Postupak : 2016/2773(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0894/2016

Podneseni tekstovi :

B8-0894/2016

Rasprave :

PV 06/07/2016 - 5
CRE 06/07/2016 - 5

Glasovanja :

PV 06/07/2016 - 6.12
CRE 06/07/2016 - 6.12
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :


PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 376kWORD 131k
4.7.2016
PE585.355v01-00
 
B8-0894/2016

podnesen nakon izjave Komisije

u skladu s člankom 37. stavkom 3. Poslovnika i Okvirnim sporazumom o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije


o strateškim prioritetima za program rada Komisije za 2017. (2016/2773(RSP))


Bas Eickhout u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a

Rezolucija Europskog parlamenta   o strateškim prioritetima za program rada Komisije za 2017. (2016/2773(RSP))  
B8-0894/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir „političke smjernice” za Europsku komisiju, pod naslovom „Novi početak za Europu: Moj program za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene” koje je 15. srpnja 2014. predstavio Jean-Claude Juncker,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Program rada Komisije za 2016.: Vrijeme je za drugačiji način rada” (COM(2015)0610) i njezine priloge od 1. do 6.,

–  uzimajući u obzir sažeto izvješće Konferencije predsjednika odbora, koje predstavlja dodatan doprinos ovoj Rezoluciji sa stajališta parlamentarnih odbora i koje bi Komisija trebala s dužnom pažnjom uzeti u obzir pri sastavljanju i donošenju svog programa rada za 2017.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. lipnja 2016. o odluci o napuštanju EU-a na temelju ishoda referenduma održanog u Ujedinjenoj Kraljevini(1),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 28. i 29. lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir doprinos Odbora regija programu rada Komisije za 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 37. stavak 3. Poslovnika,

 

Uvod

A.  budući da je proces europske integracije donio mir te desetljećima doprinosi sigurnosti i blagostanju u Europi; budući da ishodi demokratskih savjetovanja provedenih tijekom proteklih desetak godina moraju poslužiti kao prilika za promišljanje o našem zajedničkom europskom projektu, konkretnim koristima koje donosi, njegovim postojećim nedostacima i obnovljenoj svrsi;

B.  budući da posljedice globalizacije sve češće izazivaju nemire i euroskepticizam među građanima EU-a; budući da bi ih EU trebao ohrabriti i zaštititi od tih posljedica;

C.  budući da više nije moguće dopustiti da se europska integracija svodi na puki ekonomski projekt te da je hitno potrebno s pomoću velike promjene pristupa u politikama EU-a ponovno pridobiti posvećenost Europljana europskom projektu;

D.  budući da Parlament, unatoč svojim manama, ima posebnu odgovornost pri utvrđivanju zajedničkog europskog interesa te bi trebao doprinositi nadilaženju postojećih podjela u Vijeću, čiji se rad često narušava nacionalnim prepiranjima i mentalitetom prema kojemu jedni dobivaju onoliko koliko drugi gube;

E.  budući da bi opći interes Europljana uvijek trebao biti važniji od obrane nacionalnih ili korporativnih interesa;

F.  budući da smo kao Europljani odabrali zajedničku budućnost, kao prava zajednica utemeljena na zajedničkim vrijednostima i ciljevima; budući da lokalni, regionalni i nacionalni identiteti nisu međusobno isključivi te doprinose našem širem europskom identitetu;

G.  budući da krize koje su u zadnje vrijeme zaredale zahtijevaju istinski europska rješenja; budući da želimo da Europa preuzme svoju ulogu i odgovornosti na međunarodnoj razini, da bude predana solidarnosti, sustavu multilateralnih odnosa i našim vanjskim partnerstvima te da promiče globalnu konvergenciju prema višim standardima; budući da želimo osigurati svoj zajednički projekt općeg mira, blagostanja i demokracije, u cilju postizanja privlačne budućnosti za sve generacije;

Unaprjeđenje radnih i životnih uvjeta europskih građana

1.  podsjeća na to da je trenutačni gospodarski oporavak u Europi skroman i neujednačen, pri čemu mnoge regije Unije i dalje bilježe neprihvatljive stope nezaposlenosti, siromaštva, nejednakosti, kao i ozbiljan manjak perspektiva za mlađe generacije; stoga inzistira na tome da temeljni gospodarski i socijalni program EU-a mora sadržati mjere usmjerene na smanjenje socijalnih nejednakosti te promicanje rodne ravnopravnosti i kvalitetnih radnih mjesta za sve, uz istovremeno povećanje ulaganja u obrazovni sustav;

2.  poziva Komisiju da predstavi zakonodavne prijedloge kojima bi podržala svoju inicijativu povezanu sa stupom socijalnih prava te je također poziva da u tom kontekstu radi na uspostavi donjih granica socijalne zaštite kako bi se osiguralo da europski građani uživaju minimalnu razinu socijalne zaštite i usluga od općeg interesa, uključujući javne usluge, kako bi dostojanstveno živjeli i aktivno sudjelovali u društvu tijekom cijelog svog života (to bi trebalo podrazumijevati pristup povoljnom stanovanju i odgovarajućoj zdravstvenoj skrbi, pravo na skrb o djeci, minimalne standarde u pogledu sigurnosti prihoda, uključujući mirovine, ili jednakovrijednu minimalnu socijalnu zaštitu);

3.  poziva na uvođenje „prava socijalnog veta” ili bilo kojeg mehanizma kojim bi se moglo spriječiti stupanje na snagu zakonodavstva EU-a kad bi se njegovim učinkom naštetilo najsiromašnijim pripadnicima društva, povećale socijalne i rodne nejednakosti ili umanjila socijalna prava;

4.  poziva Komisiju da u praksi ispuni opetovano ponavljana obećanja o uspostavi „socijalne Europe”, najprije reformom EMU-a, a zatim i inicijativama u cilju:

–  razvoja i promicanja socijalnih ulaganja u odgovarajuću socijalnu zaštitu i u dostupno, povoljno, primjereno smješteno i kvalitetno obrazovanje, socijalne i zdravstvene usluge te usluge skrbi kako bi se smanjile socijalne nejednakosti te borilo protiv siromaštva, a posebno kako bi se smanjilo siromaštvo djece

–  smanjivanja nedostatka vještina i jamčenja pristupa kvalitetnom obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju za sve

–  promicanja kvalitetnih radnih mjesta za sve, uz pridavanje posebne pažnje mladima i dugotrajno nezaposlenim osobama

–  promicanja zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu s pomoću sustavne revizije relevantnih direktiva

–  poštovanja načela nediskriminacije u pogledu svih radnika, uključujući mobilne i upućene radnike, te osiguranja odgovarajućih plaća za te radnike kako bi dostojno živjeli u mjestu prebivališta

–  rješavanja problema razlika u plaći i mirovini s obzirom na spol te problema povezanih s ravnotežom između poslovnog i privatnog života, među ostalim i usvajanjem ambicioznih prijedloga direktiva o rodiljnom dopustu i o dopustu za njegovatelje te osiguranjem cjelodnevnog predškolskog obrazovanja i skrbi, posebno kako bi se zajamčila ravnopravnost žena i muškaraca u pogledu zarađivanja i pružanja skrbi te poboljšalo sudjelovanje žena na tržištu rada;

5.  poziva Komisiju da prati, potiče i podupire učinkovitu i djelotvornu potrošnju sredstava u državama članicama u cilju borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti te povećanja zaposlenosti mladih i otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, posebno u regijama s visokim stopama nezaposlenosti, s pomoću programa koji se financiraju sredstvima iz Inicijative za zapošljavanje mladih, europskih strukturnih i investicijskih fondova, Europskog fonda za strateška ulaganja i Europske investicijske banke;

Jačanje gospodarskog oporavka i dugoročne konkurentnosti u cilju otvaranja novih radnih mjesta, povećanja standarda života i stvaranja blagostanja

6.  smatra da su gospodarski modeli koji se temelje isključivo na rastu BDP-a i kontinuiranom pretjeranom iskorištavanju prirodnih resursa te financijalizaciji dosegli svoj limit; stoga smatra da održivost mora biti temelj svake dobre gospodarske politike EU-a usmjerene na budućnost i rješavanje krize; smatra da je zaštita postojećih tržišnih položaja potencijalna prepreka na putu prema novom gospodarskom modelu;

7.  poziva Komisiju da razvije sveobuhvatnu strategiju održivog razvoja za razdoblje do 2030. i konkretni plan provedbe; smatra da se EU mora pobrinuti za to da ne odabire ciljano najlakše ili najmilije ciljeve te mora nadići uobičajen pristup politici stremeći k najvećoj razini ambicioznosti u svim ciljevima, pri čemu je potrebno osigurati da se nitko ne zapostavi te da se u potpunosti poštuju mogućnosti planeta; smatra da je u tu svrhu potrebno izbjeći daljnju degradaciju i gubitak biološke raznolikosti te obnoviti narušene ekosustave;

8.  traži od Komisije da kao dodatak paketu o kružnoj ekonomiji osmisli novu ambicioznu i sveobuhvatnu industrijsku strategiju koja je socijalno i okolišno održiva; smatra da su potrebna dodatna javna i privatna ulaganja koja se moraju usmjeriti na energetsku tranziciju, ekološki inovativna mala i srednja poduzeća, istraživanje i obrazovanje;

