Postupak : 2016/2891(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-1056/2016

Podneseni tekstovi :

B8-1056/2016

Rasprave :

Glasovanja :

PV 05/10/2016 - 8.6
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0377

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 311kWORD 123k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-1051/2016
28.9.2016
PE589.645v01-00
 
B8-1056/2016

podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o potrebi za europskom politikom reindustrijalizacije u svjetlu nedavnih slučajeva Caterpillar i Alstom  (2016/2891(RSP))


Maria Arena, Edouard Martin, Maria João Rodrigues, Kathleen Van Brempt, Dan Nica, Jutta Steinruck, Martina Werner, Sergio Gaetano Cofferati, Christine Revault D’Allonnes Bonnefoy, Hugues Bayet, Eric Andrieu, Nikos Androulakis, Guillaume Balas, Pervenche Berès, José Blanco López, Vilija Blinkevičiūtė, Enrico Gasbarra, Elena Gentile, Sergio Gutiérrez Prieto, Pier Antonio Panzeri, Demetris Papadakis, Georgi Pirinski, Evelyn Regner, Inmaculada Rodríguez-Piñero Fernández, Marc Tarabella, Isabelle Thomas, Flavio Zanonato, Nicola Caputo u ime Kluba zastupnika S&D-a

Rezolucija Europskog parlamenta o potrebi za europskom politikom reindustrijalizacije u svjetlu nedavnih slučajeva Caterpillar i Alstom  (2016/2891(RSP))  
B8-1056/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 9., 147., 151., članak 153. stavak 2., članke 173., 174., 192., 225. i 345.,

–  uzimajući u obzir članke 14., 27. i 30. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 597/2009 od 11. lipnja 2009. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice(2),

–  uzimajući u obzir procjenu europske dodane vrijednosti u pogledu mjera Unije za „informiranje radnika i savjetovanje s njima te predviđanje restrukturiranja i upravljanje njime”, koju je proveo Odjel Parlamenta za europsku dodanu vrijednost i podnio je Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja 19. studenoga 2012.,

–  uzimajući u obzir završno izvješće skupine na visokoj razini pod nazivom „Upravljanje promjenom” o gospodarskim i socijalnim posljedicama industrijske promjene, koje je izrađeno povodom sastanka na vrhu o zapošljavanju 1997. u Luxembourgu,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2157/2001 od 8. listopada 2001. o Statutu Europskog društva(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 98/59/EZ od 20. srpnja 1998. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kolektivno otkazivanje(4),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2001/23/EZ od 12. ožujka 2001. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na zaštitu prava zaposlenika kod prijenosa poduzeća, pogona ili dijelova poduzeća ili pogona(6),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2001/86/EZ od 8. listopada 2001. o dopuni Statuta europskoga društva u pogledu uključenosti radnika(7),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2002. o uspostavljanju općeg okvira za obavješćivanje i savjetovanje s radnicima u Europskoj zajednici(8),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2003/72/EZ od 22. srpnja 2003. o dopuni Statuta europskoga društva u pogledu uključenosti radnika(9),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2004/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o ponudama za preuzimanje(10),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2005/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2005. o prekograničnim spajanjima društava kapitala(11),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o osnivanju Europskog radničkog vijeća ili uvođenju postupka koji obuhvaća poduzeća i skupine poduzeća na razini Zajednice radi obavješćivanja i savjetovanja radnika(12),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 31. ožujka 2005. pod nazivom „Restrukturiranje i zapošljavanje: predviđanje i praćenje restrukturiranja za razvoj radnih mjesta: uloga Europske unije” (COM(2005)0120) i mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 14. prosinca 2005.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 9. veljače 2005. o Socijalnoj agendi (COM(2005)0033),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2010/707/EU od 21. listopada 2010. o smjernicama za politike zapošljavanja država članica(13),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. listopada 2010. pod nazivom „Cjelovita industrijska politika za doba globalizacije koja na središnje mjesto stavlja konkurentnost i održivost” (COM(2010)0614),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. listopada 2010. (ispravak objavljen 11. studenoga 2010.) pod nazivom „Prema aktu o jedinstvenom tržištu” (COM(2010)0608),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. studenoga 2010. pod nazivom „Program za nove vještine i radna mjesta: europski doprinos punom zaposlenju” (COM(2010)0682),

–  uzimajući u obzir zelenu knjigu Komisije od 17. siječnja 2012. pod nazivom „Restrukturiranje i predviđanje promjena: koje su pouke iz nedavnih iskustava” (COM(2012)0007),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. prosinca 2011. o reviziji sredinom provedbenog razdoblja Europske strategije o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje između 2007. i 2012.(14),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. travnja 2012. pod nazivom „Ususret oporavku koji donosi veliki broj radnih mjesta” (COM(2012)0173),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. svibnja 2005. o socijalnom programu za razdoblje od 2006. do 2010.(15),

–  uzimajući u obzir mišljenje na vlastitu inicijativu Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 25. travnja 2012. o zadrugama i restrukturiranju,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. svibnja 2007. o jačanju europskog zakonodavstva na području obavješćivanja i savjetovanja radnika(16),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. ožujka 2011. o industrijskoj politici za globalizirano doba(17),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. rujna 2011. pod nazivom „Plan za resursno učinkovitu Europu” (COM(2011)0571),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. ožujka 2011. pod nazivom „Plan za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskom razinom ugljika u 2050.” (COM(2011)0112),

–  uzimajući u obzir zaključke istraživanja i anketa Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006.(18),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2013. s preporukama Komisiji o informiranju radnika i savjetovanju s njima, predviđanju restrukturiranja i upravljanju njime(19),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2014. o iskorištavanju potencijala zelenog rasta za zapošljavanje,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2014. o sektoru čelika u EU-u: zaštita radnika i industrije(20),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 18. travnja 2012. pod nazivom „Korištenje mogućnosti zapošljavanja koje nudi zeleni rast” (SWD(2012)0092),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. listopada 2012. pod nazivom „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak” (COM (2012)0582) i cilj
20-postotne reindustrijalizacije,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2016. o konkurentnosti europske industrije opskrbe željeznica(21),

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je europska industrija odigrala ključnu ulogu u povijesti europskih integracija i osnova je za izgradnju novih vrijednosti i kanala u Europi;

B.  budući da je željeznička industrija, prisutna već 175 godina, temelj europske industrijalizacije; budući da se do 2019. očekuje godišnji rast dostupnih tržišta industrije opskrbe željeznica od 2,8 %;

C.  budući da 65 % rashoda poduzeća za istraživanje i razvoj dolazi iz proizvodne industrije te je stoga nužno ojačati našu industrijsku bazu kako bi se stručnost, znanje i vještine zadržali u Europskoj uniji;

D.  budući da europska industrija opskrbe željeznica u cijeloj Uniji izravno zapošljava 400 000 osoba, od kojih mnoge rade u MSP-ovima;

E.  budući da je snažna i inovativna europska industrija opskrbe željeznica neophodna za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva EU-a;

F.  budući da proizvodni pogon Alstoma u Belfortu ima visoku dodanu vrijednost i priznat je po razini stručnosti na području vučnih mehanizama;

G.  budući da je za ostvarenje digitalnog razvoja, kao jednog od prioriteta Junckerovog plana, potrebna snažna industrijska baza;

H.  budući da je ta središnja i strateška industrija EU-a suočena sa snažnom konkurencijom iz trećih zemalja, koje na europsko tržište izvoze jeftinije proizvode i provode agresivnu politiku sve veće prisutnosti na svim kontinentima, često uz političku i financijsku potporu svojih vlada;

I.  budući da se europska industrija utrkuje s vremenom kako bi ponovo postala konkurentna i povratila mogućnost ulaganja u Europi, a suočena je i s društvenim i okolišnim izazovima koje mora svladati te istovremeno na svjetskoj razini zadržati svoju referentnu poziciju u pogledu društvene i ekološke odgovornosti;

J.  budući da će samo ambiciozna politika inovacija, koja pogoduje proizvodnji visoko kvalitetnih, inovativnih i energetski učinkovitih proizvoda te potiče nove proizvodne procese, omogućiti Europskoj uniji da samostalno nastupa u svijetu u kojem je konkurencija sve jača;

K.  budući da velike kompanije zahvaljujući nedostatku europske fiskalne i trgovinske usklađenosti mogu stvarati zakonite strukture za izbjegavanje poreza, uključujući prijenos materijalne imovine, nematerijalne imovine i usluga između poduzeća po neprimjerenim cijenama;

L.  budući da je danas za definiranje moderne industrijske politike apsolutno nužna dosljednost među raznim politikama koje je donijela Europska unija; budući da se ta obnova može prvenstveno objasniti situacijama koje su se odvile u postrojenjima Caterpillara i Alstoma;

M.  budući da će odluka upravnog odbora Alstoma o najavi prebacivanja aktivnosti proizvodnje vlakova (400 radnih mjesta) iz postrojenja u Belfortu u postrojenje u Reichshoffenu zapravo značiti zatvaranje postrojenja u Belfortu (jer jedina preostala aktivnost neće biti dostatna kako bi se opravdao nastavak rada);

N.  budući da je General Electric još prošlog siječnja izrazio bojazan da će morati ukinuti 6500 radnih mjesta u europskoj podružnici nekadašnjeg Alstoma te da je čak bilo planirano 236 otkaza (od otprilike 400 zaposlenih) u talijanskom postrojenju Sesto San Giovanni zbog prekida proizvodnje i znatnog smanjenja usluga; budući da je kompanija ostala sasvim indiferentna na zahtjeve talijanske vlade, regije i općine te potvrdila najavu o 99 otkaza u postrojenju Sesto San Giovanni kao i na dostupnost poticaja za dobrovoljni odlazak u mirovinu i prebacivanje u druga postrojenja u regijama Puglia i Campania;

O.  budući da je poduzeće Caterpillar 2. rujna 2016. najavilo veliki plan globalnog restrukturiranja, uključujući postrojenje u Gosseliesu, koje se moralo zatvoriti, zbog čega je bez posla ostalo 2500 izravno zaposlenih radnika i ugrožena su radna mjesta oko 4000 podizvođača;

P.  budući da je Caterpillar Belgium SA 28. veljače 2013. prošao kroz plan restrukturiranja, čiji je cilj bio otpuštanje 1400 radnika, od kojih je 85 % uspjelo otići u prijevremenu mirovinu; budući da je tri godine kasnije navodno otprilike polovica od preostalih 15 % radnika koji nisu otišli u prijevremenu mirovinu našla stalan posao, no s lošijim radnim uvjetima;

Q.  budući da pravna struktura poduzeća Caterpillar u Europi razotkriva praksu poreznog planiranja koja omogućava utaju poreza: Caterpillar Belgium SA, dioničko društvo registrirano u Belgiji, podružnica je poduzeća Caterpillar Overseas SARL sa sjedištem u Ženevi, za koje u skladu sa sporazumom o pružanju usluga prerađuje sirovine u gotove proizvode te stoga ne postoji dodana vrijednost koju pruža belgijska radna snaga, ali ni izravno upravljanje belgijskim postrojenjem u Švicarskoj, gdje belgijski radnici nisu zastupljeni;

R.  budući da se taj model ne odnosi samo na Caterpillar te da u svakom slučaju ne donosi korist Europskoj uniji; budući da je stoga neophodno da Europska unija preispita te pravne strukture i provede istragu kako bi proučila pravnu strukturu poduzeća Caterpillar, no prije svega kako bi se analizirali prijenosi između Caterpillar Overseas SARL i njegovih raznih podružnica na teritoriju EU-a i ocijenilo je li trošak tih prijenosa primjeren te provjerilo nije li to samo način za izbjegavanje poreza;

S.  budući da je proteklih godina u sektoru trgovine građevinskim strojevima u Uniji došlo do snažnih poremećaja zbog smanjenja javnih i privatnih ulaganja, ali i zbog povećanja troškova proizvodnje, što je posljedica porasta cijena sirovina; budući da je proizvodnja građevinskih strojeva u Europi zabilježila nagli pad od 45,1 % od 2007. do 2014. zbog čega su europski proizvođači izgubili velik dio svog udjela na tržištu, što se prvenstveno odrazilo gubitkom radnih mjesta u sektoru;

T.  budući da poštena trgovina industrijskim proizvodima može funkcionirati samo ako se poštuju temeljna prava radnika i propisi o zaštiti okoliša; budući da je ulaganje u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost glavni pokretač ulaganja u industrijske proizvode kojima se mogu stvoriti pozitivni krugovi;

U.  budući da inovacije u proizvodnji pozitivno utječu na povećanje broja radnih mjesta u svim fazama industrijskog gospodarskog ciklusa; budući je sudjelovanje radnika u inovativnim mjerama i definiranju strategija i dalje najbolje jamstvo gospodarskog uspjeha;

V.  budući da se u slučaju Alstoma i Caterpillara stručnost predstavnika radnika nije na odgovarajući način uzela u obzir; budući da su svi sindikati pokazali zavidno jedinstvo i solidarnost, posebno radnici iz Reichshoffena za svoje kolege iz postrojenja u Belfortu te radnici Caterpillara iz postrojenja u Grenobleu, koji su blokirali ulaz u postrojenje nakon što je kompanija najavila zatvaranje i sudjelovali u prosvjedima 16. rujna 2016. u znak podrške svojim belgijskim kolegama;

W.  budući da su se unatoč svemu tome neka poduzeća poput Caterpillara odlučila za strategije koje se temelje na kratkoročnoj financijskoj dobiti, umjesto na inovacijama, ulaganju u istraživanje i razvoj, radnim mjestima i obnavljanju vještina; budući da je 2015. godine 70 % operativne dobiti podijeljeno u obliku dividendi, čime se jača financijalizacija ekonomije umjesto da se jača ulaganje u proizvodne kapacitete, istraživanje i razvoj;

X.  budući da je prema riječima uprave odluka o zatvaranju postrojenja Caterpillara bila nužna kako bi se zajamčila konkurentnost tvornice; budući da su se sindikati snažno protivili zatvaranju; budući da su vlada i sindikati dovodili u pitanje argumente o konkurentnosti tvornice i izrazili bojazan da će ta otpuštanja biti prvi korak prema potpunom zatvaranju tvornice;

Y.  budući da je postrojenje Caterpillara u Gosseliesu bilo profitabilno; budući da su zahvaljujući smanjenju troškova proizvodnje od 2013. do 2015. proizvodi te tvornice postali povoljniji od onih proizvedenih izvan EU-a; budući da je poduzeće ipak odlučilo zatvoriti tvornicu kako bi se proizvodnja preselila u druge tvornice u Aziji i Latinskoj Americi; budući da to pokazuje da je odluka o otpuštanjima donesena samo u cilju povećanja dobiti, a ne iz stvarnih ekonomskih razloga, te da bi se Europska unija trebala boriti protiv te nezakonite prakse;

Z.  budući da su predstavnici poduzeća planirano zatvaranje pripisali pretjeranoj veličini proizvodnog područja u Gosseliesu, s time povezanim višim troškovima proizvodnje i mogućnosti da proizvodnja drugdje bude jeftinija; budući da su sindikati kritizirali upravu Caterpillara zbog favoriziranja interesa dioničara i zanemarivanja interesa zaposlenika; budući da će se gotovo svi otkazi vjerojatno realizirati između travnja i srpnja 2017.;

Aa.  budući da je Europski fond za prilagodbu globalizaciji europski instrument kojim se pruža izravna potpora radnicima koji su ostali bez posla zbog promjena u trgovinskim tokovima i zbog globalizacije; budući da je Europski fond za prilagodbu globalizaciji već nekoliko puta mobiliziran kako bi se pružila pomoć radnicima u Europi koji su dobili otkaz u Caterpillaru ili njegovim podružnicama;

Ab.  budući da je, s obzirom na važnost tog slučaja i njegovu europski dimenziju, Komisija odlučila uspostaviti radnu skupinu u kojoj će sudjelovati nadležne službe i koja će imati ulogu sugovornika u postupku zatvaranja Caterpillara;

Ac.  budući da se Caterpillarova tvornica u Gosseliesu zatvara kako bi se proizvodnja prebacila u treće zemlje, koje ne poštuju iste standarde socijalne zaštite i zaštite okoliša koji se primjenjuju na europsku industriju, te se tako stvara nepošteno tržišno natjecanje;

Ad.  budući da su iz Alstoma poručili da će se narudžbe za njihove tvornice u Francuskoj smanjiti za približno 30 % do 2018., ali da će se narudžbe za tvornicu u Belfortu početi smanjivati tek od 2018. te će zadnja narudžba biti isporučena 2021.; budući da je proizvodnja Alstomove tvornice u Belfortu održiva i da je moguće pronaći nova rješenja, te bi stoga pri evaluaciji održivosti proizvodnje tog poduzeća u cjelini trebalo uzeti u obzir industrijsko stručno znanje i stručnu radnu snagu;

Ae.  budući da gubitak stručnog znanja i vještina koje posjeduju radnici Alstomove tvornice u Belfortu predstavlja razlog za zabrinutost jer bi se time ugrozila bilo kakva mogućnost ponovnog pokretanja gospodarske aktivnosti u toj tvornici u slučaju većeg broja zaprimljenih narudžbi; budući da europski željeznički vozni park (osobito kada je riječ o brzim vlakovima) stari te će mnoge države svoj vozni park morati ubrzo obnavljati, Europa mora održati svoj industrijski kapacitet kako bi mogla odgovoriti na tu potražnju, a da pritom ne ovisi o proizvođačima iz trećih zemalja, a Alstomova tvornica ima mogućnosti da na takvu potražnju odgovori;

Af.  budući da ozbiljna kriza europske industrije vodi prema sve većoj ovisnosti sektora proizvodnje EU-a o uvozu iz trećih zemalja te prema gubitku industrijskog stručnog znanja i ulaganja, što će imati izravan utjecaj na milijune radnih mjesta; budući da zatvaranje tvornica često podrazumijeva nenadoknadive gubitke u smislu tehnologije, industrijskog stručnog znanja i vještina koje posjeduju industrijski radnici;

Ag.  budući da industrija ima ključnu ulogu u razvoju gospodarstva u cjelini, kako u smislu tehnologije tako i u smislu prevladavanja poteškoća u nabavi;

1.  uvjeren je da europsku industriju trebamo smatrati strateškom prednošću za konkurentnost EU-a; ponavlja da samo snažna industrija EU-u može omogućiti da se suoči s različitim izazovima koji su pred njim, posebice kada je riječ o poštovanju i ispunjavanju obveza preuzetih u okviru konferencije COP 21;

2.  podsjeća da je gospodarska kriza u Europi pokazala da su najotpornije industrije one koje najviše ulažu, te u tom kontekstu ističe negativan utjecaj mjera štednje na javna ulaganja i unutarnju potrošnju, faktore koji bi trebali poticati rast;

3.  ističe da je europska industrija izložena globalnoj konkurenciji te stoga snažno potiče Komisiju da to svjetsko tržište hitno uzme kao referentno pri definiranju zemljopisno određenih tržišta u svojim analizama i usporedbama u okviru prava o tržišnom natjecanju, te da analize koje provodi ne ograničava samo na unutarnje tržište, kako bi se europskim industrijama omogućilo sklapanje partnerstava u području istraživanja i razvoja ili strateških saveza;

4.  zahtijeva reviziju politike tržišnog natjecanja i pravila o državnim potporama kako bi se omogućile javne intervencije u cilju očuvanja socijalne i regionalne kohezije; traži da se prije no što Glavna uprava za tržišno natjecanje donese bilo kakvu odluku provede procjena utjecaja o razvoju proizvodnih kapaciteta, uključujući ponajprije tvornice i radna mjesta;

5.  poziva Komisiju da izradi prognostičku studiju za razdoblje od 15 godina (2030.) o razvoju željezničke industrije u Europi kojom će obuhvatiti različite scenarije u pogledu ciljeva država članica EU-a u području okoliša; traži od Komisije da izradi dodatnu popratnu studiju o utjecaju različitih scenarija na radna mjesta, profesije i vještine; naglašava da Komisija treba brzo poduzeti daljnje korake u vezi s preporukama iz Rezolucije Parlamenta o industriji opskrbe željeznica u EU-u kako bi se osigurala radna mjesta i rast; ističe da se daljnji koraci moraju poduzeti uz pomoć stalnog dijaloga s dionicima i da moraju obuhvatiti sve točke te rezolucije;

6.  poziva Vijeće da hitno usvoji modernizaciju mehanizama zaštite trgovine kako bismo napokon mogli na odgovarajući način odgovoriti na nepoštene prakse iz trećih zemalja i zaštititi industriju EU-a od dampinga na europskom tržištu, čime će se zajamčiti pošteno tržišno natjecanje za sve;

7.  poziva Komisiju da osigura veću usklađenost trgovinske politike EU-a s industrijskom politikom na način da se u okviru trgovinske politike vodi računa o tome da je potrebno osigurati industrijska radna mjesta u Europi i na način da trgovinska politika ne rezultira novim premještanjima proizvodnje i daljnjom deindustrijalizacijom; traži od Komisije da se pobrine za to da trgovinski sporazumi uključuju posebne odredbe kojima će se poboljšati pristup tržištu za europsku industriju; poziva Komisiju da se pobrine za to da tržišni subjekti u Europi i izvan nje posluju pod jednakim uvjetima;

8.  poziva Komisiju da zajamči poštovanje propisa EU-a o javnoj nabavi, ponajprije propisa o nacionalnoj prednosti, izuzetno niskim ponudama i nepoštenom tržišnom natjecanju; također podsjeća na to da odredbe EU-a dozvoljavaju odbijanje ponuda u kojima se više od 50 % vrijednosti ostvaruje izvan EU-a;

9.  preporučuje Komisiji da surađuje s različitim industrijskim sektorima kako bi se zajamčilo najbolje moguće korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova, osobito Europskog fonda za regionalni razvoj, u cilju pružanja potpore projektima istraživanja i razvoja na regionalnoj razini;

10.  pozdravlja inicijativu određenih lokalnih vlasti, u suradnji sa socijalnim partnerima, za podupiranje eksperimentalnih projekata za radnike i poduzeća koji su pogođeni gospodarskom krizom, kako bi se osigurale profesionalne karijere uz pomoć stručnog osposobljavanja i djelovanja, umjesto djelomične nezaposlenosti;

11.  čvrsto je uvjeren da bi zaštitu radnika u okviru provedbe industrijske strategije Unije trebalo pojačati uz pomoć zakonodavnog paketa o informiranju radnika i savjetovanju s njima, kojim bi se unaprijedile procedure za kolektivno otpuštanje, ali bi se i preduhitrio negativan utjecaj globalizacije;

12.  ističe priznatu stručnost predstavnika radnika u donošenju strateških izbora i odluka u poduzećima; zalaže se za osnivanje lokalnih odbora za informiranje i mirenje kako bi se spriječili industrijski rizici, a u kojima bi se nalazili svi dionici koji imaju mogućnost provođenja nadzora ili izdavanja upozorenja;

13.  poziva na osnivanje lokalnog pilot-odbora za informiranje i mirenje za Alstomovu tvornicu, čiji će cilj biti sprečavanje industrijskih rizika i koji će se sastojati od dionika koji imaju mogućnost kontroliranja i analiziranja tih rizika, te koji će biti zadužen za razmatranje budućnosti Alstomove tvornice i podnošenje prijedloga za aktivnosti nakon 2018.;

14.  naglašava da najviše pažnje kod restrukturiranja izaziva neposredan i lako primjetan utjecaj restrukturiranja na zapošljavanje, dok se o negativnim utjecajima na uvjete rada i zdravlje radnika ne vodi računa na odgovarajući način i ne nalazi se odgovor na taj problem;

15.  traži od Komisije da što prije, nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima, podnese prijedlog zakonodavnog akta o informiranju radnika i savjetovanju s njima te predviđanju restrukturiranja i upravljanju njime slijedeći detaljne preporuke iznesene u Rezoluciji Parlamenta od 15. siječnja 2013. o informiranju radnika i savjetovanju s njima, predviđanju restrukturiranja i upravljanju njime;

16.  napominje da utjecaj odluka o restrukturiranju koje su donijela velika europska poduzeća daleko nadilazi sama poduzeća i zapravo utječe na cijelu gospodarsku strukturu, uključujući podizvođače, te dovodi u pitanje budućnost cijelih grana industrijskog sektora;

17.  duboko je zabrinut zbog toga što su određena industrijska postrojenja prepuštena propadanju i onemogućeno je njihovo ponovno stavljanje u pogon, te ustraje na tome da je potrebno pronaći načine da ih se preuzme i pomoći javnim tijelima da to učine;

18.  poziva na uključivanje podizvođača u fazu pregovora koji proizlaze iz planiranog kolektivnog otpuštanja u velikim poduzećima;

19.  poziva Komisiju da što prije, nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima, podnese prijedlog revizije o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kolektivno otkazivanje (Direktiva Vijeća 98/59/EZ), u koji bi trebala biti uključena sljedeća načela:

–  potrebno je osigurati da svi radnici na koje je utjecalo restrukturiranje i koji su aktivni u istom poduzeću, ali na različitim mjestima rada, mogu kroz proceduru kolektivnog otpuštanja prolaziti zajedno;

–  potrebno je sve podizvođače uključiti u proceduru kolektivnog otpuštanja kako bi im se omogućilo da kroz pregovore s poduzećem dogovore odštetu za štetu koja im je prouzročena obustavom njihova rada, što uključuje utjecaj na zapošljavanje radnika podizvođača;

–  poziva na to da poduzeće imenuje predstavnika koji ima ovlasti za donošenje odluka u pregovorima tijekom cijele procedure otpuštanja;

–  potrebno je uspostaviti mehanizam sankcioniranja za poduzeća koja provode nepoštene postupke restrukturiranja koji nisu utemeljeni na opravdanim razlozima (licenciement boursier), a koji bi uključivao onemogućavanje pristupa jedinstvenom tržištu i europskim programima financiranja za takva poduzeća i/ili bi se od njih zahtijevalo da vrate cjelokupnu državnu potporu koju su dobili u razdoblju prije kolektivnog otpuštanja;

20.  poziva Komisiju da što prije, nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima, podnese prijedlog zakonodavnog akta na europskoj razini sličnog zakonu Florange, čiji će cilj biti potaknuti poduzeća da, u slučaju zatvaranja, započnu posebni postupak informiranja s radničkim vijećem kako bi se organiziralo pronalaženje kupca ili prodaja postrojenja;

21.  smatra da poduzeća koja se žele koristiti mogućnostima koje nudi europsko pravo trgovačkih društava moraju istovremeno poštovati zajedničke europske vrijednosti; stoga poziva Komisiju da podnese prijedlog direktive kojom bi se uvela nova i integrirana struktura uključivanja radnika u različite oblike europskih trgovačkih društava, čime bi se trebali uspostaviti visoki standardi za informiranje i savjetovanje te uvesti ambiciozni minimalni standardi o zastupljenosti radnika na razini uprave; ističe da bi taj novi okvir trebao postati jedinstvena referentna točka za informiranje, savjetovanje i zastupljenost na razini uprave za sve oblike europskih trgovačkih društava (npr. europsko društvo (SE), europska zadruga (SCE), predstojeći statut MSP-ova), te da bi se njime trebala uvesti obveza uspostave sustava za zastupljenost radnika u upravnom odboru (za jednoslojne sustave) ili u nadzornom odboru (za dvoslojne sustave);

22.  izražava žaljene zbog činjenice da je Caterpillar članove posebnog odbora Europskog radničkog vijeća u tvornici Gosselies u Belgiji o svojim planovima obavijestio dan nakon objave planova o restrukturiranju i to čitanjem službenog priopćenja za medije preko konferencijskog poziva; naglašava da je slučaj Caterpillar još jednom pokazao da određena poduzeća ne poštuju pravo EU-a i ne obavještavaju Europsko radničko vijeće niti se s njim konzultiraju prije najavljivanja restrukturiranja, što uključuje masovna otpuštanja u Belgiji, Ujedinjenoj Kraljevini i Sjevernoj Irskoj; smatra da ta kratka izjava predstavlja jasno kršenje europske direktive u kojoj se navodi da se Europsko radničko društvo mora obavijestiti i konzultirati prije uvođenja promjena, a ne nakon; stoga zahtijeva od Komisije da predstavi prijedlog revizije Direktive o Europskom radničkom vijeću kojim bi se uvelo pravo na obustavu planova o restrukturiranju i obustavu zatvaranja tvornica dok se ne provede primjeren postupak savjetovanja, koji je utvrđen europskim pravom, čime bi se radnicima pružila prilika da utječu na proces donošenja odluka u poduzeću;

23.  napominje da je u načinu na koji Caterpillar pristupa odlukama o restrukturiranju, koje utječu na tisuće radnika čija se prava pritom ne poštuju, evidentan izostanak društveno odgovornog poslovanja, unatoč tome što se Caterpillar javno obvezao da će težiti postizanju održivosti, što uključuje društvenu odgovornost; naglašava da se kod društveno odgovornog poslovanja u prvom redu mora voditi računa o kvaliteti odnosa između radnika i poslodavaca u poduzeću, što uključuje pronalaženje načina na koji socijalni partneri mogu surađivati, osobito kada je riječ o unapređenju socijalnog dijaloga, predviđanju promjena i restrukturiranja i upravljanju njima, poštovanju ljudskih prava radnika, uključujući pravo na osnivanje sindikata ili pristupanje sindikatima, pravo na pregovore i štrajk, te poticanju uključivanja radnika uz pomoć postupka „istinskog” savjetovanja i informiranja, također i preko Europskog radničkog vijeća i odbora europskih društava; poziva Komisiju da predstavi prijedlog za usklađivanje zahtjeva za društveno odgovorno poslovanje koji će uključivati obvezujući okvir za socijalno izvještavanje i preuzimanje odgovornosti od strane društava i rukovodećih osoba za posljedice zlouporabe ili prekršaja, te kojim će se uspostaviti okvir za europske sporazume o društveno odgovornom poslovanju;

24.   napominje da je Europski fond za prilagodbu globalizaciji ključan instrument EU-a u vremenu globalizacije uz pomoć kojeg se državama članicama može pružiti potpora u pogledu njihovih politika stručne prekvalifikacije radnika i uz pomoć kojeg se može rekonstruirati gospodarska struktura u regijama u kojima radnici osjećaju negativne posljedice globalizacije i gospodarske krize; žali zbog činjenica da se Europski fond za prilagodbu globalizaciji ponekad koristi kao sredstvo u pregovorima o kolektivnom otpuštanju, što poduzećima omogućuje da smanje svoju ulogu u financiranju mjera za prekvalifikaciju radnika i/ili odšteta za radnike; ustraje na tome da se financijsku pomoć iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji ne bi smjelo povezivati s okvirom za pregovore o kolektivnom otpuštanju; poziva Komisiju da predstavi prijedlog revizije Uredbe 1309/2013 o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji kojim bi se svim podizvođačima povezanima s postupkom restrukturiranja, kao i svim osobama iz skupine NEET (mladi koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju), omogućio pristup Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji, ali kojim bi se također zajamčilo da će se, u slučaju da određena država članica podnese zahtjev za određenu regiju NUTS 2, stopa sufinanciranja tih mjera za tu državu članicu smanjiti na 20 %;

25.  poziva Komisiju i države članice da provedu istraživanja o utjecaju poslovnih pregovora na države/regije izvan EU-a;

26.  naglašava da bi se ta istraživanja trebala provesti uz primjenu regionalnog i sektorskog pristupa, ali bi ona također trebala doprinijeti razumijevanju pozitivnih i negativnih učinaka na zapošljavanje i na europske industrije koje zavaljujući tim sporazumima ostvaruju korist;

27.  smatra da EU mora preduhitriti negativne utjecaje sporazuma o slobodnoj trgovini na zapošljavanje i industriju u EU-u i u tu svrhu osigurati potporu iz europskih fondova kako bi se sredstva mogla dodijeliti regijama i sektorima na čije djelatnosti ti sporazumi imaju negativan utjecaj; smatra da bi se ta zadaća mogla povjeriti Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji pod uvjetom da se sredstva koja su mu trenutačno dodijeljena povećaju, te da bi za tu zadaću mogli biti zaduženi Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Europski fond za prilagodbu globalizaciji;

28.  poziva Komisiju da obavještava Parlament o svojoj strategiji za glavne industrijske sektore u Europi, posebice za sektor opskrbe željeznica i sektor proizvodnje strojeva, u cilju stvaranja boljeg tržišnog okruženja, te o tome što planira poduzeti kako bi zaštitila radna mjesta, stručno znanje i ulaganja u Europi;

29.  poziva Komisiju da izradi koherentnu strategiju o industrijskoj politici reindustrijalizacije, koja ne smije ostati mrtvo slovo na papiru, kako bi se zajamčila dosljednost s našim ciljevima;

30.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i popratne detaljne preporuke proslijedi Komisiji i Vijeću.

 

 

(1)

SL L 343, 22.12.2009., str. 51.

(2)

SL L 188, 18.7.2009., str. 93.

(3)

SL L 294, 10.11.2001., str. 1.

(4)

SL L 225, 12.8.1998., str. 16.

(5)

SL L 303, 2.12.2000., str. 16.

(6)

SL L 82, 22.3.2001., str. 16.

(7)

SL L 294, 10.11.2001., str. 22.

(8)

SL L 80, 23.3.2002., str. 29.

(9)

SL L 207, 18.8.2003., str. 25.

(10)

SL L 142, 30.4.2004., str. 12.

(11)

SL L 310, 25.11.2005., str. 1.

(12)

SL L 122, 16.5.2009., str. 28.

(13)

SL L 308, 24.11.2010., str. 46.

(14)

SL C 168E, 14.6.2013., str. 102.

(15)

SL C 117E, 18.5.2006., str. 256.

(16)

SL C 76E, 27.3.2008., str. 138.

(17)

SL C 199E, 7.7.2012., str. 131.

(18)

SL L 347, 20.12.2013., str. 855.

(19)

SL C 440, 30.12.2015., str. 23.

(20)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2014)0104.

(21)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0280.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti