PRIJEDLOG REZOLUCIJE o programu rada Komisije za 2017.
4.7.2016 - (2016/2773(RSP))
u skladu s člankom 37. stavkom 3. Poslovnika i Okvirnim sporazumom o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije
Vicky Ford u ime Kluba zastupnika ECR-a
Europski parlament,
– uzimajući u obzir izjavu Europske komisije od 19. veljače 2016. o mehanizmu provedbe supsidijarnosti i mehanizmu provedbe smanjenja opterećenja,
– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 19. veljače 2016. o konkurentnosti,
– uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva,
– uzimajući u obzir konačno izvješće Skupine na visokoj razini za administrativno opterećenje pod nazivom „Smanjenje birokracije u Europi – naslijeđe i izgledi za budućnost” od 24. srpnja 2014.,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o temi „Ususret boljem reguliranju jedinstvenog tržišta”[1],
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o godišnjim izvješćima za 2012. i 2013. o supsidijarnosti i proporcionalnosti[2],
– uzimajući u obzir članak 37. stavak 3. Poslovnika,
A. budući da će se u narednim desetljećima države članice Europske unije suočiti sa znatnim ekonomskim izazovima na svjetskom tržištu koje se rapidno mijenja i u kojem je sve više izazova;
B. budući da će se samo u konkurentnim gospodarstvima moći otvarati radna mjesta i ostvariti blagostanje kojim će se povećati životni standard građana, financirati ulaganja u budućnosti, ponuditi kvalitetno obrazovanje i prilike za mlade, poboljšati zdravstvena skrb i mirovinsko osiguranje te jamčiti bolje javne usluge;
C. budući da države članice Europske unije moraju poboljšati razinu produktivnosti i inovacija kako bi odgovorile na ekonomske izazove s kojima su suočene;
D. budući da države članice Europske unije moraju smanjiti javni i privatni dug kako bi se omogućio snažan temelj za dugoročno održiv gospodarski rast;
E. budući da je javnost sve više zabrinuta u vezi s Europskom unijom koja preuzima ovlasti i zadatke koje bi bolje izvršavale države članice, regionalne i lokalne vlasti ili sami građani;
F. budući da građani Europske unije očito žele Uniju bez strogih pravila kojima je olakšana suradnja među državama članicama u područjima u kojima to donosi dodanu vrijednost, ali se poštuju temeljna načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;
1. poziva Komisiju da 2017. kao prioritet postavi mjere koje će voditi prema dugoročnom održivom rastu, kojima će se otvarati radna mjesta i omogućiti blagostanje;
2. podržava izjavu Komisije od 19. veljače 2016. o mehanizmu provedbe supsidijarnosti i mehanizmu provedbe smanjenja opterećenja, u kojoj se navodi da će „Komisija uspostaviti mehanizam za revidiranje postojećeg zakonodavstva EU-a iz perspektive sukladnosti s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti”; apelira na Komisiju da u potpunosti provede preporuke utvrđene u Rezoluciji Parlamenta od 12. travnja 2016. o godišnjim izvješćima za 2012. i 2013. o supsidijarnosti i proporcionalnosti;
3. poziva Komisiju da ambiciozno provede Međuinstitucionalni sporazum o boljoj izradi zakonodavstva, posebno dijelove koji se odnose na mala i srednja poduzeća i testove konkurentnosti kao dio procjene učinka, postavljanje ciljeva smanjenja opterećenja, godišnji pregled opterećenosti i rad Odbora za regulatorni nadzor; poziva Komisiju da zajamči da se mikropoduzeća u što većoj mjeri izuzmu iz svih zakonodavnih prijedloga kako bi se potaknula novoosnovana poduzeća (start-up poduzeća) i poduzetnici; traži od Komisije da jamči da se u njezinu programu rada provode preporuke navedene u Rezoluciji Parlamenta od 12. travnja 2016. o temi „Ususret boljem reguliranju jedinstvenog tržišta”;
4. naglašava da je sklapanje novih trgovinskih sporazuma nužno kao dio ovog programa rasta kako bi se izradio otvoren konkurentan europski gospodarski okvir kojim se mogu ostvariti opipljive prednosti i niže cijene za potrošače te otvoriti nova radna mjesta;
5. poziva Komisiju da se usmjeri na izradu moderniziranog i djelotvornog proračuna; uviđa da se računovodstvena dokumentacija EU-a redovito odobrava kao pokazatelj „pravog i poštenog” financijskog stanja Europske unije, no i dalje postoji zabrinutost u vezi s učinkovitosti rashoda te stoga poziva Komisiju da u potpunosti redefinira prioritete svog pristupa proračunskom nadzoru u kojem se ne postiže dovoljno napretka za razmatranje pitanja koje je ključno za europsko javno mnijenje; naglašava potrebu za učinkovitijim korištenjem novca poreznih obveznika koje u potpunosti uključuje države članice koje se moraju pozabaviti problemom lošeg upravljanja i prijevare; poziva na redovito ocjenjivanje, reviziju i prilagodbu postojećih politika kada je potrebno osigurati da se njima ispune buduće potrebe i potrebe tehnološkog i ekonomskog okruženja koje se brzo mijenja; ističe da je važno da takva ocjenjivanja provode u potpunosti neovisna i objektivna tijela;
DIO 2.: POSEBNI PRIJEDLOZI ZA PROGRAM RADA
„Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja”
Mehanizam provedbe supsidijarnosti i proporcionalnosti i mehanizam provedbe smanjenja opterećenja
6. vjeruje da će se dvama novim mehanizmima provedbe supsidijarnosti i proporcionalnosti te provedbe smanjenja opterećenja, koji su navedeni u izjavi Komisije od 19. veljače 2016., ojačati Program za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) te će oni doprinijeti gospodarskom rastu, otvaranju radnih mjesta i većem blagostanju;
7. uviđa da Europsko vijeće u svojoj izjavi o konkurentnosti od 19. veljače 2016. također poziva na „ostvarenje ciljeva smanjenja opterećenja u ključnim sektorima“ ; poziva Komisiju da u skladu s tim izjavama postavi smanjenje opterećenja kao središnji dio „pisma namjere“ za program rada za 2017. kako bi se utvrdio pravi program reformi za sami program rada i za predviđenu zajedničku izjavu o godišnjim institucionalnim programima;
8. poziva Komisiju da u program rada Mehanizma provedbe supsidijarnosti i proporcionalnosti i mehanizma provedbe smanjenja opterećenja uvrsti kao prioritete sljedeće elemente:
– Uredbu (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalnog osiguranja,
– Direktivu 2003/88/EZ o određenim vidovima organizacije radnog vremena,
– Direktivu 2008/104/EZ o radu preko poduzeća za privremeno zapošljavanje,
– Direktivu 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga,
– Direktivu 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti,
– Uredbu (EZ) br. 1907/2006 o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH),
– Uredbu (EU) br. 528/2012 o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda,
– Uredbu (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja,
– Uredbu (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla,
– Direktivu Vijeća 91/676/EEZ o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora,
– Uredbu (EZ) br. 1967/2006 o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru,
– Akt o malom poduzetništvu,
– Uredbu (EU) br. 165/2014 o tahografima u cestovnom prometu,
– Direktivu 2014/95/EU o objavljivanju nefinancijskih i drugih informacija određenih velikih poduzeća i grupa,
– Provedbenu uredbu Komisije (EU) br. 815/2012 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Uredbe Vijeća (EU) br. 904/2010 u vezi posebnih programa za porezne obveznike koji nemaju poslovni nastan, a isporučuju telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja ili elektroničke usluge osobama koje nisu porezni obveznici;
9. poziva Komisiju da povuče prijedlog zakonodavstva o povećanju ravnoteže spolova među savjetodavnim članovima uprava trgovačkih društava uvrštenih na burzama;
10. poziva Komisiju da revidira prijedlog o ciljanoj reviziji Direktive 2013/32/EU o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite;
11. poziva da se prioriteti programa rada koji će biti predložen do kraja 2016. u okviru novog mehanizma provedbe supsidijarnosti i proporcionalnosti i mehanizma provedbe smanjenja opterećenja uvrste u programa rada za 2017.;
Bolja izrada zakonodavstva
12. uviđa da je Komisija pristala postaviti jasan cilj za smanjenje ekonomskih troškova povezanih s regulatornim opterećenjem za poduzeća; poziva da se, u suradnji s parlamentima država članica i u skladu s prethodnim ciljevima, postigne smanjenje od 25 % do 2020. zajedno s dugoročnijim ciljem da se do 2030. prepolovi opterećenje postojećim uredbama EU-a; ističe da bi tim sveukupnim ciljem također trebali biti obuhvaćeni troškovi usklađivanja te da bi trebalo uložiti znatne napore u pogledu tih troškova; traži da svaka nova Komisija, u dogovoru s Parlamentom i Europskim vijećem, postavi prijelazne ciljeve; vjeruje da je REFIT važan prvi korak prema pojednostavnjenju zakonodavstva, smanjenju administrativnog opterećenja koje propisi stvaraju poduzećima te uklanjanju prepreka za rast i otvaranje radnih mjesta; snažno potiče Komisiju da kad je to moguće primjenjuje formulu „za svaku novu normu, dvije stare stavljaju se izvan snage” procjenjujući pritom korist uvođenja regulativne ravnoteže pri čemu se nova pravila koja doprinose administrativnom i regulatornom opterećenju mogu nametnuti samo ako je moguće dvostruko smanjiti postojeće opterećenje;
13. u skladu s relevantnim odredbama novog Međuinstitucijskog sporazuma, poziva Komisiju da hitno iznese prijedloge utvrđivanja ciljeva za smanjenje opterećenja u ključnim sektorima što je prije moguće; poziva Komisiju da predloži metodu koju namjerava koristiti za utvrđivanje ključnih sektora za koje će se utvrditi ciljevi smanjenja opterećenja;
14. uviđa važnost dogovorenog godišnjeg pregleda opterećenosti kao dijela Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva jer je to važan alat za jasno i transparentno utvrđivanje i praćenje rezultata nastojanja Unije da izbjegne i smanji pretjeranu reguliranost i administrativno opterećenje, a koji bi trebao obuhvaćati popis koji se posebno odnosi na mala i srednja poduzeća; traži da se u godišnjem pregledu opterećenosti utvrde opterećenja koja nameće Komisija u pojedinačnim zakonskim prijedlozima i aktima te pojedinačne države članice;
15. uviđa da se usklađenost s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti trenutno ocjenjuje samo na početku zakonodavnog postupka; stoga naglašava da je potrebno uvesti provjeru supsidijarnosti i proporcionalnosti po zaključenju zakonodavnog postupka i prije usvajanja konačnog teksta, čime bi se zajamčilo da se ta načela poštuju tijekom zakonodavnog postupka; apelira na Komisiju da se, kad god je to moguće, koristi razdobljem mirovanja nakon završetka pregovora u okviru trijaloga radi završetka procjene utjecaja i provjere supsidijarnosti te u svrhu transparentnosti;
16. poziva Komisiju da prizna da program za bolje donošenje propisa ima lokalnu/regionalnu dimenziju koja se ne razmatra nužno preko supsidijarnosti te traži od Komisije da proširi svoje postupke regulatorne procjene učinka (koje se razlikuju od teritorijalne procjene učinka) kako bi se analizirao financijski i administrativni učinak postojećih i novih normi na lokalne/regionalne vlasti;
17. poziva Komisiju da hitno revidira Akt o malom poduzetništvu i vidi kako se može poboljšati njegova učinkovitost u skladu s programom boljeg donošenja propisa;
18. predlaže da, u okviru programa za bolje donošenje propisa, Komisija pronađe inovativne načine za postizanje političkih rezultata bez donošenja zakonodavstva, primjerice upotrebom bihevioralne ekonomije za analizu ponašanja i utjecaj na njega;
19. poziva Komisiju da se konzultira sa svim dionicima u svim fazama zakonodavnog postupka, između ostalog u njegovoj najranijoj fazi kako bi se izbjegle neželjene posljedice;
20. traži od Komisije da revidira funkcioniranje platforme REFIT kako bi jamčila da je transparentna i jednostavna za upotrebu; poziva da se 2017. ocijene njezina djelotvornost i postignuća;
21. traži od Komisije da 2017. pripremi evaluaciju neovisnosti Odbora za regulatorni nadzor pri ispunjavanju uloge o nadziranju i pružanju objektivnih savjeta o procjenama učinka te da navede koje će daljnje mjere možda biti potrebne;
22. u pogledu članka 155. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), poziva socijalne partnere da u kontekstu sadašnjih i budućih okvirnih sporazuma, uključujući okvirni sporazum iz 2012. u frizerskom sektoru, prihvate alate za bolje donošenje propisa, povećaju upotrebu procjena učinka u svojim pregovorima te upute sporazume kojima se predlažu zakonodavne mjere Odboru za regulatorni nadzor;
23. poziva Komisiju da utvrdi napredak i postignute rezultate u područjima koja su utvrđena kao deset zakonodavnih akata koji najviše opterećuju mala i srednja poduzeća, uključujući direktivu o radnom vremenu i direktivu o radu preko agencija za privremeno zapošljavanje te da odredi prioritete djelovanja u tom području;
24. naglašava najnoviji trend da poduzeća vraćaju proizvodnju i usluge u Europu čime se stvaraju mogućnosti za otvaranje radnih mjesta; poziva Komisiju da razmotri način na koji EU može pomoći poduzećima da iskoriste mogućnosti koje im nudi vraćanje proizvodnje u matične zemlje;
25. poziva Komisiju da u kontekstu revidiranja pravne stečevine u području zdravlja i sigurnosti prihvati načela za bolje donošenje propisa kako bi se jamčilo da novi okvir i dalje bude proporcionalan i da se može prilagoditi uvjetima na radnom mjestu koji se mijenjaju; vjeruje da se trebaju donijeti odredbe kako bi se primjerice u Okvirnoj direktivi evaluacija mogla provoditi svakih deset godina;
26. poziva Komisiju da ojača sudjelovanje nacionalnih parlamenata i da se konzultira s njima pri razmatranju revidiranja i stavljanja zakona EU-a izvan snage; poziva da se uvede klauzula o automatskom ograničenju valjanosti zakonodavstva EU-a, čime bi se potaknula neovisna procjena utjecaja koja bi pak mogla rezultirati revidiranjem ili stavljanjem zakonodavstva izvan snage; naglašava da bi se procjenom utjecaja mogli također analizirati, između ostalog. elementi kao što su usklađenost s načelom supsidijarnosti i proporcionalnosti, opterećenje država članica, poduzeća, posebice malih i srednjih poduzeća te dionika i evaluacija mogućeg vraćanja određene nadležnosti EU-a državi članici; uviđa da bi došlo do automatske pretpostavke stavljanja zakona izvan snage osim ako se procjenom učinka ne dokaže trajna relevantnost tog zakona na razini EU-a;
27. izražava razočaranost odgovorom Komisije nacionalnim parlamentima u vezi sa slučajevima u kojima su izdani žuti kartoni; vjeruje da Komisija treba provesti preporuke iz Rezolucije Parlamenta od 12. travnja 2016. o godišnjim izvješćima za 2012. i 2013. o supsidijarnosti i proporcionalnosti, ojačati dijalog s nacionalnim parlamentima i iscrpno odgovoriti na sve nedoumice na koje oni upute u objavljenim mišljenjima; smatra također potrebnim da Komisija pred relevantnim odborima Parlamenta podrobno objasni svoje stajalište u vezi s mišljenjima o supsidijarnosti;
28. apelira na Komisiju da na koordiniran način ojača politički i zakonodavni dijalog s nacionalnim parlamentima i, po potrebi, regionalnim vlastima kako bi se u potpunosti ocijenila usklađenost potencijalnih i postojećih prijedloga EU-a s nadležnostima tih parlamenata i načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti; uviđa da bi se taj postupak trebao dogoditi u fazi savjetovanja i pripremnoj fazi zakonodavnog planiranja prije objave prijedloga EU-a te bi ga se stalno trebalo pratiti kako bi se jamčila redovita procjena postojećeg zakonodavstva; uviđa da nacionalni parlamenti, pri suradnji s kolegama u drugim državama članicama, imaju u tom pogledu na raspolaganje brojne instrumente preko kojih će se od Komisije zahtijevati da poduzme znatne mjere i razmotri pozive nacionalnih parlamenata, uključujući pravo na pravno obvezujuću inicijativu (postupak „zelenog kartona”) koju predlaže COSAC, postupak „crvenog kartona” na temelju načela supsidijarnosti, kojim se omogućava da 16 država članica spriječi napredovanje dijela zakonodavstva EU-a, bliža suradnja pri revidiranju delegiranih i provedbenih akata, te pravo na pokretanje parlamentarne istrage u vezi s europskim pitanjima, uključujući financijsku transparentnost;
29. poziva Komisiju da pomogne pri olakšavanju provedbe i ratifikacije Ugovora iz Marakeša za olakšanje pristupa objavljenim djelima slijepim i slabovidnim osobama te osobama koje se iz nekog drugog razloga ne mogu služiti standardnim tiskom;
30. protivi se predloženom zakonodavstvu o ravnoteži spolova među savjetodavnim članovima uprava trgovačkih društava uvrštenih na burzama, u kojem se ne poštuju načelo supsidijarnosti i proporcionalnosti; ističe da su države članice u najboljem položaju za pružanje rješenja koja odgovaraju njihovim specifičnim kulturama i poslovnom okruženju, umjesto da podliježu kontraproduktivnom univerzalnom pristupu kvotama za sve;
Financijske usluge
31. poziva na ulaganje dodatnog napora kako bi se ubrzala i dala prednost uspostavi unije tržišta kapitala zbog njezine uloge u poticanju rasta i globalne konkurentnosti; naglašava potrebu da se provede kumulativna procjena učinka ekonomskog zakonodavstva kako bi se utvrdile nedosljednosti u zakonodavstvu koje bi djelovale kao zapreka stvaranju unije tržišta kapitala;
32. zahtijeva jači naglasak na globalnu konkurentnost financijskih sektora EU-a pri izradi politika; nadalje napominje da je potrebno poboljšati koordinaciju europskih nadzornih tijela i Komisije s međunarodnim tijelima kako bi se promicali interesi EU-a;
33. poziva Komisiju da redovito nadzire provedbu financijskog zakonodavstva kako bi ocijenila probleme pri provedbi, neželjene posljedice i čimbenike koji bi se mogli poboljšati, obnoviti ili ukloniti; naglašava kakvu ulogu trebaju imati europska nadzorna tijela i jedinstveni nadzorni mehanizam u postizanju boljih regulatornih ciljeva; u tom pogledu napominje da bi europska nadzorna tijela trebala usko surađivati s nacionalnim stručnjacima i dionicima kada razvijaju tehničke standarde kako bi se spriječile neželjene posljedice;
34. naglašava da bi se svaki prijedlog dodatnog zakonodavstva trebao podvrći temeljitoj procjeni učinka i analizi troškova i koristi koje će provesti Komisija u skladu s njezinim planom za bolju regulativu kako bi se jamčilo da će se prijedlozi iznositi samo ako se željeni učinci ne mogu postići nezakonodavnim instrumentima; poziva Komisiju da ispuni svoju novu obvezu revizije cjelokupnog korpusa financijskih propisa EU-a i načela supsidijarnosti i proporcionalnosti te nestrpljivo čeka rezultate u području financijskih usluga; nadalje ističe važnost jamčenja primjerene podjele nadležnosti između EU-a i država članica, uzimajući u obzir činjenicu da nacionalna nadzorna tijela bolje poznaju obilježja lokalnih tržišta;
35. pozdravlja rad Komisije i država članica kojim se aktivno promiče borba protiv poreznih prijevara, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja te korištenja poreznim oazama; u tom smislu poziva Komisiju da uzme u obzir porezne prijevare, utaje poreza, agresivno porezno planiranje i korištenje poreznih oaza u svjetskim razmjerima i da zajamči da se svim poduzetim mjerama zaštiti konkurentnost poduzeća iz EU-a te zajamči dovoljno transparentnosti kako bi se povećalo povjerenje potrošača u pravednost poreznih sustava država članica EU-a;
36. poziva na pravodobnu provedbu postojećeg zakonodavstva bankovne unije te poboljšanje dijaloga sa stručnjacima iz sektora kako bi se procijenili učinak i djelotvornost donesenog zakonodavstva; podsjeća da nekoliko država članica još uvijek nije prenijelo zakone o sanaciji vlastitim sredstvima u svoje zakonodavstvo i stoga odlučno poziva Komisiju da zajamči brzo i potpuno prenošenje Direktive o oporavku i sanaciji banaka; poziva Komisiju da provede detaljnu procjenu mogućih rizika u kontekstu prijedloga o europskom sustavu osiguranja depozita; u tom pogledu napominje da bi ta procjena trebala obuhvaćati sveobuhvatan pregled trenutačnog stanja infrastrukture koja stoji iza nacionalnih sustava osiguranja depozita i njihova financiranja; napominje da se moraju poštovati i interesi država članica koje ne sudjeluju u bankovnoj uniji niti su članice europodručja;
37. poziva na proporcionalnije mjere za manje banke kako bi zahtjevi za izvješćivanje bili prilagođeni veličini banke te kako bi se time izbjeglo da manje banke izvješćuju detaljnije nego što nadzorna tijela smatraju potrebnim kako bi se mogao razumjeti profil rizičnosti banaka i mogući učinak na financijsku stabilnost; nadalje napominje da bi budući omjer neto stabilnih sredstava mogao biti skrojen prema poslovnim modelima banaka tako da male banke, koje se toliko ne oslanjaju na financiranje preko financijskih tržišta, budu izuzete;
38. traži od Komisije da razmotri druge načine za dovršetak procesa uspostave europske monetarne i ekonomske unije od smjera koji je dogovoren u izvješću petorice predsjednika; protivi se stvaranju proračunskog kapaciteta europodručja; predlaže da bi vjerodostojna predanost načelu nepreuzimanja obveza iz članka 125. Ugovora o funkcioniranju Europske unije pojačala suverenitet i odgovornost država članica u socijalnim, gospodarskim i fiskalnim politikama;
„Povezano jedinstveno digitalno tržište”
39. podržava Komisijino davanje prednosti jedinstvenom digitalnom tržištu zbog mogućnosti zapošljavanja koje digitalne aktivnosti mogu pružiti, stvaranja novih start-upova i scale-upova te rasta i inovacija; prepoznaje važnost digitalne transformacije industrije EU-a za otvaranje radnih mjesta, poticanje produktivnosti i poboljšanje konkurentnosti čime se ostvaruje rast; naglašava da će 2017. biti godina ostvarenja budući da će se zakonodavni prijedlozi morati zaključiti i pokrenuti postupci provedbe u državama članicama;
40. preporučuje da bi Komisija prije pokretanja zakonodavnih prijedloga u digitalnom području trebala proučiti najbolje prakse u državama članicama i u svijetu, poticati mjere koje predvodi industrija, usredotočiti se na provedbu postojećih zakona i modernizirati postojeće nacionalne zakone i zakone EU-a po potrebi te započeti s izradom novih zakona samo ako je to apsolutno potrebno;
41. poziva Komisiju da ukloni birokratsko opterećenje i neopravdane ili nerazmjerne regulatorne ili neregulatorne prepreke u cilju potpunog iskorištavanja potencijala digitalne transformacije industrije i prekogranične elektroničke trgovine; naglašava da mjere ne bi trebale biti protekcionističke nego osmišljene tako da digitalno okruženje bude privlačno europskim poduzetnicima za razvoj i poduzećima koja se žele nastaniti i trgovati u Europi, te za potrošače i ostale korisnike;
42. žali zbog znatnih problema u vezi s poreznim mjerama u digitalnoj ekonomiji, posebno zbog poreza na dodanu vrijednost, koje Komisija nije riješila; ponavlja poziv na predlaganje uvođenja zajedničke mjere za pojednostavljenje na razini EU-a (prag PDV-a) za pomoć malim poduzećima u području elektroničke trgovine; naglašava da se taj problem mora hitno riješiti; ponavlja, s tim u vezi, da je porezna politika u nadležnosti država članica;
43. traži od Komisije da podupre jako uređenje intelektualnog vlasništva i bolju provedbu zaštite prava intelektualnog vlasništva kojima bi se potaknula konkurentnost i poduprla inovativna poduzeća, nagradili stvaratelji i donijela korist korisnicima autorskih djela; pozdravlja pristup „slijedi novac” i naglašava da bi Komisija zajedno s državama članicama trebala promicati osviještenost i postupanje s dužnom pažnjom u cijelom opskrbnom lancu kao i razmjenu informacija i najboljih praksi u cilju borbe protiv kršenja prava na intelektualno vlasništvo na komercijalnoj razini te jačanja suradnje javnog i privatnog sektora;
„Čvrsta energetska unija s klimatskom politikom okrenutom budućnosti”
44. snažno podupire zaključke iznesene u komunikaciji Komisije (COM(2016)0062) u kojoj se procjenjuju implikacije Pariškog sporazuma kojima se zadržavaju glavni ciljevi i struktura Europskog vijeća za okvir klimatske i energetske politike do 2030. upozorava, međutim, na bilo kakvu buduću prilagodbu obaveza smanjenja emisija do 2030. kao dio prvog pregleda globalnog stanja 2023. kojeg vodi UNFCCC, a što bi moglo negativno utjecati na sigurnost koju poduzeća i investitori trebaju kako bi prešli na gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika; smatra da je neophodno zadržati odredbe za zaštitu industrijskih sektora koji su u opasnosti od premještanja izvora ugljika;
45. poziva Komisiju da budućim modelom tržišta električne energije pripremi istinsku jednakost uvjeta za sve energetske izvore koji pridonose smanjenju emisija stakleničkih plinova u EU-u;
46. poziva Komisiju da provede detaljnu procjenu učinka s naglaskom na socioekonomske posljedice novog modela tržišta električne energije, posebice u srednjoj i istočnoj Europi koja će vjerojatno podnijeti veći trošak energetske tranzicije nego ostale države članice EU-a;
47. smatra da budući model tržišta električne energije treba pridodati važnost nizu različitih sastavnica kako bi se razvio potpuno funkcionalan sustav; prepoznaje, u tom pogledu, važnost povećanja mogućnosti za skladištenje električne energije unutar Europe i poziva Komisiju da pospješi okvir za različite vrste tehnologija skladištenja električne energije koje neće narušavati tržišno natjecanje i koji će pogodovati ulaganjima;
48. zabrinut je u vezi s provedbom Direktive o energetskoj učinkovitosti i poziva Komisiju da surađuje s državama članicama s dosljednim smjernicama kako bi zajamčila učinkovitu provedbu; podržava načelo „učinkovitost na prvom mjestu” po potrebi i smatra da bi ciljevi trebali biti proporcionalni i realni; poziva Komisiju da osigura da zakonodavstvo EU-a povezano s klimatskim promjenama i energijom bude učinkovito i proporcionalno, a ne suprotstavljeno i takvo da se preklapa;
49. podsjeća na to da su staklenički plinovi iz zrakoplovstva 1. siječnja 2012. uvršteni u sustav EU-a za trgovanje emisijama zbog čega svi operateri zrakoplova u okviru tog sustava moraju nabaviti emisijske jedinice; napominje da su 2013. i 2014. donesene dvije odluke „o zaustavljanju sata” kojima se privremeno ograničilo područje primjene sustava EU-a za trgovanje emisijama isključivanjem međunarodnih letova kako bi se Međunarodnoj organizaciji civilnog zrakoplovstva (ICAO-u) dalo dovoljno vremena da razvije globalnu tržišno utemeljenu mjeru (GMBM) za smanjenje emisija iz međunarodnog zrakoplovstva; podsjeća da će to izuzeće prestati važiti 2017.; poziva Komisiju da izradi izvješće i preporuke na vrijeme kako bi se revidirala odluka koja je donesena na 39. skupštini ICAO-a u rujnu/listopadu 2016. o GMBM-u i kako bi se uvjeti Direktive prilagodili s pomoću novog zakonodavnog prijedloga;
„Bolje povezano i pravednije unutarnje tržište s jačim industrijskim temeljima”
50. podržava obveze iz strategije jedinstvenog tržišta da se Europa zadrži na čelu razvoja normi na svjetskoj razini; potiče na standardizaciju koja će biti kompatibilna s međunarodnim pristupom, bilo zahvaljujući razvoju globalnih međunarodnih standarda ili priznavanju jednakovrijednih međunarodnih standarda u slučajevima kada je to primjereno; poziva Komisiju da zajamči da zajednička inicijativa i dalje bude motivirana potrebom koju utvrdi pojedini sektor i pristupom „odozdo prema gore” i da se utvrde norme koje mogu dokazati tržišnu relevantnost;
51. smatra da je potreban dodatan rad kako bi se zajamčilo da dobro oglašen i pristupačan žalbeni postupak vrijedi za normizaciju; potiče Komisiju da zajedno s nacionalnim i europskim tijelima za normizaciju nadogradi najbolju praksu kako bi se poboljšali mehanizmi žalbenih postupaka;
52. poziva Komisiju da predstavi godišnji pregled necarinskih prepreka koje iznutra utječu na jedinstveno tržište i analizu načina na koji ih može riješiti kako bi se oslobodio još uvijek neiskorišteni potencijal jedinstvenog tržišta;
53. ističe da se propisima kojima se nameću ograničenja za maloprodaju i veleprodaju i koji su nerazmjerni i suprotni pravu EU-a mogu stvoriti znatne prepreke ulasku na tržište, što rezultira manjim brojem novih prodajnih mjesta, smanjenjem konkurentnosti i povećanjem cijena za potrošače; poziva Komisiju da detaljno analizira operativna ograničenja za maloprodaju i veleprodaju na jedinstvenom tržištu;
54. poziva Komisiju da bude odlučna u poboljšavanju primjene uzajamnog priznavanja; očekuje, u tom kontekstu, plan Komisije da poveća osviještenost među nadležnim tijelima i da preispita Uredbu o uzajamnom priznavanju i odgovarajuće smjernice kako bi se riješili problemi povezani s provedbom ili primjenom načela međusobnog priznavanja uzimajući u obzir potrebu za zaštitu potrošača;
55. naglašava da buduća djelovanja, kao što su predložene putovnice za usluge, ne bi smjela rezultirati dodatnim administrativnim opterećenjem, već bi se njima trebalo odgovoriti na problem necarinskih prepreka i jačati međusobno priznavanje;
56. potiče Komisiju da predloži alat za analizu podataka u strategiji jedinstvenog tržišta kojim bi se poboljšao nadzor prijenosa zakonodavstva o jedinstvenom tržištu u nacionalna zakonodavstva;
57. poziva Komisiju da uvrsti sljedeća načela u buduću reviziju telekomunikacijskog okvira:
a. zakonodavstvo se i dalje mora temeljiti na načelima, biti djelotvorno i otporno na promjene u budućnosti, a ne smije predviđati smjer razvoja industrijske tehnologije;
b. konkurencija stimulira, a ne potkopava ulaganje; nacionalna sanacijska tijela moraju zadržati mogućnost da po potrebi potiču različite oblike konkurentnosti u skladu sa svojim nacionalnim tržištima, posebice u pogledu geografskih područja;
c. telekomunikacijska tržišta i dalje će biti obilježena strukturno i povijesno različitim nacionalnim tržištima, stoga ista rješenja neće uvijek biti primjerena za svako tržište;
d. učinkovitost spektra bi se trebala pojačati, no usklađivanje je sredstvo, a ne samo sebi cilj; stoga bi trebalo ponuditi uvjete kako bi se potaknula neprekinuta postignuća koje predvodi industrija pri upotrebi spektra, a ne pokušavati određivati njegov oblik;
58. očekuje prijedloge o osnivanju Europskog vijeća za inovacije koji se moraju popratiti detaljnom procjenom učinka i financirati u okviru gornjih granica aktualnog VFO-a; prima na znanje prve rezultate programa Obzor 2020. i poziva Komisiju da u okviru svoje analize sredinom provedbenog razdoblja donese primjerene zaključke potkrijepljene dokazima i temeljene na rezultatima, posebice u pogledu stope uspješnosti, dodjele bespovratnih sredstava i modela troška;
59. potiče Komisiju da provede svemirsku strategiju za Europu kako bi zadovoljila potrebu za svemirski sektor Europske unije koji je konkurentan u svijetu; naglašava da je prihvaćanje na tržištu programa Galileo i Copernicus prilika da se iskoristi potencijal europskih start-upova i ostalih poduzeća pri razvoju usluga vezanih za svemir i primjena vezanih za inovaciju, rast i radna mjesta;
„Razumni i uravnoteženi sporazumi o slobodnoj trgovini”
60. Zahtijeva da Komisija nastavi s radom pod mandatom na otvorenim pitanjima koja treba riješiti u skladu s ishodima 10. ministarske konferencije u Nairobiju; naglašava naime da Svjetska trgovinska organizacija mora i dalje biti fleksibilan i dinamičan forum za pregovore među državama članicama Svjetske trgovinske organizacije o daljnjoj trgovinskoj integraciji među državama spremnim na suradnju; podržava nastojanja Svjetske trgovinske organizacije da poveća svoju učinkovitost i odgovornost; traži da nakon razdoblja promišljanja EU krene raditi na tome da se u pregovore u Ženevi uvrste konkretna nova pitanja, uključujući, ali ne ograničavajući se na pitanja poput ulaganja te poduzeća i usluga u državnom vlasništvu;
61. poziva na formalno pokretanje pregovora za ambiciozne i uravnotežene sporazume s visokim standardima o gospodarskoj integraciji koji bi obuhvaćali trgovinu i ulaganja s Australijom i Novim Zelandom, a koje bi trebalo sklopiti u ambicioznom vremenskom roku, s obzirom na činjenicu da EU, Novi Zeland i Australija imaju zajedničke interese i vrijednosti, ali i slične standarde u pogledu radničkih i socijalnih prava te zaštite okoliša;
62. poziva Komisiju da iskoristi trenutačni zamah u zemljama Mercosura, posebno u Argentini, kako bi pokrenula trgovinske pregovore između EU-a i Mercosura i postigla sveobuhvatan i ambiciozan sporazum; podržava modernizaciju sporazuma EU-a s Meksikom i Čileom, ključnim zemljama u regiji Latinske Amerike, posebno kao članicama dinamične regionalne grupe Pacifičkog saveza; traži da nakon završetka tih pregovora Komisija razmotri mogućnost sklapanja međuregionalnog sporazuma između EU-a i zemalja Pacifičkog saveza;
63. prepoznaje važnost jačanja odnosa u području trgovine i ulaganja s novim industrijskim zemljama poput Indije, Malezije, Tajvana i Kine te nalaže Komisiji da učini sve što je u njezinoj moći da u pregovorima postigne sklapanje visokokvalitetnih sporazuma o trgovini i ulaganjima s tim zemljama; nadalje traži da, kad Sud Europske unije da svoje mišljenje o sporazumu o slobodnoj trgovini sa Singapurom, osigura da sporazum dođe do država članica i Europskog parlamenta u što kraćem roku;
64. prepoznaje doprinos sustava OSP+ u podizanju standarda ljudskih prava i standarda rada te povećanju mogućnosti za ulaganja EU-a u zemljama korisnicama; ustraje na tome da će OSP+ kao instrument kojim se mogu promicati ljudska prava biti učinkovit isključivo ako bude pravilno primijenjen; zahtijeva da Komisija ispuni svoje obveze iz Uredbe (EU) br. 978/2012 i da sastavi sveobuhvatan pregled do kraja 2017. u kojemu će po potrebi biti navedeni i odgovori za slučaj da se korisnici ne pridržavaju svojih obveza u okviru sustava OSP+; raduje se mogućem odobrenju statusa OSP+ Šri Lanki, uz uvjet da svi potrebni kriteriji budu ispunjeni;
65. napominje od ranije poznat problem da je Komisiji, u usporedbi s drugim sporazumima širom svijeta, potrebno dugo vremena za reviziju i prijevod pravnih tekstova nakon zaključivanja pregovora; uzimajući u obzir činjenicu da se svjetsko trgovinsko okruženje brzo mijenja te hitnu potrebu za daljnjim otvaranjem tržišta za poduzeća i potrošače EU-a, smatra da, kako je Parlament već zatražio, treba dodatno razmotriti načine na koji bi se postupak pravne revizije i prevođenja mogao poboljšati i pojednostavniti kako bi se zajamčilo da se svi pravni tekstovi što je prije moguće podnesu državama članicama i Parlamentu na postupke potpisivanja i ratifikacije; traži da Komisija podnese izvješće Parlamentu najkasnije do 31. ožujka 2017. u kojem će biti sadržani konkretni prijedlozi za to područje;
66. podržava kontinuirano ustrajanje Komisije, a koje podržavaju države članice i Parlament, da svi pregovori za sporazume o slobodnoj trgovini u tijeku sadrže i posebna poglavlja sastavljena tako da uključuju konkretne pravne i tehničke mjere za poboljšanje sposobnosti malih i srednjih poduzeća da sudjeluju u trgovini i ulaganjima, što je pitanje od ključne važnosti uzimajući u obzir povećanje broja integriranih globalnih lanaca opskrbe u tokovima svjetske trgovine;
67. ističe važnost unutarnjeg i vanjskog ulaganja u gospodarstvo EU-a te potrebu da se poduzeća EU-a, svih oblika i veličina, u potpunosti zaštite prilikom ulaganja na tržištima trećih zemalja; naglašava da je zaštita ulaganja potreban element trgovinske politike EU-a, a istovremeno prepoznaje načelo prava na donošenje propisa, potrebu za transparentnošću u postupcima i sustav temeljen na jasno definiranim pravilima; traži od Komisije da u okviru budućih pregovora i dalje jamči zaštitu ulaganja za ulagače iz EU-a;
68. prepoznaje potrebu da se sporazume o slobodnoj trgovini nakon provedbe nadzire i pravilno primjenjuje kako bi se osigurala ne samo pravilna analiza i ocjena njihovog učinka na trgovinu, nego i propisno pridržavanje ugovorenih pravila, sankcija i mjera; napominje da se Komisija trenutačno ne usredotočuje u dovoljnoj mjeri na provedbu trgovinskih sporazuma i naglašava da je od ključne važnosti da se trgovinski partneri pridržavaju obećanja koja su dali pri sklapanju trgovinskih sporazuma; poziva Komisiju da kroz cijeli postupak uključi i Parlament;
69. uvjeren je da dok trgovinski partneri ne ispune svih pet kriterija EU-a potrebnih za priznavanje statusa tržišnog gospodarstva, EU treba koristiti nestandardnu metodologiju koja je potpuno u skladu s propisima Svjetske trgovinske organizacije kako bi se sačuvala konkurentnost europskih poduzeća i nastavila borba protiv svih oblika nepoštene konkurencije;
70. poziva Komisiju da jača ofenzivne trgovinske mjere povezane s otvaranjem i očuvanjem novih tržišta te da se usredotoči i na carinske i na necarinske prepreke; napominje da europski visoki standardi u pogledu sigurnosti opskrbe hranom, zdravlja i dobrobiti životinja, koji su ključni za dobivanje povjerenja europskih potrošača, ne bi trebali biti pregovorima ugroženi ili dovedeni u pitanje;
71. poziva Komisiju da osigura jednake uvjete za sve u trgovinskim sporazumima koje EU želi sklopiti s trećim zemljama tako što će utvrditi proizvode koji su, iz različitih razloga, izloženi pretjeranom pritisku; traži da se prema takvim proizvodima koji su osjetljivi na primjenu liberalizacije u okviru trgovinskih sporazuma odnosi na poseban i drugačiji način;
„Područje pravosuđa i temeljnih prava utemeljeno na uzajamnom povjerenju”
72. poziva Komisiju da revidira postojeće zakonodavstvo u području kiberkriminala te da iznese prijedlog kojim bi se uspostavio jasan pravni okvir za odnos između privatnih poduzeća i tijela za kazneni progon u borbi protiv organiziranog kriminala i radikalizacije na internetu;
73. poziva Komisiju da iznese prijedlog o međugraničnoj suradnji u pogledu razmjene informacija o sljedivosti financiranja terorizma;
74. poziva na brzo prihvaćanje revidiranog prijedloga o „pametnim granicama” kojim bi se pomoglo uspostaviti učinkovite kontrole vanjskih granica u EU-u;
„Put prema novoj migracijskoj politici”
75. ustraje u tome da bi glavna povezana s migracijom trebala biti jačanje povjerenja javnosti, očuvanje cjelovitosti schengenskog područja i održavanje unutarnje sigurnosti;
76. poziva Komisiju da ocijeni postojeće uredbe i direktive u području migracije, posebno Direktivu o pravu na spajanje obitelji, Direktivu o postupcima azila i Direktivu o stručnim kvalifikacijama, koje su neželjeni čimbenici privlačenja povezani s traženjem azila u EU-u;
77. naglašava da revidirana verzija Uredbe Dublin III mora sadržavati temeljna načela Uredbe te poziva Komisiju da iznese specifične i konkretne prijedloge za rješavanje problema sekundarnog kretanja tražitelja azila;
78. naglašava da budući prijedlozi povezani s ekonomskim migracijama iz zemalja koje nisu članice EU-a/EGP-a trebaju biti u nadležnosti država članica i njima bi se trebalo nastojati regulirati kakvoću i količinu ekonomskih migracija iz tih zemalja;
79. poziva Komisiju da pomno prati kako Turska provodi Sporazum između EU-a i Turske;
80. poziva Komisiju da uvede obvezu sastavljanja izvješća o nadzoru i provedbi u kojima bi bile sadržane informacije o isplatama i trošenju nacionalnih sredstava iz Fonda za azil, migracije i integraciju i Fonda za unutarnju sigurnost te da obavlja sveobuhvatan nadzor i procjenu korištenja financijskih sredstava EU-a dodijeljenih trećim zemljama za primjenu u području azila;
81. naglašava da bi Komisija trebala redovito nadgledati i procjenjivati moguće sklapanje sporazuma o liberalizaciji viznog režima s Turskom kako bi se osiguralo da ne dođe do drastičnog porasta broja osoba koje prekoračuju razdoblje dopuštenog boravka određenog vizom i osoba iz Turske koje traže međunarodnu zaštitu;
82. traži od Komisije da provodi sveobuhvatan nadzor rada granične i obalne straže EU-a nakon njezina uspostavljanja kako bi se osiguralo da, umjesto samog upravljanja priljevom na vanjskim granicama, Agencija ima aktivnu ulogu u vraćanju i ponovnom prihvatu osoba te u smanjenju ukupnog broja osoba kojim je odbijen azil, a koje su se zadržale na teritoriju EU-a;
83. poziva Komisiju da djeluje u skladu sa svojim prijedlogom o uvođenju putnih isprava za povratak uz ambiciozan plan za povratak osoba u treće zemlje poput Pakistana, Maroka i Alžira;
84. poziva Komisiju da provodi jasnu analizu po državama i uspostavi individualne strategije povezane s pristupom „više za više” i „manje za manje” za treće zemlje u pogledu financijske pomoći EU-a za borbu protiv nezakonite migracije i trgovanja ljudima;
„Jači globalni akter”
85. poziva na redovite revizije Europske politike susjedstva kako bi se osiguralo da je njome obuhvaćena situacija u stalnoj promjeni na istočnim i južnim granicama EU-a; nadalje inzistira na tome da se rad i proračun Europske službe za vanjsko djelovanje pravilno nadzire i da se za njih odgovara; vjeruje da se kod te procjene ne treba usredotočiti samo na činjenicu troši li se novac pravilno, nego i na to postižu li se ciljevi Europske politike susjedstva;
86. poziva Vijeće i Komisiju da, s obzirom na aktualni razvoj događaja, kontinuirano i kritički preispituje sve pregovore o pristupanju, njihov napredak i učinkovitost te tamo gdje je potrebno promijeni brzinu i primijenjenu strategiju;
87. prepoznaje da je promicanje ljudskih prava jedan od ciljeva vanjske politike EU-a s posebnim naglaskom na područjima poput vjerske slobode, slobode izražavanja, političkih sloboda, prava žena i djece te prava manjina;
88. poziva na vršenje stalnog diplomatskog pritiska, uključujući primjenu ciljanih sankcija protiv pojedinaca, skupina i ruske Vlade kako bi se na miran način riješio sukob u Ukrajini; inzistira na strogom pridržavanju politike nepriznavanja područja Krima koji su okupirali Rusi;
89. Prepoznaje da je NATO temelj europske obrambene i sigurnosne politike;
90. potiče daljnju međunarodnu suradnju u cilju pronalaska sporazumnog rješenja izraelsko-palestinskog sukoba kojim bi se omogućilo postojanje sigurne i opće priznate države Izrael uz nezavisnu i održivu palestinsku državu; potiče daljnja nastojanja obnove mirovnog procesa između Turske i Kurda kako bi se razvilo povjerenje među tim dvjema stranama te kako bi se započelo rješavanje širih regionalnih pitanja povezanih s Kurdima;
Pitanja povezana s razvojem
91. poziva Komisiju da surađuje s državama članicama u cilju postizanja zajedničkog cilja da se 0,7 % BNP-a dodijeli za službenu razvojnu pomoć;
92. poziva europske institucije da uspostave jasan, strukturiran, transparentan i odgovoran okvir za upravljanje partnerstvima i savezima s privatnim sektorom u zemljama u razvoju; nadalje poziva na uspostavljanje sektorskih platformi s više dionika na razini EU-a u kojima će se okupiti privatni sektor, organizacije civilnog društva, nevladine organizacije, trustovi mozgova, partnerske vlade, donatori i drugi dionici kako bi se raspravljalo o mogućnostima za sudjelovanje u javno-privatnim partnerstvima, pružala tehnička podrška u pogledu zakonodavnog okvira i očekivanih izazova povezanih s aktivnostima razvojne suradnje;
93. poziva Komisiju da osmisli inovativne pristupe pružanja pomoći od životne važnosti i humanitarne pomoći te da se dosljednije usredotoči na sprečavanje kriza i mehanizme ranog upozoravanja; potiče Komisiju da razmotri moguća partnerstva s privatnim sektorom kako bi se odgovorilo na postojeće i buduće humanitarne potrebe; naglašava važnost premošćivanja jaza između otpisa dugova i dugoročne razvojne pomoći te važnost uključivanja „novih” gospodarstava u usponu koja rastu u pogledu profila, učinka i kapaciteta u pregovorima o humanitarnoj pomoći;
94. poziva na proširenje aktualnoga mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje kako bi se povećala njegova uloga u postizanju održivoga razvoja, a posebno kako bi preuzeo aktivniju ulogu u novoj strategiji za privatni sektor, preko spajanja sredstava, sufinanciranja projekata i razvoja lokalnog privatnog sektora; nadalje traži veću transparentnost i odgovornost u partnerstvima i projektima povezanima s EIB-om; poziva EIB i druge institucije država članica za financiranje razvoja da hitno zajamče da poduzeća koja primaju njihovu financijsku potporu ne sudjeluju u utaji poreza;
95. traži od Komisije da zajedno s državama članicama nastavi djelovati kako bi podržala napore trećih zemalja za iskorjenjivanje praksi štetnih za žene i djevojčice, među ostalim dječjeg i prisilnog braka, genitalnog sakaćenja žena, ubojstva iz časti, prisilne sterilizacije, silovanja u sukobima, kamenovanja i svih drugih oblika okrutnosti; potiče Komisiju da surađuje s Europskom službom za vanjsko djelovanje (ESVD) kako bi se poboljšala potpora dostupna žrtvama takvih okrutnosti;
„Unija demokratskih promjena”
Pitanja povezana s proračunom
96. smatra da je jedno od temeljnih načela kojima bi se Komisija trebala voditi pri pripremi projekcije proračuna EU-a „dodana vrijednost EU-a”; potiče Komisiju da se usredotoči na financiranje onih mjera u kojima se doprinos iz proračuna EU-a jasno pokazuje kao korisniji u odnosu na financiranje pojedinačnih država članica; smatra da proračun EU-a ima značajnu ulogu u tome hoće li predloženi mehanizam Komisije za reviziju postojećeg zakonodavstva EU-a iz perspektive sukladnosti s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti biti uspješan ili ne;
97. ističe da je potrebna korjenita promjena u pristupu potrošnji EU-a, s obzirom na to da je ona trenutačno u većoj mjeri usmjerena na apsorpciju sredstava i usklađenost s propisima nego na dodanu vrijednost ili uspješnost; poziva Komisiju da se obveže provesti sveobuhvatnu reviziju prioriteta proračuna EU-a na temelju ex-post evaluacija i čvrstih pokazatelja uspješnosti; smatra da bi se korištenje pričuva za uspješnost, poput onih koje se trenutačno koriste u strukturnim fondovima, moglo pojačati i proširiti na druga područja financiranja EU-a; drži da je strategija „Proračun usmjeren na rezultate” korak u pravom smjeru u tom pogledu i poziva Komisiju da pristup izradi proračuna temeljen na uspješnosti uvrsti u godišnji proračunski postupak;
98. prima na znanje da je u tijeku preispitivanje u sredini razdoblja provedbe Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2014. – 2020.; ističe da treba pričekati završetak tog preispitivanja i eventualni zakonodavni prijedlog o reviziji VFO-a prije nego što se izmijene obveze Europskog parlamenta u pogledu gornjih granica sredstava koje su za razdoblje trajanja trenutačnog VFO- a utvrđene Uredbom iz 2013., , što je u interesu proračunske predvidljivosti ;
99. potiče Komisiju da preispitivanje u sredini razdoblja provedbe VFO-a iskoristi kako bi preusmjerila sredstva s područja politika s manjom europskom dodanom vrijednosti, poput kulture, građanstva i medija, i proračun EU-a umjesto toga dodatno usmjerila prema radnim mjestima, rastu i konkurentnosti; napominje da se, unatoč tomu što je Unija suočena s novima i nepredviđenim izazovima, ne smije izgubiti iz vida taj temeljni prioritet proračuna EU-a; poziva Komisiju da iskoristi tu priliku i da u skladu s Agendom za bolju regulativu pojednostavi primjenjiva pravila za postojeće programe u tom području, poput programa Obzor 2020.;
100. napominje da Komisija prijedlog sljedećeg VFO-a namjerava predstaviti do 1. siječnja 2018.; apelira na Komisiju da, prije nego što podnese prijedloge o obujmu proračunu EU-a, donese odluku o prioritetima višegodišnjeg proračuna koja će biti u skladu s načelom dodane vrijednosti EU-a; potiče Komisiju da sljedeći VFO uskladi s političkim ciklusima Komisije i Parlamenta kako bi se povećale demokratska odgovornost i transparentnost višegodišnjeg proračuna;
101. napominje da će Komisija razmatrati prijedloge skupine na visokoj razini o vlastitim sredstvima, među kojima i one o novim potencijalnim izvorima za vlastita sredstva; smatra, međutim, da bi sustav vlastitih sredstava kod građana EU-a mogao prouzročiti apatiju; stoga se snažno protivi uvođenju bilo kakvog novog oblika izravno europskog poreza; umjesto toga prednost daje razvoju jednostavnijeg i transparentnijeg sustava sredstava koji se temelji na doprinosima država članica temeljenima na BND-u;
102. zahtijeva da Komisija uvede izvješća o praćenju i provedbi isplata i nacionalnog trošenja sredstava iz Fonda za azil, migracije i integraciju te Fonda za unutarnju sigurnost;
Pitanja zaštite okoliša
103. skreće pozornost na činjenicu da je Komisija u skladu s člankom 117. stavkom 4. Uredbe REACH ima pravnu obvezu do 1. lipnja 2017. podnijeti izvješće o provedbi i funkcioniranju te Uredbe te napominje će se tim izvješćem provesti evaluacija Uredbe u okviru programa za prikladnost i učinkovitost propisa (REFIT); naglašava da bi evaluacijom trebalo utvrditi djelotvornost i učinkovitost zakonodavstva, njegova interna usklađenost, ali i usklađenost s drugim politikama EU-a, ostvarenje dodane vrijednosti EU-a, njegov utjecaj na poduzeća, posebno mala i srednja, i na njihovu sposobnost za dugoročna ulaganja, kao i učinak na industrijski sektor i moguća preseljenja kemijskih proizvodnih postrojenja sa sjedištem u EU-u; poziva Komisiju da predloži provedbene uredbe kojima bi se pojednostavnio postupak odobravanja zahtjeva za korištenje tvari u niskim količinama (ispod 10 tona godišnje) i rezervnih dijelova starije generacije;
104. poziva Komisiju da definira pojam „lagano prerađene hrane”, posebno u odnosu na mliječne i mesne proizvode, da istraži postoji li mogućnost da se primjena obveznog označivanja zemlje podrijetla hrane ograniči na slučajeve u kojima je interes potrošača razmjeran troškovima, kao što je na primjer konzumno mlijeko te lagano prerađeni mliječni i mesni proizvodi te da u tim područjima podnese zakonodavne prijedloge; potiče Komisiju da razmotri nedavno postavljena pitanja u vezi s označivanjem i dosljednom primjenom zakonodavstva povezanog s prehrambenim lancem u EU-u, primjenjujući pritom najnovija znanstvena i tehnološka dostignuća na tom području; napominje da se obvezno označivanje podrijetla već učinkovito primjenjuje na mnoge druge prehrambene proizvode, uključujući neprerađeno meso, jaja, voće i povrće, ribu, med, ekstra djevičansko maslinovo ulje, djevičansko maslinovo ulje, vino i žestoka alkoholna pića;
105. napominje da je poštovanje ključnih odredbi Uredbe o biocidnim proizvodima u pogledu odobrenja dobavljača i registracije aktivnih tvari koje se koriste na tretiranim proizvodima prilično problematično zbog niske razine svijesti među poduzećima u tom sektoru; snažno potiče Komisiju da tu uredbu uključi u svoj plan REFIT za 2017., s posebnim naglaskom na financijsko i administrativno opterećenje kojem su izložena srednja, mala i mikro poduzeća pri pripremi dokumentacije koja se u skladu s tom uredbom podnosi na odobrenje Europskoj agenciji za kemikalije (ECHA);
106. ističe financijske i regulatorne izazove koje za države članice predstavlja Direktiva o nitratima (91/676/EEC), koja se često navodi kao primjer neučinkovitog zakonodavstva EU-a s obzirom na veliki broj slučajeva kršenja koji još uvijek nisu riješeni; naglašava da bi trebalo uskladiti njezin ciklus izvješćivanja s onim Okvirne direktive o vodama (WFD), tako da se isti podaci dobiveni praćenjem koriste za preispitivanje obiju direktiva i da se ograniče i pojednostave zahtjevi u pogledu planiranja gospodarenja nitratima koji su se pokazali kao nepotrebno birokratsko opterećenje za poljoprivredni sektor; potiče Komisiju da sustavno preispitivanje Direktive o nitratima uključi u svoj plan REFIT za 2017. radi pojednostavljenja složenih uvjeta i smanjivanja troškova usklađivanja;
107. ponovno ističe važnost ulaganja i poticanje prelaska na kružno gospodarstvo, koje je u skladu s programom Komisije za radna mjesta, rast i konkurentnost te kojim će se smanjiti ovisnost EU-a o uvoznim sirovinama, pa stoga ima potencijala biti od koristi svim dionicima; poziva Komisiju da zajamči djelotvornu provedbu svog akcijskog plana za kružno gospodarstvo, s posebnim naglaskom na ciljeve za 2017.;
108. ponovno naglašava važnost ispunjenja ciljeva izloženih u strategiji EU-a za biološku raznolikost do 2020. i ističe stratešku važnost te strategije, između ostalog i iz socioekonomske perspektive; snažno izražava zabrinutost zbog kontinuiranog gubitka biološke raznolikosti i napominje da ciljeve za 2020. neće biti moguće ispuniti bez trajnog ulaganja znatnih dodatnih napora; ističe ključnu ulogu iskazivanja snažnije političke volje na najvišoj razini za očuvanje biološke raznolikosti i zaustavljanje gubitka biološke raznolikosti; poziva Komisiju da zajedno s nadležnim tijelima u državama članicama i svim dionicima prioritet da provedbi i primjeni postojećeg zakonodavstva i daljnjoj integraciji zaštite biološke raznolikosti u druga područja politika; ponovno ističe da direktive o prirodi treba u potpunosti provesti, a ne revidirati;
109. poziva Komisiju da poduzme hitne mjere kako bi se spriječila nezakonita trgovina kućnim ljubimcima; u tom pogledu ističe važnost sustava za identifikaciju i registraciju i podsjeća Komisiju da je Parlament eksplicitno pozvao[3] da se unaprijedi kompatibilnost tih sustava u državama članicama radi poboljšanja dobrobiti životinja;
110. skreće pozornost na potrebu za sveobuhvatnom ocjenom provedbe uredbi (EZ) br. 1107/2009 i (EZ) br. 396/2005 i traži da Komisija u 2017. provede iscrpnu neovisnu evaluaciju; stajališta je da bi tim preispitivanjem trebalo razmotriti glavne elemente obiju uredbi ali i istražiti kako poboljšati učinkovitost tih uredbi te njihovu usklađenost; poziva Komisiju da se pobrine da regulatorni okvir za sredstva za zaštitu bilja bude u skladu s načelima i praksom bolje regulative i da njime pruži okvir za donošenje odluka koji će biti koherentan, učinkovit, predvidljiv i znanstveno utemeljen;
Zajednička poljoprivredna politika
111. poziva Komisiju da, u kontekstu preispitivanja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) u sredini programskog razdoblja i daljnjeg postavljanja zahtjeva pred europske poljoprivrednike da proizvode više za manje, ispunjavaju standarde u pogledu zaštite okoliša i dobrobiti životinja te da pružaju javna dobra, u okviru naslova 2. zadrži gornje granice za poljoprivredu;
112. poziva Komisiju da, u cilju smanjenja opterećenja proizvođača i poboljšanja zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) u pogledu djelotvornog pružanja javnih dobara i ispunjavanja ciljeva zaštite okoliša, poduzme sveobuhvatno preispitivanje ZPP-a u sredini programskog razdoblja kako bi se ta politika više orijentirala na tržište i ponudila veće mogućnosti za inovacije i konkurentnost, izjednačile razine izravnih plaćanja među državama članicama i preispitale odredbe jedinstvene zajedničke organizacije tržišta (ZTO) u cilju jačanja organizacija proizvođača, potaknulo usvajanje tih mjera i poljoprivrednicima pružili novi financijski instrumenti i mogućnosti za djelovanje na volatilnom tržištu;
113. naglašava važnost plana za pojednostavljenje ZPP-a i poziva Komisiju da sveobuhvatno ispita djelotvornost „mjera ekologizacije”; pozdravlja predanost Komisije da na sredini programskog razdoblja preispita provedbu programa ekološki značajnih površina, ali naglašava da tim preispitivanjem treba obuhvatiti sve tri „mjere ekologizacije”; poziva Komisiju da razvije i provede dodatne mjere kojima bi se u pogledu upravljanja ZPP-om omogućili proporcionalnost, fleksibilnost i viša razine tolerancije i time uhvatilo u koštac s „kulturom straha” koja je među poljoprivrednicima raširena u pogledu provjera višestruke sukladnosti i primjene kazni;
114. naglašava da je potrebno razmotriti nejednakosti u lancu opskrbe hranom, posebno kako bi se zajamčila pravednost i transparentnost u odnosima između primarnih proizvođača, obrađivača, opskrbljivača i distributera te poziva Komisiju da surađuje s dionicima iz sektora kako bi se odgovorilo na zabrinutost koju je izazvalo anonimno izvješćivanje i ojačao položaj primarnih proizvođača;
115. poziva Komisiju da podrži inovacije u poljoprivredi kroz regulatornu usklađenost i da se inovacije izričito uzimaju u obzir u predstojećim revizijama i reformama relevantnog zakonodavstva; ističe da Komisija prioritet mora dati istraživanju i inovacijama u poljoprivredi, ako se želi da sektor i dalje bude konkurentan i u mogućnosti odgovarati na trenutačne i buduće izazove;
Zajednička ribarstvena politika
116. poziva Komisiju da gospodarski i društveni doprinos koji mali ribolov pruža lokalnom gospodarstvu postavi kao prioritet kako bi se zajamčio ostanak priobalnog stanovništva i smanjila visoka razina nezaposlenosti u drugim gospodarskim sektorima;
117. podsjeća da je cilj zajedničke ribarstvene politike zajamčiti ekološku, gospodarsku i društvenu održivost ribarstva i pružiti građanima EU-a izvor zdrave hrane; podsjeća da je izbjegavanje neželjenog ulova sveobuhvatni cilj zajedničke ribarstvene politike i napominje da je ključan prioritet za provedbu obaveze iskrcavanja smanjenje usputnog ulova i jačanje sposobnosti ribarstva da preživi; poziva Komisiju da trajno ispituje i prati pojavljuju li se, kao posljedica obaveze iskrcavanja i posebno u mješovitom ribolovu, vrste koje potencijalno ograničavaju ribolov; poziva Komisiju da nastavi tijesno surađivati s ribarima i znanstvenicima kako bi se utvrdilo i predvidjelo gdje bi se mogle pojaviti vrste koje ograničavaju ribolov i istražila rješenja poput inovativnih ribarskih tehnika,
118. naglašava da je ključno da znanstveni pristup bude u središtu ribarstvene politike; podsjeća Komisiju da je za višegodišnje planove osobito važno da budu utemeljeni na znanstvenim dokazima; pozdravlja inicijativu povjerenika Velle da se 2016. predloži višegodišnji plan za Sredozemno more; prima na znanje zabrinutost Komisije u pogledu razine stokova u Sredozemnom moru;
119. naglašava da je potrebno da Komisija izmijeni Uredbu o Sredozemnom moru iz 2006. kako bi se zajamčilo da korištenje ribolovnih alata i tehnika bude osmišljeno na regionalnoj razini i prilagođeno posebnostima ribolova na Sredozemlju, s posebnim naglaskom na hidrografska obilježja sredozemnog bazena; poziva Komisiju da zajamči da će se provesti revizija procjene stanja ribljih stokova koji su značajni za obalni ribolov te ističe da je potrebna analiza malog ribolova i njegovog utjecaja na riblje stokove s obzirom na to da su vrste koje se love u obalnom ribolovu iznimno vrijedne u socioekonomskom smislu, iako je njihov udio u ukupnom ulovu malen;
120. ističe da razvoj akvakulture i marikulture može imati važnu ulogu ne samo u obnovi raznolikosti vrsta nego i za rast pomorskog gospodarstva; poziva Komisiju da pruži potporu državama članica u promicanju politika kojima se potiče ribolov i turizam (ribolovni turizam, marikultura, itd.) u skladu s načelom održivosti;
121. pozdravlja novi okvir za tehničke mjere u ribarstvu kao način da se pojednostavi ribarstvena politika; naglašava da pristup ribarstvenoj politici EU-a koji se temelji na jedinstvenom pristupu nije djelotvoran i poziva Komisiju da poduzme korake kojima bi se zajamčilo da novi regionalni pristup doprinese većoj slobodi u ribarskom sektoru i smanji birokratsko opterećenje ribara;
Politika regionalnog razvoja
122. smatra da bi tijekom razdoblja obuhvaćenog ovim programom rada Komisije europski strukturni i investicijski fondovi trebali pomagati državama članicama u provođenju teških no prijeko potrebnih ekonomskih reformi koje su nužne za postizanje veće konkurentnosti te naglašava da bi se sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova trebala ulagati tamo gdje se zahvaljujući njima ostvaruje najveća dodana vrijednost; u tom smislu poziva Komisiju da iskoristi zaključke svojeg projekta o „regijama koje zaostaju” kako bi utvrdila faktore povezane s usporenim procesom podizanja niske razine gospodarskog razvoja te da pripremi odgovarajuće akcijske planove u kojima će detaljno navesti mjere za provedbu djelotvorne ulagačke politike;
123. smatra da su europski strukturni i investicijski fondovi i dalje složeni u pogledu upravljanja te da im mala i srednja poduzeća i skupine civilnog društva ne mogu lako pristupiti; potiče Komisiju da uloži dodatne napore kako bi postupci i procesi povezani s europskim strukturnim i investicijskim fondovima postali jednostavniji za sve dionike, s ciljem povećanja utjecaja, apsorpcije i iskorištenosti fondova, te da osigura djelotvorne financijske kontrole i uklanjanje svih nepravilnosti, uključujući i prijevare; posebno naglašava da je potrebno uhvatiti se u koštac s praksama prekomjerne regulacije, olakšati pristup financijskim instrumentima i poduzećima približiti programe pomoći; poziva Komisiju da u potpunosti uključi europske strukturne i investicijske fondove u strategiju EU-a za bolje donošenje propisa te da posebno teži tome da se smanji birokratsko opterećenje malih i srednjih poduzeća, kao i da udvostruči napore kako bi bila jedinstvena u postupanju s europskim strukturnim i investicijskim fondovima, uz učinkovitiju koordinaciju relevantnih glavnih uprava;
124. ističe važnost pristupa usmjerenih na konkretno mjesto i pristupa „odozdo prema gore” kada je riječ o regionalnom razvoju jer se zahvaljujući njima doprinosi strategijama lokalnog razvoja, otvaraju radna mjesta i podupire održivi ruralni razvoj kao i veće korištenje procjena teritorijalnog učinka; smatra da novi instrumenti teritorijalnog razvoja (integrirano teritorijalno ulaganje, lokalni razvoj pod vodstvom zajednice i zajednički akcijski planovi) mogu učinkovitije odgovoriti na lokalne potrebe i u urbanim i u ruralnim područjima; stoga poziva Komisiju da provede uredbu kojom bi se obuhvatilo njihovo financiranje iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u cjelini s ciljem jačanja sinergijskog učinka te da preispita razloge njihova ograničenog korištenja;
125. poziva Komisiju da poveća fleksibilnost trošenja unutar programa europskih strukturnih i investicijskih fondova kako bi se osiguralo ulaganje u prioritetna regionalna područja, ali i da se u obzir uzme potreba za smanjenjem regionalnih razlika i ostvarenjem krovnog cilja teritorijalne kohezije radi povećanja konkurentnosti;
126. iako priznaje da bi se, kada je riječ o sredstvima za programsko razdoblje 2014. – 2020., neki prioriteti trebali redefinirati kako bi se lokalnim i regionalnim vlastima omogućilo da učinkovito odgovore na potrebe na terenu, traži od Komisije da izbjegava bilo kakav silazni transfer unaprijed dodijeljenih sredstava kako bi se ublažili učinci migracije; ističe da je svrha europskih strukturnih i investicijskih fondova davanje potpore stabilnom i dugoročnom regionalnom razvoju s ciljem povećanja konkurentnosti, a ne financiranje mjera u hitnim situacijama;
127. poziva Komisiju da čim prije zajedno s Parlamentom i državama članicama počne razmatrati budućnost europskih strukturnih i investicijskih fondova nakon 2020. i da pritom jasan naglasak stavi na ciljana ulaganja s dodanom vrijednošću za porezne obveznike; pridaje važnost novom načinu razmišljanja o usmjerenosti na rezultate i integriranim instrumentima financiranja kojima se kombinira više programa EU-a za dodjelu bespovratnih sredstava i zajmova u području teritorijalnog razvoja, kao i povećanoj administrativnoj podršci zemljama koje su neto primatelji sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova, zajedno s većom fleksibilnosti i manjim uplitanjem kada je riječ o ulaganju neto davatelja;
Pitanja povezana s prometom
128. ističe da je potrebno da transeuropska prometna mreža (TEN-T) i ključni mrežni koridori postanu prioritet u cilju povezivanja prometnih mreža svih regija EU-a te kako bi se riješili problemi kao što su nedostatak odgovarajuće infrastrukture, dostupnost te niska razina interoperabilnosti između istočnih i zapadnih dijelova EU-a; ističe da je potrebno postići sinergiju među financijskim izvorima Europskog fonda za strateška ulaganja, instrumenta za povezivanje Europe i europskih strukturnih i investicijskih fondova kako bi se na najbolji mogući način iskoristila sva raspoloživa sredstva EU-a; smatra da, ne dovodeći u pitanje Bijelu knjigu o prometu iz 2011., EU još uvijek ima segmentiran pristup i pojedina prometna sredstva promatra previše izolirano od drugih; poziva Komisiju da izradi strategiju za intermodalni i multimodalni promet;
129. traži od Komisije da pojasni i pojednostavi postojeće zakonodavstvo o vremenu upravljanja vozilom i razdobljima odmora, odnosno Uredbu (EZ) br. 561/2006 o usklađivanju određenog socijalnog zakonodavstva koje se odnosi na cestovni promet i Uredbu (EU) br. 165/2014 o tahografima u cestovnom prometu, kako bi se povećala pravna jasnoća za države članice i operatore cestovnog prometa kao i sloboda pružanja usluga prijevoza u cijelom EU-u te osigurala dosljedna i usklađena provedba propisa;
130. prima na znanje dogovor o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1365/2006 o statistici prijevoza robe na unutarnjim vodnim putovima u pogledu prijenosa delegiranih i provedbenih ovlasti na Komisiju za donošenje određenih mjera; ističe da će tendencija širenja područja prikupljanja različitih statističkih podataka (primjerice, u ovom slučaju, novi sustav za prikupljanje statističkih podataka o prijevozu putnika) rezultirati dodatnom birokracijom i da se njome neće ostvariti dodana vrijednost;
131. potiče Komisiju da uloži napore u donošenje mjera koje bi bile učinkovitije od onih iz Uredbe (EZ) br. 868/2004 o rješavanju pitanja nepoštenog tržišnog natjecanja zračnih prijevoznika iz trećih zemalja koje financira država na europskom zrakoplovnom tržištu, kako bi se zaštitilo pošteno tržišno natjecanje i jednakost uvjeta za sve sudionike na tržištu;
132. traži od Komisije da potakne države članice da pojačaju suradnju sa službom Euro Contrôle Route kako bi se omogućilo učinkovitije provođenje postojećeg zakonodavstva EU-a o prijevarama u vezi s dokumentima i dozvolama u sektoru cestovnog prometa;
133. naglašava da je javnost zabrinuta zbog buke koja se proizvodi prijevozom željezničkog tereta, što je jedna od popratnih pojava željezničkog prometa koje utječu na okoliš i zdravlje; ističe, međutim, da je buka „po definiciji lokalni problem” koji bi se trebao rješavati na razini država članica, kao i to da se cilj smanjenja buke ne smije kositi s održavanjem konkurentnosti željeznica i izbjegavanjem narušavanja tržišta i nepovoljne situacije za željeznička poduzeća, koja bi trebala uložiti ogromna dodatna sredstva kako bi smanjila buku vagona;
Socijalna politika
134. prima na znanje da je pet ključnih područja djelovanja utvrđenih u Strategiji Komisije za jednakost žena i muškaraca 2010. – 2015. i dalje prioritet tijekom mandata Junckerove Komisije (2014. – 2019.) te da je Komisija objavila radni dokument službi od 40 stranica u kojem je izložila svoju „Stratešku suradnju za jednakost spolova 2016. – 2019.”; traži od Komisije da se kod izrade politika u području jednakih mogućnosti za žene i muškarce prije no što razmotri potrebu za podnošenjem novih zakonodavnih prijedloga i političkih instrumenata u području jednakih mogućnosti usredotoči na provedbu postojećeg zakonodavstva u državama članicama te naglašava važnost razmjene najboljih praksi, posebno u područjima u kojima države članice imaju isključivu nadležnost;
135. poziva Komisiju da učinkovito nadzire provedu Direktive 2014/67/EU u svim državama članicama; čvrsto je uvjeren da Komisija mora na odgovarajući način razmotriti sva pitanja koja su postupkom žutog kartona postavili parlamenti 11 država članica; potiče Komisiju da prije poduzimanja daljnjih koraka u vezi s prijedlogom revizije Direktive 96/71/EZ pričeka da se Direktiva 2014/67/EU u cijelosti provede u državama članicama;
136. podsjeća Komisiju da je u skladu s člankom 153. UFEU-a određivanje plaća u nadležnosti država članica;
137. izražava potporu naporima Komisije u vezi s izmjenom i revizijom Uredbe (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalnog osiguranja kako bi se u obzir uzele promjene i strukturna raznolikost u državama članicama i među njima; ističe, međutim, da su sustavi socijalnog osiguranja i upravljanje njima u nadležnosti država članica koju Unija koordinira, ali ne usklađuje;
138. pozdravlja činjenicu da je Komisija povukla Direktivu o rodiljnom dopustu (92/85/EEZ); smatra da nepostizanje dogovora o tom prijedlogu ukazuje na to da razini EU-a postoje poteškoće u postizanju dogovora u području zapošljavanja i socijalnih pitanja;
139. ističe da se u svjetlu plana Komisije „Novi početak u cilju suočavanja s izazovima u postizanju ravnoteže između poslovnog i privatnog života u zaposlenim obiteljima” u svim novim prijedlozima u potpunosti moraju poštovati načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;
140. podsjeća Komisiju na izvješće petorice predsjednika u kojemu je prepoznato da u kontekstu socijalne konvergencije nije moguće donijeti jedinstveno rješenje za sve; uvjeren je da se u tom smislu u prijedlogu stupa EU-a za socijalna prava naglasak ponajprije mora staviti na veće korištenje referentnih vrijednosti i razmjenu najboljih praksi;
141. prima na znanje namjeru Komisije da revidira dio pravne stečevine koji se odnosi na socijalna pitanja; poziva Komisiju da relevantnost pravne stečevine revidira u svjetlu novih trendova i da utvrdi mogućnosti za pojednostavljenje i smanjenje opterećenosti, među ostalim i na način se propisi po potrebi povuku ili ih se stavi izvan snage;
142. prepoznaje važnost sveobuhvatnih ciljeva jamstva za mlade u pogledu mogućnosti da se zahvaljujući njemu pozornost država članica usmjeri na borbu protiv nezaposlenosti mladih; naglašava, međutim, u svjetlu Tematskog izvješća Revizorskog suda br. 3/2015., da je važno ocijeniti učinkovitost rezultata tog programa kako bi se izradile usmjerenije politike i instrumenti; ističe da bi se svako daljnje povećanje financiranja trebalo odobriti tek nakon što se razmotre zaključci i preporuke iz izvješća Revizorskog suda o jamstvu za mlade;
143. traži od Komisije da osigura da se predloženim zakonodavstvom i programima financiranja EU-a poštuje Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom; pozdravlja činjenicu da se obvezala osigurati dostupnost robe i usluga, uključujući i u zgradama, kao i učinkovite mehanizme provedbe i podnošenja pritužbi; poziva Komisiju da pri pripremi budućih zakonodavnih akata u relevantnim područjima, na primjer kada je riječ o digitalnoj agendi, vodi računa o činjenici da je pristupačnost jednako važna u fizičkom okruženju kao i u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama;
Politika na području kulture i obrazovanja
144. ističe da revizija VFO-a na sredini provedbenog razdoblja omogućuje da se ocijeni učinkovitost i dodana vrijednost programa EU-a na području kulture i obrazovanja u trenutnom razdoblju financiranja te da se osigura učinkovito upravljanje tim programima; konkretno, poziva Komisiju da ocijeni dodanu vrijednost programa Europa za građane i Kreativna Europa, u skladu s načelom supsidijarnosti i programom za bolje donošenje propisa;
145. pozdravlja činjenicu da se Komisijin Program za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) primjenjuje na reviziju Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama; poziva Komisiju da zaključke procesa povezanog s REFIT-om i rezultate savjetovanja s dionicima aktivno primjenjuje u slučaju revizije te Direktive; ističe da je nužno osigurati kontinuirano ulaganje u kreativni ciklus i pristup potrošača visokokvalitetnom sadržaju te istodobno poboljšati zaštitu maloljetnika od štetnog sadržaja i podupirati proizvodnju i distribuciju europskih audiovizualnih medijskih uradaka;
146. podsjeća da bi se strateškim okvirom za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) trebale nadopuniti nacionalne mjere i podržati države članice u naporima koje ulažu u razvoj sustava obrazovanja i osposobljavanja; u vezi s time poziva Komisiju da osigura da se nadležnost država članica ili, po potrebi, regija u pogledu tog i svih drugih područja politike povezanih s kulturom i obrazovanjem u potpunosti poštuje i da se djeluje u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti; poziva Komisiju da se pobrine da su u rad na okviru ET 2020. u dostatnoj mjeri uključeni zajednica stručnjaka i relevantni dionici;
147. podržava napore koje Komisija ulaže u promoviranje vidljivosti i transparentnosti visokoškolskih kvalifikacija kroz bolonjski proces; zalaže se da se veća pozornost posveti popratnim pojavama i bolonjskog procesa i programa mobilnosti kao i jamčenju veće fleksibilnosti obrazovnih ustanova u organizaciji njihovih programa učenja; poziva na daljnje razmatranje suradnje i razmjene najboljih praksi na području daljnjeg obrazovanja te na razvoj poveznica između poslodavaca i institucija visokog školstva kako bi se osiguralo da se tijekom strukovnog obrazovanja i osposobljavanja nakon navršenih 16 godina diljem EU-a razviju vještine potrebne za rast i radna mjesta;
148. boji se da europske škole nisu razmotrile probleme na koje je ukazao Revizorski sud; pozdravlja činjenicu da je 2014. donesena nova Financijska uredba za europske škole kao odgovor na neke od utvrđenih problema i poziva Komisiju da 2017. započne s pravovremenom i sveobuhvatnom revizijom upravljanja i organizacije sustava europskih škola, s obzirom na to da se 60 % proračuna europskih škola financira iz proračuna EU-a;
Institucionalna pitanja
149. poziva Komisiju da uvidi da demokratski izabrana regionalna i lokalna vlast i njihove zastupničke organizacije imaju punopravnu ulogu u europskom procesu donošenja odluka, koju „dionici” i „lobisti” nemaju; konkretno zahtijeva da ih se izuzme od obveza u pogledu registra transparentnosti, što je već slučaj kod pojedinih regija;
150. poziva Komisiju da pokrene redoviti postupak revizije Ugovora u skladu s člankom 48. Ugovora o Europskoj uniji kako bi predložila nužne izmjene članka 341. UFEU-a i njegova Protokola br. 6, s ciljem da se Parlamentu omogući da odlučuje o mjestu svojeg sjedišta i o svojoj unutarnjoj organizaciji;
151. poziva Komisiju da predloži izmjenu Statuta Suda tako da „Svaki sudac koji je sudjelovao u razmatranju predmeta kao sudac vijeća ili velikog vijeća može uz presudu priložiti svoje izdvojeno mišljenje, koje može i ne mora biti protivno odluci većine, ili jednostavnu izjavu o neslaganju”;
152. poziva Komisiju da djeluje u skladu s načelima dodjeljivanja nadležnosti, supsidijarnosti i proporcionalnosti i da poštuje trenutna i buduća izuzeća, odstupanja i pravna jamstva koja su odobrena nekim državama članicama na temelju Ugovora te protokola i deklaracije koje su im priložene;
153. poziva Komisiju da poštuje granice nacionalne nadležnosti, uključujući i područja granične kontrole, selektivne imigracije, socijalnih propisa i politike, nacionalnog prava, kaznenog prava, obiteljskog prava, izbornog prava te politike na području kulture i obrazovanja, kao i, u širem smislu, apsolutni primat njihovih ustava;
154. poziva Komisiju da na jasan način pokaže da se sve inicijative koje poduzima protiv država članica, kao što je postupak u slučaju istrage povezane s vladavinom prava, temelje na čvrstoj pravnoj osnovi i na temeljito obrazloženim činjenicama i pouzdanoj ocjeni situacije;
155. poziva Komisiji da bude dosljednija kada je riječ o poštovanju transparentnosti i diobi vlasti na način da se strože pridržava odredbi iz članka 290. UFEU-a i da se stoga ne koristi delegiranim aktima za donošenje zakonodavnih mjera koje bi se trebale usvojiti u okviru redovnog zakonodavnog postupka;
o
o o
156. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, Europskom vijeću te vladama i parlamentima država članica.
- [1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0105.
- [2] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0103.
- [3] Rezolucija Europskog parlamenta od 25. veljače 2016. o uvođenju kompatibilnih sustava za registraciju kućnih ljubimaca u državama članicama, Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)/0065.