podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
o stanju u Bjelarusu (2016/2934(RSP))
Charles Tannock, Anna Elżbieta Fotyga, Mark Demesmaeker, Ryszard Czarnecki, Ryszard Antoni Legutko, Tomasz Piotr Poręba, Angel Dzhambazki, Kazimierz Michał Ujazdowski, Marek Jurek
u ime Kluba zastupnika ECR-a
Rezolucija Europskog parlamenta o stanju u Bjelarusu(2016/2934(RSP))
B8-1240/2016
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije i preporuke o Bjelarusu,
– uzimajući u obzir parlamentarne izbore održane 11. rujna 2016.,
– uzimajući u obzir izjavu predsjednika svojeg Izaslanstva za odnose s Bjelarusom od 13. rujna 2016. o nedavnim parlamentarnim izborima u Bjelarusu,
– uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice Europske službe za vanjsko djelovanje od 12. rujna 2016. o parlamentarnim izborima u Bjelarusu,
– uzimajući u obzir preliminarnu izjavu Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Parlamentarne skupštine OESS-a i Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o parlamentarnim izborima u Bjelarusu od 12. rujna 2016.,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća o Bjelarusu, posebno one od 16. veljače 2016. o ukidanju sankcija protiv 170 pojedinaca i tri bjelaruska poduzeća,
– uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Država od 12. rujna 2016. o parlamentarnim izborima u Bjelarusu,
– uzimajući u obzir brojne izjave bjelaruskih vlasti da će neke od preporuka koje je OESS/ODIHR dao nakon predsjedničkih izbora 2015. biti provedene prije parlamentarnih izbora 2016.,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je u svojem završnom izvješću o predsjedničkim izborima održanima 2015. u Bjelarusu OESS/ODIHR pripremio niz preporuka koje Bjelarus treba provesti prije parlamentarnih izbora 2016. godine;
B. budući da su prema ocjenama OESS-a/ODIHR-a parlamentarni izbori održani 2016. godine dobro organizirani, ali da je i dalje prisutan velik broj sistemskih manjkavosti, među kojima su ograničenja koja se u pravnom okviru odnose na politička prava i temeljne slobode;
C. budući da su i dalje prisutni važni nedemokratski zakoni i prakse, zbog čega je cijeli izborni proces netransparentan i nedemokratski; budući da se to uglavnom odnosi na neobičnu praksu ranijeg glasovanja i na nedovoljan pristup oporbe prebrojavanju glasova (udio predstavnika oporbe u okružnim izbornim povjerenstvima iznosio je samo 0,08 %);
D. budući da je jedini nezavisni institut za ispitivanje javnog mijenja u Bjelarusu (NISEPI) zbog pritiska vlade prekinuo s radom pa je zbog toga teško ocijeniti koje su stvarne političke preferencije stanovnika Bjelarusa;
E. budući da od 1994. u Bjelarusu nisu održani slobodni i pravedni izbori na temelju izbornih zakona usklađenih s međunarodno priznatim standardima OESS-a/ODIHR-a;
F. budući da je Bjelarus, unatoč nekim pozitivnim pomacima, i danas centralizirana i autokratska država „meke diktature”, u kojoj državna tijela i dalje sustavno krše ljudska prava neistomišljenika ili onih koji prosvjeduju, u kojoj se i dalje zlostavlja borce za ljudska prava i novinare te ih se sprječava u obavljanju dužnosti i u kojoj se predstavnike nezavisnih ili stranih medija bez državne akreditacije često pritvara, kazneno goni i/ili im se izriču kazne;
G. budući da je svrha politike „kritičkog angažmana” EU-a potaknuti Bjelarus da ostvari bolje rezultate u području stanja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava; budući da EU mora osigurati da se njegovi resursi ne upotrebljavaju za represiju nad organizacijama civilnog društva, borcima za ljudska prava, slobodnim novinarima i vođama oporbe;
H. budući da je prvi službeni posjet Izaslanstva Parlamenta za odnose s Bjelarusom nakon 2002. održan u Minsku 18. i 19. lipnja 2015.; budući da Parlament trenutačno nema službene odnose s bjelaruskim parlamentom;
I. budući da su preduvjeti za bolje odnose između EU-a i Bjelarusa znatno poboljšanje u području slobode govora i slobode medija, poštovanje političkih prava običnih građana i oporbenih aktivista te poštovanje vladavine prava i temeljnih prava; budući da je Europska unija i dalje snažno predana daljnjem djelovanju u području zaštite ljudskih prava u Bjelarusu, uključujući slobodu govora i slobodu medija;
J. budući da nakon izbora nisu uslijedila masovna uhićenja kao što je to često bio slučaj u prošlosti; budući da su, međutim, organizacije za ljudska prava upozorile na nove metode uznemiravanja članova oporbe i na uhićenja Eduarda Palchisa i Uladzimira Kondrusa 2016.;
1. i dalje je duboko zabrinut zbog nedostataka koje su neovisni međunarodni promatrači uočili tijekom predsjedničkih izbora 2015. i parlamentarnih izbora 2016. godine; smatra da sva utvrđena poboljšanja proizlaze iz pokušaja režima da privuče veću financijsku pomoć zapadnih zemalja; ipak, podsjeća na to da Bjelorus nije članica Svjetske trgovinske organizacije, već Euroazijske gospodarske unije;
2. napominje da će oporba imati dva predstavnika u novoizabranom parlamentu, no smatra da su to politička imenovanja, a ne odraz izbornih rezultata;
3. poziva bjelaruske vlasti da bez odgađanja nastave s radom na sveobuhvatnoj izbornoj reformi, koja je dio šireg procesa demokratizacije, te da pritom surađuju s međunarodnim partnerima; ističe da s provedbom preporuka OESS-a/ODIHR-a treba početi u dogledno vrijeme prije općinskih izbora, koji će se održati u ožujku 2018.; naglašava da je to ključ za ostvarivanje punog potencijala u odnosima između EU-a i Bjelarusa;
4. poziva vladu Bjelarusa da rehabilitira oslobođene političke zatvorenike i da im vrati građanska i politička prava;
5. izražava zabrinutost zbog toga što od 2000. godine u Bjelarusu nije registrirana nijedna nova politička stranka; poziva na manje restriktivnom pristup u tom području;
6. poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje i Komisiju da istraže nove načine podupiranja organizacija civilnog društva u Bjelarusu; u tom pogledu naglašava da je potrebno poduprijeti sve neovisne izvore informacija u bjelaruskom društvu, uključujući radiodifuziju na bjelaruskom jeziku i iz inozemstva;
7. napominje da su u siječnju 2014. započeli pregovori o pojednostavljenju viznog režima s ciljem poboljšanja izravnih međuljudskih kontakata i poticanja nastanka civilnog društva; ističe da je potrebno ubrzati napredak u tom području;
8. snažno osuđuje politiku bjelaruske vlade koja se odnosi na upotrebu posebnih snaga kako bi se interveniralo u unutarnja pitanja organizacija civilnog društva, između ostalog onih koje predstavljaju nacionalne manjine, kao što je npr. neovisna nevladina organizacija Savez Poljaka u Bjelarusu;
9. ponovno ističe svoju predanost radu za dobrobit naroda Bjelarusa u vidu potpore njihovim prodemokratskim težnjama i inicijativama i doprinosa stabilnoj, demokratskoj i prosperitetnoj budućnosti te države;
10. ipak, napominje da ulazak dvaju članova oporbe u Parlament predstavlja izazov za oporbu jer će režim pokušati iskoristiti njihovu prisutnost da umanji važnost njihovih zahtjeva za uvođenje daljnjih promjena;
11. izražava zabrinutost zbog aktualne gradnje nuklearne elektrane Ostrovec u regiji Grodno, koja bi, prema riječima predsjednika Lukašenka, trebala biti „najbrže i najjeftinije” izgrađeno postrojenje te vrste; podsjeća na činjenicu da se ta elektrana gradi 50 km od glavnog grada Litve i blizu poljske granice, a da pritom ne ispunjava zahtjeve Arhuške konvencije ni Konvencije iz Espooa; poziva Komisiju da u svoj dijalog s Bjelarusom uključi pitanje ulaganja u tu elektranu i da zajamči poštovanje svih zahtjeva u pogledu sigurnosti i nadzora; izražava zabrinutost zbog toga što će to ulaganje, koje financira Rusija, koja je osigurala i potrebnu tehnologiju, dovesti do daljnje ovisnosti Bjelarusa o Rusiji kada je u pitanju energetska sigurnost;
12. ističe da je Bjelarus članica Organizacije ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO) i da sudjeluje u zajedničkim vojnim vježbama s Rusijom; u tom smislu osuđuje sudjelovanje bjelaruske vojske u održanim agresivnim vojnim vježbama „Zapad” te izražava zabrinutost zbog planova o održavanju zajedničke strateške vježbe „Zapad-2017”; žali zbog činjenice što je i Srbija bila zemlja domaćin i sudionica zasebnih vojnih vježbi održanih u suradnji s Rusijom i Bjelarusom;
13. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, Vijeću, Komisiji, državama članicama, OESS-u/ODIHR-u, Vijeću Europe i bjelaruskim vlastima.