PRIJEDLOG REZOLUCIJE o statusu tržišnoga gospodarstva Kine
10.5.2016 - (2016/2667(RSP))
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
Marine Le Pen, Matteo Salvini, Franz Obermayr, Edouard Ferrand, Barbara Kappel u ime Kluba zastupnika ENF-a
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice[1],
– uzimajući u obzir Protokol o pristupanju Kine Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO),
– uzimajući u obzir izjave Vijeća i Komisije od 10. svibnja 2016. o statusu tržišnog gospodarstva Kine,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da su Europska unija i Kina među najvećim svjetskim trgovinskim silama i da je Kina drugi najveći trgovinski partner Europske unije, a Unija vodeći trgovinski partner Kine, te vrijednost njihove dnevne trgovinske razmjene znatno prelazi milijardu eura;
B. budući da se u svakoj odluci o načinu postupanja s robom uvezenom iz Kine nakon prosinca 2016. mora zajamčiti usklađenost zakonodavstva EU-a s propisima WTO-a;
C. budući da Kinu ni jedan od njezinih glavnih trgovinskih partnera još uvijek ne smatra tržišnim gospodarstvom, iako je postala članicom WTO-a prije gotovo 15 godina, i budući da je zbog sputavanja djelovanja zakona ponude i potražnje u Protokol o pristupanju uvršten odjeljak 15. koji služi kao temelj za posebno postupanje s robom uvezenom iz Kine radi zaštite od dampinških cijena;
D budući da nakon automatskog prestanka važenja odjeljka 15. stavka (a) podstavka (ii) Protokola o pristupanju Kine WTO-u cjelokupno kinesko gospodarstvo neće automatski dobiti status tržišnoga gospodarstva; budući da će preostali podstavak (i) stavka (a) odjeljka 15. i dalje činiti pravnu osnovu za primjenu nestandardne metodologije na robu uvezenu iz Kine nakon 2016.;
E. budući da, s obzirom na mjeru u kojoj državne vlasti trenutačno utječu na kinesko gospodarstvo, odluke poduzećâ o cijenama, troškovima, izlaznim proizvodima i ulaznim elementima ne odgovaraju tržišnim pokazateljima koji odražavaju ponudu i potražnju;
F. budući da prekomjerna proizvodnja u Kini već sada ima snažne društvene, gospodarske i ekološke posljedice za Europsku uniju, što se nedavno pokazalo u štetnom učinku na sektor čelika u Uniji, i budući da bi dodjeljivanje statusa tržišnoga gospodarstva Kini moglo imati velike socijalne učinke na radna mjesta u Uniji te bi, prema istraživanju Instituta za ekonomsku politiku, moglo ugroziti više od 3,5 milijuna radnih mjesta;
G. budući da bi nedavno otvoreno javno savjetovanje o mogućem dodjeljivanju statusa tržišnoga gospodarstva Kini moglo pružiti dodatne informacije koje bi mogle biti korisne u rješavanju tog pitanja;
1. ponovno ističe važnost suradnje između država članica Europske unije i Kine; svjestan je opredjeljenja Kine, kao suverene države, za intervencionizam u gospodarstvu i trgovini;
2. ističe da Kina nije tržišno gospodarstvo i da nije ispunila pet kriterija na temelju kojih EU države definira kao tržišna gospodarstva;
3. poziva Komisiju da propisno vodi računa o zabrinutosti industrijskog sektora i raznih dionika u Europskoj uniji u pogledu posljedica za radna mjesta i održiv gospodarski rast u svim pogođenim proizvodnim sektorima u EU-u, kao i za njegovu cijelu industriju, te da zajamči globalnu konkurentnost EU-a;
4. poziva Komisiju da poboljša djelotvornost trgovinske zaštite;
5. stoga snažno poziva Komisiju da Kini ne dodijeli status tržišnoga gospodarstva;
6. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.
- [1] SL L 343, 22.12.2009., str. 51.