Postupak : 2016/2699(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0726/2016

Podneseni tekstovi :

B8-0726/2016

Rasprave :

Glasovanja :

PV 08/06/2016 - 12.17
CRE 08/06/2016 - 12.17
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :


PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 204kWORD 107k
1.6.2016
PE596.892v01-00
 
B8-0726/2016

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o stanju u Venezueli (2016/2699(RSP))


Javier Couso Permuy, Marina Albiol Guzmán, João Pimenta Lopes, Neoklis Sylikiotis, Miguel Viegas, João Ferreira, Eleonora Forenza, Paloma López Bermejo, Takis Hadjigeorgiou, Sofia Sakorafa u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a

Rezolucija Europskog parlamenta  o stanju u Venezueli (2016/2699(RSP))  
B8-0726/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Glavu I. članak 1. stavak 2. Povelje UN-a iz 1945. i ondje određen cilj koji glasi: „razvijati prijateljske odnose među narodima, utemeljene na poštovanju načela ravnopravnosti i samoodređenja naroda, i poduzimati druge prikladne mjere za učvršćenje svjetskog mira”,

–  uzimajući u obzir članak 1. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i članak 1. Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, u kojima stoji da „svi narodi imaju pravo na samoodređenje” te da „na temelju tog prava oni slobodno određuju svoj politički status i osiguravaju svoj gospodarski, društveni i kulturni razvoj”,

–  uzimajući u obzir izjavu predsjednika država i vlada sa sastanka na vrhu Zajednice latinskoameričkih i karipskih država (CELAC) i 27 država članica EU-a iz siječnja 2013., u kojoj su potpisnice potvrdile preuzimanje obveze u pogledu svih ciljeva i načela sadržanih u Povelji Ujedinjenih naroda, kao i svoju odluku o podupiranju svih nastojanja kojima se želi očuvati suverena jednakost svih država te o poštovanju njihova teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti,

–  uzimajući u obzir Proglašenje Latinske Amerike i Kariba područjem mira, dogovoreno na sastancima na vrhu CELAC-a koji su održani u Havani (Kuba) 2014., u Belénu (Kostarika) 2015. i u Quitu (Ekvador) 2016.,

–  uzimajući u obzir političku izjavu te izjavu iz Bruxellesa predsjednika država i vlada sa sastanka na vrhu CELAC-a i EU-a 10. i 11. lipnja 2015., u kojima su potpisnice potvrdile preuzimanje obveze u pogledu svih ciljeva i načela sadržanih u Povelji Ujedinjenih naroda, kao i svoju odluku o podupiranju svih nastojanja kojima se želi očuvati suverena jednakost svih država, o poštovanju njihova teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti te o podupiranju rješavanja sukoba mirnim putem i u skladu s pravdom i međunarodnim pravom, te napominjući da je CELAC proglasio Latinsku Ameriku i Karibe područjem mira,

–  uzimajući u obzir načelo nemiješanja utvrđeno u Povelji UN-a,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,

–  uzimajući u obzir ponovni izbor Bolivarijanske Republike Venezuele za člana Vijeća UN-a za ljudska prava u listopadu 2015. i zaključke o Venezueli iz posljednjeg univerzalnog periodičnog pregleda Vijeća za ljudska prava,

–  uzimajući u obzir Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima iz 1961.,

–  uzimajući u obzir prethodnu izjavu glavnog tajnika Unije južnoameričkih država (UNASUR) od 23. svibnja 2016. nakon što je ta organizacija posjetila Venezuelu,

–  uzimajući u obzir izjavu glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona od 21. svibnja 2016.,

–  uzimajući u obzir odluku Vrhovnog suda Venezuele u pogledu ustavnosti Dekreta br. 2323 o izvanrednom stanju i izvanrednoj gospodarskoj situaciji koji je odobrila vlada,

–  uzimajući u obzir inicijativu koju je poduzeo predsjednik Nicolás Maduro kako bi se u skladu s vladavinom prava i poštovanjem ustavnog okvira osnovao i promicao Odbor za istinu i odštetu žrtvama nasilja,

–  uzimajući u obzir prethodne izjave o stanju u Venezueli koje su dale organizacije Mercosur, UNASUR i CELAC, te posebno njihove deklaracije protiv jednostranih prisilnih mjera koje SAD provodi protiv Bolivarijanske Republike Venezuele,

–  uzimajući u obzir izjave koje su o Venezueli dali Adolfo Pérez Esquivel, argentinski dobitnik Nobelove nagrade za mir, i papa Franjo,

–  uzimajući u obzir izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku o Venezueli, a posebno najnoviju izjavu njezine glasnogovornice od 24. veljače 2015.,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Venezueli, a posebno rezolucije od 24. svibnja 2007.(1), 23. listopada 2008.(2), 7. svibnja 2009.(3), 11. veljače 2010.(4), 8. srpnja 2010.(5), 24. svibnja 2012.(6), 27. veljače 2014.(7), 18. prosinca 2014.(8) i 9. ožujka 2015.(9),

–  uzimajući u obzir službenu komunikaciju glavnog tajnika UNASUR-a od 28. svibnja 2016. i ranije izjave Leonela Fernándeza, bivšeg predsjednika Dominikanske Republike, tijekom posjeta gospodarskog tima iz Venezuele,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da se u određenim sektorima u Venezueli proteklih mjeseci vodi sve intenzivniji gospodarski rat povećanjem cijena, krijumčarenjem dobara i njihovim gomilanjem; budući da je Venezuela suočena s unutarnjim i vanjskim prijetnjama njezinom miru i suverenosti, a istovremeno i s iznimnim društvenim, ekonomskim, političkim i ekološkim problemima te s problemima povezanima s prirodom;

B.  budući da je Vlada Bolivarijanske Republike Venezuele u nekoliko navrata osudila destabilizacijska djelovanja protiv mira i demokratske stabilnosti u toj zemlji te protiv venezuelskog naroda, koje promiče oporba, kao što je bio slučaj 12. veljače 2014. s „operacijom Jerihon”, tj. pokušajem državnog udara protiv demokratski izabrane vlasti, koji je isplanirala krajnje desna oporba, a financirala i poduprla Vlada SAD-a, uz potporu brojnih visokih venezuelskih vojnih dužnosnika, kao i sve intenzivniji gospodarski rat tijekom posljednjih mjeseci, promicanje nasilja nad građanima, javnim institucijama, vojskom i policijom te sabotažu javnih usluga, u kojima sudjeluju oporbeni vođe, uključujući gradonačelnika Caracasa Antonija Ledezmu, Maríju Corinu Machado i Leopolda Lópeza, koji su počinili ozbiljne zločine i sada žele manipulirati međunarodnim javnim mnijenjem kako bi ih se smatralo „političkim zatvorenicima”;

C.  budući da je na temelju naloga ureda državnog odvjetnika priveden Antonio Ledezma, koji se tereti za urotu i zločinačko udruživanje zato što je navodno sudjelovao u toj zavjeri; budući da su oba kaznena djela za koja je optužen utvrđena i kažnjiva prema kaznenom zakonu Venezuele i osnovnom zakonu o suzbijanju organiziranog kriminala i financiranja terorizma;

D.  budući da je nasilje koje vrši venezuelska krajnja desnica faktor koji je doprinio ubojstvima niza istaknutih članova Ujedinjene socijalističke stranke Venezuele (PSUV), kao što su Omar Arcadio Guararima i Jhonny Rodríguez, koji su ubijeni 2013., Juancho Montoya, Eliézer Otaiza, Efraín Enrique Larreal i Robert Serra, koji su ubijeni 2014., Dimas Gómez Chirinos, César Cristóbal Grisel Salazar, José Coraspe i Jean Carlos Añanguren, koji su ubijeni 2015., te Alfredis José Escandela Sánchez, Ricardo Durán, César Vera i Marco Tulio Carrillo, koji su ubijeni 2016., a pogotovo nedavno okrutno ubojstvo umirovljenog generala bojnika i bivšeg zapovjednika Bolivarijanske nacionalne milicije, Félixa Velásqueza, koji je 28. svibnja ove godine umro od prostrijelnih rana u Caracasu; budući da je ministar unutarnjih poslova, pravosuđa i mira Gustavo González López objavio da su među uhićenima zbog sumnje da su počinili to ubojstvo i dvojica aktivnih članova policije iz Chacaa, policijskih snaga koje odgovaraju gradonačelniku Caracasa, koji podupire oporbu;

E.  budući da je američki predsjednik Obama u prosincu 2014. najavio prijedlog zakona kojim se Venezueli nameću jednostrane i ekstrateritorijalne sankcije i koji je američki Senat usvojio, čime su do 2019. produljene jednostrane i ekstrateritorijalne sankcije koje SAD primjenjuje prema narodu i Vladi Bolivarijanske Republike Venezuele; budući da su sve 33 latinskoameričke i karipske zemlje osudile i odbacile jednostrane sankcije koje je SAD nametnuo Venezueli; budući da su u izjavi iz Bruxellesa s drugog sastanka na vrhu Zajednice latinskoameričkih i karipskih država (CELAC) i EU-a čelnici država i vlada EU-a primili na znanje da je CELAC odbacio sankcije SAD-a protiv Bolivarijanske Republike Venezuele; budući da je Vlada Venezuele reagirala najavom paketa mjera za provedbu odredbi Bečke konvencije o diplomatskim odnosima;

F.  budući da je potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini 10. svibnja 2016. u Strasbourgu na intervencionistički i zabrinjavajući način pozvala Europski parlament da podupre provedbu „bilo kakvog učinkovitog rješenja” za situaciju u Venezueli;

G.  budući da je Antonio Tajani, potpredsjednik Europskog parlamenta, na sastanku Europsko-latinskoameričke parlamentarne skupštine (EuroLat) u Lisabonu 17. svibnja 2016. pozvao EU da intervenira u Venezueli;

H.  budući da je jedan od čimbenika trenutačne destabilizacije u Venezueli bilo i još uvijek je milijunsko financiranje protuvladinih organizacija i političkih stranaka koje američke agencije poput USAID-a i Nacionalne zaklade za demokraciju provode već više od 12 godina; budući da je predsjednik Obama odobrio posebni fond od 5,5 milijuna USD kojim će Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a financirati protuvladine skupine u Venezueli;

I.  budući da je u veljači 2014. započeo plan „La Salida” (Izlaz) uz prosvjede u organizaciji studenata, na poziv stranaka desnice i krajnje desnice, koji su prerasli u nasilne izgrede u trajanju od nekoliko mjeseci te imali za jasan cilj destabilizaciju demokratski izabrane Vlade Venezuele; budući da je u razdoblju između veljače i lipnja 2014. ubijeno 43, a ranjeno 878 osoba; budući da ta strategija nije nova, s obzirom na to da taj scenarij podsjeća na državni udar iz 2002. i na nasilje koje je uslijedilo nakon demokratskog izbora predsjednika Madura u travnju 2013.; budući da su vođe oporbe tada odbili priznati rezultate izbora te da otad provode sve intenzivnije nasilje; budući da je u napadima na bolivarijansko slavlje u izbornoj noći živote izgubilo 11 Venezuelaca, uključujući dvoje djece;

J.  budući da je venezuelski Odbor za žrtve nasilja na cestovnim barikadama i kontinuiranog državnog udara (Comité de Víctimas de la Guarimba y el Golpe Continuado), koji su osnovale žrtve nasilja i njihova rodbina, pozvao međunarodnu zajednicu da se suzdrži od upotrebe ljudskih prava u političke svrhe i da ne surađuje s venezuelskim političkim akterima koji pokušavaju prikriti ili iskriviti istinu o nasilju i mržnji kojima je Venezuela izložena od veljače 2014.; budući da su obitelji žrtava zatražile da se onima koji su odgovorni za to sudi i da se stane na kraj nekažnjavanju kršenja ljudskih prava u toj zemlji;

K.  budući da je u svibnju 2016. na zahtjev i inicijativu predsjednika Madura osnovan odbor UNASUR-a namijenjen ulaganju dodatnih napora u promicanju dijaloga između venezuelske vlade i oporbe u cilju rješavanja temeljnih pitanja za taj narod; budući da su članovi tima koji radi na programu za dijalog bivši španjolski premijer José Luis Rodríguez Zapatero, bivši predsjednik Paname Martín Torrijos i bivši predsjednik Dominikanske Republike Leonel Fernández; budući da je u vezi s tim glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon izrazio podršku trenutačnim inicijativama bivših čelnika država i vlada u cilju promicanja dijaloga između venezuelske vlade i oporbe pod okriljem UNASUR-a;

L.  budući da većina nacionalnih i međunarodnih medija o stanju u zemlji izvještava jednostrano; budući da se manipulacijom informacijama, osobito na društvenim mrežama, šire glasine i dezinformacije o Venezueli, među ostalim o navodnoj humanitarnoj krizi, kako bi se opravdala intervencija protiv Venezuele;

M.  budući da je dobitnik Nobelove nagrade za mir Adolfo Pérez Esquivel u više navrata pozvao na obranu demokracije u Venezueli od pokušaja destabilizacije venezuelske vlade, upozorio na to da se zbog novih metoda u Latinskoj Americi bilježi sve veći broj pokušaja državnih udara te javno osudio multinacionalne medijske korporacije, kao što su CNN i Fox News, za širenje ratne propagande u ime mira te mržnje u ime slobode;

N.  budući da se u posljednjih 15 godina u Venezueli održalo 20 različitih izbora; budući da je na posljednjim parlamentarnim izbornima pobijedila oporba, što pokazuje da je argument o tome da demokracija u Venezueli ne postoji potpuno lažan; budući da unatoč svim demokratskim izborima dio oporbe uvijek odbija priznati legitimnost vlade; budući da je na posljednjim izborima oporba oportunistički priznala rezultat i pozvala na poštovanje Ustava Venezuele, iako mu se uvijek protivila; budući da Ustav Bolivarijanske Republike Venezuele sadrži mehanizme participativne demokracije, kao što je odredba o održavanju referenduma o opozivu predsjednika;

O.  budući da krajnja desnica u Venezueli pokušava obmanuti javno mnijenje tvrdeći da Državno izborno povjerenstvo blokira referendum o opozivu; budući da je oporba imala priliku započeti postupak 10. siječnja 2016., ali iz nekog razloga to nije učinila, već je čekala do posljednjeg trenutka kako bi podnijela zahtjev premda je bila upoznata sa svim koracima koje je trebala poduzeti; budući da krajnja desnica nije slijedila proceduru te posljedično kritizira Državno izborno povjerenstvo samo zbog svoje oportunističke želje da zakon prilagodi svojem vlastitom programu;

P.  budući da je krajnja desnica pokušala donijeti zakon o pomilovanju koji bi, da postoji u nekim europskim zemljama, značio puštanje na slobodu ubojica i terorista; budući da, bez obzira na to, krajnja desnica tvrdi da bi svrha tog zakona bilo puštanje na slobodu političkih zatvorenika; budući da su osobe koje su lišene slobode u Venezueli odgovorne za zločine protiv venezuelskog naroda i njegove legitimne vlade, za ubojstva običnih ljudi tijekom prosvjeda na cestovnim barikadama (Guarimbas), te za druge terorističke činove;

Q.  budući da je Bolivarijanska Republika Venezuela uz široku potporu izabrana za članicu Vijeća UN-a za ljudska prava; budući da je Venezuela prihvatila 97 % preporuka iz posljednjeg univerzalnog periodičnog pregleda iz 2011. koje je izradilo Vijeće za ljudska prava; budući da je 80 % preporuka bilo izravno primjenjivo i da se Venezuela obvezala da će primijeniti ostale preporuke koje je prihvatila; budući da je Venezuela u listopadu 2014. sa 181 glasom od ukupno 193 država članica UN-a bila izabrana kao jedna od pet nestalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a za razdoblje od 2015. do 2016.; budući da su 6. i 7. studenoga 2014. predstavnici Venezuele saslušani u Odboru UN-a protiv mučenja koji je ispitao pridržava li se ta zemlja Konvencije protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih i ponižavajućih postupanja ili kažnjavanja;

R.  budući da se Venezuela od 2006. do 2013. prema indeksu ljudskog razvoja UN-a popela za 13 mjesta, točnije na 71. mjesto od njih 187; budući da je u posljednjih deset godina venezuelska vlada povećala socijalne izdatke za više od 60,6 %; budući da je danas Venezuela država s najnižom razinom nejednakosti u regiji;

S.  budući da je prema Gospodarskom odboru UN-a za Latinsku Ameriku i Karibe (CEPAL) Venezuela znatno smanjila stopu siromaštva te povećala očekivani životni vijek; budući da je razina ekstremnog siromaštva pala s 21 % 1998. na 5,4 % 2015., dosad najnižu razinu; budući da je Organizacija UN-a za prehranu i poljoprivredu (FAO) čestitala venezuelskoj vladi na vidnom smanjenju broja osoba koje pate od malnutricije, čime je ispunjen jedan od milenijskih razvojnih ciljeva UN-a;

T.  budući da je Venezuela peti po veličini svjetski izvoznik nafte i da ima najveće dokazane naftne rezerve na svijetu; budući da će prema nacrtu proračuna za 2015. 38 % javnih rashoda biti namijenjeno socijalnim ulaganjima, među ostalim u obrazovanje, stanovanje i urbani razvoj, zdravstvenu skrb, socijalnu sigurnost, kulturu, komunikacije te znanost i tehnologiju, što iznosi 8,2 % BDP-a Venezuele;

U.  budući da je Venezuela suočena s teškim političkim, diplomatskim, financijskim, ekonomskim i medijskim napadom SAD-a i EU-a, a istodobno se mora uhvatiti u koštac s fenomenom El Niño, koji tijekom posljednje tri godine prouzročuje manjak kiše, zbog čega je više regija pogođeno sušom i visokim temperaturama; budući da je ta situacija prouzročila snižavanje vodostaja brane Guri, što je doprinijelo energetskoj krizi u toj zemlji; budući da na gospodarsko stanje u Venezueli utječe pad cijena nafte, te da njezina vlada radi na tome da se zadrži trenutačni socijalni model te sav postignuti socijalni napredak;

V.  budući da je u svjetlu izvanrednog stanje u kojem se Venezuela trenutačno nalazi predsjednik Maduro odlučio izdati Dekret br. 2323 o izvanrednom stanju i izvanrednoj gospodarskoj situaciji, koji je već polučio neke pozitivne rezultate u obrani prava radnika, domorodačkog stanovništva i umirovljenika, uz druge skupine pogođene trenutačnim izvanrednim okolnostima;

W.  budući da je započet dijalog između predstavnika Vlade Bolivarijanske Republike Venezuele i oporbe, u kojem posreduju José Luis Rodríguez Zapatero, Leonel Fernández i Martín Torrijos;

1.  oštro osuđuje stalne nasilne pokušaje kojima se Bolivarijanska Republika Venezuela pokušava destabilizirati i koji imaju obilježja sličnog pokušaja državnog udara iz 2002.; tvrdi da se intervencijskim djelovanjima protiv suverenosti Venezuele ne pridonosi stvaranju uvjeta za dijalog i mir, već se potiču ekstremna stajališta koja ne pripadaju institucijskom i ustavnom poretku te zemlje;

2.  odbacuje tvrdnje o navodnoj humanitarnoj krizi u Venezueli, kojima se nastoji promicati međunarodnu kampanju u korist intervencije;

3.  duboko žali zbog izgubljenih života i izražava sućut obiteljima žrtava okrutnosti koje provodi oporba; poziva da oni koji su odgovorni za počinjenje tih zločina ili poticanje na njih odgovaraju za svoja nedjela; izražava poštovanje prema pravosudnom sustavu Bolivarijanske Republike Venezuele i stoga odbija bilo kakvo miješanje u aktualne sudske postupke na nacionalnoj razini;

4.  izražava žaljenje zbog toga što su neki članovi oporbe, kao što su Antonio Ledezma, María Corina Machado i Leopoldo López, u više navrata sudjelovali u pokušajima državnog udara te su se u prethodnim slučajevima izuzeli iz demokratskog okvira pokušajem rušenja ustavnog poretka Venezuele;

5.  ponovno izražava solidarnost s venezuelskim narodom, bolivarijanskim procesom i izabranim predsjednikom Nicolásom Madurom te im ponovno iskazuje podršku; podsjeća da u potpunosti poštuje načelo nemiješanja u unutarnje poslove država, u skladu s međunarodnim pravom; izražava duboko žaljenje zbog svakog miješanja EU-a ili bilo koje države u unutarnje poslove trećih zemalja te također žali zbog najnovijih izjava Federice Mogherini i Antonija Tajanija; u skladu s time također osuđuje odluku SAD-a da Venezueli nametne sankcije;

6.  osuđuje postupke Europskog parlamenta koji neiskreno iskorištava ljudska prava u političke svrhe, posebno u slučaju Venezuele; podsjeća da je ovo deseta rezolucija Parlamenta od 2007. o toj zemlji te da je većina prethodnih rezolucija usvojena prije izbora ili tijekom procesa destabilizacije; uvjeren je i upozorava na to da postoji namjera da se Europski parlament iskoristi kao platforma za manipulaciju u kojoj se unutarnja pitanja Venezuele koriste za španjolsku izbornu kampanju, čime se pogoduje konkretnim interesima određenih političkih stranaka u toj zemlji, što nema nikakve veze s prioritetima EU-a, koji bi trebao usmjeriti svoja nastojanja prema rješavanju ozbiljnih društvenih i političkih problema koji pogađaju njegove vlastite građane i teritorij;

7.  osuđuje nedemokratske i podrivačke ciljeve kampanje destabilizacije; naglašava da SAD ima imperijalistički interes za pristupom venezuelskim zalihama nafte i politički cilj da oslabi zemlje Bolivarijanskog saveza naroda naše Amerike – trgovinskog sporazuma među narodima (ALBA-TCP);

8.  podržava načela iz Proglašenja Latinske Amerike i Kariba područjem mira te potiče cijelu međunarodnu zajednicu da u potpunosti poštuje to Proglašenje u okviru odnosa sa zemljama CELAC-a, u što se ubraja i zabrana izravnog ili neizravnog miješanja u unutarnje poslove drugih zemalja i pridržavanje načela nacionalne suverenosti, ravnopravnosti naroda i njihova prava na samoodređenost;

9.  ističe da se dijalogom s trećim zemljama ni u kojem slučaju ne bi smjelo ograničiti pravo naroda na samoodređenje; izražava žaljenje zbog toga što EU i njegove države članice prečesto daju prednost diplomatskim, političkim ili gospodarskim ciljevima, a ne ljudskim pravima, a taj pristup dovodi do stvaranja politike koju odlikuju dvostruki standardi, što je u raskoraku s općeprihvaćenim viđenjem ljudskih prava; odbija bilo kakav scenarij sličan onima u Iraku, Afganistanu, Siriji i Libiji u sklopu kojih je, pod izlikom „uvođenja demokracije i ljudskih prava”, došlo do razaranja, rata, kaosa i humanitarnih kriza u čitavim regijama;

10.  žali zbog uloge većine međunarodnih medija u širenju glasina i dezinformacija s ciljem stvaranja ozračja nasilja i destabilizacije kojim se oslabljuje venezuelska vlada; podsjeća na to da je sloboda informiranja temeljno ljudsko pravo i poziva međunarodne medije da postupaju odgovorno te da o događajima izvještavaju nepristrano, točno i uravnoteženo, što nije trenutna praksa;

11.  osuđuje nacrt zakona o pomilovanju koji je predložila krajnja desnica u Venezueli, a čiji je glavni cilj puštanje na slobodu ubojica, terorista i osoba odgovornih za smrt nevinih ljudi;

12.  izražava duboku solidarnost s Venezuelom i Latinskom Amerikom zbog fenomena El Niño i njegovih teških posljedica u Venezueli; snažno poziva na međunarodnu solidarnost kako bi se pružila pomoć i potpora regijama koje su suočene s tim prirodnim fenomenom;

13.  pozdravlja provedbu politika socijalne uključivosti u Venezueli koja se temelji na društvenoj odgovornosti i pravdi, jednakosti, solidarnosti i ljudskim pravima i kojom se doprinijelo smanjenju nejednakosti u zemlji, posebno kada je riječ o mjerama socijalnog razvoja i o znatnom smanjenju razina siromaštva ili obrazovanju, pa i iskorjenjivanju nepismenosti 2005. te porastu broja studenata u sustavu visokog školstva;

14.  podsjeća na važnost uloge Venezuele u stvaranju i jačanju procesa suradnje i integracije u korist naroda Latinske Amerike; naglašava važan napredak ostvaren u regionalnoj integraciji i suradnji u korist naroda Latinske Amerike; pozdravlja važna postignuća ALBA-TCP-a i CELAC-a u području zdravlja, obrazovanja, kulture i financijske integracije;

15.  uviđa da su zemlje članice ALBA-TCP-a svjesne velikih napora koje venezuelska vlada ulaže u promicanje i zaštitu ljudskih prava, pravde i mira te u sprečavanje planova za međunarodnu intervenciju protiv Venezuele, kojima se ugrožava stabilnost ne samo njihova sestrinskog naroda, nego i regije;

16.  podupire izjavu koju je EuroLat objavio u Lisabonu na sastanku na vrhu od 16. do 18. svibnja 2016., u kojoj se, u vezi s izazovima s kojima su suočene određene države članice tog udruženja dviju regija, izražava zabrinutost zbog političkih, ekonomskih i socijalnih posljedica gospodarske krize koja pogađa brojne europske i latinskoameričke zemlje, a osim toga, u vezi s venezuelskom krizom, preporučuje se da se utvrdi zajednička dodirna točka koja će predstavnicima vlade, Skupštine i političkih stranaka omogućiti suradnju u cilju pronalaženja rješenja u okviru Ustava Venezuele;

17.  pozdravlja inicijativu koju promiče predsjednik Maduro, uz pomoć UNASUR-a, u cilju uspostave dijaloga između predstavnika Vlade Bolivarijanske Republike Venezuele i oporbe te podupire ulogu UNASUR-a, koji u tom dijalogu zagovara prioritete koji uključuju dobrobit svih građana, mir, pravdu, istinu, dobre institucijske odnose, jačanje gospodarstva, obranu vladavine prava te zaštitu demokracije i poštovanja nacionalnog suvereniteta, a prvi je sastanak održan u Dominikanskoj Republici uz prisutnost bivših premijera ili predsjednika država Joséa Luisa Rodrígueza Zapatera (Španjolska), Leonela Fernándeza (Dominikanska Republika) i Martína Torrijosa (Panama);

18.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Vladi Bolivarijanske Republike Venezuele, parlamentu Mercosura, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini i regionalnim tijelima Latinske Amerike uključujući UNASUR, ALBA-TCP i CELAC.

(1)

SL C 120 E, 24.4.2008., str. 484.

(2)

SL C 15 E, 21.1.2010., str. 85.

(3)

SL C 212 E, 5.8.2010., str. 113.

(4)

SL C 341 E, 16.12.2010., str. 69.

(5)

SL C 351 E, 2.12.2011., str. 130.

(6)

SL C 264 E, 13.9.2013., str. 88.

(7)

Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0176.

(8)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0106.

(9)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0080.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti