Postupak : 2016/2891(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-1058/2016

Podneseni tekstovi :

B8-1058/2016

Rasprave :

Glasovanja :

PV 05/10/2016 - 8.6
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0377

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 266kWORD 86k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-1051/2016
28.9.2016
PE589.647v01-00
 
B8-1058/2016

podnesen nakon izjava Vijeća i Komisije

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o potrebi za europskom politikom reindustrijalizacije u svjetlu nedavnih slučajeva Caterpillar i Alstom  (2016/2891(RSP))


Gérard Deprez, Marielle de Sarnez u ime Kluba zastupnika ALDE-a

Rezolucija Europskog parlamenta o potrebi za europskom politikom reindustrijalizacije u svjetlu nedavnih slučajeva Caterpillar i Alstom  (2016/2891(RSP))  
B8-1058/2016

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije, a posebno Rezoluciju od 9. lipnja 2016. o konkurentnosti europske industrije opskrbe željeznica(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. rujna 2016. o aktivnostima, učinku i dodanoj vrijednosti Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji u razdoblju 2007.–2014.(2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. listopada 2012. pod nazivom „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak” (COM(2012)0582),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. siječnja 2014. naslovljenu „Za europsku industrijsku renesansu” (COM(2014)0014),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve – Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji,

–  uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije naslovljenu „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” (COM(2011)0144),

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je poduzeće Caterpillar 2. rujna 2016. objavilo da će u travnju 2017. zatvoriti svoje belgijsko sjedište u Gosseliesu u Valoniji, pri čemu će više od 2 000 radnika ostati bez posla; budući da će ta odluka utjecati na čitavu Valoniju s obzirom na to da je Caterpillar glavni poslodavac u toj regiji;

B.  budući da su iz poduzeća izjavili da bi proizvodnja građevinske opreme iz Gosseliesa mogla biti premještena u postrojenje u Grenobleu u Francuskoj i na druge lokacije izvan Europe; budući da bi proizvodnja sastavnih dijelova mogla biti dodijeljena vanjskim dobavljačima i drugim postrojenjima Caterpillara, a funkcije podrške mogle bi se premjestiti na druge lokacije;

C.  budući da se radna snaga Caterpillara smanjila za 20 % uz posljedice na više od 30 000 radnih mjesta od kraja 2012. i da je poduzeće izjavilo da do kraja 2018. planira zatvoriti ili udružiti do 20 tvornica; budući da je za tromjesečje koje je završilo 30 lipnja 2016. to poduzeće prijavilo dobit od 550 milijuna USD, što predstavlja pad u odnosu na 802 milijuna USD iz prethodne godine;

D.  budući da je u travnju 2016. Caterpillar snizio prognoze za prodaju i zaradu za 2016. jer je zbog velikog pada u prihodima u građevinskom, naftnom, plinskog i željezničkom segmentu poslovanja smanjena tromjesečna dobit;

E.  budući da je poduzeće Alstom 7. rujna 2016. objavilo da će proizvodnju vlakova u Francuskoj zbog pada broja narudžbi premjestiti iz Belforta u Reichshoffen;

F.  budući da će Alstom nastaviti pružati usluge održavanja i servisiranja lokomotiva u Belfortu, što obuhvaća oko 80 od trenutačnih 480 radnih mjesta; budući da će za ostalih 400 zaposlenika biti ponuđena mogućnost premještaja u Reichshoffen ili na neku od 10 drugih lokacija Alstoma u Francuskoj;

G.  budući da je željeznički sektor specifične prirode, posebno u slučaju Alstoma, s obzirom na to da ga karakteriziraju proizvodnja predmeta čiji je životni vijek do 50 godina, velik intenzitet kapitala i značajna ovisnost o javnoj nabavi;

H.  budući da su te dvije situacije vrlo različite, ali da nažalost nije riječ o izoliranim slučajevima u Europi, što je rezultat činjenice da Europska unija i države članice nemaju viziju europske industrije kao cjeline;

I.  budući da je sada hitno potrebno riješiti problem gubitka posla za zaposlenike ali i za sve podizvođače, većinom MSP-ove, kojima su multinacionalne kompanije u njihovoj regiji jedini poslovni partner;

J.  budući da je Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF) uspostavljen za rješavanje kriznih situacija pružanjem brzog odgovora i kratkoročne pomoći za svladavanje teških nepredviđenih poteškoća na tržištu rada kada je riječ o masovnim otpuštanjima; podsjeća da se sredstvima EGF-a sufinanciraju i usluge prilagođene potrebama radnika koji su proglašeni viškom, uključujući savjetovanje i usmjeravanje, mjere za zaštićeno zapošljavanje i zapošljavanje uz podršku te za rehabilitaciju, obrazovanje i osposobljavanje te naknade za vrijeme traženja posla;

K.  budući da je 1990-ih europska industrijska proizvodnja predstavljala 36 % svjetske proizvodnje, a danas predstavlja samo 24 % te se taj postotni udio i dalje smanjuje;

L.  budući da je, iako iz tradicionalne industrije proizlazi 75 % vrijednosti digitalnoga gospodarstva, ona samo djelomično prihvatila digitalne tehnologije te se samo 1,7 % europskih poduzeća u cijelosti koristi naprednim digitalnim tehnologijama, a samo 14 % MSP-ova koristi se internetom kao prodajnim kanalom; budući da Europa mora iskoristiti golem potencijal sektora informacijskih i komunikacijskih tehnologija kako bi digitalizirala industriju i očuvala njezinu globalnu konkurentnost;

M.  budući da su cijene energije u Europi više nego u nekim drugim gospodarstvima, u prvom redu zbog nedovoljne integracije energetskog tržišta, što znatno ograničava konkurentnost europske industrije na svjetskom tržištu;

N.  budući da je Europska komisija pokazala spremnost da reagira u slučaju Caterpillar i da je osnovana radna skupina u kojoj sudjeluju razne opće uprave svih relevantnih službi čiji je cilj djelovati kao sugovornik i olakšati provedbu pomoći iz namjenskih fondova kao sto su EGF, Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Europski socijalni fond (ESF);

1.  izražava solidarnost s otpuštenim radnicima kao i s podizvođačima navedenih poduzeća i njihovim brojnim radnicima;

2.  podsjeća na potencijal EIB-a za postizanje ciljeva politika EU-a, posebno u kontekstu modernizacije industrije; smatra da bi sredstva EU-a trebalo namijeniti za primijenjeno istraživanje u području proizvoda nastalih naprednom proizvodnjom, tj. za aktivnosti razvoja proizvoda uključujući pilotske linije, prototipove i demonstracijske aktivnosti; pozdravlja odlične rezultate EFSU-a, koji je u godinu dana od uspostave prikupio već 166 milijardi EUR u ulaganjima; podržava inicijativu Komisije da se dotična sredstva povećaju i prošire; međutim apelira na Komisiju da ojača taj instrument tako da ulaganja budu usmjerena na sektore koji potiču rast, kao što su istraživanje, razvoj i inovacije;

3.  napominje da se lanci opskrbe najvećih europskih proizvođača oslanjaju u prvom redu na MSP-ove, koji često nisu tako dobro organizirani za suočavanje s takvim situacijama te su stoga u lošijem položaju; poziva na to da se dobro razmisli o položaju i ranjivosti tih poduzeća u industrijskoj politici EU-a i o njihovoj ovisnosti o eksternalizaciji koju provode velike industrijske grupacije;

4.  poziva Komisiju da ubrza postupak i da uzme u obzir specifičnost MSP-ova kada je riječ o zahtjevima država članica za financijski doprinos iz EGF-a; ističe međutim da EGF nije zamišljen kao zamjena za ozbiljnu politiku prevencije ili za predviđanje restrukturiranja;

5.  traži da se MSP-ovima obrati posebna pozornost i da se ojača suradnja između etabliranih poduzeća i mladih poduzeća jer bi se na taj način moglo doprinijeti stvaranju održivijeg i konkurentnijeg poslovnog modela i pojavi vodećih kompanija na svjetskoj razini;

6.  podsjeća da politike reindustrijalizacije moraju ići u korak s politikama tržišta rada;

7.  naglašava da su troškovi rada jedan od čimbenika koji utječu na konkurentnost europskih poduzeća; s tim u vezi ističe da je porezno opterećenje potrebno preusmjeriti s rada na ostale izvore oporezivanja koji manje štete zapošljavanju i rastu, jamčeći pritom odgovarajuću socijalnu zaštitu;

8.  naglašava važnost trajnog socijalnog dijaloga, temeljenog na uzajamnom povjerenju i podjeli odgovornosti, kao najboljeg načina za pronalaženje sporazumnih rješenja i zajedničkih perspektiva u predviđanju i sprečavanju restrukturiranja i upravljanju njime;

9.  poziva na reformu direktive EU-a o informiranju radnika i savjetovanju s njima u cilju poboljšanja socijalnog dijaloga u najvećim europskim grupacijama poduzeća i razvoja kapaciteta europskih radničkih vijeća;

10.  naglašava važnost industrijske politike usmjerene na budućnost u cijelom EU-u, koja će Komisiji omogućiti da bolje predvidi te socioekonomske situacije i da zajamči konkurentnost naše industrijske mreže; apelira na Vijeće za konkurentnost, koje se sastaje 29. rujna 2016., da donese konkretne odluke kako bi europska industrija oživjela kao cjelina i postala održiva i uključiva;

11.  u tom smislu pozdravlja strategiju potpore za digitalizaciju industrije, u okviru koje bi se do 2021. trebalo mobilizirati 50 milijardi EUR i koja je ključna za konkurentnost europskog gospodarstva, posebno u sektorima automobilske industrije, aeronautike, svemirske tehnologije, farmacije i brodogradnje; naglašava da je upotreba primjerenih instrumenata za ulaganje u području istraživanja i razvoja te infrastrukture nužna za potporu digitalizaciji svih sektora industrije, uključujući proizvodnju, energetiku, prijevoz i distribuciju;

12.  ističe da su konkurentni klasteri i njihova specifična organizacija vrlo korisno rješenje za okupljanje relevantnih dionika; traži od Komisije da podrži te klastere i njihovu suradnju na europskoj razini te da se pobrine za povezivanje MSP-ova, istraživačkih centara i sveučilišta na regionalnoj i lokalnoj razini; poziva Komisiju da uspostavi platforme za pametnu specijalizaciju kojima će se poticati međusektorske i interdisciplinarne veze; ističe potrebu za jačanjem međuregionalne suradnje u cilju stvaranja transnacionalnih prilika;

13.  poziva Komisiju da se usmjeri na inovacije i na jačanje lanaca vrijednosti za sve gospodarske subjekte; poziva na uspostavu novih alata za analizu europskih industrijskih lanaca vrijednosti u kontekstu globalnog tržišnog natjecanja;

14.  ponovno podsjeća na potrebu za dosljednošću u svim politikama povezanim s istraživanjem, međunarodnom trgovinom, okolišem i zapošljavanjem; ističe važnost energetske unije u donošenju europske industrijske politike; poziva Vijeće da što prije zauzme ambiciozno stajalište u pogledu jačanja instrumenata trgovinske zaštite kojima se EU-u mogu pružiti učinkoviti načini odgovora na damping iz trećih zemalja;

15.  podsjeća na to da je potrebno promicati tehničke vještine u školi uz pomoć dobro osmišljenih sustava naukovanja koji se temelje i na akademskom učenju i na poslovnoj praksi u tvornicama;

16.  poziva Komisiju da zajedno s državama članicama izradi strategiju Unije za dosljednu i sveobuhvatnu industrijsku politiku čiji je cilj reindustrijalizacija Europe i koja se, među ostalim, temelji na digitalizaciji (posebno u smislu integracije pametnih tehnologija i robotike u industrijske lance vrijednosti), održivosti, energetskoj učinkovitosti i odgovarajućim resursima; u tu svrhu poziva na veću konvergenciju među državama članicama kada je riječ o fiskalnim, socijalnim i proračunskim pitanjima kako bi se olakšalo pokretanje zajedničkih industrijskih projekata; smatra da bi se europskim regulatornim okvirom industrijama trebalo omogućiti da se prilagode na te promjene i da donose anticipatorne mjere kako bi doprinijele otvaranju radnih mjesta, rastu i regionalnoj konvergenciji;

17.  poziva na restrukturiranje najvećih europskih proizvođača kako bi se dugoročno omogućila pojava dionika koji imaju dovoljnu kritičnu masu da se mogu nositi s međunarodnom konkurencijom; smatra da to nije moguće postići ako Komisija ne preispita primjenu politike tržišnog natjecanja, posebno kriterije za definiranje relevantnog tržišta;

18.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0280.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0361.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti