Prijedlog rezolucije - B8-0893/2016Prijedlog rezolucije
B8-0893/2016

PRIJEDLOG REZOLUCIJE  o strateškim prioritetima za program rada Komisije za 2017.

4.7.2016 - ((2016/2773(RSP))

podnesen nakon izjave Komisije
u skladu s člankom 37. stavkom 3. Poslovnika i Okvirnim sporazumom o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije

Enrique Guerrero Salom, Maria João Rodrigues u ime Kluba zastupnika S&D-a

Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0885/2016

Postupak : 2016/2773(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B8-0893/2016
Podneseni tekstovi :
B8-0893/2016
Doneseni tekstovi :

B8‑0893/2016

Rezolucija Europskog parlamenta  o strateškim prioritetima za program rada Komisije za 2017.

((2016/2773(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir političke smjernice za Europsku komisiju pod naslovom „Novi početak za Europu: moj program za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene” koje je Jean-Claude Juncker predstavio 15. srpnja 2014.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije pod naslovom „Program rada Komisije za 2016. – Vrijeme je za drugačiji način rada” (COM(2015)0610) i njezine priloge od 1. do 6.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.,

–  uzimajući u obzir sažeto izvješće Konferencije predsjednika odbora koje predstavlja dodatan doprinos ovoj rezoluciji sa stajališta parlamentarnih odbora i koje bi Komisija trebala s dužnom pažnjom uzeti u obzir pri sastavljanju i donošenju svog programa rada za 2017.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. lipnja 2016. o odluci o napuštanju EU-a na temelju ishoda referenduma održanog u Ujedinjenoj Kraljevini[1],

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 28. i 29. lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir doprinos Odbora regija programu rada Komisije za 2017.,

–  uzimajući u obzir izjavu Komisije od 6. srpnja 2016. o programu rada Komisije za 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 37. stavak 3. Poslovnika,

A.  budući da proces europske integracije već desetljećima donosi mir te doprinosi sigurnosti i blagostanju u Europi;

B.  budući da je Europa sada suočena s mnogim zajedničkim i globalnim izazovima, ali i s rastućim frustracijama i nepovjerenjem među mnogim građanima zbog nesigurne perspektive za budućnost i manjka mogućnosti te da građani očekuju da će tvorci politika odgovoriti na taj problem; budući da se europska integracija, ako želimo da ona uspije, ne može svesti na puki ekonomski projekt; budući da je hitno potrebno da europski projekt ponovno osvoji srca Europljana te da se ojača gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija;

C.  budući da su kao odgovor na krize koje su paralelno pogodile EU potrebna djelotvorna europska rješenja, snažno ukorijenjena u demokratičnijem procesu preko metode zajednice, uz punu uključenost Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata;

D.  budući da je EU naš zajednički dom koji svojim građanima mora pružiti sigurnost i stabilno ekonomsko okruženje s uistinu jednakim prilikama; budući da su održivost i gospodarski rast kompatibilni i mogu se uzajamno jačati; budući da je važno izvesti EU iz dugotrajne ekonomske krize i ostvariti socijalni napredak jačanjem održivih ulaganja, smanjenjem nejednakosti i razvijanjem boljih politika, a posebice produbljivanjem unutarnjeg tržišta i dovršavanjem ekonomske i monetarne unije;

E.  budući da smo odabrali zajedničku budućnost, kao zajednica koja se temelji na vrijednostima koje dijelimo i koja cijeni i čuva bogatstvo i raznolikost naših tradicija i naše povijesti; budući da želimo da Europa preuzme svoju ulogu i odgovornosti na globalnoj razini te da bude predana solidarnosti, multilateralizmu, našim vanjskim partnerstvima i promicanju konvergencije prema boljim standardima; budući da želimo osigurati ostvarenje našeg zajedničkog projekta općeg mira, blagostanja i demokracije u cilju stvaranja privlačne budućnosti za sve generacije;

Unaprjeđenje radnih i životnih uvjeta europskih građana

1.  podsjeća na to da je gospodarski oporavak u Europi skroman i neujednačen, pri čemu mnoge regije Unije i dalje bilježe neprihvatljive stope nezaposlenosti, siromaštva, nejednakosti, kao i ozbiljan manjak perspektiva za mlađe generacije; ističe da EU stoga mora raditi na ostvarenju dinamičnog i uključivog tržišta rada koje će biti ugrađeno u europski model socijalnog tržišnog gospodarstva, na unaprjeđenju radnih i životnih uvjeta građana u mjestima njihova porijekla i omogućavanju pravične mobilnosti, pri čemu se u svakoj državi članici treba poštovati temeljno europsko načelo slobodnog kretanja radnika; uvjeren je da svi građani EU-a moraju moći računati na temeljni niz poštenih uvjeta rada, na potpunu usklađenost s europskim normama u području zdravlja i sigurnosti na radu te na pristup kvalitetnom obrazovanju, socijalnoj zaštiti i osnovnim uslugama kojima se omogućuje postizanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života;

2.  u tom cilju poziva Komisiju da se svojim radom nadoveže na aktualno javno savjetovanje i nadolazeće izvješće Parlamenta na način da, u skladu s ciljevima Ugovora i s Poveljom o temeljnim pravima, podnese ambiciozan prijedlog o europskom stupu socijalnih prava, koji će se realizirati u obliku konkretnih inicijativa, osobito u području:

  –  promicanja dostupnosti, povoljnosti i kvalitete ranog odgoja i obrazovanja, skrbi za djecu i zdravstvene zaštite, što je ključno ostvariti kako nijedno dijete ne bi bilo izostavljeno; Komisija bi stoga trebala razmotriti buduće mjere za razvoj socijalnih ulaganja, te osobito za smanjenje siromaštva djece usvajanjem jamstva EU-a za djecu;

  –  smanjenja nedostatka vještina i jamčenja pristupa kvalitetnom obrazovanju, osposobljavanju, strukovnom osposobljavanju i cjeloživotnom učenju za sve;

  –  smanjenja socijalnih nejednakosti te promicanja kvalitetnih radnih mjesta, posebno za mlade i dugotrajno nezaposlene;

  –  odgovaranja na izazove u pogledu postizanja ravnoteže između privatnog i profesionalnog života te razlika u plaći i mirovini na osnovi spola, između ostalog i zahvaljujući novim zakonodavnim prijedlozima za direktivu o rodiljnom dopustu, direktivu o dopustu za njegovatelje i o očinskom dopustu;

3.  ističe da bi Komisija trebala pratiti, poticati i podupirati učinkovitu i djelotvornu potrošnju sredstava u državama članicama u cilju povećanja zaposlenosti mladih i otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, posebno u regijama s visokim stopama nezaposlenosti, uz pomoć programa koji se financiraju sredstvima iz Inicijative za zapošljavanje mladih, europskih strukturnih i investicijskih fondova, Europskog fonda za strateška ulaganja i Europske investicijske banke;

4.  naglašava da bi Komisija, u suradnji s državama članicama i socijalnim partnerima, također trebala ojačati europski socijalni dijalog u cilju boljeg usklađivanja tržišta rada i sustava socijalne zaštite kako bi se odgovorilo na problem socijalnih nejednakosti i na nove izazove koji su rezultat globalizacije i digitalizacije;

5.  ističe da bi Komisija trebala zajamčiti poštovanje načela nediskriminacije i jednakih plaća za jednaki rad na istom radnom mjestu za sve radnike, neovisno o vrsti ugovora, uključujući za mobilne i upućene radnike;

Jačanje gospodarskog oporavka i dugoročne konkurentnosti u cilju otvaranja novih radnih mjesta, povećanja životnog standarda i stvaranja blagostanja

6.  uvjeren je da EU može ostvariti vodeću ulogu na globalnoj razini iskorištavanjem punog potencijala svojeg jedinstvenog tržišta i promicanjem poduzetništva, poštenog tržišnog natjecanja i ulaganja u inovacije;

7.  poziva na ponovno pokretanje strategije Europa 2020. za održivi rast i zapošljavanje, s istinskim ambicijama za budućnost, posebice za unaprjeđenje našeg modela socijalnog tržišnog gospodarstva i za ostvarivanje svima dostupnog blagostanja; uvjeren je da je poticanje zapošljavanja i dalje najveći prioritet te da su EU-u potrebna ciljana ulaganja kako bi se ubrzao prijelaz na inovativnu, resursno učinkovitu i digitalnu ekonomiju u cilju reindustrijaliziranja Europe;

8.  traži od Komisije da osmisli novu i ambicioznu industrijsku strategiju koja će se temeljiti na paketu za kružno gospodarstvo te ga nadopunjivati; ističe da su potrebna dodatna javna i privatna ulaganja za energetsku tranziciju, ekološki inovativna mala i srednja poduzeća, istraživanje i obrazovanje;

9.  poziva Komisiju da predloži dodatne mjere kojima će se potaknuti istraživanje i razvoj, inovacije, kulturna raznolikost i kreativnost kao ključni pokretači otvaranja novih radnih mjesta, pri čemu treba voditi računa o činjenici da je pristup poduzeća, a posebno malih i srednjih poduzeća, kapitalu ključan za poticanje razvoja i proizvodnje novih proizvoda i usluga, kako u tradicionalnim tako i u novim sektorima, te za zaštitu prava intelektualnog vlasništva;

10.  smatra da je potrebna daljnja integracija jedinstvenog tržišta, osobito u digitalnom području, uz ostvarivanje pravednih uvjeta za potrošače i mala i srednja poduzeća te uklanjanje neopravdanih prepreka; duboko je uvjeren da je globalno konkurentno, inovativno jedinstveno digitalno tržište okrenuto građanima moguće rješenje za suočavanje s izazovima 21. stoljeća; smatra da se gospodarski rast u EU-u može dodatno ojačati punim iskorištavanjem potencijala sektora putovanja i turizma te ističe da Komisija mora imati glavnu ulogu u jamčenju toga da se u svim političkim okvirima vodi računa o prioritetima u vezi s konkurentnosti, digitalizacijom, dobrim upravljanjem, vještinama i kvalifikacijama, održivosti i povezivosti u sektoru turizma;

11.  očekuje od Komisije da upotrijebi sve svoje ovlasti i kompetencije kako bi potaknula prijelaz na bolji model rasta u skladu s načelima održivog razvoja, što uključuje njegovu ekonomsku, socijalnu i ekološku dimenziju;

Odgovor na klimatske promjene i jamčenje energetske sigurnosti

12.  ponavlja da je potrebno pojačati napore u cilju ostvarenja energetske unije kako bi se zajamčila energetska sigurnost te povoljna i održiva energija za sve građane i poduzeća, pri čemu je potrebno posebno obratiti pozornost na rješavanje problema energetskog siromaštva;

13.  ukazuje na posljedice klimatskih katastrofa za ljude i gospodarstvo u Europi; naglašava da je važno nastaviti rješavati temeljne uzroke klimatskih promjena uz pomoć ambiciozne klimatske strategije koja uključuje energetsku učinkovitost;

14.  poziva na utvrđivanje ambicioznijih ciljeva na razini EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova te u pogledu obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti za razdoblje nakon 2020., u kontekstu sporazuma potpisanog na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u Parizu (COP 21);

15.  traži od Komisije da razvije zajedničku strategiju za energetsku i klimatsku diplomaciju koja će biti usmjerena na rješavanje tih globalnih problema;

16.  traži od Komisije da koordinira napore za postupno ukidanje poticaja za fosilna goriva;

Osiguranje dosljednog odgovora na povećani priljev izbjeglica

17.  mišljenja je da Europska unija mora pronaći konkretna rješenja za rješavanje izbjegličke krize u skladu s međunarodnim pravom te se posebice pozabaviti njezinim glavnim uzrocima na način da ojača suradnju s tranzitnim zemljama i zemljama porijekla u kontekstu migracijskih tokova i da iskoristi sve dostupne politike i instrumente kako bi zajamčila stabilnost, obnovu i razvoj tih zemalja;

18.  potiče Komisiju da, u suradnji s državama članicama, osigura potrebnu humanitarnu pomoć i pristojne životne uvjete u izbjegličkim kampovima, u kombinaciji s dugoročnijim programima razvoja, osobito u području obrazovanja;

19.  ističe da politika EU-a u području azila i migracija ne ispunjava svoju svrhu te da ju je potrebno temeljito preispitati, na temelju članka 80. UFEU-a; ustraje u tome da reforma zajedničkog europskog sustava azila ne bi trebala rezultirati snižavanjem trenutačne razine zaštite u pravu EU-a o azilu; poziva Komisiju da promiče pravednu raspodjelu tražitelja azila među državama članicama, kojom bi se zamijenio postojeći i zastarjeli dublinski sustav;

20.  poziva na hitnu uspostavu sustavnih i izvedivih programa za izravno preseljenje i premještanje tražitelja azila;

21.  poziva na stvaranje uvjeta u EU-u za dobro vođeni prihvat tražitelja azila kojim bi se jamčila njihova sigurnost te humano i rodno osviješteno postupanje prema njima, uz pridavanje posebne pozornosti potrebama ranjivih skupina; istovremeno ističe da je potrebno osigurati dostatna sredstva kojima će se zajamčiti integracija izbjeglica u tržište rada i njihova socijalna uključenost, što uključuje pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i socijalnom osiguranju; u tom kontekstu ističe da je potrebno povećati sredstva za Europski socijalni fond i Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) u okviru revizije višegodišnjeg financijskog okvira na sredini provedbenog razdoblja;

22.  traži od Komisije da podnese prijedloge za uspostavu prave politike EU-a u području ekonomske i zakonite migracije koja bi se nadovezala na postojeće instrumente za studente, istraživače i visokokvalificirane radnike, te, dugoročno, za uspostavu općih pravila utemeljenih na jednakom postupanju u pogledu ulaska i boravka državljana trećih zemalja koji traže posao u Uniji kako bi se popunile praznine ustanovljene na tržištu rada EU-a;

23.  smatra da EU i ostatak međunarodne zajednice moraju preuzeti svoj dio odgovornosti kada je riječ o međunarodnim migracijama s obzirom na to da one predstavljaju globalni fenomen koji je sve veći po svojem opsegu, složenosti i utjecaju;

Odgovor na zabrinutost građana u pogledu sigurnosti

24.  naglašava da su unutarnja i vanjska sigurnost sve povezanije;

25.  apelira na Komisiju da, nakon što je usvojen prijedlog o europskoj graničnoj i obalnoj straži, osigura njezino hitro uvođenje te dodjelu potrebnih ljudskih i logističkih kapaciteta u cilju zaštite EU-a i dovršenja schengenskog prostora pridruživanjem svih država članica koje mu žele pristupiti;

26.  poziva Komisiju da u cilju hvatanja u koštac s prijetnjama terorizma i nasilnog ekstremizma pozorno prati prijenos i provedbu protuterorističkih mjera EU-a, uključujući učinkovitu policijsku i pravosudnu suradnju, pravovremenu razmjenu informacija među nacionalnim tijelima te između Europola i Eurojusta i mjere za borbu protiv novih trendova u financiranju terorizma; ističe nadalje da bi Komisija trebala pokrenuti postupke zbog povrede propisa protiv država članica koje se ne pridržavaju zakona EU-a u tom području, osobito u pogledu učinkovite razmjene informacija;

27.  poziva Komisiju da mobilizira stručno iskustvo te tehnička i financijska sredstva kako bi se na razini EU-a ostvarila koordinacija i razmjena najboljih praksi u području borbe protiv nasilnog ekstremizma i terorističke propagande, radikalnih mreža i novačenja koje preko interneta i izvan njega provode terorističke organizacije, uz poseban naglasak na strategijama prevencije, integracije i ponovne integracije;

28.  snažno potiče Komisiju i države članice da osiguraju punu provedbu sigurnosnog zakonodavstva koje je već usvojeno; ponovno poziva na temeljitu evaluaciju protuterorističke strategije EU-a kojom će se procijeniti primjena usvojenih mjera i njihova učinkovitost; očekuje od Komisije da ažurira sigurnosni plan kao što je potrebno s obzirom na sve veću terorističku prijetnju;

29.  poziva Komisiju da podnese svoje najavljene prijedloge za primjerenu pravnu osnovu za Europski centar za borbu protiv terorizma u okviru Europola i prijedloge za razvoj postojećih informacijskih sustava, otklanjanje informacijskih praznina i kretanje u smjeru interoperabilnosti, kao i prijedloge za obveznu razmjenu informacija na razini EU-a uz potrebne mehanizme zaštite podataka;

Uspostava ambicioznog plana vanjskog djelovanja: o susjedstvu i globalnom sustavu

30.  pozdravlja predstavljanje globalne strategije EU-a kojom se EU postavlja kao geopolitički čimbenik u svijetu koji se brzo mijenja te očekuje od Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje da na suvisao način mobiliziraju sve instrumente EU-a za vanjsko djelovanje u cilju ostvarivanja poboljšanog globalnog upravljanja, sveobuhvatnog približavanja u pogledu boljih standarda, poboljšane sigurnosti i većeg poštovanja ljudskih prava u svijetu; u tom smislu ističe da bi sljedeći ključni elementi trebali postati glavni prioriteti programa vanjskog djelovanja EU-a:

–  promicanje stabilnosti i blagostanja u susjedstvu EU-a preko inicijativa kojima se potiču razvoj, demokracija, dobro upravljanje i vladavina zakona poboljšanjem mjera za civilno rješavanje sukoba i pomirenje, sigurnosnim dijalogom i aktivnostima u kontekstu zajedničke sigurnosne i obrambene politike, uključujući primjereno sudjelovanje NATO-a koji je, za zemlje koje su članice te organizacije, temelj zajedničke obrane i forum za njezinu provedbu;

–  oživljavanje, uz pomoć Potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, zajedničke sigurnosne i obrambene politike koja više ne smije biti najslabija karika u lancu procesa integracije EU-a; jamčenje da će postojeće strukture, mehanizmi i sredstava doista postati operativni;

–  napredak u procesu pregovora o proširenju jačanjem socijalne, političke i ekonomske stabilnosti i demokracije u zemljama kandidatkinjama, bez pravljenja ustupaka u pogledu ispunjenja kriterija iz Kopenhagena;

–  stvaranje učinkovitije i bolje koordinirane politike razvojne suradnje koja bi se slagala s ostalim instrumentima za vanjsko djelovanje EU-a uz poštovanje njezinih primarnih ciljeva u skladu s Ugovorom iz Lisabona te osiguravanje suvislosti i dosljednosti između razvojnih i sigurnosnih politika jer su one povezane, međuovisne te se uzajamno jačaju;

–  integriranje Programa za održivi razvoj do 2030. i usklađenosti politika u interesu razvoja u vanjske i unutarnje politike EU-a; odlučno poziva Komisiju da izvještava o svom planu provedbe, praćenja i uključenja Programa za održivi razvoj do 2030. i usklađenosti politika u interesu razvoja te o daljnjim mjerama poduzetima u vezi s njima;

–  promicanje trgovine kao važnog instrumenta za poticanje rasta, stvaranje radnih mjesta i razvoj konkurentnosti te promicanje standarda EU-a u pogledu ljudskih prava i održivog razvoja; instrumenti trgovinske zaštite Unije moraju se modernizirati i odlučno primjenjivati te se, kada je to prikladno, moraju upotrebljavati nestandardne metodologije;

–  prilagodba rješenja za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama i jačanje otpornosti EU-a i država članica te njegovih partnera, osobito u njegovu susjedstvu;

–  provedba strategije za međunarodne kulturne odnose, što je važan instrument „meke diplomacije” za poboljšanje odnosa sa zemljama partnerima EU-a i pružanje podrške uključivom rastu i stvaranju radnih mjesta;

Poštene politike oporezivanja za adekvatna sredstva

31.  ističe da nikad nije bilo hitnije pojačati borbu protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, čime bi se ukupni prihodi nacionalnih proračuna mogli povećati do jednog bilijuna eura; smatra da su se ta sredstva mogla potrošiti na ulaganje u budućnost, poticanje zapošljavanja i smanjivanje nejednakosti;

32.  ističe da Komisija mora nastaviti djelovati bez otezanja kako bi se osiguralo da se dobit oporezuje u zemljama u kojima se odvija stvarna gospodarska aktivnost i stvara vrijednost u Europi; EU bi trebao raditi na ostvarivanju obvezne zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit, pojačati svoja nastojanja u istraživanju neopravdanog korištenja državnih potpora u pogledu poreza, primjenjivati zajednička pravila o korištenju i transparentnosti odluka o porezu te težiti prema odlučnom zajedničkom pristupu iskorjenjivanju poreznih oaza;

33.  poziva Komisiju da u svoju borbu protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza uključi vanjsku dimenziju i spriječi dobit da napušta EU bez oporezivanja te da se bori protiv nezakonitog protoka kapitala iz trećih zemlja koje otežavaju razvoj i potkopavaju borbu protiv siromaštva;

Jačanje proračunskih i financijskih instrumenata EU-a

34.  mišljenja je da EU treba novu financijsku i fiskalnu strategiju kako bi mogao učinkovito djelovati; smatra da bi Komisija u tu svrhu trebala predložiti mjere utemeljene na sljedećim načelima i elementima:

–  brzo mobilizirati adekvatne resurse; neizbježna je reforma sustava financiranja Unije jačanjem istinskih vlastitih sredstava ili uvođenjem novih, kao što su porez na financijske transakcije, izmijenjeni sustav trgovanje emisijama EU-a i porez na ugljik ili oporezivanje multinacionalnih korporacija kako bi proračun unije bio stabilniji, održiviji i predvidljiviji; pritom je važno poštovati načelo univerzalnosti i poboljšati transparentnost;

–  u cilju postizanja najboljih mogućih rezultata, proračunskim instrumentima EU-a treba upravljati imajući osobito u vidu rezultate i isplativost, jamčeći pritom pridržavanje i zaštitu financijskih interesa EU-a;

–  EU bi trebao poduzeti korake kako bi se omogućila sredstva za reagiranje na izazove u pogledu visoke nezaposlenosti mladih i dugoročne nezaposlenosti, siromaštva i socijalne isključenosti te unutarnjih i vanjskih dimenzija izbjegličke krize;

–  nakon samo dvije godine provedbe višegodišnji financijski okvir (VFO) dosegnuo je svoje krajnje granice; nadalje bez sveobuhvatne revizije VFO-a u sredini razdoblja proračunom Europske unije više se neće moći pokrivati dodatne financijske potrebe i financirati novi politički prioriteti niti izbjeći nova kriza plaćanja; poziva Komisiju da predstavi rezultate revizije funkcioniranja VFO-a do kraja 2016. i da poduzme odlučne korake da poveća gornje granice VFO-a i njegovu fleksibilnost kako bi se odgovorilo na okolnosti koje se 2013. nisu mogle predvidjeti;

–  Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU) treba upravljati na način koji maksimalno povećava dodatnu vrijednost, omogućava svim državama članicama da poduzmu veća strateška ulaganja i osigurava da financiranje za ulaganja doprinosi prelasku na održivo gospodarstvo i društvo; trebalo bi provesti reformu upravljanja EFSU-om kako bi se povećala odgovornost tog instrumenta i demokratska kontrola nad njime; prijedlog Komisije za iduću fazu EFSU-a trebao bi se temeljiti na sljedećim ciljevima;

–  djelotvorna provedba kohezijske politike za razdoblje od 2014. do 2020. treba biti popraćena pripremama za njezinu fazu nakon 2020., poštujući pritom njezinu osnovnu bit kako je utvrđena u Ugovorima, važnost za razvoj jedinstvenog tržišta i potencijal kao sredstva za ulaganja za sve regije u Europskoj uniji; treba izbjeći svako smanjenje proračuna kohezijske politike te pojačati sinergije između europskih strukturnih i investicijskih fondova, EFSU-a i drugih instrumenata financiranja EU-a s ciljem ubrzavanja pametnog, zelenog i uključivog rasta uz vjerodostojnu ravnotežu između bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata koji se razvijaju;

–  poziva Komisiju da predstavi prijedloge za smanjenje pretjerane birokracije ZPP-a za poljoprivrednike; poziva Komisiju da osmisli poboljšane instrumente za rješavanje ekstremnih kriza na poljoprivrednim tržištima; smatra da je okvirno zakonodavstvo na razini EU-a potrebno kako bi se riješio problem nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom i kako bi se europskim poljoprivrednicima i potrošačima zajamčili pošteni uvjeti prodaje i kupnje;

Dovršetak ekonomske i monetarne unije

35.  ustraje u tome da se treba zajamčiti demokratska odgovornost za sve odluke donesene u kontekstu europskog gospodarskog upravljanja;

36.  smatra da EU mora raditi na postizanju uzlazne ekonomske i socijalne konvergencije u skladu sa strategijom Europa 2020., pravilima Pakta o stabilnosti i rastu te okvirom upravljanja europskim semestrom;

37.  Komisija bi trebala nastaviti pratiti dugove, deficite i makroekonomske neravnoteže te nastojati optimizirati stav cijelog europodručja o fiskalnoj politici na način koji je u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu te potiče ekonomski rast i stvaranje radnih mjesta;

38.  smatra da EU mora poboljšati vjerodostojnost, dosljednost, nacionalnu odgovornost i demokratski legitimitet europskog semestra kako bi preuzeo fiskalnu odgovornost i uhvatio se u koštac s nejednakostima i neravnotežom;

39.  poziva na bolju koordinaciju ekonomske politike kako bi se riješili nedostaci europodručja u području ulaganja i pojačalo provođenje reformi te tako povećala konkurentnost i stvaranje radnih mjesta te održavala potražnja;

40.  smatra da treba dovršiti bankovnu uniju:

41.  traži od Komisije da pažljivo razmotri rezultate trenutačnog razmatranja stvaranja fiskalnog kapaciteta ekonomske i monetarne unije;

42.  traži od Komisije da podnese dosljedan i dobro obrazložen niz prijedloga o dovršetku ekonomske i monetarne unije kako je određeno u izvješću petorice predsjednika; napominje da bi ovaj proces trebao ostati dostupan za države članice koje su se obvezale uvesti euro;

43.  poziva Komisiju da ispuni obećanja koja je dala kada je predstavljala uniju tržišta kapitala i ubrza proces kojim će europska tržišta kapitala postati dublja, usklađenija i istinski prekogranična sa zakonodavnim prijedlozima koji se koriste metodom zajednice, uključujući usporedno poboljšanje uloge i misije relevantnih nadzornih tijela;

Jačanje temeljnih prava i demokracije

44.  zabrinut je da su trenutačne krize naštetile koheziji europskih društava, ali i poljuljale vjeru europskih građana u demokratske institucije na razini EU-a, a u nekim slučajevima i na nacionalnoj razini; stoga smatra da povećanje demokratskog legitimiteta EU-a i vraćanje povjerenja u njegovu sposobnost da služi interesima građana mora biti glavni prioritet Europe;

45.  podsjeća na to da su u današnje vrijeme mnogi izazovi transnacionalni, od klimatskih promjena do azila i migracija, od financijskih tržišta do lanaca opskrbe multinacionalnih korporacija, od terorističkih mreža do propalih i odmetnutih država, te da zahtijevaju europska rješenja koja se zasnivaju na metodi zajednice, uz punu uključenost Komisije i Parlamenta;

46.  podsjeća da je Komisija kao čuvarica Ugovora odgovorna za promicanje općeg interesa Unije (članak 17. UEU-a), ponajprije mira, njezinih vrijednosti i dobrobiti njezinih naroda (članak 3. UEU-a); ističe da Parlament također ima posebnu političku odgovornost pomaganja prevladavanja podjela između država članica, obrane općeg interesa Europljana i jamčenja demokratske legitimnosti odluka donesenih na europskoj razini; istovremeno poziva nacionalne parlamente da vrše potpunu demokratsku kontrolu nad svojim predstavnicima u Europskom vijeću; te poziva Komisiju da osigura da se sve inicijative, uključujući i one Europskog vijeća, temelje na Ugovorima;

47.  poziva Komisiju da poduzme inicijative u cilju jačanja europskih institucija i poticanja građana EU-a da više sudjeluju u europskom političkom životu; poziva sve institucije EU-a da se bolje povežu s mlađim generacijama i njihovim platformama za rasprave; smatra da su moguće odlučnije mjere kako bi se građane EU-a informiralo o njihovim pravima, reformiralo europsku građansku inicijativu i ojačalo ulogu Europskog ombudsmana;

48.  poziva Komisiju da poboljša suradnju kako bi osigurala medijsku pismenost te zaštiti raznolikost u medijima i slobodu tiska;

49.  poziva Komisiju da podnese prijedloge za Pakt za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava uzimajući u obzir predstojeće izvješće Parlamenta; smatra da bi također trebala nastaviti s radom na pristupanju EU-a Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, uzimajući u obzir mišljenje Suda Europske unije o tom pitanju i uz rješavanje preostalih pravnih izazova; poziva hitno EU i sve države članice da ratificiraju Istanbulsku konvenciju kako bi bolje zaštitili žene i djevojčice od nasilja;

50.  poziva sve institucije EU-a da teže najvišim mogućim standardima transparentnosti, odgovornosti i integriteta te da se bore protiv sukoba interesa koji štete učinkovitosti, pravednosti i pouzdanosti zakona;

51.  poziva Komisiju da predloži zakonodavne odredbe o zaštiti zviždača na razini EU-a kojima se predviđaju zakoniti načini dijeljenja informacija i učinkovite sankcije;

52.  obvezuje se da će upotrijebiti sve svoje instrumente i sredstva kako bi djelovao kao pokretač obnovljenog demokratskog procesa ususret reformi Europske unije;

°

°  °

53.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji.