Postupak : 2017/2654(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0337/2017

Podneseni tekstovi :

B8-0337/2017

Rasprave :

Glasovanja :

Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :


PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 190kWORD 55k
15.5.2017
PE603.762v01-00
 
B8-0337/2017

podnesen nakon izjave potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika


o Siriji (2017/2654(RSP))


Javier Couso Permuy, Eleonora Forenza, Takis Hadjigeorgiou, Neoklis Sylikiotis, Marisa Matias, Paloma López Bermejo, Ángela Vallina u ime Kluba zastupnika GUE/NGL-a

Rezolucija Europskog parlamenta o Siriji (2017/2654(RSP))  
B8-0337/2017

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o stanju u Siriji i ofenzivi ISIS-a/Daiša, posebno onu od 11. lipnja 2015. o Siriji: situacija u Palmiri i slučaj Mazena Darviša(1), od 30. travnja 2015. o stanju u izbjegličkom kampu Jarmuk u Siriji(2) i od 12. veljače 2015. o humanitarnoj krizi u Iraku i Siriji, osobito u kontekstu ISIL-a(3),

–  uzimajući u obzir relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a,

–  uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Ženevske konvencije o izbjeglicama,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju upućenu Europskom parlamentu i Vijeću naslovljenu „Elementi za strategiju EU-a za Siriju”(4),

–  uzimajući u obzir izvješće pripremljeno za Gospodarsku i socijalnu komisije UN-a o humanitarnom učinku jednostranih mjera ograničavanja protiv Sirije od 16. svibnja 2016.,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je sukob u Siriji sada u svojoj šestoj godini te je prouzročio najgoru svjetsku humanitarnu krizu nakon Drugog svjetskog rata; budući da su civili i dalje primarne žrtve sukoba; budući da u Siriji živi više od 13,5 milijuna ljudi, što predstavlja gotovo tri četvrtine preostalog stanovništva, kojima je potrebna hitna pomoć u vidu medicinske pomoći i pomoći u opskrbi hranom i vodom te osiguravanja smještaja; budući da je 6,3 milijuna osoba interno raseljeno, a 4,7 milijuna živi u teško dostupnim i opkoljenim područjima; budući da je ovaj krvavi rat nastao zbog toga što su vanjske regionalne i međunarodne sile iskoristile sukob za svoje ciljeve;

B.  budući da je više od 11 milijuna ljudi bilo prisiljeno napustiti svoje domove u Siriji i pobjeći u susjedne zemlje;

C.  budući da su ISIL/Daiš i ostale džihadističke skupine počinile okrutne zločine, uključujući brutalna smaknuća i neizrecivo spolno nasilje, otmice, mučenja, prisilna vjerska preobraćenja i ropstvo žena i djevojčica; budući da se djeca novače i koriste za terorističke napade; budući da postoji opravdana zabrinutost za dobrobit stanovništva koje se trenutačno nalazi pod kontrolom ISIL-a/Daiša i zbog mogućnosti da ga se tijekom akcije oslobađanja koristi kao ljudski štit; budući da takvi zločini mogu predstavljati ratne zločine i zločine protiv čovječnosti;

D.  budući da su sve strane u sukobu počinile ozbiljna kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava; budući da terorističke skupine ne poštuju načela predostrožnosti i proporcionalnosti; budući da se namjerno napadaju civilna područja, škole, bolnice, humanitarni radnici i izbjeglički kampovi, što su ratni zločini i zločini protiv čovječnosti koji ne smiju proći nekažnjeno;

E.  budući da u skladu s Priopćenjem iz Ženeve i rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a sve strane još jednom treba podsjetiti da je nužno da se sukob u Siriji riješi političkim procesom uz sirijsko vodstvo, što bi dovelo do mirovnog sporazuma koji zadovoljava težnje sirijskog naroda;

F.  budući da se svaki politički proces čiji je cilj stati na kraj sirijske krize i postići održivi mir mora provesti unutar okvira povjerenstva za utvrđivanje istine koje jamči suočavanje s istinom, kraj nekažnjavanja, pravdu i oprost, kao što je s povoljnim rezultatima učinjeno u rješavanju drugih sukoba;

G.  budući da je 11. travnja 2017. tursko Ministarstvo nacionalne obrane najavilo završetak prve faze 911 kilometra dugačkog zida na sirijskoj granici koji će, kada se dovrši, uključivati 67 „obrambenih tornjeva”; budući da su dokumentirani slučajevi u kojima su turski službenici graničnog nadzora pucali na Sirijce koji su pokušali prijeći tursko-sirijsku granicu što je, prema Promatračkom centru za ljudska prava u Siriji, do kraja 2016. dovelo do smrti najmanje 165 sirijskih građana;

H.  budući da su u zemlje koje su prihvatile najveći broj izbjeglica Turska (2 973 980), Libanon (1 011 366) i Jordan (659 246);

I.  budući da je 884 461 zahtjeva za međunarodnu zaštitu podneseno od strane sirijskih izbjeglica u Europi u razdoblju od travnja 2011. do listopada 2016.; budući da neke države članice i dalje uskraćuju pravo na azil Sirijcima i ostalim izbjeglicama te tako krše temeljne politike i vrijednosti Europske unije;

J.  budući da je sirijski narod još prije početka rata patio zbog povećanja siromaštva zbog provedbe mjera koje su sirijskoj vladi nametnuli MMF i Svjetska banka kao uvjete za odobrenje kredita potrebnih za borbu protiv gospodarske krize koja je nastala, između ostalog, zbog niza suša koje su poharale sirijski poljoprivredni sektor;

K.  budući da EU i njegove države članice doprinose kriminalnim i opasnim aktivnostima krijumčarenja ljudi podizanjem ograda i sve češćim zatvaranjem svojih vanjskih granica pred migrantima i izbjeglicama, pri čemu ne pružaju mogućnosti sigurnog i zakonitog pristupa EU-u; budući da EU i njegove države članice stoga ne uspijevaju na odgovarajući način odgovoriti na izbjegličku krizu u svom susjedstvu; budući da se sporazumom o migracijama između EU-a i Turske krši Ženevska konvencija, s obzirom na tursko sustavno kršenje ljudskih prava;

L.  budući da su „ekonomske sankcije” protiv Sirije koje su jednostrano nametnuli Sjedinjene Države i EU najsloženiji i najdalekosežniji režimi sankcija koji su ikad uvedeni; budući da te sankcija imaju katastrofalne posljedice za civilno stanovništvo i sprječavaju dostavu humanitarne pomoći; budući da se u izvješću „Humanitarni utjecaj jednostranih restriktivnih mjera protiv Sirije” iz 2016. koje je sastavila Švicarska agencija za razvoj i suradnju za UN-ovu Gospodarsku i socijalnu komisija za zapadnu Aziju poziva na preispitivanje tih sankcija;

M.  budući da se sukob u Siriji i dalje pogoršava zbog uplitanja interesa regionalnih i međunarodnih stranih sila; budući da rat stvara niz odvojenih i konkurentskih regija kojima upravljaju različite naoružane skupine, što pomaže terorističkim skupinama poput ISIL-a/Daiša da napreduju; budući da su Sjedinjene Države, Turska i druge zemlje bombardirale Siriju, što predstavlja kršenje međunarodnog prava;

1.  bezrezervno odbija stajalište da se dugoročno rješenje sirijskog sukoba može postići vojnim akcijama; poziva strane da se hitno ponovno obvežu na traženje političkog rješenja i za ostvarenje napretka u pregovorima u Ženevi pod vodstvom Ujedinjenih naroda; snažnu podupire miran politički dijalog i ističe potrebu da proces bude pod sirijskim vodstvom i da se njime zadovolje legitimne težnje i volja svih dijelova sirijskog naroda;

2.  snažno podržava teritorijalnu cjelovitost Sirije i pravo sirijskog naroda na određivanje vlastite budućnosti bez vanjskih uplitanja; duboko žali zbog novog zastoja u političkom procesu nakon napada kemijskim oružjem i jednostranog američkog vojnog napada koji je prekršio međunarodno pravo; stoga traži neovisnu i nepristranu istragu o tim događajima; ističe potrebu za okončanjem svih nezakonitih stranih intervencija u Siriji; odbacuje sve jednostrane vojne intervencije izvan mandata UN-a kojima se krši međunarodno pravo;

3.  hitno poziva na okončanje sukoba; pozdravlja rezultate konferencije o Siriji u Astani; pozdravlja sporazum o prekidu vatre postignut između sirijske vlade i oružanih oporbenih skupina, ali izražava zabrinutost da je sporazum o prekidu vatre i dalje krhak te da borbe još uvijek traju; potiče jamce prekida vatre dogovorenog u Astani, Rusiju, Tursku i Iran, da iskoriste svoj utjecaj nad sukobljenim stranama kako bi se povratila vjerodostojnost prekida vatre;

4.  prima na znanje memorandum o osnivanju područja bez sukoba u četirima regijama Sirije potpisan 4. svibnja 2017. kojim se zabranjuju vojne operacije te omogućuje humanitarna pomoć, ponovna uspostava infrastrukture i osnovnih usluga te povratak izbjeglica; duboko žali zbog činjenice da su određeni sudionici konferenciji u Astani nedugo nakon potpisivanja sporazumâ dovodili u pitanje njihove rezultate; poziva sve strane da provedu sporazume iz Astane i podsjeća da bi trebalo čvrsto podržati svaki napor koji doista može pomoći u smirivanju nasilja, osigurati slobodan humanitarni pristup i stvoriti uvjete za vjerodostojno političko rješavanje sukoba;

5.  izražava zabrinutost zbog toga što usprkos uzastopnim mirovnim pregovorima pod vodstvom UN-a nije došlo do dogovora o okončanju rata; podupire napore sudionika konferencije u Astani da ubrzaju politički proces; poziva Rusiju i Sjedinjene Države da kao stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a surađuju radi stabilizacije stanja;

6.  naglašava činjenicu da su trgovina i opskrba oružjem pogoršali sukob; oštro osuđuje ulogu koju su razne zapadne intervencije posljednjih godina odigrale u jačanju radikalizacije pojedinaca, osobito na Bliskom istoku i u zemljama južnog susjedstva; naglašava da se takvim politikama terorizam promiče, a ne suzbija, te bi od njih stoga trebalo odustati; poziva da se u regionalnom okviru EU-a uspostavi embargo na oružje kako bi se spriječilo da još europskog oružja dospije u ruke terorista;

7.  oštro osuđuje izravnu i neizravnu potporu (u obliku financijskih sredstava, oružja, obuke itd.), koju SAD, EU, Turska i monarhije iz područja Zaljeva pružaju terorističkim skupinama; poziva prije svega Sjedinjene Države, države članice Europske unije i regionalne aktere, posebice Saudijsku Arabiju i Tursku, da prestanu financirati paravojne postrojbe te da prije svega prestanu kupovati naftu s naftnih polja koja kontrolira ISIL/Daiš i koja se prevozi u Tursku, što je dokumentirano u izvješćima podnesenima Vijeću sigurnosti; smatra da su potrebni mehanizmi za ukidanje financiranja terorizma preko offshore subjekata koji uključuju države i financijske institucije te za zaustavljanje trgovine oružjem i kupovine i prodaje energetskih resursa i sirovina na korist terorističkih skupina;

8.  osuđuje stalna kršenja suvereniteta Sirije, posebno od strane izraelskog režima koja traju neprekidno od zauzimanja Golanske visoravni i osuđuje jednostrano bombardiranja sirijskog teritorija koje je u suprotnosti s međunarodnim pravom;

9.  prima na znanje napredak ostvaren tijekom 2016. u ponovnom zauzimanju područja Sirije koja su bila pod kontrolom ISIL-a/Daiša i fronta al-Nusra, ali izražava ozbiljnu zabrinutost zbog područja koja su i dalje pod njihovim nadzorom te zbog negativnog utjecaja njihove prisutnosti, nasilne ekstremističke ideologije i djelovanja na stabilnost u Siriji i regiji, uključujući razoran humanitarni utjecaj na civilno stanovništvo;

10.  izražava duboku zabrinutost zbog turskih vojnih napada u Siriji na područjima koja su pod kontrolom kurdskih snaga; odlučno poziva Tursku da prekine s prijenosom nezakonitih nasilnih napada na kurdsko stanovništvo u Turskoj na područja u Siriji i Iraku u kojima živi kurdsko stanovništvo; osuđuje tursku represiju kurdskog stanovništva i uplitanje te zemlje u rat u Siriji, kao i potporu koju pruža terorističkim skupinama ne poduzimajući ikakve radnje u vezi sa zatvaranjem svojih propusnih granica;

11.  naglašava da je neprihvatljivo kršenje međunarodnog humanitarnog prava kao što su napadi na civile i civilne objekte te djelovanje ekstremističkih skupina koje otežavaju pristup sirijskog naroda humanitarnoj pomoći; ponavlja da se terorizam može iskorijeniti jedino rješavanjem njegovih uzroka, odnosno siromaštva, iskorištavanja i nesposobnosti društva da odgovori na potrebe ljudi; smatra da je jedini način da se spriječi širenje terorističke ideologije i daljnja patnja naroda potpuno poštovanje neovisnosti, suverenosti i teritorijalne cjelovitosti država kao što je Sirija te poštovanje multikulturalnosti tih društava;

12.  zaprepašten je zbog upotrebe kemijskog oružja u ratu u Siriji te je snažno osuđuje; pozdravlja pokretanje istraga koje provodi Organizacija za zabranu kemijskog oružja (OPCW) o incidentu u južnom Idlibu od 4. travnja 2017.;

13.  izražava snažno protivljenje zračnim napadima SAD-a na Siriju; snažno osuđuje potporu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te nekih država članica EU-a tom jednostranom vojnom djelovanju stalnog člana Vijeća sigurnosti UN-a; poziva sve aktere da se suzdrže od svih aktivnosti kojima se doprinosi eskalaciji nasilja;

14.  oštro osuđuje sve zločine počinjene nad civilnim stanovništvom Sirije, koji bi mogli predstavljati ratne zločine i zločine protiv čovječnosti; izražava zabrinut zbog ISIL-ove/Daiševe upotrebe ljudskih štitova u gradskim područjima;

15.  traži od svih strana uključenih u sukob da poduzmu odgovarajuće korake kako bi se zaštitili civili u skladu s međunarodnim pravom, među ostalim prekidom napada usmjerenih na civilne objekte kao što su zdravstveni centri, škole i vodovodna mreža, trenutačnom demilitarizacijom takvih objekata, izbjegavanjem uspostave vojnih položaja u gusto naseljenim područjima te omogućavanjem evakuacije ranjenika i svih civila koji žele napustiti područja pod opsadom; ističe da se tijekom svih godina sukoba terorističkim napadima većinom ciljalo civilno stanovništvo i civilne objekte, te da terorističko prekidanja opskrbe vodom predstavlja ratni zločin;

16.  napominje s velikom zabrinutošću da nekažnjavanje u Siriji pridonosi raširenom kršenju i povredama ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava; ističe potrebu za okončanjem politike nekažnjavanja za ta kršenja i povrede ljudskih prava te u tom pogledu naglašava potrebu rješavanja tog pitanja unutar strukture foruma za utvrđivanje istine koji uključuje sve sukobljene strane osim terorističkih skupina koje je osudio UN;

17.  osuđuje prepreke isporukama humanitarne pomoći; poziva sve strane da osiguraju da humanitarna pomoć dopre bez iznimke do svih ljudi u cijeloj Siriji; ponavlja svoj poziv svim stranama u sukobu kako bi se koordinirala humanitarna pomoć pod okriljem UN-a i sirijske vlade;

18.  izražava duboku zabrinutost zbog politizacije humanitarne pomoći te apelira na donatore i strane u sukobu da u pružanju humanitarne pomoći poštuju načela čovječnosti, neutralnosti, nepristranosti i neovisnosti;

19.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog situacije izbjeglica i interno raseljenih osoba koje zbog nasilja bježe iz Sirije; pozdravlja napore susjednih zemalja da udome sirijske izbjeglice te je svjestan socioekonomskih posljedica prisutnosti velikog broja izbjeglica u tim zemljama; svjestan je da financijske potrebe zemalja u susjedstvu Sirije stalno rastu te da im i dalje nedostaje sredstava za humanitarnu pomoć koja im je potrebna; poziva države članice EU-a da ispune preuzete obveze i da pruže potporu koja je toliko potrebna UN-u pružanjem humanitarne pomoći milijunima Sirijaca koji su interno raseljeni ili se nalaze u zemljama i zajednicama domaćinima;

20.  potiče druge zemlje izvan regije, posebice države članice Europske unije, da također razmotre mogućnost provedbe sličnih mjera i politika u cilju pružanja zaštite i humanitarne pomoći sirijskim izbjeglicama;

21.  osuđuje de facto uskraćivanje prava na međunarodnu zaštitu sirijskim izbjeglicama koji ulaze u Europsku uniju stupanjem na snagu sporazuma između EU-a i Turske prema kojem „svi novi nezakoniti migranti koji iz Turske prelaze na grčke otoke od 20. ožujka 2016. bit će vraćeni u Tursku” i koji se temelji na ideji Turske kao „sigurne treće zemlje”, što je pretpostavka koju Parlament odbija; podsjeća na činjenicu da EU i njegove države članice imaju odgovornost prema izbjeglicama i imigrantima koji bježe pred ratom, kaosom, gospodarskom bijedom, gladi i smrću i koji pate zbog svjetskih neoliberalnih gospodarskih politika;

22.  osuđuje pritisak Europske komisije i Europskog vijeća na Grčku da prizna Tursku kao sigurnu treću zemlju, uključujući pritom i pismo Matthiasa Ruetea grčkoj vladi od 5. svibnja 2016.;

23.  poziva veleposlanstva i konzulate EU-a da hitno izdaju humanitarne vize tražiteljima azila iz Sirije te poziva na provedbu međunarodnih obveza koje su preuzele Unija i njezine države članice u pogledu migracije, prije svega kroz programe preseljenja na razini EU-a; poziva sve države članice da u potpunosti sudjeluju u takvim programima; naglašava da bi u kontekstu uključivog i vjerodostojnog dijaloga sirijski narod trebao odrediti odgovarajući postupak i mehanizme za postizanje pravde, pomirenja, istine i odgovornosti za teške povrede i kršenja međunarodnog prava te odštetu i učinkovite pravne lijekove za žrtve;

24.  žali, u svjetlu katastrofalnih posljedica jednostranih mjera ograničavanja za civilno stanovništvo i njihove uloge u otežavanju dostavljanja humanitarne pomoći, zbog činjenice da se novom strategijom o Siriji obećava ukidanje tih sankcija tek kada politička tranzicija bude u tijeku; apelira na Vijeće da odmah obustavi sve „ekonomske sankcija” protiv Sirije za koje je dokazano da najviše pogađaju civilno stanovništvo;

25.  snažno potiče EU na dijalog sa svim stranama u sukobu, osim terorističkih skupina; izražava zabrinutost zbog EU-ove jednostrane ocjene sukoba; ističe da okončanje rata i pronalaženje političkog rješenja sukoba zahtijeva dijalog sa svim dijelovima sirijskog društva bez ičijeg isključenja; podsjeća institucije EU-a da je odbijanje dijaloga s jednom stranom u sukobu nespojivo sa zadaćom posredovanja u tom sukobu;

26.  pozdravlja spremnost EU-a da aktivno pridonese obnovi Sirije; također pozdravlja usmjerenost sirijske strategije na pripremu planiranje razdoblja nakon sukoba i namjeru usmjeravanja pomoći za obnovu, otvaranje radnih mjesta i stvaranje poslovnih mogućnosti, obrazovanje, psihosocijalnu potporu za sirijsku djecu i mlade te promicanje jednakog pristupa obrazovanju za djevojčice; poziva Komisiju da uključi Europski parlament u strateško planiranje za te mjere;

27.  odbacuje najnoviji prijedlog ESVD-a i Komisije da MMF i Svjetska banka preuzmu vodeću ulogu u nastojanjima u pogledu makroekonomske stabilizacije u Siriji u razdoblju nakon prestanka sukoba; odbacuje bilo kakvo sudjelovanje MMF-a i Svjetske banke u procesima ponovne izgradnje i ekonomskog oporavka u Siriji; naglašava da sirijski narod ima pravo odlučivati o obnovi i partnerima za suradnju;

28.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjedniku Europskog vijeća, predsjedniku Komisije, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, predsjednicima parlamenata država članica, vladi i parlamentu Sirijske Arapske Republike, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, glavnom tajniku Unije za Mediteran i Ligi arapskih država.

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0229.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0187.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0040.

(4)

JOIN(2017)11 final.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti