PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Siriji
21.11.2016 - (2016/2933(RSP))
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
Javier Couso Permuy, João Pimenta Lopes, João Ferreira, Miguel Viegas u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o stanju u Siriji i ofenzivi ISIL-a, posebno one od 11. lipnja 2015. o Siriji: situacija u Palmiri i slučaj Mazena Darviša[1], od 30. travnja 2015. o stanju u izbjegličkom kampu Jarmuk u Siriji[2], od 12. veljače 2015. o humanitarnoj krizi u Iraku i Siriji, osobito u kontekstu IS-a[3],
– uzimajući u obzir relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a,
– uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,
– uzimajući u obzir Ženevske konvencije o izbjeglicama,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da se sukob u Siriji nakon uplitanja nekih stranih sila, koje su poticale, naoružavale i financirale ekstremističke skupine, pretvorio u krvavi rat;
B. budući da se u Siriji sada ratuje već petu godinu, da je 470 000 osoba poginulo, 860 000 živi pod opsadnim stanjem, a polovica sirijskog stanovništva je raseljena, od čega su gotovo 4,8 milijuna izbjeglice; budući da je rat u Siriji izazvao najveću i najsloženiju humanitarnu krizu našeg doba te da se stanje i dalje pogoršava; budući da je Aleppo još uvijek epicentar sirijske krize, no borbe se nastavljaju i u Hami, Idlibu, sjeverozapadnoj Siriji, predgrađima Damaska i Deir ez-Zoru;
C. budući da sporazum od 26. rujna 2016. postignut između Rusije i Sjedinjenih Država, dvoje supredsjedatelja Međunarodne skupine za potporu Siriji, o uspostavljanju primirja u Siriji nije doveo do nužnog smirivanja sukoba na terenu; budući da je Rusija objavila jednostran prekid napada tijekom nekoliko dana kako bi se omogućilo pružanje humanitarne pomoći civilima u opkoljenim dijelovima Aleppa;
D. budući da u skladu s Priopćenjem iz Ženeve i rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a sve strane još jednom treba podsjetiti da je nužno da se sukob u Siriji riješi političkim procesom uz sirijsko vodstvo, što bi dovelo do mirovnog sporazuma koji zadovoljava legitimne težnje sirijskog naroda;
E. budući da Europska unija i Sjedinjenje Države primjenjuju ekonomske i diplomatske sankcije koje se uglavnom odražavaju na sirijsko stanovništvo;
F. budući da su napori sirijske vlade u cilju postizanja pravednog mira dijalogom doveli do osnivanja Nacionalnog odbora za pomirenje, reforme ustava i održavanja slobodnih parlamentarnih izbora u travnju 2016.;
1. oštro osuđuje sve zločine nad civilnim stanovništvom Sirije; najsnažnije osuđuje sustavna kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, koja su posljedica terorističkih napada koje su nad sirijskim narodom izvršile tzv. Islamska država (ISIL) i druge radikalne oružane skupine te koja bi se mogla smatrati ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti;
2. oštro osuđuje kršenje primirja koje su dogovorili ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i američki državni tajnik John Kerry, a prekršila ga je vojska SAD-a napadom u kojem je poginulo gotovo 100 sirijskih vojnika dok su branili grad Deir ez-Zor, koji je bio opkolio ISIL; za taj je napad John Kerry izjavio da se radilo o „pogrešci”;
3. izrazito je zabrinut zbog sve lošijeg humanitarnog stanja u Siriji, gdje više od 13,5 milijuna osoba treba humanitarnu pomoć, otprilike 6,1 milijuna osoba interno je raseljeno (uz dodatnih pola milijuna palestinskih izbjeglica koji su se bili smjestili u Siriji) te nekoliko stotina tisuća koji trpe u područjima pod opsadom;
4. traži od svih strana uključenih u sukob da poduzmu odgovarajuće korake kako bi se zaštitili civili u skladu s međunarodnim pravom, među ostalim prekidom napada usmjerenih na civilne objekte kao što su zdravstveni centri, škole, vodovodna mreža, trenutačnom demilitarizacijom takvih objekata, izbjegavanjem uspostave vojnih položaja u gusto naseljenim područjima te omogućavanjem evakuacije ranjenih i svih civila koji žele napustiti područja pod opsadom;
5. ponovno poziva sve strane uključene u sukob da odmah dopuste humanitarnu intervenciju pod pokroviteljstvom UN-a, da odobre brz, siguran i nesmetan pristup diljem Sirije najdirektnijim cestama koje omogućavaju da izravna humanitarna pomoć stigne do ljudi kojima je potrebna te da bez odlaganja ispune svoje obveze u skladu s međunarodnim pravom, uključujući međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo o ljudskim pravima, ovisno o slučaju;
6. bezrezervno odbija stajalište da se dugoročno rješenje sirijskog sukoba može postići vojnim akcijama;
7. hitno poziva na održivo i trajno primirje, što je nužno za postizanje političkog rješenja sukoba u Sirijskoj Arapskoj Republici te na okončanje sustavnog, raširenog i teškog kršenja i povreda ljudskih prava i humanitarnog prava;
8. ističe da će se bez političkog rješenja krize humanitarno stanje u Siriji nastaviti pogoršavati; snažnu podupire miran politički dijalog i potrebu da proces bude pod sirijskim vodstvom i da se njime zadovolje legitimne težnje i volja sirijskog naroda, uključujući pravo na demokraciju, suverenost i teritorijalnu cjelovitost Sirije; žali zbog dugotrajnog odgađanja sveobuhvatnog sirijskog procesa i traži da se prestanu odgađati uključivi pregovori;
9. oštro osuđuje sve zločine počinjene nad civilnim stanovništvom Sirije, koji bi mogli predstavljati ratne zločine i zločine protiv čovječnosti; zabrinut je zbog ISIL-ove upotrebe ljudskih štitova u gradu Aleppu; također je ozbiljno zabrinut zbog sve češćih terorističkih napada i oštro ih osuđuje, uključujući napade kemijskim oružjem i gušenje civilnih prosvjeda protiv tih terorističkih skupina, što je dovelo do brojnih civilnih žrtava i uništavanja koja su proveli ISIL (još zvan Daiš), al-Nusra, svi drugi pojedinci, skupine, organizacije i tijela povezana s al-Kaidom ili ISIL-om i drugim terorističkim skupinama;
10. naglašava da bi u kontekstu uključivog i pouzdanog dijaloga sirijski narod trebao odrediti odgovarajući postupak i mehanizme za postizanje pravde, pomirenja, istine i odgovornosti za teške povrede i kršenja međunarodnog prava te odštetu i učinkovite pravne lijekove za žrtve;
11. naglašava činjenicu da su trgovina i opskrba oružjem pogoršali sukob; oštro osuđuje ulogu koju su razne zapadne intervencije posljednjih godina odigrale u jačanju radikalizacije pojedinaca, osobito na Bliskom istoku i u zemljama južnog susjedstva; naglašava da se takvim politikama terorizam promiče, a ne suzbija, te bi od njih stoga trebalo odustati;
12. oštro osuđuje izravnu i neizravnu potporu (u obliku financijskih sredstava, oružja, obuke itd.), koju SAD, EU, Turska i monarhije iz zaljevske regije pružaju terorističkim skupinama; poziva prije svega Sjedinjene Države, države članice Europske unije i regionalne igrače, posebice Saudijsku Arabiju i Tursku, da prestanu financirati bilo kakve paravojne postrojbe te da prije svega prestanu kupovati naftu s naftnih polja koja kontrolira ISIL i koja se prevozi kamionima kroz Tursku; smatra da su potrebni mehanizmi za ukidanje financiranja terorizma offshore subjektima koji uključuju države i financijske institucije te za zaustavljanje trgovine oružjem i kupovine i prodaje energetskih resursa i sirovina na korist terorističkih skupina;
13. naglašava da borba protiv terorizma ne bi smjela biti izgovor za nasilje koje pogađa civilno stanovništvo te da je neprihvatljivo kršenje međunarodnog humanitarnog prava, kao što su napadi na civile i civilne objekte te ekstremističke skupine koje otežavaju humanitarni pristup sirijskom narodu kojemu je pomoć potrebna; ponavlja da se terorizam može iskorijeniti jedino rješavanjem uzroka, odnosno siromaštva, iskorištavanja i nesposobnosti društva da odgovori na potrebe ljudi; smatra da je jedini način da se spriječi širenje ISIL-a i daljnja patnja naroda potpuno poštovanje neovisnosti, suverenosti i teritorijalne cjelovitosti država kao što je Sirija te poštovanje multikulturalnosti tih društava;
14. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog sve većeg broja izbjeglica i interno raseljenih osoba koje zbog nasilja bježe iz Sirijske Arapske Republike; pozdravlja napore susjednih zemalja da udome sirijske izbjeglice i svjestan je socioekonomskih posljedica prisutnosti velikog broja izbjeglica u tim zemljama; potiče druge zemlje izvan regije, posebice države članice Europske unije, da također razmotre mogućnost provedbe sličnih mjera i politika u cilju pružanja zaštite i humanitarne pomoći sirijskim izbjeglicama;
15. svjestan je da financijske potrebe zemalja u susjedstvu Sirije stalno rastu te da im i dalje nedostaje sredstava za humanitarnu pomoć koja im je potrebna; poziva države članice EU-a da ispune preuzete obveze i da pruže potporu koja je toliko potrebna UN-u, njegovim posebnim agencijama i drugim humanitarnim akterima koji pružaju humanitarnu pomoć milijunima Sirijaca koji su interno raseljeni ili se nalaze u zemljama i zajednicama domaćinima;
16. poziva veleposlanstva i konzularne urede država članica Europske unije da hitno izdaju humanitarne vize tražiteljima azila iz Sirije te poziva na provedbu međunarodnih obveza koje su preuzele Unija i njezine države članice u pogledu migracije, prije svega kroz programe preseljenja na razini EU-a; poziva sve države članice EU-a da u potpunosti sudjeluju u takvim programima;
17. poziva Europsku uniju da odmah prekine gospodarske i diplomatske sankcije Sirijskoj Arapskoj Republici te da promiče uključiv politički proces uz sirijsko vodstvo u cilju postizanja pravednog i mirnog rješenja sukoba;
18. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjedniku Europskog vijeća, predsjedniku Komisije, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, predsjednicima parlamenata država članica, vladi i parlamentu Sirijske Arapske Republike, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, glavnom tajniku Unije za Mediteran i Ligi arapskih država.
- [1] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0229
- [2] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0187
- [3] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0040