PRIJEDLOG REZOLUCIJE o strategiji EU-a za Siriju
15.5.2017 - (2017/2654(RSP))
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
Fabio Massimo Castaldo, Ignazio Corrao, Laura Agea, Rolandas Paksas u ime Kluba zastupnika EFDD-a
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Siriji,
– uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisije od 14. ožujka 2017., naslovljenu „Elementi strategije EU-a za Siriju”,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća o Siriji, naročito one od 3. travnja 2017. o „usvajanju strategije EU-a o Siriji”,
– uzimajući u obzir načela iz Povelje Ujedinjenih naroda,
– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,
– uzimajući u obzir izjavu s konferencije u Bruxellesu održane 4. i 5. travnja 2017., naslovljene „Potpora budućnosti Sirije i regije”,
– uzimajući u obzir relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a,
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da je EU bio marginalan akter u Siriji te da se strategijom EU-a za Siriju pokušava poboljšati stanje tako što se utvrđuje na koji način EU može igrati važniju ulogu i aktivnije doprinijeti trajnom političkom rješenju u Siriji unutar okvira dogovorenog u UN-u;
B. budući da EU unatoč toj ograničenoj političkoj ulozi ima ključnu ulogu u području humanitarne pomoći s obzirom na to da je od siječnja 2017. zajedno s državama članicama mobilizirao više od 9,4 milijardi EUR pružajući odgovor na sirijsku krizu i unutar Sirije i u regiji, što ga čini najvećim donatorom; budući da je EU također dao znatnu potporu susjednim zemljama koje su primile izbjeglice;
C. budući da više od 13,5 milijuna Sirijaca i dalje treba humanitarnu pomoć unutar zemlje, a među njima je 6,3 milijuna interno raseljenih osoba, 1,5 milijuna osoba koje žive pod opsadom te 5 milijuna sirijskih izbjeglica koje su primile susjedne zemlje i šira regija;
D. budući da su se sudionici na konferenciji u Bruxellesu, naslovljenoj „Potpora budućnosti Sirije i regije”, obvezali na to da će osigurati 5,6 milijardi EUR za 2017. i 3,47 milijardi EUR za višegodišnje razdoblje od 2018. do 2020.;
E. budući da je 4. travnja 2017. u navodnom kemijskom napadu u gradu Kan Šejkunu u sjeverozapadnoj Siriji, koji je pod kontrolom pobunjenika, ubijeno više od 80 osoba; budući da su Organizacija za zabranu kemijskog oružja (OPCW) i UN izjavili da istražuju taj napad;
F. budući da su se zbog američkog raketnog napada usmjerenog na zrakoplovnu bazu Šajrat u Homsu slijedom navodnog kemijskog napada pojačale napetosti između Rusije i SAD-a, koji je optužio sirijsku vladu da je organizirala napad u pokrajini Idlib; budući da je Rusija zbog toga zamrznula ključni sporazum o vojnoj suradnji s SAD-om u Siriji;
G. budući da je 15. travnja 2017. u bombaškom napadu na konvoj evakuiranih civila u blizini Rašidina u pokrajini Alep ubijeno najmanje 126 ljudi, uključujući najmanje 60 djece;
H. budući da je sirijski grad Deir ez-Zor, u kojem je prije živjelo otprilike 200 000 osoba, bio odsječen zbog trogodišnje opsade ISIL-a/Daiša, zbog čega je Svjetski program za hranu morao uspostaviti zračni most kako bi dostavio humanitarnu pomoć; budući da se stanje nedavno dodatno pogoršalo te je stoga bilo potrebno ograničiti zračnu dostavu humanitarne pomoći, zbog čega civili, većinom žene i djeca, za piće imaju jedino nepročišćenu vodu iz rijeke Eufrat;
I. budući da se sankcijama usmjerenima na Siriju destabiliziralo gospodarstvo te zemlje, a blokiranjem pristupa sirovinama, stranim valutama i drugoj opremi, uključujući rezervne dijelove za popravak elektrana, medicinske uređaje i opremu za sigurnost krvi, kažnjava se i onesposobljava sirijsko stanovništvo; naglašava činjenicu da birokratske poteškoće i složeni sustav zahtjeva za licenciranje otežavaju civilnom stanovništvu da nabavi čak i osnovne potrepštine poput lijekova čak i kada roba ne podliježe sankcijama;
J. budući da je četvrti krug pregovora o Siriji, održan 3. i 4. svibnja u Astani, završio tako što su Rusija, Turska i Iran potpisali dokument kojim se predviđa stvaranje četiriju zona smanjenja napetosti na terenu, u kojima ne bi bile dopuštene vojne aktivnosti, uključujući zračna sredstva; budući da je sirijska vlada pozdravila sporazum, dok su naoružane skupine oporbe odbile ulogu Irana u sporazumu;
K. budući da je predsjednik SAD-a Donald Trump odobrio da se kurdski borci YPG-a opskrbe oružjem s ciljem podupiranja operacije za preuzimanje sirijskog grada Rake od ISIS-a/Daiša; budući da Ankara smatra taj potez neprihvatljivim;
L. budući da je Turska nedavno pojačala napade na područjima koja su zauzele Sirijske demokratske snage u sjevernoj Siriji;
1. pozdravlja nedavne zaključke Vijeća i novu strategiju EU-a za Siriju; podsjeća da EU mora imati aktivnu ulogu u pronalaženju političkog rješenja u Siriji;
2. smatra da se taj sukob ne može riješiti vojnim putem, ističe potrebu za političkim rješenjem te se i dalje zalaže za potpuno poštovanje suvereniteta, neovisnosti, jedinstva i teritorijalne cjelovitosti Sirijske Arapske Republike;
3. naglašava važnost zaštite etničkih i vjerskih manjina u Siriji te čvrsto vjeruje da bi svaki politički proces trebao biti uključiv i usmjeren na to da Sirija opet postane viševjerska država kakva je tradicionalno bila;
4. ponovno potvrđuje svoju potporu ženevskom procesu pod vodstvom UN-a i naporima posebnog izaslanika UN-a Staffana de Misture te poziva strane u sirijskom sukobu da surađuju konstruktivno i u dobroj vjeri;
5. podsjeća sve strane u sukobu na njihove obveze u okviru međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava u području ljudskih prava, kao i na relevantne odluke Vijeća sigurnosti u pogledu stanja u Siriji;
6. sa zadovoljstvom prima na znanje napredak pregovora iz Astane i memorandum o zonama smanjenja napetosti koji su potpisali Rusija, Turska i Iran; nada se da će se tim sporazumom omogućiti sigurne zone za utočište i olakšati pružanje humanitarne pomoći raseljenim osobama u bijegu od nasilja; poziva jamce iz Astane da s pomoću trilateralnog mehanizma za praćenje osiguraju poštovanje prekida vatre;
7. nada se da će sporazum iz Astane o smanjenju napetosti i pregovori općenito pozitivno utjecati na pregovore u Ženevi; naglašava potrebu da SAD i Rusija surađuju s ciljem stabiliziranja stanja i podrške političkom procesu pod vodstvom UN-a; pozdravlja činjenicu da su se obje strane složile da će nastaviti komunikaciju između svojih vojnih snaga kako bi se spriječile zračne nesreće u Siriji;
8. snažno osuđuje navodni kemijski napad u Kan Šejkunu; naglašava potrebu za istinski nepristranom međunarodnom istragom o okolnostima tog napada; isto tako osuđuje svaki napad na civilno stanovništvo, neovisno o tome tko je odgovoran; naglašava da je potrebno zajamčiti da počinitelji takvih zločina snose odgovornost za njih, u skladu s postojećim međunarodnim normama;
9. ponovno poziva sirijsku vladu da nezavisnim međunarodnim promatračima, poput Nezavisne međunarodne istražne komisije o Sirijskoj Arapskoj Republici pod mandatom UN-a, omogući pristup zemlji;
10. prima na znanje zaključke s konferencije u Bruxellesu naslovljene „Potpora budućnosti Sirije i regije”, održane 4. i 5. travnja 2017. poziva sudionike te konferencije da ispune ono na što su se obvezali te da zaključke konferencije pretoče u konkretne rezultate za Siriju i susjedne zemlje u regiji;
11. svjestan je da će humanitarne potrebe i dalje biti ključan problem u narednim godinama te poziva EU da u potpunosti odigra svoju ulogu i dugoročno se obveže da će pružati podršku civilnom stanovništvu, uz posebnu pozornost usmjerenu na potrebe više od 7 milijuna žena i djevojčica pogođenih sukobom; pozdravlja podršku EU-a susjednim zemljama koje primaju sirijske izbjeglice, no snažno potiče Komisiju da utvrdi da se izbjeglice, a posebno žene i djeca, ne iskorištavaju u zemljama domaćinima i da se njihova prava u potpunosti poštuju;
12. apelira na regionalne aktere da ne provode programe čiji je cilj dezintegracija zemlje; ponavlja svoj poziv na angažiraniji pristup regionalnih aktera kako bi se osiguralo da materijalna i financijska potpora ne dospije do terorističkih skupina kao što su al-Qaida, Islamska država Iraka i Levanta (ISIL/Daiš), Fateh al-Šam (nekadašnja skupina Džabhat al-Nusra) i druge povezane skupine;
13. snažno osuđuje upotrebu blokada i izgladnjivanja civila kao metode ratovanja; poziva da se poduzmu koraci kako bi se humanitarnim agencijama UN-a i njihovim partnerima na terenu omogućio brz, siguran i kontinuiran humanitarni pristup, među ostalim i preko linija sukoba;
14. pohvaljuje napredak koji su Sirijske demokratske snage ostvarile u blizini Rake, koja predstavlja uporište ISIL-a/Daiša u sjevernoj Siriji; oštro osuđuje turske zračne napade na kurdske snage u Siriji, koji otežavaju napore u borbi protiv ISIL-a/Daiša;
15. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica EU-a, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, posebnom izaslaniku glavnog tajnika za Siriju, članovima Međunarodne skupine za potporu Siriji te svim stranama uključenima u sukob u Siriji.