9.  naglašava da u kontekstu opasne globalne utrke za resursima europsko gospodarstvo mora postati održivo te se mora „digitalizirati” kako bi ostalo konkurentno; poziva na to da strategija Europa 2020. bude u središtu gospodarskih odluka EU-a;

10.  traži od Komisije da prati, potiče i podupire mjere država članica u cilju očuvanja poštenog tržišnog natjecanja i jamčenja toga da građani, potrošači i radnici imaju koristi od njega;

11.  poziva na to da sve daljnje gospodarske reforme budu usmjerene na održivost, javno zdravlje, zaštitu potrošača i dobrobit radnika, posebno kad je riječ o reformama povezanima sa zajedničkom poljoprivrednom politikom, koja bi trebala postati sveobuhvatna „politika hrane i održivog ruralnog okoliša”;

12.  poziva Komisiju da predloži dodatne mjere za poticanje istraživanja i razvoja, inovacija, kulturne raznolikosti i kreativnosti kao glavnih pokretača otvaranja novih radnih mjesta te da u obzir uzme činjenicu da je pristup poduzeća, a posebno malih i srednjih poduzeća, kapitalu ključni instrument za poticanje razvoja i proizvodnje novih proizvoda i usluga, kako u tradicionalnim tako i u novim sektorima;

13.  podsjeća Komisiju da temeljne odluke u području gospodarstva i tehnologije, poput onih povezanih s genetskim modifikacijama, nanotehnologijom i nuklearnom energijom, moraju biti u skladu s načelom predostrožnosti te podvrgnute potpunom demokratskom i transparentnom nadzoru i postupku, kao što je predsjednik Komisije u više navrata obećao u vezi s pitanjem GMO-a te u skladu s očekivanjima građana;

Odgovor na klimatske promjene i jamčenje energetske sigurnosti

14.  podsjeća na to da je potrebno pojačati napore u cilju uspostave energetske unije kojom će se zajamčiti energetska sigurnost te održiva energija po povoljnim cijenama za sve građane i poduzeća;

15.  napominje posljedice klimatskih katastrofa za ljude i gospodarstvo u Europi i diljem svijeta; naglašava da je važno kontinuirano pokušavati riješiti temeljne uzroke klimatskih promjena, posebice u prometnom sektoru, uz istovremeno osiguranje konkurentnosti naše industrije, s pomoću ambiciozne klimatske strategije koja uključuje i energetsku učinkovitost;

16.  poziva na utvrđivanje ambicioznijih ciljeva na razini EU-a u pogledu smanjenja emisije stakleničkih plinova te obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti za razdoblje nakon 2020., u skladu sa sporazumom COP21 iz Pariza;

17.  poziva Komisiju da razvije zajedničku strategiju za energetsku i klimatsku diplomaciju koja će biti usmjerena na rješavanje tih globalnih problema te na to da EU zauzme aktivniju ulogu u globalnom promicanju korištenja obnovljivih izvora energije kao ključnog sredstva za borbu protiv klimatskih promjena;

18.  poziva Komisiju da prestane subvencionirati fosilna goriva s pomoću fondova EU-a te da uskladi napore država članica u cilju što bržeg postupnog ukidanja nacionalnih poticaja za fosilna goriva; također poziva Komisiju da se pobrine za to da se nacionalnim subvencijama i subvencijama na razini EU-a ne financiraju novi nuklearni reaktori te potiče države članice da odustanu od planova za produljenje radnog vijeka nuklearnih elektrana;

Osiguranje dosljednog odgovora na povećani priljev izbjeglica

19.  mišljenja je da EU mora iznaći konkretna rješenja za suočavanje s dolaskom izbjeglica, ponajprije rješavanjem temeljnih uzroka, s pomoću sveobuhvatnih političkih odgovora koji uključuju usklađenost politika u pogledu razvoja, trgovine, klime i ulaganja, uz istovremeno jamčenje sigurnog i propisnog pristupa onima koji traže međunarodnu zaštitu;

20.  razočaran je manjkom solidarnosti među državama članicama u njihovu odgovoru na povećani priljev izbjeglica; poziva na žurnu provedbu odluke o premještanju 160 000 izbjeglica iz Italije i Grčke u druge države članice te na uspostavu europskog programa za potragu i spašavanje; izražava ozbiljnu zabrinutost u pogledu zakonitosti, primjerenosti i usklađenosti s ljudskim pravima kad je riječ o neformalnim međunarodnim sporazumima koji su sklopljeni s trećim zemljama kako bi razvojna suradnja bila uvjetovana sigurnosnim politikama i politikama granične kontrole koje dovode do kriminalizacije i stigmatiziranja izbjeglica i migranata;

21.  mišljenja je da bi preseljenje trebalo zadržati kao jedno od trajnih rješenja problema raseljavanja migranata te kao bezuvjetni instrument međunarodne solidarnosti; poziva na stvaranje većeg broja mogućnosti preseljenja kako bi se godišnje omogućilo preseljenje najmanje 500 000 izbjeglica iz matičnih i tranzitnih zemalja, što bi uz odgovarajuću raspodjelu rezultiralo sasvim prihvatljivim brojkama za EU;

22.  poziva na reformu postojećeg dublinskog sustava azila, pri čemu bi se novi sustav temeljio na pravednoj raspodjeli tražitelja azila među državama članicama, s objektivnim kriterijima te uz uzimanje u obzir postojećih veza tražitelja azila s određenom državom članicom i njihovih preferencija; smatra da bi taj sustav trebao biti obvezujući za sve države članice i utemeljen na poticajima, a ne na mjerama prisile;

23.  poziva na stvaranje zakonitih migracijskih putova, koji bi u skladu s prijedlozima Agencije Europske unije za temeljna prava trebali obuhvaćati humanitarni prihvat, među ostalim i za klimatske izbjeglice i branitelje ljudskih prava, privremenu zaštitu, spajanje obitelji, prihvat ekonomskih migranata s različitim stupnjevima znanja i vještina, uključujući i radnike u sektorima s niskim plaćama i osobe koje traže posao, mobilnost studenata i medicinsku evakuaciju;

24.  poziva na stvaranje uvjeta u EU-u za dobro vođen prihvat tražitelja azila kojim se jamči njihova sigurnost te humano i dostojanstveno postupanje prema njima, uz pridavanje posebne pažnje potrebama žena, djevojčica, pripadnika skupine LGBTI i ostalih ranjivih skupina; istovremeno ističe da je potrebno zajamčiti dostatna sredstva za obrazovanje i socijalno uključivanje izbjeglica i migranata te njihovu integraciju na tržište rada;

25.  poziva Komisiju da uspostavi vizni režim za ugrožene branitelje ljudskih prava u trećim zemljama;

Odgovor na zabrinutost građana u pogledu sigurnosti

26.  ponavlja da donošenje uglavnom simboličkih represivnih mjera u cilju masovnog nadzora i granične kontrole, kojima se ugrožavaju građanske slobode, temeljna prava i načelo slobode kretanja nije pravo rješenje;

27.  upozorava na opasnosti koje bi donijelo brzo usvajanje zakona o terorizmu ponukano emocijama, jer bi se time moglo negativno utjecati na slobode i temeljna prava osumnjičenika i nedužnih građana; poziva Komisiju da provede temeljitu procjenu učinka za svaku mjeru kojom bi se potencijalno mogla kršiti prava građana i stanovnika EU-a;

28.  naglašava da su unutarnja i vanjska sigurnost sve povezanije; podsjeća da to ne bi trebalo dovesti do primjene instrumenata vanjske politike u kontekstu unutarnje sigurnosti; ponavlja su da mjere povezane s unutarnjom sigurnošću i borbom protiv terorizma te kazneni progon osoba osumnjičenih za terorizam isključiva zadaća i odgovornost policijskih i pravosudnih tijela te da se moraju odvijati uz potpuno poštovanje strogih postupovnih jamstava i odredbi kaznenog prava;

29.  ponovno naglašava važnost schengenskog prostora slobodnog kretanja; ističe potrebu za djelotvornim upravljanjem vanjskim granicama, utemeljenim na ljudskim pravima i potpunom poštovanju međunarodnog prava i prava EU-a;

30.  poziva Komisiju da u cilju otklanjanja prijetnji terorizma i nasilnog ekstremizma budno motri prijenos i provedbu standarda EU-a u pogledu zakona o kaznenom postupku te protuterorističkih mjera, uključujući edukaciju i prevenciju, djelotvornu policijsku i pravosudnu suradnju, pravovremenu razmjenu informacija između nacionalnih tijela i preko Europola i Eurojusta, kao i mjera za pristupanje rješavanju problema novih trendova u financiranju terorizma; ponavlja potrebu za poboljšanjem opremljenosti i pružanjem većih sredstava zajedničkim istražnim timovima u okviru Europola i Eurojusta;

31.  poziva Komisiju da predstavi bijelu knjigu o konceptu „europske unutarnje sigurnosti” kao pravnoj osnovi za sve buduće sigurnosne mjere, uzimajući u obzir slobodu kretanja i nepostojanje unutarnjih graničnih kontrola, koji je odvojen od koncepta „nacionalne sigurnosti” na koji se države članice pozivaju u borbi protiv kriminala i terorizma; poziva na donošenje koherentne definicije „nacionalne sigurnosti” i onoga što nije obuhvaćeno tim pojmom; odbacuje upotrebu nacionalne sigurnosti i „državnih tajni” kao izgovora za potkopavanje temeljnih prava kao što je povjerljivost u odnosu između odvjetnika i klijenta;

32.  poziva Komisiju da mobilizira stručno iskustvo i tehnička i financijska sredstva kako bi se na razini EU-a ostvarila koordinacija i razmjena najboljih praksi u borbi protiv nasilnog ekstremizma i terorističke propagande, radikalnih mreža i novačenja koje provode terorističke organizacije; ističe da represivne mjere mogu biti djelotvorne samo u kombinaciji s dugoročnom prevencijom, integracijom i reintegracijom te nediskriminirajućim političkim strategijama;

33.  potiče Komisiju i države članice da provedu potpunu reviziju svega sigurnosnog zakonodavstva koje je već usvojeno te da na temelju toga zajamče njegovo povlačenje ili provedbu; ponovno poziva na dubinsku evaluaciju strategije EU-a za borbu protiv terorizma u kojoj bi se trebala ocijeniti primjena usvojenih mjera, njihov trošak i djelotvornost; očekuje od Komisije da po potrebi ažurira sigurnosni program u svjetlu nedostatka suradnje između država članica s obzirom na djelotvornu borbu protiv organiziranog kriminala i terorizma;

34.  poziva Komisiju da podnese svoje najavljene prijedloge za primjerenu pravnu osnovu za Europski centar za borbu protiv terorizma u okviru Europola, svoje prijedloge za poboljšanje i razvoj postojećih informacijskih sustava u pogledu interoperabilnosti, djelotvornosti i proporcionalnosti, otklanjanja informacijskih praznina i kretanja u smjeru interoperabilnosti, kao i svoje prijedloge za obveznu razmjenu informacija na razini EU-a o sumnjama i rizicima u tom području između država članica, uz stroge i dosljedne mehanizme zaštite podataka u svim policijskim i pravosudnim okvirima;

35.  poziva Komisiju da predloži zakonodavnu inicijativu za borbu protiv svih oblika nasilja nad ženama i rodno uvjetovanog nasilja; poziva Komisiju da brzo dovrši postupak za pristupanje EU-a Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija), na što je Parlament već pozvao u više navrata;

Uspostava ambicioznog programa vanjskog djelovanja: o susjedstvu i globalnom sustavu

36.  poziva na ambicioznu provedbu nove globalne strategije EU-a, u kojoj će EU biti u položaju da djelotvorno promiče svoje temeljne vrijednosti, načela i norme u svijetu koji se brzo mijenja te očekuje od Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje da mobiliziraju sve instrumente EU-a za vanjsko djelovanje na dosljedan način kako bi se postiglo poboljšanje globalnog upravljanja utemeljenog na pravilima, sveobuhvatno međusobno približavanje u pogledu poboljšanja normi, dugotrajni mir, unaprijeđena sigurnost i veće poštovanje ljudskih prava, demokracije, vladavine prava i temeljnih sloboda u svijetu; u tom smislu ističe da bi sljedeći ključni elementi trebali postati glavni prioriteti programa vanjskog djelovanja EU-a:

–  zahtijevanje da EU i države članice preokrenu trenutačnu tendenciju da se daje prednost kratkoročnim trgovinskim i sigurnosnim interesima te interesima u pogledu opskrbe energijom nauštrb standarda ljudskih prava

–  promicanje stabilnosti i prosperiteta u susjedstvu EU-a preko inicijativa kojima se potiče razvoj, demokracija, kulturna suradnja, dobro upravljanje i vladavina prava, poboljšanjem mjera za sprječavanje civilnih sukoba i pomirbu, jačanje transparentnosti, odgovornosti, parlamentarnog nadzora i demokratske kontrole nad sigurnosnim sektorom kao i pomaganjem potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i državama članicama u njihovim nastojanjima da se očuva i ojača mir u kontekstu zajedničke sigurnosne i obrambene politike

–  pomaganje potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i državama članicama da osiguraju da zajednička sigurnosna i obrambena politika postane djelotvornija te koherentna i usklađena s drugim vanjskim politikama EU-a, kao što su politike razvojne pomoći i sprječavanja civilnih sukoba u okviru Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru, te kojom će se zajamčiti sigurnost, mir, stabilnost, demokracija i ljudska prava te povećati poštovanje načela Povelje UN-a jamčenje da će postojeće strukture, mehanizmi i sredstva doista postati operativni

–  poticanje Komisije i potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da povećaju usklađenost država članica sa zajedničkim stajalištem EU-a o izvozu oružja, kao i da zajamče da će se zakonodavstvom koje regulira izvoz tehnologija s dvojnom namjenom spriječiti prijenos masovnog nadzora i praćenja na nedemokratske zemlje

–  poticanje Komisije da izvještava o djelotvornosti pilot-projekta o istraživanjima u području obrane i povezanoj suradnji s Europskom obrambenom agencijom; poziva Komisiju da odustane od planova o pokretanju pripremnog djelovanja u području istraživanja povezanih s obranom u vrijednosti od 80 milijuna EUR kao popratne mjere s obzirom na to da su nedavni podaci Europske obrambene agencije također potvrdili da države članice nisu voljne i nisu u mogućnosti surađivati u području istraživanja i razvoja povezanih s obranom; odbacuje svaki pokušaj da se proračunska sredstva upotrijebe za vojna istraživanja i razvoj

–  mnogo brži napredak procesa pregovora o proširenju jačanjem socijalne, političke i ekonomske stabilnosti, ekološke održivosti i demokracije u zemljama kandidatkinjama bez dovođenja u pitanje temeljnih kriterija za pristupanje

–  povećanje djelotvornosti politike razvojne suradnje i povećanje njezine usklađenosti i suglasja s ostalim instrumentima vanjskog djelovanja EU-a osiguravanje dosljednosti i usklađenosti politika razvoja, civilnog sprječavanja sukoba i civilne sigurnosti s obzirom na to da su one povezane, međuovisne i da se uzajamno jačaju

–  integriranje Programa održivog razvoja do 2030. i usklađenosti politika u interesu razvoja u vanjske i unutarnje politike EU-a

–  poduzimanje snažnijih, djelotvornijih, uvjerljivijih i koherentnijih inicijativa u pogledu rješavanja sukoba u susjedstvu EU-a i omogućavanja pristupa svim instrumentima kojima EU raspolaže

–  odbacivanje Sveobuhvatnog ekonomskog i trgovinskog sporazuma (CETA), Sporazuma o trgovini uslugama (TiSA) i Transatlantskog partnerstva za trgovinu i ulaganja (TTIP) te primanje na znanje da europski građani i Parlament sve više kritiziraju stvarne učinke sporazuma o slobodnoj trgovini jer oni također mogu imati neželjene učinke na zapošljavanje, konkurentnost te standarde EU-a u području ljudskih prava i održiva razvoja; zahtijeva da se instrumenti trgovinske zaštite Unije moderniziraju i da se trgovinske politike osmišljavaju u skladu s razvojnim ciljevima EU-a, ciljevima u području klime, ekološkim prioritetima te socijalnim standardima i standardima ljudskih prava.

Politike poštena oporezivanja za adekvatna sredstva

37.  naglašava da nikada nije bilo potrebnije pojačati borbu protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, što potencijalno predstavlja prihod za nacionalne proračune u iznosu do jednog trilijuna eura; smatra da su se ta sredstva mogla potrošiti na ulaganje u budućnost, poticanje zapošljavanja i smanjivanje nejednakosti;

38.  poziva Komisiju da bez odgađanja poduzme korake kako bi osigurala da se dobit oporezuje u zemljama u kojima se stvarno provodi gospodarska djelatnost i stvara vrijednost u Europi; smatra da bi EU trebao raditi na uspostavi obvezne zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit, pojačati napore kako bi se istražili slučajevi kršenja u području državnih potpora povezani s porezima, primjenjivati zajednička pravila o upotrebi i transparentnosti poreznih mišljenja te provoditi čvrst zajednički pristup u cilju zatvaranja poreznih oaza;

39.  poziva Komisiju da u svoju borbu protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza uvrsti rodnu dimenziju i vanjsku dimenziju, pa i u pogledu dobiti koja odlazi iz EU-a bez oporezivanja;

40.  poziva na uvođenje poreza na financijske transakcije kojim će se financijski sektor prisiliti da plati svoj dio kako bi se riješila kriza koju je on prouzročio, da ograniči neproduktivne kratkoročne špekulativne aktivnosti te da prikupi dodatne prihode kao odgovor na aktualne socijalne, ekološke i ekonomske izazove; žali zbog ublaženja izvornog prijedloga Komisije i smatra da bi se on umjesto toga trebao proširiti na transakcije u stranoj valuti, kako je predložio Parlament, te implementirati najkasnije do sredine 2017.;

Jačanje proračunskih i financijskih instrumenata EU-a

41.  mišljenja je da EU treba novu financijsku i fiskalnu strategiju kako bi mogao učinkovito djelovati; smatra da bi Komisija u tu svrhu trebala predložiti mjere utemeljene na sljedećim načelima i elementima:

–  treba provesti brzu mobilizaciju adekvatnih sredstava, s obzirom na to da se ne može izbjeći potreba za reformom sustava financiranja Unije jačanjem stvarnih vlastitih sredstava ili uvođenjem novih sredstava kako bi se proračun Unije učinio stabilnijim, održivijim i predvidljivijim; istovremeno je važno poštovati načelo univerzalnosti i poboljšati transparentnost

–  treba hitno početi primjenjivati načela izrade proračuna kojima se poštuje načelo rodne jednakosti

–  u cilju postizanja najboljih mogućih rezultata, proračunskim instrumentima EU-a treba upravljati imajući osobito u vidu rezultate i isplativost, pritom jamčeći pridržavanje i zaštitu financijskih interesa EU-a

–  EU bi trebao poduzeti korake kako bi se omogućila sredstva za reagiranje na izazove u pogledu visoke nezaposlenosti mladih i dugoročne nezaposlenosti te unutarnjih i vanjskih dimenzija izbjegličke krize

–  nakon samo dvije godine provedbe višegodišnji financijski okvir (VFO) dosegnuo je svoje krajnje granice; nadalje, bez sveobuhvatne revizije VFO-a na sredini provedbenog razdoblja proračunom Unije više se neće moći pokrivati dodatne financijske potrebe i financirati novi politički prioriteti niti izbjeći nova kriza plaćanja; treba provesti potpunu postizbornu reviziju VFO-a, a ne samo tehnički pregled, kao način da se mobilizira proračun EU-a i time doprinese oporavku europskoga gospodarstva, osiguravajući uspjeh strategije Europa 2020., dajući potporu međunarodnim obvezama EU-a nakon 2015. i strukturno rješavajući sve veći problem s plaćanjima

–  treba reformirati Europski fond za strateška ulaganja kako bi se svim državama članicama omogućilo da provedu više strateških ulaganja, da se bolje usmjere na regije u kojima su investicije najpotrebnije i da zajamče da se javnim financiranjem ulaganja doprinosi prelasku na održivo gospodarstvo; treba razmotriti dodatno financiranje umjesto preusmjeravanja postojećih fondova EU-a, kao što su Obzor 2020. ili Instrument za povezivanje Europe, na druge fondove ili nove investicijske instrumente

–  djelotvorna provedba kohezijske politike za razdoblje od 2014. do 2020. treba biti popraćena pripremama za njezinu fazu nakon 2020., poštujući pritom njezinu osnovnu bit kako je utvrđena u Ugovorima te njezinu važnu ulogu investicijskog instrumenta za sve regije u EU-u i izraza europske solidarnosti; sredstva kohezijske politike trebala bi se dodatno iskoristiti kako bi se prešlo na niskougljično gospodarstvo u cilju doprinošenja Pariškom sporazumu s konferencije COP21 i podupiranja napora za prihvat izbjeglica i migranata, uključujući njihovu inkluziju, a svako smanjenje proračuna za kohezijsku politiku trebalo bi izbjeći.

Dovršetak ekonomske i monetarne unije

42.  inzistira na poštovanju odredbi zakonodavstva Unije o demokratskoj odgovornosti za odluke u kontekstu europskog gospodarskog upravljanja;

43.  ustraje u tome da EU mora raditi na postizanju uzlazne konvergencije u pogledu ekonomskih i socijalnih pokazatelja te pokazatelja u vezi sa sredstvima; smatra da u tu svrhu treba provesti reformu okvira gospodarskog upravljanja;

44.  smatra da EU mora poboljšati vjerodostojnost, dosljednost, nacionalnu odgovornost, demokratski legitimitet, održivost te rodnu i socijalnu dimenziju postojećeg okvira gospodarskog upravljanja uvođenjem jednostavnijih, protucikličnih i transparentnih pravila, izbjegavanjem moralnog hazarda, jamčenjem simetrične korekcije makroekonomskih neravnoteža i poticanjem javnih ulaganja;

45.  poziva na bolju koordinaciju ekonomske politike kako bi se riješili nedostaci europodručja u području ulaganja i na pojačano provođenje reformi kako bi se povećala produktivnost, poboljšala sveukupna učinkovitost sredstava i održavala potražnja;

46.  smatra da treba dovršiti bankovnu uniju, pri čemu mjere za smanjenje rizika idu ukorak s podjelom rizika;

47.  naglašava da treba hitno razviti fiskalni kapacitet ekonomske i monetarne unije kako bi se ona učinila otpornom na simetrične i asimetrične šokove te kako bi se riješio problem neprihvatljive razine nezaposlenosti u mnogim regijama ekonomske i monetarne unije;

48.  traži od Komisije da hitno istraži načine upotrebe zajedničkih financijskih alata u rješavanju migrantske krize;

Jačanje temeljnih prava i demokracije

49.  zabrinut je da su brojne krize naštetile koheziji europskih društava, ali i poljuljale vjeru europskih građana u demokratske institucije na razini EU-a, a u nekim slučajevima i na nacionalnoj razini; stoga smatra da povećanje demokratskog legitimiteta EU-a i vraćanje povjerenja u njegovu sposobnost da služi interesima građana mora biti glavni prioritet Europe;

50.  podsjeća na to da su mnogi izazovi u današnje vrijeme, od klimatskih promjena do azila i migracija, od financijskih tržišta do multinacionalnih korporacija, te od terorističkih mreža do propalih i odmetnutih država, transnacionalni i ne poznaju granice te im je potrebno pružiti protutežu i reakcije na njihovoj razini; smatra da bi Komisija u tu svrhu trebala na razini čitavog društva potaknuti novu raspravu o tome za koje izazove ljudi smatraju da ih je najvažnije riješiti na europskoj razini i o tome gdje bi EU trebao primjenjivati „europsku suverenost”;

51.  podsjeća Komisiju da kao čuvarica Ugovora mora promicati opći interes Unije (članak 17. Ugovora o Europskoj uniji), ponajprije mir, njezine vrijednosti i dobrobit njezinih naroda (članak 3. UEU-a); poziva Komisiju da donese prijedlog uredbe o otvorenoj, učinkovitoj i neovisnoj europskoj administraciji; napominje da Parlament ima posebnu političku odgovornost u tom smislu te da treba u potpunosti izvršavati svoju institucijsku ulogu, i to bez samozadovoljstva; smatra da je nedavna uspostava istražnih odbora ohrabrujući znak da Parlament ozbiljnije shvaća svoje političke odgovornosti u smislu provjere i ravnoteže;

52.  smatra da tendencija Europskog vijeća da posljednjih godina pribjegava međuvladinim sredstvima ugrožava „metodu Zajednice” i da se njome krše Ugovori; podsjeća da, iako prema Ugovoru iz Lisabona članovi Europskog vijeća pojedinačno odgovaraju svojim vlastitim nacionalnim parlamentima, ali kolektivno samo sebi samima, nacionalni parlamenti moraju biti svjesni svoje specifične političke odgovornosti da vrše potpunu demokratsku kontrolu nad svojim predstavnicima u Europskom vijeću;

53.  s obzirom na to da netransparentno, jednostrano lobiranje predstavlja znatnu prijetnju kreiranju politika i javnom interesu, zahtijeva da sve institucije EU-a teže najvišim mogućim standardima transparentnosti, odgovornosti i integriteta te da se neumorno bore protiv tendencije da se previđaju sukobi interesa, čime se šteti učinkovitosti, pravednosti i pouzdanosti postupka donošenja odluka; usto, podupire zakonodavni prijedlog za zaštitu zviždača diljem Europe i u privatnom i u javnom sektoru te podsjeća Komisiju da je Parlament pozivao na to u više navrata;

54.  traži od Komisije da pruži sveobuhvatan europski odgovor na probleme u pogledu temeljnih prava koji proizlaze iz raširenih zločina iz mržnje, govora mržnje, seksizma, homofobije, transfobije i drugih oblika diskriminacije, uključujući jačanje nastojanja da se zajamči da se zakonodavni prijedlozi kojima će se osigurati socijalna prava i temeljna prava deblokiraju u Vijeću, osobito prijedlog direktive iz 2008. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na vjeroispovijed ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju te direktive o ženama u upravnim odborima;

55.  traži od Komisije da poduzme inicijative u cilju konsolidacije, jačanja i razvoja sredstava koja bi građanima EU-a bila na raspolaganju za intervencije u politički proces izvan izbornih ciklusa; ističe da to podrazumijeva povećanu transparentnost i javnu dostupnost dokumenata, kao i veću potporu i sredstva za Europskog ombudsmana, predstavke građana i reformu uredbe o europskoj građanskoj inicijativi;

56.  smatra da bi Komisija trebala podnijeti prijedloge za mehanizam zaštite demokracije, vladavine prava i temeljnih prava diljem Unije te zamijeniti svoj okvir vladavine prava djelotvornijim alatom; smatra da bi također trebala nastaviti s radom na pristupanju EU-a Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, uzimajući u obzir mišljenje Suda Europske unije o tom pitanju i uz rješavanje preostalih pravnih izazova;

57.  obvezuje se da će upotrijebiti sve svoje instrumente i sredstva kako bi djelovao kao pokretač obnovljenog demokratskog procesa ususret reformi Europske unije;

58.  zahtijeva da se Komisija potvrdi kao pregovarač s Ujedinjenom Kraljevinom u postupku iz članka 50.;

59.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji.

 

 

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0294.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti