Prijedlog rezolucije - B8-0156/2016Prijedlog rezolucije
B8-0156/2016

PRIJEDLOG REZOLUCIJE o sustavnom masovnom ubijanju vjerskih manjina koje provodi tzv. Islamska država

27.1.2016 - (2016/2529(RSP))

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika

Miguel Urbán Crespo, Javier Couso Permuy, Patrick Le Hyaric, Neoklis Sylikiotis, Takis Hadjigeorgiou, Younous Omarjee, Fabio De Masi, Merja Kyllönen, Tania González Peñas, Lola Sánchez Caldentey, Xabier Benito Ziluaga, Estefanía Torres Martínez, Kostadinka Kuneva, Kostas Chrysogonos, Helmut Scholz, Stelios Kouloglou, Marie-Christine Vergiat u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a

Postupak : 2016/2529(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B8-0156/2016
Podneseni tekstovi :
B8-0156/2016
Rasprave :
Doneseni tekstovi :

B8-0156/2016

Rezolucija Europskog parlamenta o sustavnom masovnom ubijanju vjerskih manjina koje provodi tzv. Islamska država

(2016/2529(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2118 (2013) o Bliskom istoku (S/RES/2118 (2013)),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 17. srpnja 2014.[1] i 27. veljače 2014.[2] o stanju u Iraku,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2013. o Iraku: težak položaj manjinskih skupina, uključujući iračke Turkmene,[3]

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 6. veljače 2014.,[4] 12. rujna 2013. i 17. travnja 2014. o Siriji: stanje u nekim zajednicama u nepovoljnom položaju,[5]

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. veljače 2015. o humanitarnoj krizi u Iraku i Siriji, osobito u kontekstu IS-a,[6]

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o stanju u Iraku i Siriji nakon izbijanja sektaškog nasilja,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 16. ožujka 2015. o regionalnoj strategiji EU-a za Siriju i Irak te o prijetnji koju predstavlja ISIL/Daesh,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 12. listopada 2015., 20. siječnja 2014. i 14. travnja 2014. o Siriji,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 14. prosinca 2015., 15. kolovoza 2014., 23. lipnja 2014. i iz veljače 2014. o Iraku,

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 20. siječnja 2016.  o masovnom ubijanju vjerskih manjina koje provodi tzv. Islamska država

–  uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Ženevske konvencije o izbjeglicama,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da su sustavni napadi na civile, kršenja ljudskih prava i međunarodnog prava koje provodi tzv. Islamska država (ISIS), što podrazumijeva i kršenja počinjena na vjerskoj ili etničkoj osnovi, prijetnja međunarodnom miru;

B.  budući da je intervencionistička politika SAD-a i njegovih saveznika na Bliskom istoku doprinijela nestabilnosti i teškoj krizi u cijeloj regiji, koja je postala poprište sukoba različitih sila koje pokušavaju izvršavati svoj utjecaj;

C.  budući da je 29. lipnja 2014. ISIS proglasio tzv. kalifat odnosno tzv. Islamsku državu na područjima koja nadzire u Iraku i Siriji; budući da je njegov vođa Abu Bakr al-Bagdadi proglašen kalifom; budući da radikalni islamisti ISIS-a sada drže pod kontrolom velike dijelove Iraka i Sirije;

D.  budući da su sukobi u Iraku i Siriji i dezintegracija tih zemalja radikalnim islamistima pružili mogućnost da okupiraju velike dijelove teritorija tih dviju zemalja i da uspostave tzv. Islamsku državu (ISIS);

E.  budući da ISIS u sjevernom Iraku provodi etničko čišćenje; budući da sustavno napada laičko stanovništvo, nearape i nesunitske muslimanske zajednice, ali i muslimane Sunite koji ne dijele njegovo barbarsko i fundamentalističko shvaćanje religije, da je ISIS ubio i oteo tisuće ljudi, a njih više od milijun prisilio na bijeg iz područja koja je osvojio u Iraku i Siriji; budući da su velika većina žrtava ISIS-a muslimani;

F.  budući da etničke i vjerske manjine – asirski kršćani, turkmenski šijiti, šabački šijiti, jezidi, kakai i sabejski mandejci – stoljećima žive zajedno u Ninivi, provinciji čiji je velik dio sada pod kontrolom ISIS-a; budući da se oni koji u toj provinciji nisu uspjeli pobjeći kad su borci ISIS-a zauzeli to područje sada nalaze u klopci i da im se prijeti smrću ako ne prijeđu na islam;

G.  budući da su tisuće jezida, od kojih su većina žene i djeca iz regije Sindžar (Irak), oteti u bijegu pri ISIS-ovu preuzimanju vlasti u kolovozu 2014. godine; budući da postoje izvješća o većem broju masovnih ubijanja, između ostalog i u mjestima Kočo, Kinije i Dždali; budući da se u najnovijim otkrićima govori o brutalnim pokoljima i potvrđuje da je otkriveno više masovnih grobnica u kojima se, kako se sumnja, nalaze tijela stotina jezida; budući da je UN taj napad na jezide opisao kao mogući genocid;

H.  budući da su sustavna meta napada muškarci, žene i djeca zbog svoje etničke, vjerske ili sektaške pripadnosti; budući da su napadi na manjine povezani s gnusnim kršenjima ljudskih prava kao što su ciljana ubojstva, prisilna preobraćenja, otmice, ropstvo, seksualni delikti, prisilno novačenje i uništavanje vjerskih objekata;

I.  budući da su kršćani koji žive na područjima pod nadzorom ISIS-a i koji tamo žele i ostati suočeni s tri mogućnosti: preobraćanjem na islam, plaćanjem vjerskog poreza ili smrću; budući da se procjenjuje da je nakon invazije SAD-a na Irak 2003. godine najmanje polovica iračkih kršćana napustila zemlju;

J.  budući da je prisilno premještanje iračkih etničkih i vjerskih manjina povijesna tragedija, da se njime ne uništavaju samo životi, već i nanosi nepopravljiva šteta tkivu iračkoga društva i na taj način potpiruju međuetničke, sektaške i međureligijske napetosti u regiji i šire;

K.  budući da je ISIS osigurao znatne izvore prihoda pljačkanjem banaka i poduzeća na područjima koja kontrolira te preuzimanjem velikih naftnih polja u Siriji i Iraku; budući da ISIS prima financijska sredstva od donatora, osobito iz Saudijske Arabije, Katara, Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata, a to su zemlje koje su i same poznate po teškim kršenjima ljudskih prava;

L.  budući da je velik dio od više od pola milijuna registriranih palestinskih izbjeglica u Siriji po drugi put protjeran jer su morali napustiti izbjegličke kampove i gradove u Siriji zbog vojnih skupina koje su napale i okupirale kampove i prekršile status neutralnosti koji se primjenjuje na izbjeglice;

1.  oštro osuđuje masovna ubojstva i ostala kršenja ljudskih prava koja je počinio ISIS, u svim slučajevima i bez obzira na etničko podrijetlo žrtava ili na to kojoj vjerskoj manjini pripadaju; duboko suosjeća s obiteljima žrtava i izražava im sućut te poziva na oslobađanje talaca koje drže terorističke skupine;

2.  izražava veliku zabrinutost zbog porasta nasilja ISIS-a i sustavnih kršenja ljudskih prava koja provodi ISIS, a čiji je rezultat velik broj ubijenih civila i premještanje tisuća ljudi;

3.  naglašava da sve osobe odgovorne za kaznena djela kao što su genocid, zločini protiv čovječnost i ratni zločini moraju odgovarati pred Međunarodnim sudom u skladu s Rimskim statutom i postojećim međunarodnim pravom;

4.  poziva na političko rješenje koje će uključivati sve političke i društvene aktere kako bi se na izazov borbe protiv ISIS-a odgovorilo dugoročnom strategijom u skladu s demokratskim vrijednostima i poštovanjem ljudskih prava; pozdravlja pregovore u okviru konferencije Ženeva II čija je svrha pronalaženje rješenja za rat u Siriji; insistira na nužnosti davanja potpore demokraciji kao osnovnog načina da se ISIS-u stane na kraj; podsjeća da su velika većina žrtava ISIS-a muslimani i da je stoga najugroženije upravo lokalno stanovništvo;

5.  ističe potrebu zatvaranja financijskih izvora i prekida logističke podrške od kojih profitira ISIS; u tom smislu podsjeća da je većina vojne opreme kojom se ISIS koristi proizvedena na Zapadu i da je stoga od ključne važnosti zajamčiti trenutačni prekid prodaje naoružanja područjima u sukobu; poziva strane sudionike da prekinu sav izvoz i dostavu oružja u regiju; posebno poziva države i zapadne zemlje da prestanu financirati sve paravojne formacije, a posebno da prestanu kupovati naftu s naftnih polja koja nadzire ISIS i koja se kamionima prevozi kroz Tursku;

6.  izražava zabrinutost zbog humanitarne krize u Iraku i Siriji koju je ISIS dodatno pogoršao prisilivši stotine tisuća izbjeglica da pobjegnu iz svojih domova; potiče Vijeće, Komisiju i visoku predstavnicu da na raspolaganje stave sve potrebne financijske i ljudske resurse kako bi se pomoglo izbjeglicama; naglašava potrebu pružanja odgovarajuće humanitarne pomoći raseljenim osobama i osiguravanja pune i ravnopravne zaštite svih osjetljivih zajednica koje su u opasnosti;

7.  izražava punu potporu pronalasku političkog rješenja za sukob u Siriji kojim će se očuvati suverenitet zemlje i zajamčiti poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda svim Sirijcima, neovisno o vjerskoj ili etničkoj pripadnosti;

8.  smatra da je invazijom Iraka, sektaškim politikama vlade Al-Malikija i ratom u Siriji stvoreno plodno tlo za širenje ISIS-a; poziva na potrebu okončanja ratova i u Siriji i u Iraku; ponavlja da se zadaće uspostavljanja mira i stabilizacije mogu provoditi samo uz opći konsenzus u okviru UN-a; ponavlja svoje protivljenje svakoj vanjskoj vojnoj intervenciji u Siriji i ističe zajedničku potrebu za uključivanje u miran i sveobuhvatan politički dijalog kako bi se pokrenulo pomirenje i pomoglo uspostavi stabilnosti u zemlji i u regiji;

9.  ukazuje na pogoršanje položaja žena u Iraku, što se događa usporedno s uništavanjem njihove zemlje u proteklih trideset godina, pri čemu su žene uhvaćene između manjka važnosti koja im se daje u iračkom društvu, a situacija je s pojavom ISIS-a postala još mračnijom, te ISIS-ove vizije zakona kojom su iračke žene osuđene na ostracizam;

10.  ponavlja da je cijela regija izložena povijesnom premještanju stanovništva i da su stoga regionalni akteri ključni u pokušaju rješavanja tog problema; smatra da se čvrsto i dugotrajno rješenje mora zasnivati na dijalogu među svim zajednicama i manjinskim skupinama koje su historijski živjele jedne pored drugih i koje čine vrijedan primjer kulturne raznolikosti i mirnog suživota;

11.  poziva Vijeće da preuzme vodeću ulogu u sazivanju međunarodne konferencije o zabrani i ekološki prihvatljivom uništavanju cjelokupnog svjetskog arsenala oružja za masovno uništenje, uključujući i ono nuklearno, kemijsko i bakteriološko;

12.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjedniku Europskog vijeća, predsjedniku Komisije, potpredsjednici Komisije/visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, voditelju delegacije EU-a u Iraku, predsjednicima parlamenata država članica, vladi Republike Iraka i Zastupničkom vijeću Iraka, vladi i parlamentu Sirijske Arapske Republike, glavnom tajniku Unije za Mediteran i Ligi arapskih država.