PRIJEDLOG REZOLUCIJE o bržoj provedbi kohezijske politike
3.5.2016 - (2016/2550(RSP))
u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika
Iskra Mihaylova u ime Odbora za regionalni razvoj
Europski parlament,
– uzimajući u obzir članak 4., članak 162., članke od 174. – 178. i članak 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006[1] (dalje u tekstu: Uredba o zajedničkim odredbama),
– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.[2],
– uzimajući u obzir šesto izvješće Komisije o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji naslovljeno „Ulaganja u radna mjesta i rast: Promicanje razvoja i dobrog upravljanja u regijama i gradovima EU-a” od 23. srpnja 2014.,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. prosinca 2015. naslovljenu „Ulaganje u radna mjesta i rast – poboljšano iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova” (COM(2015)0639),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2014. o spremnosti država članica EU-a za učinkovit i pravovremen početak novog programskog razdoblja kohezijske politike[3],
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. veljače 2016. pod nazivom „Plan ulaganja za Europu: nove smjernice o kombiniranju europskih strukturnih i investicijskih fondova s Europskim fondom za strateška ulaganja”,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. studenoga 2014. o kašnjenju početka provedbe kohezijske politike za razdoblje 2014. – 2020.[4],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. listopada 2015. o kohezijskoj politici i reviziji strategije Europa 2020.[5],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. studenoga 2015. o pitanju „Prema pojednostavljenoj kohezijskoj politici usmjerenoj na učinak za razdoblje 2014. – 2020.”[6],
– uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o bržoj provedbi kohezijske politike (O-000070/2016 – B8-0364/2016),
– uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je kohezijska politika, s proračunom većim od 350 milijardi EUR do 2020. godine, instrument kojim se EU približava građanima te glavna politika EU-a za ulaganje i razvoj kojom su obuhvaćene sve regije EU-a; budući da je u nekim državama članicama kohezijska politika glavni izvor javnih ulaganja;
B. budući da se ciljevi strategije Europa 2020. mogu postići dosljednim međudjelovanjem politika rasta i razvoja te, po potrebi, strukturnih reformi, kao i s pomoću aktivnog sudjelovanja regija i gradova u njihovoj provedbi; budući da kohezijska politika ima ključnu ulogu u tom kontekstu;
C. budući da je uredbama za razdoblje 2014. – 2020. uvedeno nekoliko ključnih reformi kohezijske politike poput tematske koncentracije kojom se omogućuje potrebna fleksibilnost radi bolje prilagodbe lokalnim uvjetima, veće usmjerenosti na rezultate, boljeg koordiniranja s gospodarskom i socijalnom politikom, boljih povezanosti između prioriteta EU-a i regionalnih potreba i uže koordiniranog korištenja sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova s pomoću zajedničkog strateškog okvira;
D. budući da bi se ulaganja u kohezijsku politiku trebala koordinirati i uskladiti s drugim politikama EU-a, kao što su jedinstveno digitalno tržište, energetska unija, socijalna politika, makroregionalne strategije, Plan za gradove, istraživanja i inovacije te prometna politika, kako bi se na bolji način doprinijelo ostvarenju ciljeva strategije Europa 2020.;
E. budući da je Komisija u skladu s člankom 136. stavkom 1. Uredbe o zajedničkim odredbama obvezna opozvati bilo koji dio iznosa iz operativnoga programa koji nije iskorišten za plaćanje početnog i godišnjeg iznosa predfinanciranja i međuplaćanja do 31. prosinca treće financijske godine nakon godine proračunske obveze u sklopu operativnoga programa;
F. budući da su od početka novog programskog razdoblja prošle dvije godine, a u provedbi kohezijske politike bilo je kašnjenja; budući da su operativni programi većinom odobravani krajem 2014. i tijekom 2015., kada veliki broj ex-ante uvjeta još nije bio ispunjen;
G. budući da je Komisija, u skladu s člankom 53. Uredbe o zajedničkim odredbama, obvezna svake godine od 2016. Parlamentu podnijeti sažeto izvješće u vezi s programima ESI fondova koje se temelji na godišnjim izvješćima o provedbi koje države članice predaju sukladno članku 50., a 2017. i 2019. obvezna je pripremiti strateško izvješće u kojemu sažima izvješća o napretku država članica;
1. poziva Komisiju da ocijeni stanje provedbe europskih strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju 2014. – 2020. i provede detaljnu analizu rizika opoziva odobrenih sredstava s navedenim iznosima po državi članici te analizu prognoza plaćanja koje dostavljaju države članice što prije nakon isteka rokova od 31. siječnja i 31. srpnja iz Uredbe o zajedničkim odredbama; također poziva Komisiju da navede koje su mjere predviđene kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegao opoziv odobrenih sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova;
2. poziva Komisiju i države članice da u potpunosti iskoriste potencijal europskih strukturnih i investicijskih fondova, u skladu sa strategijom Europa 2020., radi jačanja socijalne i ekonomske kohezije i smanjenja teritorijalnih razlika, omogućavanjem svim regijama da postanu konkurentnije i olakšaju ulaganja, među ostalim i ona privatna;
3. napominje da su tijekom programskog razdoblja 2007. – 2013. najveće prepreke i problemi koji su otežavali provedbu kohezijske politike u nekoliko država članica bili nedovoljno informiranje potencijalnih korisnika, što je dovelo do nedostatka projekata koji ispunjavaju uvjete, sporo i dugo odobrenje velikih projekata zajedno s nedostatkom administrativnih struktura za upravljanje ulaganjima u velike projekte, složeni i dugotrajni postupci nabave, složena pravila o državnim potporama, komplicirani postupci izdavanja dozvola, neriješeni vlasnički odnosi, trajanje postupka izdavanja odobrenja i otežan pristup financiranju; nadalje, uviđa da je državama članicama i lokalnim tijelima katkad teško poštovati zahtjeve u pogledu unutarnje i vanjske provedbe Pakta o stabilnosti i rastu; nadalje, poziva Komisiju da za programsko razdoblje 2014. – 2020., s jedne strane, pruži informacije o preprekama s kojima se države članice suočavaju pri provedbi kohezijske politike te, s druge strane, izradi procjenu utjecaja ispunjavanja ex-ante uvjeta na djelotvornu provedbu politike;
4. pozdravlja uspostavu radne skupine za bolju provedbu programa za razdoblje 2007. – 2013. u osam država članica i poziva Komisiju da o postignutim rezultatima obavijesti Parlament; poziva Komisiju da omogući nastavak rada te skupine kako bi podržala i ubrzala provedbu programa za razdoblje 2014. – 2020. u svim državama članicama te da Parlamentu predstavi akcijski plan aktivnosti te radne skupine; poziva Komisiju da u potpunosti uključi europske strukturne i investicijske fondove u strategiju EU-a o boljoj regulativi;
5. ističe činjenicu da je administrativni kapacitet na nacionalnoj, ali i na regionalnoj i lokalnoj razini ključni preduvjet za pravovremenu i uspješnu kohezijsku politiku; u tom kontekstu ističe da je nedostatak projekata koji ispunjavaju uvjete često povezan s nedostatkom resursa koji su lokalnim i regionalnim vlastima potrebni za pripremu projektne dokumentacije; stoga traži od Komisije da podrži jačanje administrativnih kapaciteta za faze provedbe i evaluacije politike te da Parlamentu podnese izvješće o mjerama koje su u tom smislu predviđene; također potiče upravljačka tijela da se u potpunosti i učinkovito koriste odredbama tematskog cilja 11. o jačanju institucionalnih kapaciteta javnih tijela i zainteresiranih strana, kao i dostupnim smjernicama Komisije;
6. s obzirom na to da dobro upravljanje može pridonijeti poboljšanju apsorpcijskog kapaciteta, naglašava potrebu za poticanjem relevantnih strukturnih reformi, u skladu s ciljevima teritorijalne kohezije, održivog rasta i zapošljavanja, te za poticanjem politika koje pogoduju ulaganjima i borbe protiv prijevara; sa zanimanjem iščekuje zaključke izvješća Komisije o regijama koje zaostaju i dodatnim pojedinostima o tome kako se spomenuti zaključci mogu iskoristiti kako bi se riješili dugotrajni problemi koji se tiču pravodobne provedbe i apsorpcije fondova ESI; također poziva Komisiju da razjasni pojam izrade proračuna temeljene na rezultatima u cilju povećanja učinkovitosti potrošnje;
7. pozdravlja inicijativu Komisije za osnivanje skupine neovisnih stručnjaka na visokoj razini za praćenje pojednostavljenja za korisnike Europskih strukturnih i investicijskih fondova; ističe da je pojednostavljenje jedan od preduvjeta za ubrzanje provedbe; stoga potiče Komisiju da ubrza aktivnosti povezane s uvođenjem pojednostavljenih postupaka čak i tijekom aktualnog programskog razdoblja te da pritom zadrži visoku razinu transparentnosti kohezijske politike; u tom kontekstu smatra da preporuke koje je iznijela skupina na visokoj razini treba razmotriti bez odgađanja;
8. s obzirom na to da je gospodarska kriza u mnogim državama članicama uzrokovala manjak likvidnosti i dostupnih javnih sredstava za javna ulaganja te s obzirom na to da sredstva kohezijske politike postaju glavni izvor javnih ulaganja, poziva Komisiju i države članice da u potpunosti primijene i iskoriste postojeću fleksibilnost u okviru Pakta o stabilnosti i rastu; nadalje traži od Komisije da održava trajni dijalog s državama članicama koje su tražile primjenu trenutne klauzule o ulaganjima, u cilju maksimiziranja fleksibilnosti povezane s ulaganjima u rast i radna mjesta; nadalje poziva Komisiju da potiče sudjelovanje EIB-a u obliku povećane tehničke i financijske podrške pripremi i provedbi projekata za svaku državu članicu koja to zatraži; smatra da financijski instrumenti, ako ih se djelotvorno provede na osnovi odgovarajućih prethodnih procjena i uz strateško kombiniranje s bespovratnim sredstvima, mogu znatno povećati učinak financiranja i na taj način pomoći prevladati negativne učinke sve manjih javnih proračuna i razviti projekte koji stvaraju prihode; ističe da se jasnim, dosljednim i usmjerenim pravilima o financijskim instrumentima za pojednostavljivanje postupka pripreme i provedbe za upravitelje fondova i korisnike, kojima se uzimaju u obzir različite razine razvoja financijskih tržišta diljem država članica, može ostvariti to nastojanje; smatra da bi u tom postupku od koristi bilo i sažimanje svih relevantnih propisa o financijskim instrumentima u jedinstven, lako dostupan, razumljiv dokument, kao i izbjegavanje nepotrebnog ponovnog preispitivanja s time povezanih smjernica tijekom razdoblja financiranja, osim ako je to zakonski potrebno;
9. uviđa komplementarnu narav ulaganja EFSU-a za kohezijsku politiku i prima na znanje komunikaciju Komisije od 22. veljače 2016. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu: nove smjernice o kombiniranju europskih strukturnih i investicijskih fondova s Europskim fondom za strateška ulaganja”, poziva Komisiju te lokalne i regionalne vlasti da na odgovarajući način uzmu u obzir mogućnosti za kombiniranje sredstava ESI-ja i sredstava EFSU-a s obzirom na to da, iako su ta dva instrumenta različite naravi, mogu dopuniti jedan drugog i povećati učinak poluge koji imaju ulaganja;
10. zabrinut je zbog kašnjenja u vezi s imenovanjem programskih tijela i tijela za ovjeravanje u državama članicama, što odgađa podnošenje zahtjeva država članica za plaćanja i tako sprječava neometanu provedbu programâ;
11. smatra da prekomjerna centralizacija i nedostatak povjerenja također mogu igrati ulogu u odgađanju provedbe europskih strukturnih i investicijskih fondova, uzimajući u obzir da neke države članice i upravljačka tijela nisu naklonjena tomu da lokalnim i regionalnim tijelima prepuste veću odgovornost u vezi s upravljanjem sredstvima EU-a, među ostalim preko novih razvojnih instrumenata kao što su integrirana teritorijalna ulaganja i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice; iako priznaje ulogu koju regulatorni okvir EU-a zauzima u poticanju tog stava, poziva Komisiju da doprinese dodatnom olakšanju razmjene najboljih praksi među državama članicama i regijama o uspješnim primjerima daljnjeg delegiranja ovlasti;
12. naglašava važnost koju pravovremena plaćanja imaju za ispravnu i učinkovitu provedbu i kredibilitet kohezijske politike; stoga poziva Komisiju da obavijesti Parlament o planiranim mjerama za postizanje pune provedbe plana plaćanja u kontekstu proračuna za 2016., ali i za naredne godine;
13. ističe činjenicu da bi izvršenje procjene (ubrzanja) provedbe kohezijske politike u ovom trenutku moglo pružiti neke važne pouke za Komisiju u vezi s raspravom o budućoj kohezijskoj politici nakon 2020. godine; traži od Komisije da sastavi ključne pouke i da se zajedno s Europskim parlamentom, državama članicama i drugim relevantnim dionicima što prije angažira oko budućnosti europskih strukturnih i investicijskih fondova nakon 2020. u cilju povećanja njihove ciljane uporabe i pravovremene provedbe;
14. ističe da je važno da države članice do kraja 2016. ispune mjere u vezi s ex-ante uvjetima kako bi se zajamčila neometana provedba programâ i izbjegla moguća obustava međuplaćanja; apelira na Komisiju da objavi sveobuhvatne smjernice o javnoj nabavi i preventivnim mjerama kako bi se izbjegle pogreške i nepravilnosti u nabavi te da objavi standardne postupke nabave za korisnike kako bi se izbjegle financijske korekcije i moguća otkazivanja doprinosa EU-a;
15. poziva Komisiju, države članice i sve dionike da bolje koordiniraju i pokrenu učinkovite političke inicijative u području komunikacije kako bi se podigla razina javne osviještenosti o provedbi kohezijske politike i vidljivost te politike, te kako bi se na taj način javnosti omogućilo bolje razumijevanje rezultata i učinka kohezijske politike;
16. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, Odboru regija te državama članicama i njihovim nacionalnim i regionalnim parlamentima.
- [1] SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
- [2] SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
- [3] Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0015.
- [4] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0068.
- [5] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0384.
- [6] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0419.