Prijedlog rezolucije - B8-1254/2016Prijedlog rezolucije
B8-1254/2016

PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Siriji

21.11.2016 - (2016/2933(RSP))

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika

Barbara Lochbihler, Alyn Smith, Bodil Valero, Igor Šoltes, Yannick Jadot, Bart Staes, Judith Sargentini, Rebecca Harms, Helga Trüpel u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a

Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-1249/2016

Postupak : 2016/2933(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B8-1254/2016
Podneseni tekstovi :
B8-1254/2016
Rasprave :
Doneseni tekstovi :

B8-1254/2016

Rezolucija Europskog parlamenta  o stanju u Siriji

(2016/2933(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Siriji, uključujući onu od 6. listopada 2016.[1],

–  uzimajući u svoju Rezoluciju od 17. studenog 2011. o podršci EU-a Međunarodnom kaznenom sudu: suočavanje s izazovima i prevladavanje poteškoća[2],

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o Regionalnoj strategiji EU-a za Siriju i Irak, kao i za prijetnju koju predstavlja Daiš od 15. ožujka 2015. te njihovo ažuriranje od 23. svibnja 2016.,

–  uzimajući u obzir izjave i izvješća glavnog tajnika UN-a i visokog povjerenika UN-a za ljudska prava o sukobu u Siriji,

–  uzimajući u obzir izvješća Nezavisne međunarodne istražne komisije o Siriji koju je osnovalo Vijeće Ujedinjenih naroda za ljudska prava,

–  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a  2139 i 2165 (2014) te 2258 (2015),

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je od početka sukoba u Siriji 2011. godine poginulo više od 400 000 ljudi, uglavnom civila; budući da su sve strane u sukobu počinile masovna i opetovana kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava; budući da je za većinu tih zločina odgovoran sirijski režim i njegovi saveznici, posebno Rusija;

B.  budući da se stanje u Aleppu u zadnjim tjednima dramatično pogoršalo te je zbog teških zračnih napada Asadova režima i Rusije kao i, u manjoj mjeri, neselektivnog otvaranja vatre od strane nedržavnih oružanih skupina došlo do dodatnog krvoprolića među civilnim stanovništvom; budući da su prema međunarodnom pravu zaraćene strane obvezne poduzeti prikladne mjere za zaštitu civila i civilne infrastrukture;

C.  budući da kršenja počinjena tijekom sukoba u Siriji uključuju nezakonita ubojstva, mučenje i zlostavljanje, masovna i samovoljna uhićenja, ciljane i neselektivne napade na civile, kolektivno kažnjavanje, napade na medicinsko osoblje te uskraćivanje hrane i vode; budući da su ti zločini do sada ostali nekažnjeni;

D.  budući da su istražna komisija UN-a, glavni tajnik UN-a i visoki povjerenik UN-a za ljudska prava izjavili da su u Siriji počinjeni zločini protiv čovječnosti i ratni zločini;

E.  budući da je u devetom i desetom izvješću istražne komisije UN-a o Siriji te u rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a 2139 (2014) i 2258 (2015) istaknuto da je potrebno zaustaviti nekažnjavanje u Siriji i privesti počinitelje pravdi;

F.  budući da pravda, vladavina prava i borba protiv nekažnjavanja predstavljaju ključne elemente na kojima se temelje napori za mirom i rješavanjem sukoba;

G.  budući da je istražna komisija UN-a zaključila da sirijski sudovi nisu učinkoviti instrumenti za progon međunarodnih zločina;

H.  budući da je Sirija potpisala, no nije ratificirala, Rimski statut Međunarodnoga kaznenog suda (MKS);

I.  budući da su svi članovi Vijeća sigurnosti UN-a, osim Rusije i Kine, uz potporu dodatnih 65 članova UN-a i više od 100 arapskih i međunarodnih nevladinih organizacija u svibnju 2014. podržali francuski prijedlog da se sirijski slučaj uputi MKS-u;

J.  budući da je Parlament u svojoj Rezoluciji od 30. travnja 2015. o stanju u izbjegličkom kampu Jarmuk u Siriji pozvao EU i njegove države članice da ozbiljno razmotre nedavne preporuke istražne komisije UN-a o eventualnom osnivanju posebnog suda za zločine počinjene u Siriji[3];

K.  budući da je Parlament u svojoj Rezoluciji od 6. listopada 2016. pozvao na kažnjavanje počinitelja ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Siriji te na to da ih se pozove na odgovornost;

L.  budući da se u Regionalnoj strategiji EU-a za Siriju i Irak, kao i za prijetnju koju predstavlja Daiš poziva na spremnost na „dan nakon”, pozivajući se na pripreme za situaciju nakon sukoba već prije završetka neprijateljstava;

1.  najsnažnije osuđuje zlodjela i rašireno kršenje ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava koje provode snage Asadova režima uz pomoć Rusije i Irana te kršenje ljudskih prava i povrede međunarodnog humanitarnog prava koje provode nedržavne oružane skupine, posebno ISIL/Daiš i Džabat Fatah al-Šam;

2.  ozbiljno žali zbog klime nekažnjavanja počinitelja teških kaznenih djela tijekom rata u Siriji; smatra da stalno dolazi do novih zlodjela jer nitko za njih ne snosi odgovornost, a time se povećava i patnja žrtava;

3.  apelira na EU i njegove države članice da izvrše pritisak na sve strane u sirijskom sukobu kako bi se učinkovito primjenjivale odredbe o ljudskim pravima i humanitarne odredbe rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o Siriji, što uključuje zaustavljanje mučenja i drugih zlostavljanja te poziva na to da se priznatim međunarodnim promatračima u pogledu pritvora omogući neposredan i neometan pristup svim osobama lišenima slobode u Siriji;

4.  i dalje je uvjeren da u Siriji ne može doći do učinkovitog rješenja sukoba ni održivog mira bez preuzimanja odgovornosti za zločine koje su počinile sve strane tijekom sukoba, uključujući Asadov režim i njegove saveznike, kao i takozvanu Islamsku državu i ostale oružane skupine poput Džabata Fataha al-Šama;

5.  žali zbog toga što su Rusija i Kina kao stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a uložile veto na to da se pitanje stanja u Siriji uputi Međunarodnom kaznenom sudu te poziva na to da se ulože dodatni napori u tom pravcu;

6.  poziva na zajedničku politiku EU-a za postizanje usklađene strategije u pogledu odgovornosti za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene u Siriji; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da preuzme proaktivnu ulogu u vezi s tim pitanjem;

7.  ponavlja svoj poziv EU-u i njegovim državama članicama da u tijesnoj suradnji sa zemljama koje dijele slične stavove preispita uspostavu suda za ratne zločine počinjene u Siriji u iščekivanju uspješnog upućivanja MKS-u;

8.  apelira na države članice da poduzmu sve potrebne mjere kako bi navodni počinitelji bili privedeni pravdi, naročito primjenom načela univerzalne jurisdikcije te istragom i progonom građana EU-a odgovornih za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Siriji;

9.  poziva EU i njegove države članice da pojačaju napore u pogledu donošenja ciljanih mjera, uključujući sankcija, protiv osoba i skupina, među ostalim iz trećih zemalja, kao i protiv država vjerojatno upletenih u okrutno nasilje kao što su ratni zločini i zločini protiv čovječnosti;

10.  poziva na međunarodno dijeljenje imena osumnjičenih zločinaca i postojećih dokaza s nacionalnim pravosudnim tijelima kako bi se olakšala kriminalna istraga i progon;

11.  poziva države članice da zajamče transparentnost, odgovornost i potpunu usklađenost s međunarodnim humanitarnim pravom i pravom o ljudskim pravima u vezi s njihovim sudjelovanjem u naporima međunarodne koalicije te njihovom vojnom suradnjom sa stranama uključenima u sukob;

12.  pozdravlja i ističe ključnu važnost rada lokalnih i međunarodnih organizacija civilnog društva u dokumentiranju dokaza o ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i drugim kršenjima; poziva EU i njegove države članice da pruže dodatnu pomoć tim akterima;

13.  potiče sve sudionike u Međunarodnoj skupini za potporu Siriji da nastave s pregovorima za uspostavu stabilnog primirja i da više rade na postizanju trajnog političkog dogovora u zemlji koji bi trebao obuhvaćati odredbe za jamčenje tranzicijskog pravosuđa nakon okončanja sukoba u Siriji; u potpunosti podržava napore posebnog izaslanika UN-a Staffana de Misture; ponovo poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku da obnovi napore u pogledu postizanja zajedničke strategije EU-a za Siriju;

14.  ustraje u tome da je za EU i njegove države članice važno planirati dugoročan oporavak i obnovu Sirije, među ostalim i mjerama osmišljenima za poticanje pomirenja, jačanje povjerenja i vladavine prava;

15.  poziva EU i njegove države članice da podupru izgradnju kapaciteta stanovništva i civilnog društva u Siriji, među ostalim i zajedno s akterima koji promiču ljudska prava, jednakost (uključujući ravnopravnost spolova i prava manjina), demokraciju i osnaživanje te uz pomoć tih aktera, po mogućnosti na oslobođenim teritorijima u Siriji kao i za sirijske izbjeglice koje žive u progonstvu u regiji ili u Europi; ističe da bi takva izgradnja kapaciteta trebala biti potpora Sirijcima u vezi s upravljanjem tranzicijom (u područjima poput reguliranja medija, decentralizacije, upravljanja općinama i izrade nacrta Ustava) pri čemu se u obzir trebaju uzeti potrebe i uloga žena;

16.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, posebnom izaslaniku UN-a i Arapske lige za Siriju te svim stranama uključenima u sukob u Siriji.