Postupak : 2017/2598(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0189/2017

Podneseni tekstovi :

B8-0189/2017

Rasprave :

Glasovanja :

PV 16/03/2017 - 6.4
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0089

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 320kWORD 63k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0183/2017
13.3.2017
PE598.542v01-00
 
B8-0189/2017

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2017. (2017/2598(RSP))


Barbara Lochbihler u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a

Rezolucija Europskog parlamenta o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2017. (2017/2598(RSP))  
B8-0189/2017

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima te konvencije UN-a o ljudskim pravima i njihove fakultativne protokole,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 60/251 Opće skupštine Ujedinjenih naroda o uspostavi Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHRC),

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Europsku socijalnu povelju i Povelju EU-a o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o sjednicama Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava,

–  uzimajući u obzir svoju Preporuku Vijeću od 7. srpnja 2016. o 71. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda(1),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o kršenju ljudskih prava, uključujući hitne rezolucije iz 2016. o Etiopiji, Sjevernoj Koreji, Indiji, Krimu, Hong Kongu, Kazahstanu, Egiptu, Demokratskoj Republici Kongu, Pakistanu, Hondurasu, Nigeriji, Gambiji, Džibutiju, Kambodži, Tadžikistanu, Vijetnamu, Malaviju, Bahreinu, Mjanmaru, Filipinima, Somaliji, Zimbabveu, Ruandi, Sudanu, Tajlandu, Kini, Brazilu, Rusiji, Tibetu, Iraku, Indoneziji, Srednjoafričkoj Republici, Burundiju, Nikaragvi, Kuvajtu i Gvatemali,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. prosinca  2016. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2015. godinu i politici Europske unije u tom području(2),

–  uzimajući u obzir članak 2., članak 3. stavak 5. te članke 18., 21., 27. i 47. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće UNHRC-a za 2015. godinu podneseno Općoj skupštini UN-a,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da su promicanje i zaštita univerzalnosti ljudskih prava dio etičke i pravne stečevine Europske unije te jedan od kamena temeljaca europskog jedinstva i integriteta; budući da bi poštovanje ljudskih prava trebalo isticati u svim područjima politike EU-a;

B.  budući da je EU odlučno posvećen multilateralizmu i tijelima UN-a kad je riječ o promicanju i zaštiti ljudskih prava;

C.  budući da se redovnim sjednicama Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava (UNHRC), imenovanjem posebnih izvjestitelja, mehanizmom univerzalnog periodičnog pregleda, posebnim postupcima za rješavanje stanja u određenim državama ili za određene teme doprinosi promicanju i poštovanju ljudskih prava, demokracije i vladavine prava;

Vijeće UN-a za ljudska prava

1.  pozdravlja rad visokog povjerenika UN-a za ljudska prava Zeida Ra’ada Al Husseina i njegova ureda (OHCHR); podsjeća na obvezu EU-a da nastavi podupirati i braniti njegov integritet, neovisnost i funkcioniranje; pozdravlja ulogu koju Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) ima u unaprjeđivanju suradnje između međunarodnih i regionalnih mehanizama u području ljudskih prava te u utvrđivanju načina za jačanje uloge „regionalnih dogovora” o univerzalnim standardima u pogledu ljudskih prava;

2.  mišljenja je da djelotvornost i vjerodostojnost UNHRC-a ovise o istinskoj predanosti njegovih članova zaštiti svih osoba u svim zemljama od bilo kojeg oblika kršenja ljudskih prava, u skladu s međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima kojima se promiču univerzalnost, nepristranost, objektivnost, neselektivnost, konstruktivni dijalog i suradnja; ističe da je potrebno izbjegavati polarizaciju rasprave u sklopu UNHRC-a i potiče konstruktivan dijalog;

3.  poziva države da odobre pristup nezavisnim stručnjacima i posebnim izvjestiteljima UNHRC-a ili stručnjacima OHCHR-a radi istraživanja navodnih kršenja ljudskih prava i konstruktivne suradnje radi ispravljanja situacije, da poštuju svoje obveze u okviru konvencija o ljudskim pravima i da ponude punu suradnju u pogledu posebnih postupaka UNHRC-a;

4.  potiče sve države da poduzmu konkretne korake u pogledu provedbe preporuka iz univerzalnog periodičnog pregleda te da prevladaju nedostatke uspostavom mehanizma za provedbu i praćenje, uključujući uspostavu nacionalnih akcijskih planova i koordinacijskih mehanizama;

5.  osuđuje činjenicu da mjesta u UNHRC-u i dalje zauzimaju zemlje za koje je dokazano da ozbiljno i sustavno krše ljudska prava, kao što su Saudijska Arabija, Kina i trenutačno Egipat, te još jednom poziva države članice EU-a da objavljuju kako glasuju u UNHRC-u; u tom smislu poziva EU i države članice na to da se jednaka važnost prava odrazi u načinu na koji glasuju te da svoj glas o rezolucijama UNHRC-a daju na temelju sadržaja, a ne predlagatelja rezolucija;

6.  podsjeća na obvezu Opće skupštine UN-a da prilikom izbora za članstvo u UNHCR-u mora voditi računa o tome da li kandidati poštuju i promiču zaštitu ljudskih prava, vladavinu prava i demokraciju; pozdravlja odluku UNHRC-a kojom se od Savjetodavnog odbora UNHRC-a zahtijeva da pripremi izvješće o ocjeni ostvarenog napretka u pogledu sklapanja regionalnih i podregionalnih dogovora o promicanju i zaštiti ljudskih prava; poziva EU i države članice na to da se jednaka važnost prava odrazi u načinu na koji glasuju i da se u tom smislu poboljša usklađenost stajališta EU-a; snažno zahtijeva od EU-a da djeluje jednoglasno i da zauzme zajedničko stajalište kad je riječ o glasovanju u UNHRC-u;

7.  ponavlja da je u cilju jačanja vjerodostojnosti EU-a važno zajamčiti da se on aktivno i dosljedno angažira u mehanizmima UN-a za ljudska prava, posebice u okviru Trećeg odbora Opće skupštine UN-a, Opće skupštine UN-a i UNHRC-a; podržava napore Europske službe za vanjsko djelovanje (EEAS), delegacija EU-a u New Yorku i Ženevi te država članica u cilju daljnjeg povećanja dosljednosti EU-a u okviru UN-a u pogledu ljudskih prava;

Tematski prioriteti

8.  ističe važnost uloge nevladinih organizacija za ljudska prava i branitelja ljudskih prava u promicanju i zaštiti ljudskih prava; naglašava da se ljudska prava i temeljne slobode trebaju štititi u svim dimenzijama njihova izraza, među ostalim i u kontekstu novih tehnologija; dijeli zabrinutost UNHRC-a u pogledu navoda o prijetnjama i odmazdama usmjerenima protiv članova organizacija civilnog društva i nevladinih organizacija koji su surađivali s njime, kao i onih koji su sudjelovali u njihovim posebnim postupcima i postupku univerzalnog periodičnog pregleda;

9.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog brojnih, sve češćih pokušaja smanjenja prostora za djelovanje civilnog društva i branitelja ljudskih prava, među ostalim i uvođenjem zakona za suzbijanje terorizma; osuđuje svaki čin nasilja, zlostavljanja, zastrašivanja i progona branitelja ljudskih prava, zviždača, novinara ili blogera, bilo na internetu bilo izvan njega; poziva sve države da promiču i zajamče sigurno i poticajno okružje u kojem nevladine organizacije, civilno društvo, novinari i branitelji ljudskih prava mogu neovisno i neometano djelovati, uz posvećivanje posebne pažnje ženama i djeci, aktivistima u području okoliša i pripadnicima ranjivih skupina kao što su osobe LGBTI; ponovno poziva države koje su donijele restriktivne zakone usmjerene protiv organizacija za ljudska prava da ih ukinu te da ukinu i sve ostale represivne mjere protiv njih, uključujući i zabrane putovanja i zamrzavanje imovine;

10.  smatra da slobodni, neovisni i nepristrani mediji čine jedan od ključnih temelja demokratskog društva, u kojem otvorena rasprava ima ključnu ulogu; podržava zahtjev za imenovanje posebnog predstavnika glavnog tajnika UN-a za sigurnost novinara; poziva EU da na svim međunarodnim forumima skrene pozornost na pitanja slobode izražavanje na internetu, digitalnih sloboda i važnosti slobodnog i otvorenog interneta; poziva na smanjenje digitalnog jaza i na neograničen pristup informacijama i komunikaciji te na necenzuriran pristup internetu; u tom smislu ponovno poziva EU da počne koristiti besplatan softver otvorenog koda te da potakne druge aktere da to učine, s obzirom na to da takav softver pruža bolju sigurnost i omogućuje veće poštovanje ljudskih prava;

11.  podsjeća na to da diljem svijeta i dalje dolazi do kršenja prava na slobodu udruživanja i okupljanja; toplo pozdravlja rad posebnog izvjestitelja UN-a za pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja Maine Kiaija poziva sve države da vode računa o izvještajima posebnog izvjestitelja;

12.  poziva sve države da brzo ratificiraju fakultativne protokole uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima kojim se uspostavljaju žalbeni i istražni mehanizmi;

13.  protivi se svim vrstama diskriminacije i progona, među ostalim i onima na temelju rase, boje kože, jezika, vjeroispovijedi ili uvjerenja, rodnog identiteta ili spolne orijentacije, društvenog podrijetla, kaste, rođenja, dobi ili invaliditeta; podržava angažman EU-a u posebnim postupcima, uključujući i angažman s novim neovisnim stručnjakom za zaštitu od nasilja i diskriminacije na temelju spolne orijentacije i rodnog identiteta; poziva EU da aktivno nastavi promicati ravnopravnost i nediskriminaciju te da se bori protiv nasilja nad svim pojedincima i diskriminacije pojedinaca;

14.  izražava svoju zabrinutost time što mnoge osobe, individualno ili grupno, doživljavaju kršenje svojih prava na slobodu vjeroispovijedi ili uvjerenja koje vrše države i nedržavni akteri, što dovodi do diskriminacije, neravnopravnosti i stigmatiziranja; podsjeća da je potrebno boriti se protiv netolerancije i diskriminacije na temelju vjeroispovijedi ili uvjerenja kako bi se zajamčilo poštovanje ostalih međusobno povezanih ljudskih prava, kao što je sloboda izražavanja; poziva EU da radi na jamčenju veće zaštite vjerskih i etničkih manjina od progona i nasilja te na ukidanju zakona kojima se kriminaliziraju blasfemija ili apostazija koje služe kao paravan za progon vjerskih i etničkih manjina i nevjernika; poziva na podržavanje rada posebnog izvjestitelja UN-a za slobodu vjeroispovijedi ili uvjerenja;

15.  snažno potiče EU da nastavi zagovarati pristup nulte stope tolerancije na smrtnu kaznu te ga poziva na to da nastoji dodatno ojačati međuregionalnu potporu predstojećoj rezoluciji Opće skupštine UN-a o moratoriju na smrtnu kaznu; pozdravlja odluku o ukidanju smrtne kazne za sva kaznena djela, koju su 2015. donijeli Madagaskar, Fidži, Surinam i Republika Kongo; osuđuje nastavak pogubljenja u brojnim zemljama, uključujući Bahrein, Kuvajt, Bjelarus, Bangladeš, Indiju, Oman, Južni Sudan, Indoneziju i Čad; nadalje osuđuje navodni porast broja smrtnih kazni izrečenih posebice u Kini, Egiptu, Iranu, Nigeriji, Pakistanu i Saudijskoj Arabiji; podsjeća vlasti tih zemalja da su one potpisnice Konvencije o pravima djeteta, kojom se izričito zabranjuje smrtna kazna zbog kaznenih djela koja su počinile osobe mlađe od 18 godina; izražava snažno protivljenje sve češćem pribjegavanju smrtnoj kazni zbog kaznenih djela povezanih s drogom te poziva na zabranu primjene smrtne kazne i izvansudskog pogubljenja za ta kaznena djela; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog tisuća izvansudskih pogubljenja koja je posljednjih mjeseci odobrio filipinski predsjednik Duterte, kao i zbog činjenice da je filipinski parlament izglasao ponovno uvođenje smrtne kazne za kaznena djela povezana s drogom nakon što je ta zemlja 2007. bila prva zemlja u regiji koja je ukinula smrtnu kaznu;

16.  potiče EU da izrazi svoje mišljenje i da podrži napore koje UN ulaže u borbu protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, masovnih pogubljenja i pogubljenja zbog kaznenih djela povezanih s drogom te poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da na svim razinama dijaloga i na svim forumima pojača napore EU-a u borbi protiv izvansudskih pogubljenja, mučenja i drugih oblika zlostavljanja, u skladu sa smjernicama za politiku EU-a prema trećim zemljama u vezi s mučenjem i drugim oblicima okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja; poziva na univerzalnu ratifikaciju i stvarnu provedbu Konvencije UN-a protiv mučenja i Fakultativnog protokola uz nju; ističe da je iznimno važno podupirati sprječavanje mučenja, među ostalim i jačanjem nacionalnih mehanizama za sprečavanje koji su uspostavljeni u okviru Fakultativnog protokola, te kontinuirano podržavati rehabilitaciju žrtava mučenja;

17.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog opetovanih teških povreda i kršenja ljudskih prava diljem svijeta; čvrsto podupire Međunarodni kazneni sud kao ključnu instituciju za privođenje počinitelja pravdi i pomaganje žrtvama u ostvarivanju pravde na temelju načela komplementarnosti u pogledu genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina; poziva sve strane da pružaju političku, diplomatsku, financijsku i logističku podršku svakodnevnom funkcioniranju Međunarodnog kaznenog suda; poziva EU da nastavi jačati rad Međunarodnog kaznenog suda; potiče snažan dijalog i suradnju između Međunarodnog kaznenog suda, UN-a i njegovih agencija te Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda; žali što su se neke afričke zemlje odlučile povući iz Međunarodnog kaznenog suda, no pozdravlja činjenicu da su dvije od triju predmetnih zemalja odlučile opozvati tu odluku te poziva preostalu predmetnu zemlju da ponovno razmotri svoju odluku; poziva sve države članice UN-a da se pridruže Sudu tako da što prije ratificiraju Rimski statut i njegove izmjene usvojene u Kampali;

18.  smatra da bi države trebale učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi se borile protiv nekažnjavanja te se pobrinuti za to da ne postoje sigurne luke za počinitelje međunarodnih kaznenih djela i teških povreda ljudskih prava, među ostalim i na nacionalnoj razini, donošenjem odredbi u pogledu opće nadležnosti i njezine provedbe;

19.  osuđuje rašireno nepoštovanje međunarodnog humanitarnog prava te izražava ozbiljnu zabrinutost zbog povećanja stope civilne štete u oružanim sukobima diljem svijeta te povećanja broja smrtonosnih napada na bolnice, škole, humanitarne konvoje i druge civilne mete; ustraje u tome da se takva kršenja uzmu u obzir kad je riječ o postupanjima UNHRC-a specifičnima za pojedine zemlje i relevantnim pregledima u sklopu mehanizma univerzalnog periodičnog pregleda;

20.  izražava duboku zabrinutost zbog uporabe naoružanih bespilotnih letjelica izvan međunarodnoga pravnog okvira; poziva EU i njegove države članice da promiču međunarodni okvir o uporabi naoružanih bespilotnih letjelica kojim se poštuju ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo te kojim bi se rješavala pitanja kao što su pravni okvir, proporcionalnost, odgovornost, zaštita civila i transparentnost; ponovno poziva EU i njegove države članice da pitanje naoružanih bespilotnih letjelica i potpuno autonomnog oružja uključe u relevantne europske i međunarodne mehanizme za razoružanje i kontrolu naoružanja i potiče države članice da sudjeluju u tim mehanizmima kontrole i ojačaju ih;

21.  najstrože osuđuje teška kršenja ljudskih prava koja nad civilima, a posebno nad ženama i djecom, trenutačno provode terorističke ili paravojne organizacije poput Islamske države/Daiša i Boko Harama; osuđuje učestalost i razmjere uništavanja kulturne baštine te poziva na pružanje podrške relevantnim naporima koji su poduzeti u okviru raznih foruma UN-a;

22.  poziva EU da potakne sve države na to da u svoje razvojne politike kao središnji element ugrade ljudska prava te da provedu Deklaraciju UN-a o pravu na razvoj iz 1986.; pozdravlja činjenicu da je UNHRC nedavno imenovao posebnog izvjestitelja za pravo na razvoj, čiji mandat uključuje pomoć u promicanju, zaštiti i ispunjavanju prava na razvoj u kontekstu Programa održivog razvoja do 2030. i drugih međunarodnih sporazuma o razvojnoj suradnji; naglašava da načelo ljudskih prava za sve mora biti jedan od temeljnih elemenata pri postizanju svih ciljeva Programa održivog razvoja do 2030.; pozdravlja najnovije izvješće posebne izvjestiteljice za pravo na hranu u kojemu se među ostalim razmatra utjecaj uporabe pesticida na ljudska prava i podržava njezine preporuke;

23.  poziva EU da nastavi promicati ravnopravnost između žena i muškaraca te da u svojim aktivnostima i programima aktivno podupire rad organizacije UN Women i inicijative povezane sa rodno osviještenom politikom; poziva na poduzimanje kontinuiranih potpornih mjera za jačanje položaja žena i djevojčica i iskorjenjivanje svih oblika nasilja i diskriminacije nad ženama i djevojčicama, uključujući rodno uvjetovano nasilje; snažno zahtijeva od EU-a da potiče međuregionalne inicijative za promicanje, zaštitu i ostvarivanje prava žena te za potpunu i djelotvornu provedbu Pekinške platforme za djelovanje i programa djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju (ICPD) i da u tom kontekstu ostane predan promicanju jednostavnog i neometanog pristupa planiranju obitelji, zdravlju rodilja, kontracepciji i sigurnom pobačaju, kao i cjelokupnom opsegu spolnih i reproduktivnih prava;

24.  ponovno ističe obvezu Europske unije na provođenje politike kojom se u obzir uzimaju ljudska prava i rodni aspekti, u skladu s ključnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1325 (2000.) i 1820 (2008.) o ženama, miru i sigurnosti; poziva EU da na međunarodnoj razini podrži priznavanje dodane vrijednosti sudjelovanja žena u sprečavanju i rješavanju sukoba, kao i u mirovnim operacijama, humanitarnoj pomoći te postupcima obnove nakon sukoba i održivog pomirenja;

25.  poziva EU da nastavi promicati prava djece, posebno davanjem doprinosa jamčenju pristupa djece vodi, sanitarnim uslugama, zdravstvenoj skrbi i obrazovanju, među ostalim i u zonama sukoba i izbjegličkim kampovima, te iskorjenjivanju dječjeg rada, novačenja djece u vojsku, oduzimanja slobode, mučenja, trgovine ljudima, dječjeg, ranog i prisilnog braka, seksualnog iskorištavanja i štetnih praksi poput genitalnog sakaćenja žena; poziva na poduzimanje mjera kojima bi se u okviru UN-a poduprli i ojačali međunarodni napori u cilju sprečavanja angažiranja djece u oružanim sukobima te djelotvornijeg razmatranja učinaka stanja tijekom i nakon sukoba na žene i djevojke; poziva sve države članice UN-a da poštuju svoje ugovorne obveze u sklopu Konvencije o pravima djeteta koja je usvojena 1989., kako bi se poštovala prava sve djece u njihovoj nadležnosti, bez obzira na njihov pravni status i bez ikakvih oblika diskriminacije; poziva SAD, kao jedinu državu koja još nije ratificirala Konvenciju UN-a o pravima djeteta, da se hitno pridruži tom instrumentu;

26.  poziva države da promiču prava osoba s invaliditetom, uključujući njihovo ravnopravno sudjelovanje i socijalnu uključenost; poziva države da ratificiraju i provedu Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

27.  poziva EU da surađuje s partnerima na provedbi Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, uključujući mjere za poticanje većeg broja država na usvajanje nacionalnih akcijskih planova i uključivanje u rad radnih skupina UN-a i OHCHR-a; pozdravlja sudjelovanje EU-a i velikog broja njegovih država članica na sjednici međuvladine radne skupine održanoj u listopadu 2016. na kojoj se raspravljalo o elementima obvezujućeg ugovora UN-a o poslovanju i ljudskim pravima; pozdravlja izvješće predsjedatelja i izvjestitelja međuvladine radne skupine koje će biti predstavljeno na predstojećoj sjednici UNHRC-a; ponovno poziva EU i njegove države članice da konstruktivno sudjeluju na trećoj sjednici međuvladine radne skupine koja će se održati u listopadu 2017. i da aktivno doprinesu raspravama o ključnim elementima, uključujući i odnos predloženog ugovora UN-a i trgovinskih sporazuma, poštovanja ljudskih prava, pristupa pravnim lijekovima i njihove provedbe te ulogu poduzeća u sastavljanju ugovora;

28.  poziva EU da u okviru foruma UN-a istakne pitanja jagme za zemljištem, koju među ostalima provode i poduzeća, te postupanja s braniteljima prava na zemljište i aktivistima u području okoliša, koji su često žrtve odmazde, uključujući prijetnje, zlostavljanje, arbitrarna uhićenja, napade i ubojstva;

29.  pozdravlja Deklaraciju UN-a iz New Yorka o izbjeglicama i migrantima u kojoj se razmatra pitanje masovnih kretanja izbjeglica i migranata i koja je rezultirala usvajanjem globalnog pakta o sveobuhvatnom okviru za pomoć izbjeglicama te obvezom u pogledu migranata i izbjeglica čiji su ciljevi spašavanje života, odgovaranje na posebne potrebe, suzbijanje rasizma i ksenofobije, borba protiv trgovine ljudima, jamčenje jednakog priznavanja i zaštite pred zakonom te jamčenje uključenosti u nacionalne razvojne planove; poziva sve uključene strane da zajamče politički angažman, financijska sredstva i konkretna djela solidarnosti kao izraz potpore Deklaraciji iz New Yorka te podsjeća na to da bi se pitanje migracija trebalo nastaviti razmatrati na globalnoj razini, a ne samo na europskoj; poziva EU i njegove države članice da zauzmu vodeću ulogu u tim međunarodnim naporima te da u prvom redu poštuju svoje obveze u okviru međunarodnog prava, štite prava tražitelja azila, izbjeglica, migranata i svih raseljenih osoba, posebno prava žena, djece i ranjivih skupina, uključujući osobe s invaliditetom; upozorava da, zbog toga što se u prvom redu usredotočuju na pitanja poput granične kontrole i vraćanja u treće zemlje u kojima je stanje ljudskih prava iznimno loše, EU i njegove države članice riskiraju narušavanje tih vodećih načela i tako ugrožavaju svoj kredibilitet na međunarodnim forumima povezanima s ljudskim pravima, kao što je Vijeće UNHRC;

30.  podsjeća na to da bi se vraćanje migranata trebalo provoditi uz puno poštovanje njihovih prava i samo kada se može zajamčiti zaštita njihovih prava u njihovim zemljama; poziva vlade da obustave arbitrarna uhićenja migranata i oduzimanje slobode migrantima, među ostalim i kad je riječ o maloljetnicima; poziva sve države da poduzmu konkretne mjere u najboljem interesu maloljetnih izbjeglica i migranata na temelju Konvencije o pravima djeteta te da uvedu mjere za jačanje sustava za zaštitu djece, uključujući osposobljavanje socijalnih radnika i ostalih skupina stručnjaka te suradnju s nevladinim organizacijama; ponovno poziva sve države, uključujući i države članice EU-a, na ratifikaciju i provedbu Međunarodne konvencije o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji;

31.  pozdravlja rad posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava i okoliš; s ozbiljnom zabrinutošću naglašava da se gubitkom bioraznolikosti narušava uživanje širokog skupa ljudskih prava, uključujući pravo na život, zdravlje i vodu, i da on posebno utječe na najranjivije skupine, uključujući domorodačko stanovništvo; poziva EU da podrži daljnje djelovanje UNHRC-a u tom području koje je iznimno važno za budućnost čovječanstva;

32.  ponovno izražava zabrinutost zbog dodjeljivanja organizacije velikih sportskih događanja zemljama domaćinima u kojima je stanje ljudskih prava vrlo loše te zbog kršenja ljudskih prava do kojih dolazi zbog takvih događanja, uključujući prisilne deložacije bez savjetovanja s uključenim stanovništvom ili naknada tom stanovništvu, iskorištavanje ranjivih skupina poput djece i radnika migranata te ušutkavanje organizacija civilnog društva koje prijavljuju takva kršenja; poziva EU i njegove države članice da u okviru UNHRC-a promiču međuregionalnu inicijativu u pogledu sporta i ljudskih prava, radi uspostave zaštitnih mehanizama kojima će se sprječavati i nadzirati sva kršenja ljudskih prava povezana s velikim sportskim događanjima i pružati pravni lijek za njih;

33.  ističe da je važno promicati univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava, u skladu s člankom 21. Ugovora o Europskoj uniji i Općim odredbama o vanjskom djelovanju Unije;

34.  naglašava da je potrebno usvojiti pristup utemeljen na ljudskim pravima i integrirati poštovanje ljudskih prava u sve politike EU-a, uključujući one u području trgovine, ulaganja, javnih usluga, razvojne suradnje i migracija, kao i u zajedničku obrambenu i sigurnosnu politiku EU-a;

35.  podsjeća na činjenicu da je unutarnja i vanjska koherentnost u području ljudskih prava ključna za vjerodostojnost politike EU-a povezane s ljudskim pravima u njegovim odnosima s trećim zemljama te poziva EU da ispuni svoje obveze u tom kontekstu;

Prioriteti za pojedine zemlje

Bjelarus

36.  izražava duboku zabrinutost zbog daljnjeg ograničavanja slobode izražavanja te slobode udruživanja i mirnog okupljanja u Bjelarusu; osuđuje zlostavljanje i pritvaranje neovisnih i oporbenih novinara i aktivista za ljudska prava; osuđuje nastavak primjene smrtne kazne; poziva na obnovu mandata posebnog izvjestitelja UN-a za stanje ljudskih prava u Bjelarusu na 35. sjednici UNHRC-a i poziva vladu Bjelarusa da u potpunosti surađuje s posebnim izvjestiteljem i da se obveže na provedbu odavno potrebnih reformi za zaštitu ljudskih prava, među ostalim primjenom preporuka posebnog izvjestitelja i drugih mehanizama za ljudska prava;

Burundi

37.  izražava duboku zabrinutost zbog pogoršanja političkog i sigurnosnog stanja u Burundiju; osuđuje nasilje koje se u toj zemlji provodi od 2015. i koje je dovelo do smrti, mučenja, ciljanog nasilja nad ženama, uključujući grupna silovanja, zlostavljanja i pritvaranja tisuća ljudi, prisilnog raseljavanja stotina tisuća Burundijaca, kao i kršenja slobode tiska i izražavanja; osuđuje rašireno nekažnjavanje takvih djela; podržava odluku Vijeća EU-a da nakon neuspjelih pregovora započetih na temelju članka 96. Sporazuma iz Cotonoua obustavi izravnu financijsku potporu burundijskoj vladi, uključujući proračunsku potporu, ali da pritom nastavi pružati punu financijsku potporu koja se izravnim kanalima daje za stanovništvo i humanitarnu pomoć; u potpunosti podržava uspostavu istražnog povjerenstva za Burundi u cilju utvrđivanja navodnih počinitelja djela kršenja i povrede ljudskih prava u toj zemlji kako bi se zajamčilo puna odgovornost; poziva EU i njegove države članice da podrže zajedničku izjavu o Burundiju u kojoj se dovodi u pitanje članstvo te zemlje u UNHRC-u ako ne počne u potpunosti surađivati s istražnim povjerenstvom, Vijećem i njegovim mehanizmima te ako se aktivno ne angažira u pogledu istražnog povjerenstva i ne odgovori na ozbiljne probleme u pogledu ljudskih prava; poziva vlasti Burundija da ponovno razmotre svoju odluku o povlačenju iz Međunarodnog kaznenog suda;

Demokratska Narodna Republika Koreja (DNRK)

38.  izražava duboku zabrinutost zbog stalnog pogoršanja stanja u pogledu ljudskih prava u DNRK-u; poziva na pokretanje međunarodne istrage o okolnostima smrti Kim Jong Nama, polubrata Kim Jong Una, koji je u zračnoj luci u Kuala Lumpuru 13. veljače 2017. navodno ubijen VX-om, jednim od najsmrtonosnijih međunarodno zabranjenih nervnih otrova; poziva vladu DNRK-a da ispuni svoje obveze u skladu s instrumentima za zaštitu ljudskih prava, čiji je potpisnik, te da se pobrine za to da humanitarne organizacije, neovisni promatrači za ljudska prava i posebni izvjestitelj UN-a za stanje ljudskih prava u DNRK-u mogu ući u zemlju te da im se pruži potrebna suradnja; poziva DNRK da dopusti slobodu izražavanja i medijsku slobodu i nacionalnim i međunarodnim medijima te da građanima pruži necenzurirani pristup internetu; oštro osuđuje sustavnu primjenu smrtne kazne u DNRK-u u velikim razmjerima; poziva vladu DNRK-a da proglasi moratorij na sva pogubljenja, u cilju ukidanja smrtne kazne u bliskoj budućnosti; zahtijeva da se počinitelji zločina protiv čovječnosti u DNRK-u pozovu na odgovornost i izvedu pred Međunarodni kazneni sud te da im se izreknu ciljane kazne; strogo osuđuje testiranje nuklearnog oružja te ga smatra nepotrebnom i opasnom provokacijom, kršenjem relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i ozbiljnom prijetnjom miru i sigurnosti na Korejskom poluotoku i u sjeveroistočnoj Aziji; traži obnavljanje mandata posebnog izvjestitelja; traži od stručne skupine da izvješće predstavi Općoj skupštini i Vijeću sigurnosti UN-a; predlaže da se u rezoluciju uvrste ključne preporuke o odgovornosti iz izvješća stručnjaka, uključujući jačanje kapaciteta Ureda u Seulu u vidu stručnih istražitelja i tužitelja, kao i imenovanje stručnjaka za kazneno pravosuđe kako bi se unaprijedili koraci poduzeti radi jamčenja odgovornosti;

Demokratska Republika Kongo

39.  osuđuje kršenja ljudskih prava u Demokratskoj Republici Kongo (DR Kongo) koja su uz potpuno nekažnjavanje počinile sigurnosne snage te traži da se počinitelji privedu pravdi; poziva Vijeće da, ako nasilje potraje, razmotri produženje postojećih restriktivnih mjera kao što su ciljane sankcije EU-a, uključujući zabranu putovanja i zamrzavanje imovine odgovornima za nasilno gušenje i narušavanje demokratskog procesa u DR Kongu, kako je predviđeno Sporazumom iz Cotonua; potiče vlasti DR Konga da provedu sporazum sklopljen u prosincu 2016. te da do prosinca 2017. održe izbore uz potporu međunarodnih aktera; podsjeća na to da je stabilnost regije Velikih jezera vrlo zabrinjavajuće pitanje, posebno u pogledu stanja ljudskih prava u istočnom DR Kongu, uključujući problem seksualnog nasilja; poziva UNHRC da kontinuirano nadzire DR Kongo sve do održavanja izbora i provedbe demokratske tranzicije te potiče visoko povjerenstvo da obavještava Vijeće o stanju u DR Kongu i po potrebi poduzme snažnije mjere;

Egipat

40.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog kontinuiranog pogoršanja stanja ljudskih prava u Egiptu, uključujući dramatično zatvaranje javnog prostora za civilno društvo, oštro obrušavanje na branitelje ljudskih prava, poglavito žene, i ostale disidente, te nedostatak slobode izražavanja; nadalje izražava zabrinutost zbog drakonskog zakona o nevladinim organizacijama koji je 2016. usvojen u egipatskom parlamentu i kojim se teško krši ustavom zajamčeno pravo na slobodu udruživanja i mnoge međunarodne obveze Egipta u pogledu poštovanja tog prava; naglašava da egipatska vlada mora hitno prionuti na rješavanje raširenih slučajeva mučenja, prisilnih nestanaka i smrti u pritvoru; poziva EU da u UNHRC-u pokrene sastavljanje rezolucije o toj zemlji;

Gruzijske regije Abhazija i Chinvali/Južna Osetija

41.  i dalje je zabrinut zbog slobode izražavanja i slobode medija te zbog onemogućavanja pristupa okupiranim regijama Abhaziji i Chinvaliju/Južnoj Osetiji u kojima je kršenje ljudskih prava i dalje rašireno; potiče na jačanje kontakata među narodima između teritorija pod nadzorom Tbilisija i dviju okupiranih regija; poziva na puno poštovanje suverenosti i teritorijalnog integriteta Gruzije, kao i nepovredivosti njezinih međunarodno priznatih granica; naglašava potrebu za sigurnim i dostojanstvenim povratkom izbjeglica i interno raseljenih osoba u njihova mjesta stalnog boravišta; poziva gruzijsku vladu da poduzme odgovarajuće mjere kako bi se omogućila provedba preporuka iz univerzalnog periodičnog pregleda i daljnje postupanje na temelju njih;

Iran

42.  poziva Iran da u potpunosti surađuje s mehanizmima UN-a za ljudska prava i radi na primjeni preporuka danih u tom kontekstu te u okviru univerzalnog periodičnog pregleda tako što će međunarodnim organizacijama za ljudska prava omogućiti da provode svoje misije; poziva iransku vladu da riješi znatne probleme istaknute u izvješćima posebnog izvjestitelja UN-a i glavnog tajnika UN-a u vezi sa stanjem ljudskih prava u Iranu te da se odazove na konkretne pozive na djelovanje izrečene u rezolucijama Opće skupštine UN-a; sa zabrinutošću napominje da Iran ima najvišu razinu izvršenja smrtne kazne po glavi stanovnika na svijetu; poziva Iran da proglasi moratorij na smrtnu kaznu; poziva na oslobađanje političkih zatvorenika;

Mjanmar/Burma

43.  iznimno je zabrinut zbog izvješća o nasilnim sukobima u sjevernoj državi Rakhine i žali zbog gubitka života, životne egzistencije i domova te navoda o nerazmjernoj upotrebi sile oružanih snaga Mjanmara/Burme, koja bi se prema OHCHR-u mogla smatrati zločinom protiv čovječnosti; potiče vojne i sigurnosne snage da smjesta stanu na kraj ubijanju, zlostavljanju i silovanju naroda Rohingya te paležu njihovih domova; ustraje u tome da vlada i civilne vlasti Mjanmara/Burme smjesta prekinu diskriminaciju i segregaciju pripadnika manjine Rohingya; poziva na zaštitu prava pripadnika naroda Rohingya i jamčenje sigurnosti, zaštite i ravnopravnosti svih građana Mjanmara/Burme; pozdravlja odluku vlade Mjanmara/Burme o tome da mir i nacionalno pomirenje budu prioritet; pozdravlja najavu vlade Mjanmara/Burme o osnivanju istražnog povjerenstva za nedavna nasilja u državi Rakhine; ističe da je nužno poduzeti odgovarajuće korake u cilju kaznenog progona odgovornih i pružanja primjerene pravne zaštite za žrtve povrede prava; poziva vladu Mjanmara/Burme da nastavi postupak demokratizacije te da poštuje vladavinu prava, slobodu govora i temeljna ljudska prava; poziva EU i njegove države članice da podrže obnovljeni mandat posebnog izvjestitelja za Mjanmar/Burmu;

Okupirana palestinska područja

44.  poziva EU i njegove države članice da u raspravama i rezolucijama u okviru UNHRC-a o okupiranim palestinskim područjima izraze svoje žaljenje zbog neprovođenja prethodnih preporuka tijela za ljudska prava u sklopu UN-a, uključujući istražni odbor UN-a za sukob u Gazi 2014., ograničenog napretka postignutog u istraživanju navodnih kršenja međunarodnog prava koja su provodile sve uključene strane i postojanja brojnih pravnih, postupovnih i praktičnih prepreka u pristupu pravdi i odšteti; potiče EU da se ponovno zauzme za točku 7. dnevnog reda UNHRC-a i da glasuje za rezolucije o odgovornosti, uključujući rezoluciju UNHRC-a o podržavanju sveobuhvatnog izvješća visokog povjerenika UN-a za ljudska prava i popratnih mjera koje se u njemu predlažu; poziva EU da osudi činove zastrašivanja i prijetnji usmjerene protiv branitelja ljudskih prava koji promiču odgovornost i poštovanje međunarodnog prava u izraelsko-palestinskom sukobu te da osudi i druge restriktivne prakse i zakonodavstvo koji utječu na nevladine organizacije na objema stranama; poziva EU da podrži predstojeće rezolucije Vijeća za ljudska prava o naseljima i objavljivanje godišnje baze podataka OHCHR-a o poduzećima koja krše međunarodno pravo;

Saudijska Arabija

45.  podsjeća na svoju zabrinutost zbog sustavnog kršenja ljudskih prava u toj zemlji, uključujući represiju protiv branitelja ljudskih prava te kršenje slobode vjeroispovijedi ili uvjerenja i prava žena; osuđuje zabrinjavajuću stopu odluka o smrtnoj kazni u Saudijskoj Arabiji, uključujući masovna pogubljenja, te poziva tu zemlju da uvede moratorij na smrtnu kaznu; poziva saudijske vlasti da puste na slobodu sve zatvorenike savjesti, uključujući dobitnika Nagrade Saharov za 2015. Raifa Badawija; poziva EU da posebno pomno prati taj slučaj; ponavlja da bi se članovi UNHRC-a trebali birati među državama koje poštuju ljudska prava, vladavinu prava i demokraciju; poziva saudijske vlasti da u potpunosti surađuju s posebnim postupcima UNHRC-a i OHCHR-om; poziva EU da ponudi svoju pomoć u osnivanju funkcije posebnog predstavnika za stanje ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji;

Južni Sudan

46.  poziva sve strane u Južnom Sudanu da se suzdrže od kršenja ljudskih prava i kršenja međunarodnog humanitarnog prava, uključujući ona koja se smatraju međunarodnim zločinima, kao što su izvansudska pogubljenja, etnički usmjereno nasilje, seksualno nasilje povezano sa sukobima, uključujući silovanje, te rodno uvjetovano nasilje, novačenje i iskorištavanje djece, prisilni nestanci, arbitrarna uhićenja i oduzimanje slobode; napominje da je vlada Južnog Sudana 16. ožujka 2016. potpisala Sporazum o smjernicama te je nakon toga razjasnila svoje obveze u pogledu uključenja drugih relevantnih dionika u nacionalni dijalog te nastavka poštovanja svih odluka postignutih između potpisnika iz oporbe i Mehanizma 7+7, upravnog odbora za nacionalni dijalog; ustraje u tome da sve strane trebaju ispunjavati svoje obveze te poziva na kontinuirani dijalog u cilju uspostave konačnog prekida vatre; poziva EU i njegove države članice da, u skladu s preuzetim obvezama, i dalje podupiru Afričku uniju u naporima koje ulaže u postizanje mira u Južnom Sudanu i među njegovim stanovnicima u razdoblju tranzicije prema demokraciji reformiranoj iznutra; budući da je UN proglasio da u dijelovima zemlje prevladava glad; poziva EU i njegove države članice da obnove mandat Komisije za ljudska prava u Južnom Sudanu te da ojačanju njezinu ulogu u cilju istraživanja kršenja ljudskih prava i utvrđivanja slučajeva seksualnog nasilja; podržava ideju da se preporuke te Komisije uvrste u izvještaj koji će se proslijediti Općoj skupštini i Vijeću sigurnosti UN-a;

Sirija

47.  najoštrije osuđuje zlodjela i rašireno kršenje ljudskih prava i međunarodnog prava koje uz pomoć Rusije i Irana provode Asadove snage, kao i povrede ljudskih prava i kršenje međunarodnog prava koje provode nedržavne naoružane terorističke skupine, posebno IDIS/Daiš, koji je odgovoran za zločine koji predstavljaju genocid, Džabat Fatah al-Šam/front al-Nusra i druge džihadističke skupine; ustraje u tome da je potrebno nastaviti istragu u vezi s upotrebom kemijskog oružja u Siriji na svim uključenim stranama i njegovim uništavanjem te žali što su Rusija i Kina odlučile blokirati novu rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o upotrebi kemijskog oružja; ponavlja svoj poziv na pun i neometan pristup humanitarnoj pomoći i pozivanje na odgovornost počinitelja ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti; podržava inicijativu EU-a da se slučaj stanja u Siriji uputi Međunarodnom kaznenom sudu te poziva Vijeće sigurnosti da u tom smislu djeluje; podržava kontinuirani rad istražnog odbora, uspostavu međunarodnog, nepristranog i neovisnog mehanizma za Siriju i mandat istražnog odbora za provođenje posebne istrage o Alepu, o kojoj bi se trebalo izvijestiti najkasnije na 34. sjednici Vijeća za ljudska prava u ožujku 2017. te zahtijeva da se izvješće predstavi Općoj skupštini i Vijeću sigurnosti;

Ukrajina

48.  žali zbog toga što je aktualna ruska agresija prouzročila iznimno teško humanitarno stanje u Donbasu te što ukrajinskim i međunarodnim humanitarnim organizacijama nije dopušten pristup okupiranim regijama; izražava duboku zabrinutost zbog teških humanitarnih uvjeta u kojima se nalazi više od 1,5 milijuna interno raseljenih osoba; izražava duboku zabrinutost zbog kontinuiranog seksualnog nasilja povezanog sa sukobom; duboko je zabrinut zbog kršenja ljudskih prava na području Krima koji su okupirali Rusi, posebno u vezi s krimskim Tatarima; naglašava da EU treba nastaviti pružati pomoć Ukrajini; ponavlja svoju potpunu predanost suverenosti, neovisnosti, jedinstvu i teritorijalnom integritetu Ukrajine u njezinim međunarodno priznatim granicama te njezinom slobodnom i suverenom opredjeljenju za europski put; poziva sve strane da odmah krenu s mirnom reintegracijom okupiranog Krimskog poluotoka u pravni poredak Ukrajine preko političkog dijaloga i uz potpuno poštovanje međunarodnog prava; podržava produženje sankcija Rusiji sve do potpune provedbe Sporazuma iz Minska i vraćanja Krima; poziva ESVD i Vijeće da povećaju pritisak na Rusku Federaciju kako bi međunarodnim organizacijama dopustila pristup Krimu u cilju nadziranja stanja u pogledu ljudskih prava, a u svjetlu stalnih teških kršenja temeljnih sloboda i ljudskih prava na tom poluotoku, te u cilju uvođenja stalnih međunarodnih nadzornih mehanizama koji bi se temeljili na konvencijama; nadalje poziva na punu provedbu Sporazuma iz Minska; podsjeća da su sve strane uključene u sukob obvezne poduzeti razumne mjere kako bi zaštitile stanovništvo koje je pod njihovom kontrolom od posljedica vojnih djelovanja; podržava i potiče interaktivni dijalog koji je predviđen za 34. sjednicu Vijeća za ljudska prava;

Jemen

49.  iznimno je zabrinut zbog katastrofalne humanitarne situacije u Jemenu te ističe posebnu odgovornost Saudijske Arabije u tom kontekstu; osuđuje činjenicu da su mete civili, koji su u neizdrživoj situaciji između zaraćenih strana koje krše međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo o ljudskim pravima; naglašava da je novačenje i iskorištavanje djece u oružanim sukobima strogo zabranjeno prema međunarodnom pravu o ljudskim pravima i međunarodnom humanitarnom pravu te da se u slučaju novačenja djece mlađe od petnaest godina može smatrati ratnim zločinom; poziva sve strane da odmah puste takvu djecu; potiče sve strane da smire napetosti i da odmah uspostave stabilno primirje koje će na temelju pregovora dovesti do političkog i uključivog rješenja sukoba; u tom kontekstu u potpunosti podržava napore posebnog izaslanika UN-a za Jemen Ismaila Oulda Šeika Ahmeda, kao i provedbu rezolucije Vijeća za ljudska prava 33/16 iz listopada 2016. u kojoj se od UN-a zahtijeva da surađuje s nacionalnih neovisnim istražnim povjerenstvom i da podupire sve napore uložene u neovisnu međunarodnu istragu kako bi se okončalo nekažnjavanje u Jemenu; poziva države članice EU-a da podrže zajedničku izjavu koju predvodi Nizozemska, u kojoj je izražena zabrinutost zbog kršenja i povreda u Jemenu te se poziva na njihovo istraživanje; potiče visokog povjerenika da koristi format izvještavanja između sjednica, kako bi se UNHRC redovno informirao o rezultatima istraga;

Zapadna Sahara

50.  poziva na poštovanje temeljnih prava stanovnika Zapadne Sahare, uključujući slobodu udruživanja, slobodu izražavanja i pravo na okupljanje; zahtijeva oslobađanje svih političkih zatvorenika pripadnika naroda Sahrawi; zahtijeva pristup teritorijima Zapadne Sahare za predstavnike UN-a, zastupnike u parlamentu, neovisne promatrače, nevladine organizacije i predstavnike medija; potiče UN da misiji MINURSO dodijeli mandat ljudskih prava, u skladu sa svim drugim misijama UN-a za očuvanje mira diljem svijeta; podržava pravedno i trajno rješavanje sukoba u Zapadnoj Sahari na temelju prava naroda Sahrawi na samoodređenje i u skladu s odgovarajućim rezolucijama UN-a; poziva EU i njegove države članice da pokrenu pitanje stanja u Zapadnoj Sahari na predstojećoj sjednici za univerzalni periodični pregled u vezi s Marokom;

o

o  o

51.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica EU-a, Vijeću sigurnosti UN-a, glavnom tajniku UN-a, predsjedniku 71. zasjedanja Opće skupštine UN-a, predsjedniku Vijeća UN-a za ljudska prava, visokom povjereniku UN-a za ljudska prava i glavnom tajniku Parlamentarne skupštine Vijeća Europe.

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0317.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0502.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti