PRIJEDLOG REZOLUCIJE o izbijanju epidemije virusa zike
6.4.2016 - (2016/2584(RSP))
u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika
Giovanni La Via, Annie Schreijer-Pierik, Matthias Groote, José Inácio Faria, Kateřina Konečná, Martin Häusling, Piernicola Pedicini u ime Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane
Europski parlament,
– uzimajući u obzir izjavu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) od 1. veljače 2016. u kojoj se epidemija virusa zike kvalificira kao izvanredna zdravstvena situacija međunarodnih razmjera,
– uzimajući u obzir Odluku br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i o stavljanju izvan snage Odluke br. 2119/98/EZ[1],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) Europskog parlamenta br. 1291/2013 od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.)[2],
– uzimajući u obzir pitanje Komisiji o izbijanju epidemije virusa Zika (O-000030/2016 – B8-000119/2016),
– uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je 1. veljače 2016. WHO zbog izbijanja epidemije virusa zike proglasio izvanredno stanje u javnom zdravlju međunarodnih razmjera;
B. budući da je virus zike novi virus koji prenose komarci, a prvi put je otkriven 1947. u šumi Zika u Ugandi i to na rezus majmunu, u okviru mreže za nadzor šumske žute groznice;
C. budući da su povremeni slučajevi izbijanja virusa zike zabilježeni u dvije europske regije, i to na Martiniqueu i u Francuskoj Gijani, zatim u Africi, obje Amerike, Aziji i Pacifiku, a otkriveni su i slučajevi zaraze u Europi, osobito u prekomorskim područjima Guadeloupe i SaintMartin;
D. budući da se 2007. godine virus zike prvi put pojavio izvan poznatih endemskih granica i uzrokovao epidemiju na otoku Yap u Saveznoj Državi Mikroneziji, a nakon toga je 2013. i 2014. uslijedila velika epidemija u Francuskoj Polineziji koja se zatim proširila na nekoliko zemalja Oceanije, uključujući Novu Kaledoniju i Cookove otoke; budući da se općenito smatralo da virus zike kod ljudi izaziva samo lakše bolesti, epidemija u Francuskoj Polineziji pokazala je da on može izazvati neurološke komplikacije (npr. Guillain-Barréov sindrom i meningoencefalitis);
E. budući da je prema Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) većina zaraza uglavnom asimptomatska (u približno 80 % slučajeva);
F. budući da je najveći broj slučajeva virusa zike zabilježen u Brazilu, i to posebno u sjeveroistočnom Brazilu;
G. budući da je u studenome 2015. brazilsko ministarstvo zdravlja proglasilo izvanredno stanje javnog zdravlja zbog neuobičajeno velikog broja djece rođene s mikrocefalijom u državi Pernambuco tijekom 2015.; budući da su se drastično povećali pretežno slučajevi teških oblika mikrocefalije, no neka izvješća upućuju na to da je ta bolest u blažim oblicima bila iznimno raširena već nekoliko godina prije pojave virusa zike 2015.;
H. budući da životni vijek komarca ovisi o podneblju, staništu i biološkoj raznolikosti, a njihovo širenje potpomažu ljudski faktori kao što su klimatske promjene, umjetna vodena staništa, krčenje šuma, urbanizacija i pomanjkanje komunalne infrastrukture, gradski otpad, sukobi i putovanja;
I. budući da su izbijanjem epidemije virusa zike na vidjelo izašle postojeće nejednakosti u pogođenim zemljama, između ostalog u pogledu sustava javnog zdravstva i životnih uvjeta, a nerazmjerno su pogođeni najsiromašniji članovi zajednice koji često žive u blizini otvorenih izvora vode i nisu pripremljeni za sprečavanje bolesti i suočavanje s njima; budući da žene još uvijek čine većinu siromašnog stanovništva u svijetu, a one su u posebno ugroženom položaju jer su u kući uglavnom one odgovorne za spremanje hrane, osiguranje čiste vode i higijenu, one se brinu o djeci sa sindromima povezanima s mikrocefalijom, što može zahtijevati dodatna financijska sredstva, osobito ako ne postoje adekvatne ili priuštive službe za pomoć;
J. budući da su u nekoliko europskih zemalja prijavljeni slučajevi zaraze virusom zike osoba koje su putovale u inozemstvo; budući da je 11. veljače 2016. ECDC naveo slučaj mikrocefalije dijagnosticirane kod jedne trudnice u Sloveniji koja je tijekom trudnoće dok je boravila u Brazilu dobila simptome karakteristične za zarazu virusom zike;
K. budući da do 9. veljače 2016. na europskom kontinentu nije prijavljen nijedan autohtoni slučaj zaraze virusom zike, ali je bilo nekoliko slučajeva u najudaljenijim europskim područjima;
L. budući da se pojava virusa povezuje sa skupinama slučajeva mikrocefalije i drugih neuroloških bolesti, uključujući sindrom Guillain-Barré; budući da je 1. veljače 2016. WHO izjavio da postoji ozbiljna sumnja o uzročnoj povezanosti zaraze virusom zike tijekom trudnoće i mikrocefalije, iako to još nije znanstveno dokazano;
M. budući da se trenutačno istražuje postoji li veza između zaraze trudnica virusom zike i velikog porasta slučajeva mikrocefalije, zbog koje se djeca rađaju s neuobičajeno malom glavom i u većini slučajeva dolazi do zakašnjelog razvoja mozga, nakon izbijanja epidemije virusa zike, a WHO smatra da je sve veća vjerojatnost da ta veza postoji; budući da ta nesigurnost i neizvjesnost u pogledu načina na koji dolazi do zaraze dovodi žene i djevojke, a osobito trudnice i njihove obitelji, u vrlo težak položaj, posebno kad je riječ o njihovu zdravlju i dugoročnim posljedicama za kućanstva, te budući da ta nesigurnost ne bi ni u kom slučaju smjela biti isprika za odgađanje donošenja hitnih odluka i mjera nužnih za rješavanje krize;
N. budući da postoji više potencijalnih uzroka mikrocefalije, ali često je uzrok nepoznat i budući da nema posebne terapije za tu bolest pa je stoga važno da postoji multidisciplinarni tim koji će ocijeniti i osigurati skrb za dojenčad i djecu s mikrocefalijom, s tim da rana intervencija u okviru programa za poticaj i igre može pozitivno djelovati na razvoj, a posebno su važni obiteljsko savjetovanje i podrška roditeljima;
O. budući da su argentinski i brazilski istraživači skupinu slučajeva mikrocefalije u Brazilu povezali s larvicidnim sredstvom piriproksifenom, koje se od 2014. dodaje u izvore pitke vode na pogođenim područjima Brazila; budući da su lokalne vlasti Rio Grande do Sula, države u južnom Brazilu, kao odgovor na takvu mogućnost, suprotno preporuci Ministarstva zdravlja, a sukladno načelu predostrožnosti, 13. veljače 2016. obustavile njegovu uporabu;
P. budući da je od 4 783 prijavljena slučaja mikrocefalije od listopada 2015. godine u više od 700 slučajeva isključena dijagnoza mikrocefalije;
Q. budući da je test na virus zike bio pozitivan u samo 17 od 404 potvrđena slučaja mikrocefalije kod dojenčadi;
R. budući da se slučajevi zaraze virusom zike u prekomorskim područjima Europske unije javljaju od 2013. godine;
S. budući da u Europi postoji rizik od nastanka lokalnog vektorskog prijenosa bolesti tijekom ljetne sezone 2016.;
T. budući da trenutačno ne postoji terapija niti cjepivo, ali budući da je 3. veljače 2016. indijsko trgovačko društvo Bharat Biotech najavilo da razvija „dva moguća cjepiva, pri čemu je jedno rekombinantno, a drugo neaktivirano cjepivo koje je u fazi pretkliničkih ispitivanja na životinjama”;
U. budući da je prijavljeno nekoliko manjih slučajeva prijenosa virusa zike spolnim putem;
V. budući da su prijavljeni i slučajevi zaraze virusom zike transfuzijom;
W. budući da postoji stvarna prijetnja prekograničnog prijenosa virusne infekcije preko zaraženih putnika i globalne trgovine;
1. potvrđuje da se virus zike na ljude uglavnom prenosi ubodom zaraženog komarca roda Aedes, uglavnom Aedes aegypti iz tropskih krajeva te da ta ista vrsta komarca prenosi tropsku groznicu, virus chikungunya i žutu groznicu;
2. primjećuje da prema ocjeni ECDC-a, kako nisu dostupni ni terapija ni cjepivo, a komarci prijenosnici virusa zike napadaju i u zatvorenim prostorijama i na otvorenom, uglavnom danju, prevencija se trenutačno temelji na individualnim mjerama zaštite, kao što su nošenje odjeće dugih rukava i dugih hlača tretiranih permetrinom (posebno u doba dana kad je komarac prijenosnik virusa zike najaktivniji) te spavanje i odmor u prostorijama koje imaju zaštitne mreže ili klimatizacijske uređaje, odnosno korištenje mreža protiv komaraca;
3. naglašava važnost izrade komunikacijskih planova na najprikladnijim razmjerima radi podizanja osviještenosti stanovništva i poticanja primjerenog ponašanja kako bi se zaštitilo od uboda komaraca;
4. pozdravlja činjenicu da ECDC trajno prati razvoj situacije; poziva ECDC da redovito ažurira procjene rizika i epidemiološke nalaze; smatra da ECDC treba uspostaviti stručni odbor za tropske zarazne bolesti kako bi učinkovito koordinirao i nadzirao sve mjere koje je potrebno provesti u EU-u;
5. pozdravlja odluku Komisije da mobilizira sredstva u iznosu od 10 milijuna EUR za istraživanje virusa zike i preporučuje da se usredotoči na slučajeve teške urođene malformacije mozga u Latinskoj Americi i na vezu za koju se sumnja da postoji između tih malformacija i zaraze uzrokovane virusom zike; međutim, postavlja pitanje je li taj iznos razmjeran opsegu znanstvenog izazova kojim se želi pridonijeti razumijevanju bolesti uzrokovane virusom zike, s njom povezanih neuroloških komplikacija te razvoju dijagnostičkih testova i terapije za tu bolest;
6. primjećuje da je virus zike zabilježen u 28 zemalja i može imati teške posljedice, posebno za mlade i siromašne žene, koje u velikoj većini žive u najnerazvijenijim područjima tih zemalja; naglašava, s obzirom na to da će se bolest vjerojatno nastaviti širiti, da međunarodna zajednica mora hitno primijeniti iskustvo i pouke iz prošlogodišnje krize uzrokovane ebolom;
7. ističe da se istraživanje treba ponajprije usredotočiti na mjere sprečavanja širenja virusa i na liječenje; poziva na to da se istraživanje virusa zike provede u tri smjera; ispitivanje povezanosti između virusa zike i malformacija mozga o kojoj postoji ozbiljna sumnja, razvoj medicinskih terapija i cjepiva te razvoj testiranja za brzu i učinkovitu dijagnozu;
8. naglašava potrebu daljnjeg istraživanja moguće povezanosti mikrocefalije s larvicidnim sredstvom piriproksifenom, s obzirom na to da nema znanstvenih dokaza o toj povezanosti;
9. ističe da se istraživanjem ne smiju zanemariti drugi mogući i dodatni uzroci mikrocefalije;
10. ističe da u sklopu programa Obzor 2020. i FP7 postoje dodatne mogućnosti financiranja za istraživanja i razvoj cjepiva za malariju i zanemarene zarazne bolesti, među kojima je i virus zike;
11. poziva Komisiju da zajamči da, ako se istraživanja financiraju javnim sredstvima EU-a, rezultati tih istraživanja ne budu zaštićeni pravima intelektualnog vlasništva te da proizvodi razvijeni na temelju tih istraživanju budu cijenom pristupačni pacijentima;
12. poziva Komisiju da predloži konkretne mjere za one europske regije u kojima se virus već proširio kojima bi se iskorijenili svi potencijalni vektori za prijenos bolesti u tim regijama, pružila pomoć već zaraženim osobama, posebno trudnicama, i spriječilo daljnje širenje virusa u tim regijama i na ostatku europskog kontinenta;
13. poziva Komisiju da pripremi akcijski plan za sprječavanje širenja virusa u Europi i da pruži pomoć državama članicama i trećim zemljama koje se protiv ove epidemije bore u najteže zahvaćenim područjima (u prvom redu na Karibima i u Srednjoj i Južnoj Americi); smatra da bi takav plan trebao uključivati i besplatno dijeljenje, u odgovarajućem broju i ciljano, fizičkih prepreka širenju virusa, primjerice mreža (protiv uboda komaraca) i prezervativa (za sprječavanje širenja virusa spolnim putem); poziva Komisiju da, kako bi se pravodobnim otkrivanjem djelotvorno prekinuo lanac prijenosa virusa krvnim i spolnim putem), razvije protokol o postupanju namijenjen građanima koji bi, s obzirom na njihovo epidemiološko okruženje, mogli biti prijenosnici zaraze virusom zike;
14. naglašava da je, s obzirom na složenost ispitivanja i razvoja djelotvornih, financijski pristupačnih i za trudnice pogodnih cjepiva i budući da trudnice najčešće ne sudjeluju u ranoj fazi kliničkih ispitivanja, nužno zauzeti rodno osviješten pristup u pogledu financiranja i procjene laboratorijskih potreba; traži od donatora da imaju realna očekivanja u pogledu troška razvoja tih cjepiva, što se odnosi i na dodjelu sredstava EU-a za istraživanja, te da na prvo mjesto stave sigurnost djevojaka i žena;
15. ističe da su epidemijom virusa zike razotkrivene slabosti prisutne i u sustavima javnog zdravstva, a posebno na razini primarne zdravstvene zaštite, i u pružanju i ostvarivanju prava na reproduktivnu zdravstvenu zaštitu žena i djevojaka u zahvaćenim zemljama, posebno u pogledu informiranja i njege tijekom i poslije trudnoće, dok su državni službenici u tim zemljama ženama savjetovali da odgode trudnoću dok se ne prikupi više informacija o virusu zike;
16. prepoznaje potrebu da se pojačaju laboratorijski kapaciteti za utvrđivanje zaraze virusom zike u EU-u/EGP-u kako bi se zaraze tim virusom mogle razlikovati od zaraza drugim arbovirusima (primjerice virusima denga i chikungunya); poziva države članice i Komisiju da koordiniraju istraživanja u laboratorijima koji istražuju virus zike i da potaknu osnivanje takvih laboratorija u onim državama članicama u kojima oni još ne postoje;
17. poziva EU i države članice da predlože strategije kojima bi se, radi poticanja razmjene podataka i analiza, povezali proizvođači cjepiva, centri za sprečavanje i prevenciju bolesti te druge nacionalne i državne agencije za javno zdravstvo i pružatelji zdravstvenih usluga;
18. naglašava da je važno povećati razinu osviještenosti opstetričara, pedijatara i neurologa o potrebi da se istraži mogućnost zaraze virusom zike pacijenata koji su putovali u Brazil i druge zahvaćene zemlje od 2014. godine, odnosno onih koji pokazuju simptome urođene deformacije središnjeg živčanog sustava, mikrocefalije i Guillain-Barréova sindroma (GBS);
19. poziva EU da pruži podršku zahvaćenim zemljama kako bi se ostvario univerzalan pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti, između ostalog i prenatalnoj i postnatalnoj skrbi te dijagnostičkom testiranju na virus zike, i poziva EU da pruži podršku vladama zahvaćenih zemalja kako bi one građanima pružile sveobuhvatan paket informacija i skrbi u pogledu spolnog i reproduktivnog zdravlja, između ostalog i u pitanjima planiranja obitelji, s posebnim naglaskom na pristup nizu visokokvalitetnih kontracepcijskih metoda za sve žene i djevojke adolescentske dobi te pristup pobačaju u sigurnim uvjetima, kako bi se zaustavio rast broja nesigurnih pobačaja koji je prisutan od početka izbijanja epidemije, te da, u tom kontekstu, pokrene nužan dijalog s partnerskim zemljama o pitanjima kontracepcije i prava žena i djevojaka;
20. ističe da su do sada (do 10. veljače 2016.), 25 zemalja EU-a i EGP-a, SAD i Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti uputili upozorenje trudnicama i ženama koje žele zatrudnjeti da odgode putovanja u područja u kojima je raširen virus zike;
21. s obzirom na to da trenutačno ne postoji profilaksa, lijek ili cjepivo za virus zike i budući da postoji rizik da se u Europi uspostave lokalni vektorski prijenosi tijekom ljetne sezone 2016. godine, poziva Komisiju da odmah provede analizu insekticida u pogledu utjecaja na zdravlje ljudi i djelotvornosti u borbi protiv komaraca kao vektora zaraze; također poziva Komisiju da koordinira pripremu niza smjernica za prevenciju koje bi nacionalne vlasti provele do ovoga ljeta;
22. prima na znanje da je objavljen postupak za ispitivanje trudnica koje dolaze iz područja u kojima trenutačno vlada epidemija virusa zike; ističe, međutim, da se zdravstvena tijela još uvijek nisu posvetila pitanju trajnije prisutnosti virusa zike u spermi i dokazima potkrijepljenog prijenosa tog virusa spolnim odnosom, što može imati implikacije i za muške putnike koji dolaze iz područja trenutačno zahvaćenih virusom; stajališta je da bi, uzimajući u obzir da su slučajevi asimptomatskih zaraza česti, muški putnici nakon povratka iz područja trenutačno zahvaćenih virusom trebali koristiti prezervative sve dok se jasnije ne utvrdi raširenost tog načina prijenosa bolesti;
23. u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije o prevenciji u europskim zemljama, poziva Komisiju i države članice da znatno pojačaju praćenje invazivnih vrsta komaraca, poboljšaju kontrolu komaraca uklanjanjem lokaliteta za njihovo razmnožavanje (poput bara), izrade planove za uporabu insekticida u slučaju izbijanja epidemije te poboljšaju razinu dezinfekcije tereta, teretnog prostora te kabina i putničkog prostora zrakoplova koji pristižu iz zemalja u kojima je zabilježena zaraza;
24. poziva EU i veleposlanstva država članica da građanima EU-a koji žive u zahvaćenim područjima ili u njih putuju pruže informacije i potporu;
25. poziva zrakoplovne prijevoznike iz EU-a i trećih zemalja da primjereno i pravilno provedu dezinfekciju zrakoplova koji pristižu iz područja zaraze;
26 poziva EU da se, kako bi izgradio svoju strategiju za borbu protiv virusa zike, savjetuje s državama članicama i trećim zemljama koje posjeduju (na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) znanja o praćenju, sprečavanju i borbi protiv vrste komaraca Aedes, primjerice s regionalnim vlastima na Madeiri i gradskim vlastima Funchala, koje imaju više od deset godina iskustva u rješavanju tog problema, ili s vlastima u francuskim prekomorskih regijama i teritorijima, koje imaju dugogodišnje iskustvo u pogledu vektorski prenosivih bolesti općenito i u pogledu samog virusa zike;
27. ističe da je potreban koordiniran pristup na međunarodnoj razini i razini EU-a u borbi protiv ove epidemije; pozdravlja, u tom pogledu, pokretanje europske zdravstvene jedinice i smatra ju bitnom za pružanje pomoći pri organizaciji medicinskih i zdravstvenih timova i opreme za borbu protiv virusa zike, ako to bude potrebno; poziva Komisiju da hitno predloži horizontalnu strategiju EU-a o zdravlju u svijetu kojom bi se ispunili ciljevi iz okvira održivog razvoja;
28. poziva Komisiju da, u suradnji s drugim partnerima, pomogne pratiti širenje virusa zike u zemljama u razvoju te da u suradnji sa zahvaćenim zemljama u razvojne programe za pojedine zemlje uključi odgovarajuće mjere u pogledu razvoja zdravstvenih kapaciteta, osposobljavanja zdravstvenog osoblja, epidemiološkog nadzora, obrazovanja i mobilizacije na razini zajednice te kontrole populacija komaraca;
29. naglašava da se svi prijedlozi moraju temeljiti na širokom spektru epidemioloških studija koje se ne bave samo učincima virusa zike nego i drugim uzročnicima tih učinaka;
30. poziva države članice da podignu razinu osviještenosti liječnika i centara za bolesti putnika u pogledu razvoja epidemije virusa zike i kontrole vektora koju su uspostavile vlasti u zahvaćenim područjima kako bi oni u svoje diferencijalne dijagnoze za stanovnike tih područja i putnike koji iz njih dolaze uključile virus zike i, u cilju sprječavanja autohtonog prijenosa, pripremili se za moguću karantenu putnika za koje se sumnja da su prijenosnici tog virusa; poziva nacionalna zdravstvena tijela da pripreme kampanju informiranja kojom bi koordinirao ECDC, a koja bi za cilj imala informiranje i umirivanje europskih građana i izbjegavanje nepotrebne panike;
31. poziva Komisiju i države članice da, kako bi se smanjio rizik od autohtonog prijenosa, pojačaju budnost u pogledu ranog otkrivanja slučajeva zaraza virusom zike u EU-u, što uključuje i prekomorske zemlje i teritorije u najudaljenijim područjima EU-a, s posebnim naglaskom na onima u kojima su prisutni vektori ili potencijalni vektori za širenje bolesti; prepoznaje nadalje da postoji rizik, iako vjerojatno niske razine i sezonski ograničen, od širenja virusa zike i u područjima koja su staništa komaraca vrste Aedes u područjima umjerene klime (što uključuje dijelove Sjeverne Amerike i Europe) i posljedične mogućnosti daljnjeg autohtonog prijenosa;
32. naglašava važnost dostupnosti širokog spektra zdravstvenih usluga za borbu protiv virusa zike;
33. izražava potporu pozivu koji su uputili Ujedinjeni narodi[3] da se ukinu zakoni i politike kojima se, u suprotnosti s međunarodnim standardima, ograničava pristup spolnim i reproduktivnim zdravstvenim uslugama i pravima i ponovno ističe svoju spremnost da se na zdravstvene krize odgovara u skladu s ljudskim pravima, a posebno onim pravima koja su povezana sa zdravljem;
34. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku UN-a i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.