14.1.2016 - (2015/3035(RSP))
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
Charles Tannock, Raffaele Fitto, Edward Czesak, Angel Dzhambazki u ime Kluba zastupnika ECR-a
B8–0065/2016
Rezolucija Europskog parlamenta o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2016.
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i konvencije UN-a o ljudskim pravima te njihove fakultativne protokole, uključujući Konvenciju o pravima djeteta i Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW),
– uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda br. 60/251 o osnivanju Vijeća za ljudska prava (UNHRC),
– uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Europsku socijalnu povelju i Povelju o temeljnim pravima EU-a,
– uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju 2015. – 2019.,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Vijeću Ujedinjenih naroda za ljudska prava,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o kršenju ljudskih prava, uključujući hitne rezolucije o tim temama,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2015. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2014. i politici Europske unije u tom području[1],
– uzimajući u obzir članak 2., članak 3. stavak 5. te članke 18., 21., 27. i 47. Ugovora o Europskoj uniji,
– uzimajući u obzir godišnje izvješće UNHRC-a Općoj skupštini UN-a za 2015. godinu,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da se 2015. i 2016. obilježavaju važne obljetnice povezane s ostvarivanjem ljudskih prava, mirom i sigurnosti: 70. obljetnica osnivanja Ujedinjenih naroda, 50. obljetnica Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, 40. obljetnica Deklaracije UN-a o pravu na razvoj (1986.) i 20. obljetnica Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje (1995.) te 15. obljetnica povijesne Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o ženama, miru i sigurnosti (2000.) i milenijskih razvojnih ciljeva (2000.);
B. budući da su sve države obvezne poštovati ljudska prava neovisno o rasi, podrijetlu, spolu ili boji kože, budući da za sve države vrijedi obveza da poštuju osnovna prava svojih stanovnika i dužnost da poduzimaju konkretne mjere kako bi omogućile poštovanje tih prava na nacionalnoj razini i da surađuju na međunarodnoj razini radi uklanjanja prepreka ostvarivanju ljudskih prava u svim područjima;
C. budući da su poštovanje, promicanje i zaštita univerzalnosti ljudskih prava dio etičke i pravne stečevine Europske unije te jedan od kamena temeljaca europskog jedinstva i integriteta;
D. budući da se djelovanje Unije u odnosima s trećim zemljama vodi člankom 21. Ugovora iz Lisabona kojim se iznova potvrđuje univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava i temeljnih sloboda te kojim se predviđa poštovanje ljudskog dostojanstva, načela jednakosti i solidarnosti, kao i načela Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava;
E. budući da bi se poštovanje ljudskih prava trebalo uvrstiti u sva područja politike koja obuhvaćaju mir i sigurnost, razvojnu suradnju, trgovinu i ulaganja, humanitarno djelovanje, klimatske promjene i borbu protiv terorizma;
F. budući da se redovnim sjednicama Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHRC), imenovanjem posebnih izvjestitelja, mehanizmom univerzalnog periodičnog pregleda, posebnim postupcima za rješavanje bilo stanja u određenim državama bilo tematskih pitanja doprinosi promicanju i poštovanju ljudskih prava, demokracije i vladavine prava;
G. budući da se neke od aktualnih članica Vijeća za ljudska prava nažalost ubrajaju među najveće kršitelje ljudskih prava, a dvojbena je i njihova dosadašnja suradnja s mandatarima za posebne postupke UN-a te njihovo pridržavanje obveze izvješćivanja tijela UN-a za praćenje provedbe ugovora o ljudskim pravima;
1. pozdravlja imenovanje veleposlanika Choi Kyong-lima na dužnost predsjednika Vijeća UN-a za ljudska prava za 2016. godinu;
2. pozdravlja godišnje izvješće Vijeća UN-a za ljudska prava upućeno Općoj skupštini UN-a kojim je obuhvaćeno njegovo 28., 29. i 30. zasjedanje;
3. ponavlja svoje stajalište da bi se članice Vijeća UN-a za ljudska prava trebale birati među državama koje poštuju ljudska prava, vladavinu prava i demokraciju te apelira na članice UN-a da se zalažu kriterije koji se temelje na uspješnosti u području ljudskih prava kao uvjet za svaku državu koja treba postati članica Vijeća UN-a za ljudska prava; izražava zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava u nekim novoizabranim članicama Vijeća UN-a za ljudska prava;
4. ponovno izražava svoju podršku posebnim postupcima i neovisnom statusu njihovih mandatara koji im omogućuje da izvršavaju svoju ulogu potpuno nepristrano te poziva sve države da surađuju s tim postupcima;
5. iznova potvrđuje važnost univerzalnosti univerzalnog periodičnog pregleda (UPP) radi postizanja potpunog razumijevanja stanja ljudskih prava u svim državama članicama UN-a te ponavlja svoju potporu drugom krugu pregleda u kojem je naglasak na primjenjivanju preporuka prihvaćenih tijekom prvog kruga; međutim ponovno traži da se preporuke koje države nisu prihvatile tijekom prvog kruga iznova razmotre u nastavku procesa univerzalnog periodičnog pregleda;
6. poziva EU i Komisiju da se nastave baviti preporukama iz univerzalnog periodičnog pregleda u svim političkim dijalozima EU-a s predmetnim državama kako bi se ispitali načini i mehanizmi provedbe preporuka uz pomoć nacionalnih i regionalnih strategija;
7. ističe da je potrebno zajamčiti da brojni dionici, posebno iz civilnog društva, u potpunosti sudjeluju u procesu univerzalnog periodičnog pregleda te izražava zabrinutost da je u nekim državama zbog strogih ograničenja civilnom društvu onemogućeno sudjelovanje u tom postupku;
8. pozdravlja „Inicijativu za promjenu” visokog povjerenika UN-a za ljudska prava kojom se nastoji poboljšati i ojačati globalna prisutnost ureda UN-a za ljudska prava osnivanjem osam regionalnih centara za praćenje i promicanje poštovanja ljudskih prava uz izravnu suradnju s partnerima kako bi se preporuke mehanizama za ljudska prava pretvorile u stvarne promjene na terenu;
9. izražava zabrinutost zbog promjene ustava u nekim državama kojom se želi izmijeniti ograničenje trajanja mandata predsjednika, što je pitanje koje je u nekim slučajevima izazvalo nasilje u vezi s izborima; ponovno potvrđuje da je poštovanje građanskih i političkih prava, uključujući individualnu i kolektivnu slobodu izražavanja te slobodu okupljanja i udruživanja, jedini pokazatelj demokratskog, tolerantnog i pluralističkog društva;
10. ponavlja da je slobodno biranje političkih vođa, na poštenim izborima koji se održavaju periodično i temelje se na općem i jednakom pravu glasa, temeljno pravo koje moraju uživati svi građani u skladu s Općom deklaracijom o ljudskim pravima (članak 21. stavak 3.) i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima (članak 25.); potvrđuje da su sloboda izražavanja te aktivno i poticajno okruženje za neovisno i pluralističko civilno društvo preduvjeti za promicanje poštovanja ljudskih prava;
11. osuđuje kontinuirano šikaniranje i pritvaranje boraca za ljudska prava i članova oporbe koje u brojnim trećim zemljama provode snage vlasti; izražava zabrinutost zbog nepoštenog i restriktivnog zakonodavstva, što uključuje i ograničenja financiranja iz inozemstva, zbog čega je prostor za aktivnosti civilnog društva sve manji; poziva sve vlade da promiču i unapređuju slobodu medija, organizacije civilnog društva i aktivnosti boraca za ljudska prava te da im omoguće da djeluju bez straha, represije ili zastrašivanja;
12. smatra da suvremena digitalna tehnologija nudi prednosti, ali predstavlja i izazov kad je riječ o zaštiti prava na privatnost i ostvarivanju slobode izražavanja na internetu u cijelom svijetu; u tom kontekstu pozdravlja imenovanje posebnog izvjestitelja UN-a o pravu na privatnost u digitalnom dobu, čiji mandat obuhvaća pitanja nadzora i privatnosti koja utječu na građane na internetu i izvan njega;
13. podsjeća na to da je sloboda mišljenja, savjesti, vjeroispovijedi i uvjerenja temeljno ljudsko pravo, priznato u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i zajamčeno u članku 18. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima; jednako tako podsjeća na njezinu povezanost s drugim ljudskim pravima i temeljnim slobodama koja obuhvaćaju pravo vjerovanja ili nevjerovanja, slobodu izražavanja teističkog, neteističkog ili ateističkog uvjerenja te pravo na prihvaćanje, promjenu i napuštanje ili vraćanje uvjerenja po vlastitom izboru; izražava zabrinutost zbog činjenice da se neke zemlje još uvijek ne pridržavaju standarda UN-a i primjenjuju državnu represiju, koja može uključivati fizičko kažnjavanje, zatvorske kazne, pretjerane novčane kazne, pa čak i smrtnu kaznu, čime se krši sloboda vjeroispovijedi ili uvjerenja; zabrinut je zbog sve većeg progona vjerskih manjina i manjina prema uvjerenju, uključujući kršćanske zajednice, kao i zbog nezakonitog uništavanja njihovih mjesta okupljanja;
14. poziva EU i njegove države članice da pojačaju napore na razini UN-a kako bi doprinijeli iskorjenjivanju svih oblika vjerske diskriminacije i promicanju međureligijskog dijaloga u odnosima s trećim zemljama; traži da se poduzmu konkretne mjere za zaštitu vjerskih manjina i nevjernika, apostata i ateista koji su žrtve zakona o bogohuljenju; pozdravlja predanost EU-a da na međunarodnim forumima promiče slobodu vjeroispovijedi ili uvjerenja, što uključuje i podršku mandatu posebnog izvjestitelja UN-a o slobodi vjeroispovijedi ili uvjerenja; u potpunosti podržava praksu EU-a da preuzima vodeću ulogu u donošenju tematskih rezolucija o toj temi na sjednicama Vijeća UN-a za ljudska prava i Opće skupštine UN-a;
15. smatra da su trgovina i ljudska prava usko povezane i da poslovna zajednica može imati važnu ulogu u promicanju ljudskih prava i demokracije;
16. snažno podupire učinkovitu i sveobuhvatnu provedbu vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima u EU-u i izvan njega, pa i u okviru izrade nacionalnih akcijskih planova; naglašava da je potrebno poduzeti sve potrebne mjere za rješavanje nedostataka pri učinkovitoj provedbi vodećih načela UN-a, uključujući pristup pravosuđu i pravnim sredstvima;
17. poziva UN i EU da razmotre pitanje branitelja zemljišnih prava, koji su žrtve odmazde, što podrazumijeva prijetnje, uznemiravanje, proizvoljna uhićenja, napade i ubojstva, zbog kritiziranja stjecanja zemljišta velikih razmjera na štetu prava ruralnog stanovništva u trećim zemljama na zemljište i hranu; traži da se u projekte o ljudskim pravima u okviru mehanizama UN-a i akcijskog plana EU-a za ljudska prava i demokraciju sustavno uvrštavaju branitelji zemljišnih prava;
18. pozdravlja donošenje Sporazuma iz Pariza u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC), kojim su obuhvaćeni prilagodba, ublažavanje, tehnološki razvoj i prijenos te izgradnja kapaciteta; ustraje u tome da bi pitanje klimatskih promjena trebalo uvrštavati u sva područja gospodarske politike; snažno potiče sve države potpisnice Sporazuma da donesu hitne i zahtjevne mjere ublažavanja i prilagodbe uvrštenjem klimatskih promjena u sva područja politike;
19. pozdravlja nedavnu rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2242 o ženama, miru i sigurnosti u kojoj su žene u središtu svih nastojanja za rješavanje globalnih izazova, među kojima su sve snažniji nasilni ekstremizam, klimatske promjene, migracije, održivi razvoj, mir i sigurnost; pohvaljuje zaključke globalne studije UN-a o provedbi rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 1325 o ženama, miru i sigurnosti u kojoj je naglašena važnost vodstva i sudjelovanja žena u rješavanju sukoba i izgradnji mira te činjenica da je zahvaljujući sudjelovanju žena poboljšano pružanje humanitarne pomoći, da su ojačani napori mirovnih snaga, da je potaknuto zaključenje mirovnih pregovora te da se doprinijelo borbi protiv nasilnog ekstremizma;
20. zaprepašten je činjenicom da je od pojave nasilnih ekstremističkih skupina kao što je Daeš u Siriji i Iraku ili Boko Haram u zapadnoj Africi nasilje nad ženama poprimilo novu, dosad strašniju dimenziju, jer je seksualno nasilje postalo sastavni dio ciljeva, ideologije i izvora prihoda tih ekstremističkih skupina, čime je međunarodna zajednica stavljena pred novi ključni izazov; poziva sve vlade i institucije UN-a da se još intenzivnije posvete borbi protiv tih užasnih zločina i da povrate dostojanstvo žena kako bi one dobile pravdu, odštetu i potporu;
21. podsjeća da se u Konvenciji o pravima djeteta, koja je usvojena 1989. i najšire je ratificirani međunarodni ugovor o ljudskim pravima, utvrđuje niz prava djece, uključujući pravo na život, zdravlje, obrazovanje i igru, kao i pravo na obiteljski život, zaštitu od nasilja i diskriminacije te pravo na uvažavanje njihovih stavova; poziva sve potpisnike tog ugovora da poštuju svoju obvezu;
22. izražava zabrinutost zbog toga što u raznim zemljama i dalje postoje diskriminirajući zakoni i prakse te nasilje nad pojedincima na temelju njihove spolne orijentacije i rodnog identiteta; potiče na pomno praćenje situacije u kojoj se nalaze pripadnici zajednice LGBTI u zemljama u kojima su zbog nedavno uvedenih zakona protiv pripadnika zajednice LGBTI životi seksualnih manjina u opasnosti; poziva EU i njegove države članice da se u okviru Vijeća UN-a za ljudska prava usredotoče na slučajeve kriminalizacije pripadnika zajednice LGBTI;
23. poziva na poduzimanje učinkovitih i usklađenih mjera za rješavanje temeljnih uzroka migracije; nadalje poziva da se na razini UN-a pojačaju napori kako bi se zajamčila dostatna sredstva za Vijeće UN-a za ljuska prava, Svjetski program za hranu i druga tijela UN-a koja sudjeluju u pružanju osnovnih usluga izbjeglicama u područjima zahvaćenima sukobima i izvan njih;
Države koje su predmet univerzalnog periodičnog pregleda
Gruzija
24. pozdravlja članstvo Gruzije u Vijeću UN-a za ljudska prava i nedavni univerzalni periodični pregled za Gruziju; prima na znanje svrhovite zakonodavne reforme koje su rezultirale određenim napretkom i poboljšanjima u područjima pravde i kaznenog progona, tužiteljstva, borbe protiv lošeg postupanja, dječjih prava, zaštite privatnosti i osobnih podataka te interno raseljenih osoba;
25. no napominje da je potrebno uložiti dodatne napore u vezi s lošim postupanjem, posebno u pogledu istražnog zatvora i rehabilitacije žrtava; i dalje je zabrinut zbog slobode izražavanja i medija te zbog onemogućavanja promatračima da dođu do okupiranih regija Abhazije i Chinvalija / Južne Osetije u kojima je kršenje ljudskih prava još uvijek rašireno; poziva gruzijsku vladu da poduzme odgovarajuće mjere kako bi se omogućilo daljnje postupanje na temelju preporuka iz procesa univerzalnog periodičnog pregleda;
Ukrajina
26. žali zbog toga što je aktualna ruska agresija prouzročila iznimno teško humanitarno stanje u Donbasu te što ukrajinskim i međunarodnim humanitarnim organizacijama nije dopušten pristup okupiranim regijama; izražava duboku zabrinutost zbog humanitarnog izazova koji predstavljaju uvjeti u kojima se nalazi više od 1,5 milijuna interno raseljenih osoba; duboko je zabrinut zbog kršenja ljudskih prava na području Krima koji su okupirali Rusi, a posebno zbog iznimno teške situacije krimskih Tatara, te situacije drugih manjinskih skupina i i onih koje podupiru ukrajinsku vlast; poziva EU i njegove države članice da ta pitanja razmotre u okviru Vijeća UN-a za ljudska prava;
Libanon
27. pohvaljuje Libanon zbog njegove politike otvorenih granica i prihvata koju već godinama primjenjuje u pogledu izbjeglica iz Palestine, Iraka i Sirije te poziva Europsku uniju da dodijeli više sredstava i da uže surađuje s libanonskim vlastima kako bi toj zemlji pružila podršku u zaštiti prava izbjeglica i tražitelja azila; u tom je kontekstu zabrinut zbog navodno velikog broja slučajeva dječjih i/ili prisilnih brakova među sirijskim izbjeglicama; potiče libanonsku vladu da razmotri reformu zakona kojim se regulira ulazak u Libanon, boravak u njemu te izlazak iz Libanona jer se u zakonu ne razlikuju tražitelji azila i izbjeglice s jedne strane od migranata s druge strane;
28. podržava preporuke Odbora UN-a za ukidanje diskriminacije žena (CEDAW) koji poziva na donošenje mjera za podizanje razine osviještenosti migrantica koje rade u kućanstvima o njihovim ljudskim pravima na temelju Konvencije CEDAW, koje je država potpisnica i Libanon; posebno ističe potrebu za ukidanjem sustava Kafala te omogućavanjem stvarnog pristupa pravdi za migrantice koje rade u kućanstvima, među ostalim jamčenjem njihove sigurnosti i boravka tijekom pravnih i administrativnih postupka povezanih s rješavanjem njihova statusa;
Mauritanija
29. ističe da, iako je mauritanska vlada ostvarila napredak u donošenju zakonodavnih mjera za suzbijanje svih oblika ropstva i praksi sličnih ropstvu, izostanak njihove učinkovite provedbe doprinosi održavanju takvih praksi; poziva vlasti da donesu zakon protiv ropstva, da na razini države pokrenu sustavno i redovito prikupljanje razvrstanih podataka o svim oblicima ropstva te da provedu temeljitu studiju zasnovanu na dokazima o povijesti i prirodi ropstva kako bi se ta praksa iskorijenila;
30. apelira na mauritanske vlasti da dopuste slobodu govora i okupljanja u skladu s međunarodnim konvencijama i mauritanskim nacionalnim pravom; također poziva na oslobađanje Birama Dah Abeida, Bilala Ramdanea i Djibyja Sowa kako bi nastavili s provedbom svoje mirne kampanje protiv ropstva bez straha od uznemiravanja ili zastrašivanja;
Mjanmar
31. pozdravlja kompetitivne izbore održane 8. studenog 2015. koji su važan korak u demokratskoj tranziciji te zemlje; no i dalje je zabrinut zbog ustavnog okvira tih izbora u skladu s kojim je 25 % mjesta u parlamentu rezervirano za vojsku; prima na znanje dosad ostvareni napredak u pogledu ljudskih prava, no istodobno uviđa da postoje još brojni problemi, uključujući prava manjina i slobodu izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja;
32. osuđuje diskriminaciju pripadnika Rohingye, koju pogoršava činjenica da ta zajednica nema pravni status i da je govor mržnje usmjeren protiv nebudista sve učestaliji; poziva na provođenje potpunih, transparentnih i nezavisnih istraga svih navoda o kršenjima ljudskih prava protiv zajednice Rohingya te smatra da su četiri zakona koja je parlament donio 2015. u cilju „zaštite rase i religije” diskriminirajuća u pogledu roda; ponavlja svoj zahtjev da se Uredu Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava omogući otvaranje ureda u toj zemlji; naglašava da je potrebno provesti cjelovitu procjenu učinka na održivi razvoj prije finaliziranja pregovora o sporazumu o ulaganju između EU-a i Mjanmara;
Nepal
33. pozdravlja stupanje na snagu novog nepalskog Ustava 20. rujna 2015. kojim bi se trebali postaviti temelji za buduću političku stabilnost i gospodarski razvoj te zemlje; nada se da će otvorena pitanja u vezi s političkom zastupljenošću manjina, uključujući Dalite, i zakonima o državljanstvu uskoro biti riješena;
34. žali zbog činjenice da u velikom broju slučajeva nitko ne snosi odgovornost za kršenja ljudskih prava koja su tijekom građanskog rata počinile obje strane usprkos donošenju Zakona o istini, pomirenju i nestanku u svibnju 2014.; apelira na nepalsku vladu da pristupi Međunarodnoj konvenciji o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka; osuđuje ograničenja temeljnih sloboda tibetanskih izbjeglica; apelira na Indiju da ukine neslužbenu blokadu nepalskog gospodarstva koja zajedno s razornim potresom iz travnja 2015. prouzročuje humanitarnu krizu i gura gotovo milijun Nepalaca u siromaštvo i bezizlaznu situaciju;
Oman
35. pohvaljuje Oman zbog uspostave državne Nacionalne komisije za ljudska prava i slanja poziva kojim je omogućen povijesni posjet posebnog izvjestitelja UN-a o pravu na mirno okupljanje u rujnu 2014.; izražava nadu da će ti konstruktivni koraci dovesti do intenzivnije suradnje Omana s predstavnicima UN-a za ljudska prava i nezavisnim organizacijama za ljudska prava;
36. potiče Oman da poduzme mjere potrebne za ublažavanje stanja u državi, koje je posebni izvjestitelj UN-a opisao kao klimu straha i zastrašivanja te naveo da se pojedinci „boje izraziti svoje mišljenje, razgovarati telefonom i sastajati”; u tom kontekstu i dalje je zabrinut zbog zabrane svih političkih stranaka i zbog novog zakona o državljanstvu donesenog u kolovozu 2014. u kojem se navodi da se građanima koji pristupaju skupinama ocjenjenima kao štetnima za nacionalne interese može oduzeti državljanstvo te poziva vladu da razmotri navedenu zabranu i zakon; poziva institucije EU-a i države članice da ponude tehničku i pravnu pomoć Omanu kako bi se stvorilo sigurno i pogodno okruženje za organizacije civilnog društva;
Ruanda
37. izražava zabrinutost zbog stanja ljudskih prava u Ruandi, uključujući ograničenja slobode izražavanja i udruživanja, smanjenje demokratskog prostora za oporbene političke stranke i aktivnosti nezavisnog civilnog društva te nepostojanje poticajnog okruženja za neovisnost pravosuđa; poziva ruandsku vladu da otvori demokratski prostor u kojemu svi dijelovi društva mogu djelovati slobodno;
38. zabrinut je zbog promjene ustava koja je omogućena referendumom održanim 18. prosinca 2015. i kojom se aktualnom predsjedniku dopušta da se kandidira za treći mandat; poziva ruandsku vladu da poštuje Afričku povelju o demokraciji, izborima i upravljanju, u čijem se članku 5. navodi da države potpisnice moraju poduzeti sve odgovarajuće mjere radi jamčenja ustavne vladavine, posebno u pogledu prijenosa vlasti, te u čijem se članku 23. navodi da je svaka promjena ustava kojom se krše načela demokratske promjene vlasti nezakonita;
Južni Sudan
39. pozdravlja Mirovni sporazum koji su zaraćene strane potpisale 28. kolovoza 2015. kako bi se okončao građanski rat, a koji obuhvaća prijelaznu fazu dijeljenja vlasti, sigurnosne aranžmane i osnivanje hibridnog suda za suđenje za sve zločine koji su počinjeni od početka sukoba; podsjeća da je u tom sukobu tisuće ljudi izgubilo život, a stotine tisuća su raseljene osobe i izbjeglice;
40. poziva sve strane da se suzdrže od kršenja ljudskih prava i kršenja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući ona koja se smatraju međunarodnim zločinima, kao što su izvansudska pogubljenja, etnički usmjereno nasilje, seksualno nasilje povezano sa sukobima, uključujući silovanje, te rodno uvjetovano nasilje, novačenje i iskorištavanje djece, prisilni nestanci, proizvoljna uhićenja i pritvaranja;
Sirija
41. ističe važnost rada Neovisne istražne komisije UN-a o Sirijskoj Arapskoj Republici; s izrazitom zabrinutošću prima na znanje temeljne rezultate istrage navedene Komisije prema kojima su glavni uzroci civilnih žrtava, proizvoljnog raseljavanja i uništenja namjerni napadi na civile, neselektivni i nerazmjerni napadi, napadi na civilne objekte i zaštićenu kulturnu baštinu te represivne opsade i blokade;
42. poziva EU i države članice da se pobrinu za odgovarajuće financiranje istražne komisije kako bi ona ispunila svoj mandat, koji se sastoji od utvrđivanja činjenica i okolnosti svih teških kršenja ljudskih prava koja su počinjena te, ako je moguće, identificiranja odgovornih osoba kako bi se zajamčilo da osobe koje su počinile kršenja, uključujući kršenja koja mogu predstavljati zločin protiv čovječnosti, za svoja djela odgovaraju;
Venezuela
43. pozdravlja održavanje slobodnih i poštenih izbora u Venezueli 6. prosinca 2015.; pozdravlja činjenicu da su vlada i oporba prihvatile rezultate izbora; podsjeća na to da je važno poštovati ustav i ljudska prava i ispuniti volju venezuelskog naroda te naglašava da se novom parlamentu mora omogućiti rad, a državnim institucijama međusobna suradnja;
44. podsjeća na to da će se nova vlada morati riješiti niz pitanja povezanih s ljudskim pravima, od nekažnjivosti i odgovornosti za izvansudska pogubljenja, koja su počinile među ostalima i sigurnosne snage, do proizvoljnih uhićenja i pritvaranja, prava političkih zatvorenika na pošteno suđenje, neovisnosti pravosuđa, slobode okupljanja i udruživanja te slobode medija;
Kina
45. napominje da se u zadnje vrijeme stanje ljudskih prava u Kini pogoršava; duboko je zabrinut zbog uhićenja, suđenja i izricanja presude brojnim aktivistima za građanska prava, borcima za ljudska prava i kritičarima vlade; i dalje je zabrinut zbog postojanja strogih ograničenja slobode izražavanja, udruživanja, okupljanja i vjeroispovijesti te zbog ograničenja aktivnosti organizacija za ljudska prava i žali što se u Kini vjerske i etničke manjine često diskriminiraju; poziva EU i Vijeće za ljudska prava da u svojim dijalozima surađuju s kineskim vlastima radi jačanja poštovanja univerzalnosti ljudskih prava;
Rusija
46. duboko je zabrinut zbog stanja ljudskih prava u Rusiji, a posebno zbog toga što politička vlast manipulira pravosuđem; podsjeća da postoji sumnja da su neki ruski oporbeni zakonodavci i istraživački novinari ubijeni, dok su istraživali korupciju i kaznena djela koja su navodno počinila državna tijela ili Federalna služba sigurnosti (FSB); žali zbog činjenice da tisak i drugi mediji i dalje uvelike ovise o političkoj vlasti; žali zbog činjenice da je Rusija i dalje provodi neprijateljsku politiku prema stranim nevladinim organizacijama i da ih je prisilila da se ponovno registriraju kao ruske organizacije koje podliježu ruskoj jurisdikciji, što znači da se na njih primjenjuju stroža financijska i pravna ograničenja;
Iran
47. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog stanja ljudskih prava u Iranu, posebno zbog velikog broja pogubljenja zatvorenika, među ostalim i maloljetnih navodnih počinitelja kaznenih djela te političkih zatvorenika i pripadnika vjerskih manjina;
o
o o
48. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, potpredsjednici Komisije / visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Vijeću sigurnosti UN-a, glavnom tajniku UN-a, predsjedniku 69. zasjedanja Opće skupštine UN-a, predsjedniku Vijeća UN-a za ljudska prava, visokom povjereniku UN-a za ljudska prava i glavnom tajniku parlamentarne skupštine Vijeća Europe.
- [1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0470.