PRIJEDLOG REZOLUCIJE o stanju u Italiji nakon potresa
23.11.2016 - (2016/2988(RSP))
u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika
Curzio Maltese, Eleonora Forenza, Barbara Spinelli, Sofia Sakorafa, Marie-Christine Vergiat, Marisa Matias, João Ferreira, João Pimenta Lopes, Miguel Viegas, Dimitrios Papadimoulis, Stelios Kouloglou, Kostas Chrysogonos, Patrick Le Hyaric, Lola Sánchez Caldentey, Miguel Urbán Crespo, Estefanía Torres Martínez, Tania González Peñas, Xabier Benito Ziluaga u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-1285/2016
Europski parlament,
– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2016/369 od 15. ožujka 2016. o pružanju hitne potpore unutar Unije[1],
– uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1257/96 od 20. lipnja 1996. o humanitarnoj pomoći[2],
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 661/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije[3],
– uzimajući u obzir Direktivu 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenog 2008. o zaštiti okoliša putem kaznenog prava[4],
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 11. travnja 2011. o daljnjem razvoju procjene rizika za upravljanje katastrofama u Europskoj uniji,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 28. studenog 2008. u kojima se poziva da se kapaciteti civilne zaštite pojačaju europskim sustavom uzajamne pomoći koji bi se temeljio na modularnom pristupu civilne zaštite,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. lipnja 2008. o jačanju kapaciteta Unije za odgovaranje na katastrofe[5],
– uzimajući u obzir pitanja Komisiji o stanju u Italiji nakon potresa (O-000139/2016 – B8-1812/2016, O-000140/2016 – B8-1813/2016 i O-000141/2016 – B8-14/2016),
– uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da su nakon razornog potresa koji je pogodio središnju Italiju 24. kolovoza 2016., još tri velika potresa, uz niz manjih potresa, pogodila regije u središnjoj Italiji, i to 26. listopada jačine 5,5 i 6,1 te 30. listopada jačine 6,5 stupnjeva prema Richterovoj ljestvici;
B. budući da su se potresi i naknadna podrhtavanja tla u središnjoj Italiji nastavili tijekom proteklih mjeseci; budući da je potres koji je 30. listopada pogodio Italiju bio najjači zabilježen u toj zemlji od 1980.;
C. budući da je u nedavnim potresima prema izvješćima ozlijeđeno više od 400 osoba, a 290 ih je poginulo;
D. budući da bi razorni potresi mogli rezultirati „domino-efektom” zbog čega bi 100 000 osoba moglo biti raseljeno;
E. budući da su u nedavnim potresima uništeni gradovi, da je ozbiljno oštećena lokalna i regionalna infrastruktura, uništena povijesna i kulturna baština te da je nanesena šteta gospodarskim aktivnostima, posebno onima malih i srednjih poduzeća, poljoprivredi te turističkom i gastronomskom potencijalu;
F. budući da je na pogođenim područjima prisutna deformacija koja se proteže na oko 130 kvadratnih kilometara, uz maksimalni pomak od barem 70 centimetara, i da bi nepredvidljive hidrogeološke posljedice u oštrim zimskim vremenskim uvjetima mogle dovesti do daljnjih prirodnih katastrofa poput poplava i odrona tla te kumulativne štete;
G. budući da napore koji se ulažu u održivu obnovu treba na odgovarajući način koordinirati kako bi se nadoknadili ekonomski i društveni gubici;
H. budući da su određena područja Europske unije podložnija potresima i izložena većem riziku od potresa; budući da u njima može doći čak i do ponavljanja raznih prirodnih katastrofa, katkad i u razmaku kraćem od jedne godine, što je u posljednje vrijeme zabilježeno u Italiji, Portugalu, Grčkoj i na Cipru;
I. budući da bi prevencija trebala činiti sve važniju fazu u upravljanju katastrofama te bi joj trebalo pridavati veću društvenu važnost;
J. budući da se mjere za sprečavanje katastrofa na snazi pokazuju manjkavima, dok se prethodni prijedlozi Parlamenta još ne primjenjuju u potpunosti, što je stoga dovelo do narušavanja provedbe konsolidirane strategije za sprečavanje prirodnih katastrofa i katastrofa prouzročenih ljudskim djelovanjem na razini EU-a;
K. budući da bi se šteta koja nastaje zbog prirodnih katastrofa i katastrofa prouzročenih ljudskim djelovanjem umnogome i često mogla izbjeći; budući da se politikom EU-a usto moraju zajamčiti dosljedni poticaji kako bi nacionalna, regionalna i lokalna tijela vlasti osmislila, financirala i provodila učinkovitije politike sprečavanja i očuvanja;
1. izražava duboku solidarnost i suosjećanje sa svim pojedincima pogođenima potresima i njihovim obiteljima, kao i s talijanskim nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima uključenima u aktivnosti pružanja pomoći nakon katastrofe;
2. cijeni neumorne napore spasilačkih jedinica, djelatnika civilne zaštite, volontera, organizacija civilnog društva te lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela u cilju spašavanja života i ograničavanja štete u razorenim područjima;
3. ističe ozbiljnost ekonomskih posljedica uzastopnih potresa i štete koju su prouzročili;
4. napominje da su druge države članice, europske regije i međunarodni akteri pokazali solidarnost u obliku uzajamne pomoći u izvanrednim situacijama;
5. ističe da u sustavima za predviđanje potresa postoje poteškoće te naglašava činjenicu da je jugoistočna Europa područje snažne seizmičke aktivnosti; sa zabrinutošću napominje da su tisuće osoba smrtno stradale, a stotine tisuća ostale bez domova u posljednjih 15 godina kao posljedica razornih potresa koji su pogodili Europu;
6. izražava zabrinutost zbog velikog broja raseljenih osoba koje će tijekom predstojeće zime biti izložene oštrim vremenskim uvjetima; poziva Komisiju da talijanskim vlastima pruži svu potrebnu pomoć kako bi im omogućila da zajamče dostojne životne uvjete osobama koje su ostale bez domova;
7. ističe važnost koju mehanizam Europske unije za civilnu zaštitu ima u poticanju suradnje u kriznim situacijama među nacionalnim tijelima civilne zaštite diljem Europe te u minimiziranju učinaka izvanrednih događaja; poziva Komisiju i države članice da dodatno pojednostave postupke za aktivaciju tog mehanizma kako bi ga se brzo i učinkovito moglo staviti na raspolaganje odmah nakon što do katastrofe dođe;
8. poziva Komisiju da poduzme sve potrebne mjere kako bi se omogućilo i pružilo brzo financiranje na najvišoj mogućoj razini iz Fonda solidarnosti Europske unije; ističe ulogu i povećanu odgovornost regionalnih i lokalnih tijela u upravljanju financijskim sredstvima i njihovoj raspodjeli, uz istodobno podupiranje obnovljenog održivog ekonomskog rasta i socijalne kohezije na njihovim područjima;
9. traži od Komisije da razmotri proširenje aktualnoga izračuna Fonda solidarnosti, koji se trenutačno temelji na učincima štete koju prouzroči jedna prirodna katastrofa, na kumulativni obračun štete koju prouzroči nekoliko prirodnih katastrofa koje zadese isto područje u jednoj godini;
10. poziva Komisiju da zajamči da se svi dostupni instrumenti u okviru kohezijskih i regionalnih fondova efektivno koriste za aktivnosti obnove i sva druga potrebna djelovanja u punoj suradnji s talijanskim nacionalnim i regionalnim vlastima; poziva Komisiju da razmotri mogućnost uporabe Europskog fonda za ruralni razvoj za pružanje potpore poljoprivrednim aktivnostima i ruralnim područjima pogođenima potresima;
11. ističe da je kohezijska politika osnovni instrument u sprečavanju rizika od prirodnih katastrofa; smatra da se raznim fondovima i instrumentima mora omogućiti fleksibilno i koordinirano djelovanje kako bi se poboljšalo funkcioniranje i učinkovitost te politike; naglašava da se sprečavanje rizika također mora povezivati s drugim politikama u području prevencije kako bi se izbjegla fragmentacija mjera i povećala njihova učinkovitost i dodana vrijednost;
12. naglašava da je hitno potreban plan za javno ulaganje u politike prevencije i plan za prilagodbu kojim bi se uzele u obzir mjere u slučaju potresa u područjima s visokim rizikom od potresa i hidrogeološkim rizikom; smatra da bi se ti troškovi trebali izuzeti iz izračuna praga deficita predmetne države članice;
13. poziva Komisiju da potiče razmjenu dobre prakse u sprečavanju katastrofa među državama članicama te poziva države članice da zajamče da se za regionalna tijela organizira osposobljavanje u upravljanju katastrofama;
14. ističe važnost sagledavanja prevencije iz poprečne, sveobuhvatne perspektive kako bi je se uvrstilo u relevantne sektorske politike radi promicanja uravnoteženoga zauzimanja zemljišta i kohezivnog ekonomskog i socijalnog razvoja koji je u skladu s prirodom;
15. ističe važnost javnog istraživanja i razvoja u sprečavanju katastrofa i upravljanju njima te poziva na veće koordiniranje i suradnju među ustanovama za istraživanje i razvoj u državama članicama, posebno u onima koje se suočavaju sa sličnim rizicima; poziva na uspostavu poboljšanih sustava za rano upozoravanje u državama članicama te stvaranje i jačanje veza među raznim sustavima za rano upozoravanje; preporučuje da Komisija uzme u obzir te potrebe i zajamči odgovarajuće financiranje;
16. naglašava da je potrebno pripremiti zdravstvene sustave država članica u pogledu zaposleničke strukture, dobre prakse i osviještenosti o rizicima kako bi se mogli nositi sa stanjem u slučaju katastrofe;
17. ističe važnost posjedovanja opsežnoga skupa podataka i informacija o rizicima i troškovima katastrofa te njihove razmjene na razini EU-a radi provođenja komparativnih studija i utvrđivanja prekograničnog učinka katastrofa, čime bi se državama članicama omogućilo da objedine informacije o nacionalnim civilnim kapacitetima i zdravstvenim sredstvima, te naglašava da bismo se trebali koristiti postojećim strukturama, kao što je centar za praćenje i informiranje, i razvijati ih umjesto da gomilamo nove;
18. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, talijanskoj vladi te regionalnim i lokalnim vlastima pogođenih područja.