Postupak : 2016/2936(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-1122/2016

Podneseni tekstovi :

B8-1122/2016

Rasprave :

PV 26/10/2016 - 17
CRE 26/10/2016 - 17

Glasovanja :

Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2016)0424

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 266kWORD 76k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-1122/2016
19.10.2016
PE589.718v01-00
 
B8-1122/2016

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o nuklearnoj sigurnosti i neširenju nuklearnog oružja (2016/2936(RSP))


Michael Gahler, Jacek Saryusz-Wolski, Sandra Kalniete, Cristian Dan Preda, Elmar Brok, Arnaud Danjean, Tunne Kelam, David McAllister, Lorenzo Cesa, Lars Adaktusson, Andrey Kovatchev, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Eduard Kukan, Andrzej Grzyb, Laima Liucija Andrikienė, Fernando Ruas, Dubravka Šuica, Alojz Peterle, Tokia Saïfi, Julia Pitera u ime Kluba zastupnika PPE-a

Rezolucija Europskog parlamenta o nuklearnoj sigurnosti i neširenju nuklearnog oružja (2016/2936(RSP))  
B8-1122/2016

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o neširenju nuklearnog oružja, koji je otvoren za potpisivanje 1968. i stupio na snagu 1970.,

–  uzimajući u obzir Statut Međunarodne agencije za atomsku energiju, koji je stupio na snagu 29. srpnja 1957.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala, koja je stupila na snagu 8. veljače 1987., kao i njezinu kasniju izmjenu;

–  uzimajući u obzir Strategiju EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje, koju je Europsko vijeće usvojilo 12. prosinca 2003.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2010. o Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja(1),

–  uzimajući u obzir Revizijsku konferenciju stranaka Ugovora o neširenju nuklearnog oružja iz 2015., koja se održavala od 27. travnja do 22. svibnja 2015. u New Yorku,

–  uzimajući u obzir zaključke sa Sastanka na vrhu o nuklearnoj sigurnosti, koji se održavao od 31. ožujka do 1. travnja 2016. u Washingtonu;

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da se sigurnosna situacija u okruženju Europske unije, posebno u njezinu susjedstvu, znatno pogoršala u proteklih nekoliko godina te je postala nestabilnija, opasnija i nepredvidljivija, što je primoralo države članice da se suoče sa širokim nizom tradicionalnih i netradicionalnih prijetnji državnih i nedržavnih aktera;

B.  budući da je u okviru Ugovora o neširenju nuklearnog oružja priznato pet nuklearnih sila (SAD, Rusija, Ujedinjena Kraljevina, Francuska i Kina) i tri države koje de facto posjeduju nuklearno oružje i razvile su nuklearne kapacitete izvan Ugovora (Indija, Pakistan i Izrael) te Sjeverna Koreja za koju se smatra da posjeduje nuklearne kapacitete;

C.  budući da su međunarodna sigurnost i stabilnost dovedene u pitanje pogoršanjem odnosa između država koje posjeduju nuklearno oružje poput SAD-a i Rusije, nedavnim slučajem kad je Rusija obustavila primjenu Sporazuma o zbrinjavanju plutonija i upravljanju njime iz 2000., te trajnim napetostima između Indije i Pakistana, kao i nuklearnim ambicijama Sjeverne Koreje;

D.  budući da je Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NTP) dosada potpisala 191 zemlja, među kojima je i pet zemalja za koje se zna da raspolažu nuklearnim oružjem: Sjedinjene Države, Ujedinjena Kraljevina, Rusija, Francuska i Kina;

E.  budući da je NTP ključni međunarodni sporazum čiji je cilj sprečavanje širenja nuklearnog oružja i tehnologije nuklearnog oružja, promicanje suradnje u miroljubivoj primjeni nuklearne energije i zalaganje za globalno nuklearno razoružanje;

F.  budući da je Konvencija o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala pravno obvezujući instrument u području fizičke zaštite nuklearnog materijala i da se njome uvode mjere u pogledu sprječavanja, otkrivanja i kažnjavanja kaznenih djela povezanih s nuklearnim materijalom;

G.  budući da je prema zabrinjavajućim medijskim izvještajima Rusija rasporedila balistički raketni sustav Iskander sposoban za nošenje nuklearnog oružja u Kalinjingradskoj oblasti koja graniči s državama članicama EU-a Poljskom i Litvom;

H.  budući da je Rusija prekršila Memorandum o razumijevanju iz Budimpešte iz 1994. kojim je Ukrajini pružala sigurnosna jamstva u zamjenu za njezino nuklearno razoružanje tako što je okupirala krimski poluotok i pokrenula hibridni rat u istočnoj Ukrajini;

I.  budući da EU ima aktivnu ulogu kao stranka Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana dogovorenog s Iranom kojim je stvoren okvir koji vodi do stvarnog napuštanja nuklearnih ambicija te države;

J.  budući da je 9. rujna 2016. Demokratska Narodna Republika Koreja izvela još jedno nuklearno ispitivanje te je prekršila svoje međunarodne obveze u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i deklaracijom o denuklearizaciji korejskog poluotoka iz 1992. godine;

K.  budući da je globalna suradnja ključan faktor za sprječavanje nuklearnog terorizma;

1.  izražava duboku zabrinutost zbog pogoršanja sigurnosne situacije u Europskoj uniji i njezinom susjedstvu, koje može dovesti do ponovne pojave nuklearnog oružja kao aktivnog odvraćajućeg faktora i mogućeg širenja među državnim i nedržavnim akterima;

2.  upozorava da se nuklearno oružje ponovno pojavljuje pri strateškom planiranju država s nuklearnim naoružanjem;

3.  podržava ciljeve Ugovora o nuklearnom neširenju jer se na njima temelje globalni napori za sprječavanje širenja nuklearnog oružja, promicanje sigurne primjene nuklearne energije u civilne svrhe te ostvarenje cilja da na svijetu više ne bude nuklearnog oružja;

4.  smatra da se sigurnosni uvjeti i održivo nuklearno razoružanje mogu postići samo u okviru multilateralnog procesa u kojem stranke sudjeluju u dobroj vjeri; uvjeren je da je nuklearno razoružanje najvažniji cilj globalnih politika kontrola oružja te da bi krajnji dugoročni cilj NTP-a trebao biti svijet bez nuklearnog oružja;

5.  skreće pozornost na činjenicu da na Revizijskoj konferenciji NPT-a iz 2015. nije postignut dogovor o završnom dokumentu koji se odnosi na plan za neširenje nuklearnog oružja; podsjeća da EU nije usuglasio zajedničko stajalište uoči konferencije; ističe da države s nuklearnim oružjem koje nisu stranke NPT-a, a ne obvezuju ih ključne međunarodne obveze neširenja nuklearnog oružja i razoružanja, samo povećavaju mogućnost dovođenja u pitanje vjerodostojnosti NPT-a;

6.  izražava duboku zabrinutost zbog povećanih nuklearnih prijetnji koje proizlaze iz stava Rusije, s posljedicama za sigurnost, stabilnost i predvidljivost na svjetskoj razini, i iz sve lošijeg odnosa s NATO-m, uključujući moguća kršenja Sporazuma o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa, kao i izjave kojima se pokazuje sve veća spremnost na upotrebu nuklearnog oružja te razmatranje mogućeg raspoređivanja nuklearnog oružja na dodatnim teritorijima Europe; skreće pozornost na ruske vojne vježbe na kojima se simulira upotreba nuklearnog oružja protiv Poljske te izražava duboku zabrinutost zbog raspoređivanja balističkog raketnog sustava Iskander sposobnog za nošenje nuklearnog oružja u Kalinjingradskoj oblasti koja graniči s državama članicama EU-a Poljskom i Litvom;

7.  zabrinut je zbog nedavnih nuklearnih ispitivanja koje je provela Demokratska Narodna Republika Koreja kao i zbog rizika koje ta ispitivanja predstavljaju za regionalnu stabilnost; traži od Demokratske Narodne Republike Koreje da se u budućnosti suzdrži od takvih ispitivanja;

8.  pozdravlja sporazuma između sila P5+1 i Irana o iranskim nuklearnim ambicijama te potiče kontinuiranu suradnju obiju strana kako bi se zajamčila potpuna primjena Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana;

9.  podržava rad Međunarodne agencije za atomsku energiju na promicanju suradnje u nuklearnom području u cilju promicanja sigurnog i miroljubivog korištenja nuklearnih tehnologija;

10.  potiče stalno promicanje i strogu provedbu Konvencije o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala te poziva države članice koje još uvijek nisu ratificirale taj sporazum da to učine;

11.  poziva na jačanje suradnje i učinkovito djelovanje u pogledu sigurnosti nuklearnog materijala kako bi se rizik da ti proizvodi završe u rukama terorističkih skupina sveo na najmanju moguću mjeru;

12.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj službi za vanjsku djelovanje, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, parlamentima i vladama država članica te glavnom tajniku Ujedinjenih naroda.

(1)

SL C 349E, 22.12.2010., str. 77.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti