PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Italiji nakon potresa
23.11.2016 - (2016/2988(RSP))
u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika
Rosa D’Amato, Laura Agea, Isabella Adinolfi, Daniela Aiuto, Fabio Massimo Castaldo, Piernicola Pedicini u ime Kluba zastupnika EFDD-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-1285/2016
Europski parlament,
– uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),
– uzimajući u obzir članak 174., članak 175. stavak 3. i članak 212. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),
– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2016/369 od 15. ožujka 2016. o pružanju hitne potpore unutar Unije[1],
– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije[2] i Uredbu (EU) br. 661/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije[3],
– uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno „Fond solidarnosti Europske unije - godišnje izvješće za 2014.” (COM(2015)0502),
– uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 14. studenog 2007. o regionalnom utjecaju potresa[4],
– uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da su, nakon razornog potresa koji je pogodio središnju Italiju 24. kolovoza 2016., još tri veća potresa, zajedno s nizom manjih potresa, pogodila regije u središnjoj Italiji, 26. listopada jačine 5,5 i 6,1 te 30. listopada jačine 6,5;
B. budući da je najnoviji potres, od 30. listopada, najjači koji je pogodio tu državu u više od tri desetljeća te su kao posljedica toga čitava sela potpuno uništena, velik broj stanovnika na tim područjima doveden je na rub očaja i prouzročeni su razni oblici neizravne štete u okolnim područjima;
C. budući da je u nedavnim potresima prema izvješćima ozlijeđeno više od 400 osoba, a 290 ih je poginulo;
D. budući da se ti razorni potresi gomilaju u „domino-efektu” te će dovesti do raseljavanja 100 000 lokalnih stanovnika;
E. budući da su najnoviji potresi uništili gradove, ozbiljno oštetili lokalnu i regionalnu infrastrukturu, uništili povijesnu i kulturnu baštinu, poremetili gospodarske aktivnosti i imali kao posljedicu višestruke gubitke za poljoprivredni i turistički sektor, a posebno za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća;
F. budući da je u pogođenim područjima prisutna deformacija koja se proteže na oko 130 kvadratnih kilometara, uz maksimalni pomak od barem 70 centimetara;
G. budući da održive aktivnosti obnove treba na odgovarajući način koordinirati kako bi se nadoknadili ekonomski i društveni gubici te budući da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti i neprocjenjivoj talijanskoj kulturnoj baštini promicanjem međunarodnih i europskih projekata usmjerenih na zaštitu povijesnih zgrada i lokacija;
H. budući da je Fond solidarnosti Europske unije (EUSF) osnovan Uredbom br. 2012/2002 kao odgovor na katastrofalne poplave koje su pogodile srednju Europu tijekom ljeta 2002. godine;
I. budući da EUSF, koji nije obuhvaćen proračunom EU-a, pruža do 500 milijuna EUR (u cijenama iz 2011.) koji se mogu staviti na raspolaganje svake godine kao dopuna javnim rashodima dotičnih država članica za hitne intervencije;
J. budući da je reformom iz 2014. uvedena mogućnost da država članica zatraži predujmove, o čijem dodjeljivanju odlučuje Komisija, ako su dostupna dostatna sredstva; budući da, međutim, iznos predujma ne smije premašivati 10 % očekivanog ukupnog iznosa financijskog doprinosa iz EUSF-a te je njegova gornja granica postavljena na 30 milijuna EUR;
K. budući da pogođena država članica mora Komisiji podnijeti zahtjev za dobivanje pomoći iz EUSF-a najkasnije 12 tjedana nakon što se zabilježe prvi učinci katastrofe; budući da je država korisnica odgovorna za primjenu bespovratne pomoći te za reviziju njezina korištenja, ali Komisija može izvršiti provjere na terenu nad operacijama koje se financiraju iz EUSF-a;
L. budući da je u Italiji otkriveno da tisuće zgrada nisu sagrađene u skladu sa standardima nacionalnog zakona protiv potresa iz 1974., prema kojem se zgrade trebaju graditi ili renovirati na način da budu otporne na potrese; budući da je, međutim, od tada više od pola stambenog fonda nanovo izgrađeno, a s obzirom na promjene u standardima tijekom vremena procjenjuje se da oko 70 % postojećeg stambenog fonda u potresnim područjima nije otporno na potrese;
M. budući da prema podacima službi talijanske civilne zaštite oko 3 milijuna ljudi živi na područjima Italije koja su izložena jako velikom riziku od potresa, a na širem području koje je općenito izloženo riziku od potresa živi gotovo 20 milijuna ljudi;
1. izražava snažnu solidarnost i suosjećanje sa svim pojedincima i obiteljima u područjima pogođenima potresima, kao i s talijanskim nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima uključenima u aktivnosti pružanja pomoći nakon katastrofe;
2. ističe da teški vremenski uvjeti nadolazeće zime predstavljaju veliki razlog za zabrinutost za velik broj raseljenih osoba i da je to pitanje potrebno brzo i djelotvorno riješiti kako bi se zajamčili dostojni životni uvjeti za osobe koje su ostale bez domova.
3. cijeni neumorne napore spasilačkih jedinica, službi civilne zaštite, volontera i organizacija civilnog društva u razorenim područjima u cilju spašavanja života i ograničavanja štete;
4. izražava zabrinutost zbog velikog broja raseljenih osoba koje će tijekom predstojeće zime biti izložene oštrim vremenskim uvjetima; poziva Komisiju da talijanskim vlastima pruži svu potrebnu pomoć kako bi se zajamčili dostojni životni uvjeti za osobe koje su ostale bez domova;
5. uviđa posebnu prirodu sredozemnog područja i poziva države članice da ubrzaju istraživanje u cilju sprečavanja štete, upravljanja krizama i minimiziranja opsega učinka katastrofa u kombinaciji s mjerama u okviru programa Obzor 2020.;
6. ističe važnost razmjene međunarodnih najboljih praksi usmjerenih na promicanje izravnog preventivnog djelovanja koje se sastoji od nadogradnje struktura da budu otporne na potrese kako bi se odmah smanjio rizik od potresa za ugrožene zgrade i infrastrukture u područjima s visokim rizikom od potresa, kao i neizravnog djelovanja, to jest povećanja znanja o lokalnim rizicima od potresa i izdržljivosti gradskih sustava na potrese;
7. prima na znanje zahtjev za sredstvima iz Europskog fonda solidarnosti koji je podnijela talijanska vlada te poziva Komisiju da ga brzo ocijeni i mobilizira ta sredstva kako bi se pomoglo talijanskim nacionalnim i regionalnim tijelima uključenima u aktivnosti pružanja pomoći nakon katastrofe;
8. u tom pogledu žali što se EUSF financira izvan proračuna Europske unije, uz maksimalnu dodjelu od 500 milijuna EUR (u cijenama iz 2011.), zbog čega usprkos nekim poboljšanjima unesenima reformom iz 2014. nije stabilan i fleksibilan instrument kojim bi se mogla pokazati solidarnost i pružiti odgovarajuća i brza pomoć osobama pogođenima velikim prirodnim katastrofama;
9. smatra da bi nužna poboljšanja Uredbe o EUSF-u mogla uključivati pozivanje na uspostavu obveznih ažuriranih nacionalnih planova za upravljanje katastrofama, uvođenje konkretnog akcijskog plana i pripremu sporazuma o ugovorima u hitnim situacijama; naglašava važnost uspostavljanja novih pokazatelja koji nisu ograničeni na BDP, poput indeksa ljudskog razvoja ili regionalnog indeksa društvenog napretka, za prag prihvatljivosti zahtjeva u slučaju regionalnih prirodnih katastrofa;
10. ističe važnost postupaka javne nabave kojih se države članice pridržavaju kao odgovor na prirodne katastrofe u cilju utvrđivanja i širenja najboljih praksi i pouka u vezi sa sklapanjem ugovora u hitnim situacijama;
11. potiče Europsku komisiju da razmotri mogućnost isključenja održive obnove i svakog ulaganja usmjerenog na smanjenje rizika od potresa, uključujući ona sufinancirana preko europskih strukturnih i investicijskih fondova i dodijeljenih tematskom cilju br. 5 („promicanje prilagodbe na klimatske promjene, sprečavanje rizika i upravljanje njima”) iz izračuna nacionalnih deficita u okviru Pakta o stabilnosti i rastu;
12. ističe važnost koju mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu ima u poticanju suradnje u kriznim situacijama među nacionalnim tijelima civilne zaštite diljem Europe te u minimiziranju učinaka izvanrednih događaja; poziva Komisiju i države članice da dodatno pojednostave postupke za aktivaciju tog mehanizma kako bi bio brzo i učinkovito dostupan odmah nakon katastrofe;
13. poziva Komisiju da zajamči da se svi dostupni instrumenti u okviru kohezijskih i regionalnih fondova efektivno koriste za aktivnosti obnove i sva druga potrebna djelovanja u punoj suradnji s talijanskim nacionalnim i regionalnim vlastima; poziva Komisiju da razmotri mogućnost uporabe Europskog fonda za ruralni razvoj za pružanje potpore ruralnim područjima i poljoprivrednim aktivnostima pogođenim potresima;
14. poziva talijanske vlasti i Komisiju da razmotre mogućnost izmjene talijanskih nacionalnih i regionalnih operativnih programa kako bi se na bolji način odgovorilo na pitanje tematskog cilja br. 5 („promicanje prilagodbe na klimatske promjene, sprečavanje rizika i upravljanje njima”) u skladu s člankom 30. Uredbe o zajedničkim odredbama;
15. prima na znanje da je na zahtjev talijanske vlade aktivirana služba za upravljanje hitnim situacijama Copernicus Europske unije u cilju pružanja procjene štete u pogođenim područjima temeljene na satelitskim snimkama; potiče suradnju među međunarodnim istraživačkim centrima i pozdravlja upotrebu radara sa sintetskom antenom kojima se može procijeniti i u centimetrima izmjeriti pomicanje tla čak i uz prisutnost oblaka, i danju i noću, među ostalim i za svrhe prevencije rizika i upravljanja njima;
16. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, talijanskoj vladi te regionalnim i lokalnim vlastima pogođenih područja.