Prijedlog rezolucije - B8-0298/2017Prijedlog rezolucije
B8-0298/2017
Europski parlament

PRIJEDLOG REZOLUCIJE o Europskom kvalifikacijskom okviru za cjeloživotno učenje

15.5.2017 - (2016/2798(RSP))

podnesen nakon pitanja za usmeni odgovor B8-0218/2017
u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika

Thomas Händel u ime Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja


Postupak : 2016/2798(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument :  
B8-0298/2017
Podneseni tekstovi :
B8-0298/2017
Rasprave :
Glasovanja :
Doneseni tekstovi :

B8-0298/2017

Rezolucija Europskog parlamenta  o Europskom kvalifikacijskom okviru za cjeloživotno učenje

(2016/2798(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog preporuke Vijeća o europskom kvalifikacijskom okviru za cjeloživotno učenje i o stavljanju izvan snage Preporuke Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi europskog kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje (COM (2016)0383),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2016. o Novom programu vještina za Europu (COM(2016)0381),

–  uzimajući u obzir Preporuku Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi Europskog kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje[1],

–  uzimajući u obzir Odluku br. 2241/2004/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o jedinstvenom okviru Zajednice za transparentnost kvalifikacija i kompetencija[2], s pomoću kojeg ljudi mogu predstaviti svoje vještine i kvalifikacije,

–  uzimajući u obzir nove prioritete za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja do 2020., utvrđene u Zajedničkom izvješću Vijeća i Komisije iz 2015. o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.)[3],

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju izvanškolskog i neformalnog učenja[4],

–  uzimajući u obzir opći pregled Eurydicea o priznavanju prethodnog izvanškolskog i neformalnog učenja u visokom obrazovanju,

–  uzimajući u obzir višejezičnu europsku klasifikaciju vještina, kompetencija, kvalifikacija i zanimanja (ESCO) za koju će se, kao i za Europski kvalifikacijski okvir, upotrebljavati zajednički format za elektroničko objavljivanje informacija o kvalifikacijama, kako je utvrđeno u Prilogu VI. Prijedlogu,

–  uzimajući u obzir Preporuku Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o uspostavi Europskog referentnog okvira za osiguravanje kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET)[5],

–  uzimajući u obzir neovisan Europski registar osiguranja kvalitete u visokom obrazovanju[6], koji predstavlja registar agencija za osiguranje kvalitete koje su dokazale da u znatnoj mjeri poštuju standarde i smjernice za osiguranje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja,

–  uzimajući u obzir Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova (ECTS)[7] razvijen u kontekstu Europskog prostora visokog obrazovanja i Europskog sustava bodova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (ECVET) uspostavljenog Preporukom Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009.[8],

–  uzimajući u obzir Bolonjski proces za visoko obrazovanje, priopćenje ministara iz Erevana i izvješće pod naslovom „Europski prostor visokog obrazovanja 2012.: izvješće o provedbi Bolonjskog procesa”,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: program Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport,[9]

–  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju u europskoj regiji (Lisabonska konvencija o priznavanju) i Preporuku o upotrebi kvalifikacijskih okvira u priznavanju stranih kvalifikacija, u kojima se izričito upućuje na Europski kvalifikacijski okvir kao alat koji će se upotrebljavati u akademskom priznavanju,

–  uzimajući u obzir strategiju „Širenje sudjelovanja za pravičnost i rast: Strategija razvoja socijalne dimenzije i cjeloživotnog učenja u Europskom prostoru visokog obrazovanja do 2020.”, koja obuhvaća sve države koje sudjeluju u Europskom kvalifikacijskom okviru,

–  uzimajući u obzir izvješće UNESCO-a iz 2015. o priznavanju, vrednovanju i potvrđivanju izvanškolskog i neformalnog učenja u državama članicama UNESCO-a,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija[10], kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013.[11],

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o Europskom kvalifikacijskom okviru za cjeloživotno učenje (O-000038/2017 – B8 0218/2017),

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da odgovarajuće priznavanje, razumijevanje i vrednovanje vještina nadilazi ono što se traži na tržištu rada; budući da bi za raspoložive i tražene vještine na tržištu rada mogao biti koristan Europski kvalifikacijski okvir uz pomoć kojeg bi se moglo identificirati i upariti navedene vještine i tako ostvariti društvene i gospodarske koristi; budući da je ključno da se pojedincima pomogne da tijekom čitavog života stječu i unapređuju vještine;

B.  budući da veća usporedivost kvalifikacija povećava mogućnosti za zapošljavanje i profesionalni rast za sve radnike migrante;

C.  budući da naglasak treba staviti na vještine u području IKT-a i da treba uvesti strukturne mjere kako bi se ljudima pomoglo da steknu i vrednuju te vještine;

D.  budući da se daljnjim razvojem Europskog kvalifikacijskog okvira, vodeći pritom računa o novim izazovima u društvu te tehnološkim i demografskim promjenama, može pružiti podrška cjeloživotnom učenju kada je riječ o podupiranju jednakih mogućnosti i pravednosti u obrazovanju, ali i ostvarivanju bolje povezanosti sustava obrazovanja i osposobljavanja; budući da programi obrazovanja i osposobljavanja trebaju pomoći ljudima da se prilagode bilo kakvim okolnostima u kojima bi se mogli naći tako da im se omogući cjelovito usavršavanje i obrazovanje, kako bi mogli kritički razmišljati i biti pouzdani i neovisni, kao i kako bi stekli vještine koje su im potrebne za 21. stoljeće;

E.  budući da kontinuirani razvoj znanja, vještina i kompetencija (što nazivamo cjeloživotnim učenjem) može doprinijeti poboljšanju izbora koji se pojedincu otvaraju u vezi s radom i privatnim životom, može ljudima pomoći u osobnom razvoju, ostvarivanju punog potencijala te doprinošenju društvu, kao i poboljšati izglede za pronalaženje posla i očuvanje karijere;

F.  budući da je jedan od ciljeva Europskog kvalifikacijskog okvira olakšati usporedbu među obrazovnim sustavima i na taj način pružiti poticaj za promjene i reforme na nacionalnoj i sektorskoj razini, kako bi se omogućilo postizanje ciljeva strategije Europa 2020. i okvira ET 2020.;

G.  budući da, unatoč dosadašnjem trudu, zbog manjka ambicija u državama članicama kvalifikacije još uvijek nisu transparentne, a stopa priznavanja inozemnih kvalifikacija još je niska; budući da su potrebne prilagodbe Europskog kvalifikacijskog okvira kako bi kvalifikacije postale transparentnije i usporedive;

H.  budući da bi Europski kvalifikacijski okvir trebao biti metaokvir za korisnike i omogućiti suradnju između tijela država članica, socijalnih partnera, pružatelja usluga obrazovanja i osposobljavanja, sindikata, civilnog društva te ostalih dionika na međunarodnoj razini;

I.  budući da samo Nizozemska i Švedska imaju posebne postupke uspostavljene u okviru svojih nacionalnih kvalifikacijskih okvira za uključivanje izvanškolskih kvalifikacija; budući da nijedna država članica nema posebne postupke za neformalno učenje u okviru svojih nacionalnih kvalifikacijskih okvira;

J.  budući da države članice trebaju što je prije moguće, a najkasnije do 2018., u skladu s Europskim kvalifikacijskim okvirom uspostaviti mehanizme za vrednovanje izvanškolskog i neformalnog učenja povezanog s nacionalnim kvalifikacijskim okvirima, što uključuje vještine koje su stečene tijekom volonterskih aktivnosti;

K.  budući da su se države članice u priopćenju iz Erevana 2015 izričito obvezale preispitati nacionalna zakonodavstva s ciljem potpunog usklađivanja s Lisabonskom konvencijom o priznavanju te preispitati svoje nacionalne kvalifikacijske okvire kako bi se osiguralo da se u obrazovnim putovima unutar određenog okvira adekvatno priznaje prethodno obrazovanje;

L.  budući da su države članice odgovorne i isključivo nadležne za jamčenje kvalitete nastavnog sadržaja i organizaciju obrazovnih sustava; budući da Europski kvalifikacijski okvir ne utječe na tu njihovu zadaću;

M.  budući da u priznavanju certifikacija trenutačno postoje razlike među regijama, posebno među prekograničnim regijama, što vodi do razlika u zapošljivosti;

N.  budući da knjižnice, i javne i privatne, znatno doprinose cjeloživotnom učenju i unaprjeđenju pismenosti i digitalnih vještina;

O.  budući da u Europskom kvalifikacijskom okviru trenutačno sudjeluje 39 država: države članice EU-a, države EGP-a, države kandidatkinje za članstvo u EU-u, potencijalne države kandidatkinje (Bosna i Hercegovina i Kosovo) i Švicarska;

1.  prima na znanje inicijativu Komisije o reviziji Europskog kvalifikacijskog okvira i daljnjoj potpori modernizaciji europskih sustava obrazovanja i osposobljavanja, istovremeno poštujući nacionalne nadležnosti i jamčeći poštovanje posebnih obilježja obrazovnih sustava država članica;

2.  ističe da je poticanje kritičkog i slobodnog razmišljanja ključno za razvoj novih vještina koje će biti potrebne u budućnosti;

3.  preporučuje da se očuva bogatstvo tehničkih, ali i manualnih vještina koje se prenose i koje su omogućile razvoj i rast proizvodnih zanatskih sektora, a koje je potrebno očuvati kako bi se zaštitio individualni identitet svake države članice;

4.  primjećuje da je jedna od uloga Europskog kvalifikacijskog okvira povećati usporedivost kvalifikacija stečenih u državama članicama, čuvajući pritom posebna obilježja nacionalnih obrazovnih sustava;

5.  ističe da bi Unija trebala svima, bez obzira na dob ili status, omogućiti veću vidljivost i bolje prepoznavanje i priznavanje vještina i kompetencija, uključujući one koje su stečene volontiranjem, i to na jasan i dostupan način, posebice u prekograničnim područjima, bez obzira na to gdje su i kako te vještine i kompetencije stečene; naglašava da države članice trebaju uložiti veće napore u ostvarivanje bržeg i učinkovitijeg priznavanja kvalifikacija i upućivanja na relevantnu razinu Europskog kvalifikacijskog okvira;

6.  podsjeća da je potrebno staviti naglasak na provedbu Europskog kvalifikacijskog okvira radi povećanja kvalitete i potencijala tog okvira;

7.  preporučuje veću fleksibilnost u pogledu pravovremenog ažuriranja kada je riječ o povezivanju nacionalnih okvira s Europskim kvalifikacijskim okvirom;

8.  podsjeća da je jedan od glavnih zadataka Europskog kvalifikacijskog okvira omogućavanje i promicanje prijenosa kvalifikacija i vrednovanja formalnog i neformalnog osposobljavanja i obrazovanja među različitim sustavima obrazovanja i osposobljavanja kako bi se omogućila transnacionalna profesionalna i obrazovna mobilnost i kako bi se riješio problem neusklađenosti na europskom tržištu rada i bolje zadovoljile potrebe građana i društva u cjelini;

9.  poziva Komisiju da razmisli je li potrebno dodatno revidirati tri horizontalna područja (znanje, vještine i kompetencije) kako bi postala razumljivija i jasnija; poziva na to da se Europski okvir ključnih kompetencija iz 2006. koristi kao vrijedan izvor i kao glavni referentni dokument kako bi se postigla veća terminološka dosljednost među različitim okvirima EU-a i kako bi se naposljetku ostvario pristup koji se istinski temelji na rezultatima učenja;

10.  ističe važnost analize i razvoja alata za predviđanje budućih potreba za vještinama; stoga potiče države članice i sve relevantne dionike, kao što su poslodavci, da razmjenjuju dobre prakse;

11.  naglašava važnost programa osposobljavanja i naukovanja u oblikovanju vještina; stoga ističe potrebu promicanja dvojnih sustava obrazovanja u državama članicama, u kojima se kombinira naukovanje u poduzećima i obrazovanje u strukovnim ustanovama; podsjeća da poslodavci i poduzetnici imaju ključnu ulogu u osposobljavanju na radnom mjestu i pružanju mogućnosti za naukovanje te smatra da bi se njihova uloga trebala dodatno poticati i razvijati;

12.  preporučuje da Europski kvalifikacijski okvir bude u dovoljnoj mjeri povezan s potrebama društva, uključujući potražnju na tržištu rada, kako bi se unaprijedilo konkurentnost europskog gospodarstva i pomoglo pojedincima da razviju svoj potencijal u svrhu ostvarivanja ciljeva strategije Europa 2020.;

13.  ističe da je potrebno iskoristiti mogućnosti koje pruža Europski kvalifikacijski okvir kako bi se potaknula i olakšala mobilnost učenika i radnika unutar EU-a, čime se promiče cjeloživotno učenje i potiče razvoj mobilne i fleksibilne radne snage diljem Europe u razdoblju gospodarskih izazova i globalizacije tržišta;

14.  ističe činjenicu da je određeni broj država članica još uvijek u ranoj fazi provedbe svojih pojedinačnih nacionalnih kvalifikacijskih okvira, koji se temelje na osam razina Europskog kvalifikacijskog okvira; poziva Komisiju da potakne države članice da se pobrinu za nastavak provedbe tog procesa;

15.  naglašava važnost inicijative ESCO, koja na 25 jezika utvrđuje i kategorizira vještine, kompetencije, kvalifikacije i zanimanja koja su relevantna za tržište rada, obrazovanje i osposobljavanje u EU-u;

16.  poziva na pružanje jake podrške i promicanje zajedničkih europskih načela o osiguravanju i brzom vrednovanju i priznavanju procesa izvanškolskog i neformalnog učenja, s obzirom da je to posebno važno za uključivanje „netipičnih” učenika; u tom kontekstu ističe sve učestalije osposobljavanje u okviru sektorskog pristupa, koje bi trebalo uključiti u postupak vrednovanja, te ističe da je posebnu pozornost potrebno posvetiti osobama starije životne dobi, osobama s invaliditetom, dugotrajno nezaposlenima, starijim radnicima te drugim skupinama; potiče Komisiju da ocijeni mogu li se ECVET krediti koristiti za vrednovanje i priznavanje neformalnog i izvanškolskog učenja; smatra da neće doći do gubitka vrijednosti službenih postignuća;

17.  ističe potrebu za boljom usklađenosti Europskog kvalifikacijskog okvira s drugim postojećim instrumentima za priznavanje i transparentnost kao što su ECTS, ECVET i Europass, uz potporu sustava za osiguranje kvalitete, kako bi se stvorile sinergije i povećala učinkovitost instrumenata za transparentnost;

18.  preporučuje Komisiji da izradi alat za samoocjenu za poslodavce kako bi se osigurala učinkovitija uporaba Europskog kvalifikacijskog okvira; potiče poslodavce da kritički razmišljaju o razinama vještina i kvalifikacija potrebnih za zapošljavanje;

19.  ističe da postoje potencijalni rizici povezani s definiranjem rezultata učenja u Europskom kvalifikacijskom okviru u smislu utjecaja na kurikulume; naglašava važnost raznolikosti obrazovnih sustava u EU-u i državama sudionicama;

20.  poziva preostale države članice da što prije povežu svoje nacionalne kvalifikacijske okvire s Europskim kvalifikacijskim okvirom; traži brže djelovanje kako bi se uklonile sve preostale prepreke za priznavanja;

21.  preporučuje Komisiji da preispita troškove poboljšanja Europskog kvalifikacijskog okvira s obzirom da trenutno nisu predviđeni dodatni troškovi; brine ga da je opseg rada na reviziji Europskog kvalifikacijskog okvira podcijenjen;

22.  apelira na države članice da provedu strategije socijalne dimenzije za svoje sustave obrazovanja i osposobljavanja kako bi se snažnije podupirale jednake mogućnosti, povećala pravednost u obrazovanju i borba protiv nejednakosti te osigurala bolja povezanost sustava obrazovanja i osposobljavanja; apelira na Komisiju da državama članicama u tome pruži potporu;

23.  poziva Komisiju da preispita promicanje financiranja temeljenog na uspješnosti u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te visokom obrazovanju, kao i školarine u okviru programa modernizacije, kako bi se očuvala socijalna uloga sustava obrazovanja i osposobljavanja te osigurao pristup kvalifikacijama;

24.  apelira na Komisiju da razjasni predviđene uloge ECTS bodova i ECVET kredita kako bi se zainteresiranim stranama zajamčila veća transparentnost revizije;

25.  poziva Komisiju i države članice da posebnu pozornost obrate na obvezu uvrštavanja neformalnog i izvanškolskog učenja, koji su trenutačno isključeni iz većine nacionalnih kvalifikacijskih okvira, a stoga i iz Europskog kvalifikacijskog okvira, a posebice neformalnog učenja, koje je trenutačno u potpunosti isključeno;

26.  ističe potrebu za boljim razumijevanjem kvalifikacija stečenih izvan EU-a u svrhu njihova vrednovanja i priznavanja te kako bi se mogla poboljšati integracija migranata i izbjeglica u europskom društvu, na tržištu rada EU-a i u sustavima obrazovanja i osposobljavanja u EU-u; u tom kontekstu pozdravlja preporuku kojom se postavljaju temelji za povezivanje nacionalnih i regionalnih kvalifikacijskih okvira trećih zemalja, nacionalnih kvalifikacijskih okvira država članica i Europskog kvalifikacijskog okvira, a posebice mogućnost strukturiranih dijaloga sa susjednim zemljama EU-a koje su potpisale sporazume o pridruživanju s EU-om, čime bi se, zahvaljujući Europskom kvalifikacijskom okviru i EU-u, mogli ojačati njihovi nacionalni kvalifikacijski okviri i pojačati potpora trećim zemljama (npr. kroz razvojnu potporu) u cilju razvoja nacionalnih kvalifikacijskih okvira;

27.  uviđa da je u interesu trećih zemalja da se koriste Europskim kvalifikacijskim okvirom kao referentnom točkom za svoje sustave kvalifikacija i da se Europski kvalifikacijski okvir revidira kako bi se pojednostavila službena usporedba kvalifikacija stečenih u trećim zemljama i onih stečenih u EU-u;

28.  ustraje u tome da bi relevantni dionici, kao što su javne službe za zapošljavanje, socijalni partneri, pružatelji usluga obrazovanja i osposobljavanja i civilno društvo, trebali biti snažnije uključeni i blisko surađivati u izradi, provedbi, promicanju i praćenju Europskog kvalifikacijskog okvira na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bi se za njega osigurala šira potpora;

29.  smatra da instrument poput Europskog kvalifikacijskog okvira treba stalno ažurirati i prilagođavati te da ga stoga treba dopunjavati i poboljšavati redovitim praćenjem, osobito kada je riječ o prilagođenosti korisnicima, povezanosti i transparentnosti; naglašava da će Europski kvalifikacijski okvir biti uspješan samo ako se države članice zaista posvete njegovoj provedbi i upotrebi;

30.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

 

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti