PRIJEDLOG REZOLUCIJE o provedbi LGBTI smjernica Vijeća, posebice u pogledu progona muškaraca za koje se smatra da su homoseksualci u Čečeniji (Rusija)
15.5.2017 - (2017/2688(RSP))
u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika
Marietje Schaake, Petras Auštrevičius, Beatriz Becerra Basterrechea, Izaskun Bilbao Barandica, Dita Charanzová, Marielle de Sarnez, Gérard Deprez, Martina Dlabajová, Nathalie Griesbeck, Marian Harkin, Ivan Jakovčić, Petr Ježek, Louis Michel, Javier Nart, Urmas Paet, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Jozo Radoš, Ilhan Kyuchyuk, Frédérique Ries, Jasenko Selimovic, Pavel Telička, Ramon Tremosa i Balcells, Johannes Cornelis van Baalen, Hilde Vautmans, Cecilia Wikström, Valentinas Mazuronis u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0349/2017
B8-0355/2017
Rezolucija Europskog parlamenta o provedbi LGBTI smjernica Vijeća, posebice u pogledu progona muškaraca za koje se smatra da su homoseksualci u Čečeniji (Rusija)
Europski parlament,
– uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji,
– uzimajući u obzir Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,
– uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,
– uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima i njezine protokole,
– uzimajući u obzir Ustav Ruske Federacije, posebno njegovo poglavlje 2. o pravima i slobodama čovjeka i građanina,
– uzimajući u obzir smjernice Europskog vijeća od 24. lipnja 2013. o promicanju i zaštiti ostvarivanja svih ljudskih prava lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba (LGBTI),
– uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/95/EU od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni status izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite[1],
– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 16. lipnja 2016. o jednakosti LGBTI osoba,
– uzimajući u obzir smjernice Europske unije o borcima za ljudska prava, o mučenju i zlostavljanju te o borcima za ljudska prava,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. veljače 2014. o planu EU-a protiv homofobije i diskriminacije na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta[2],
– uzimajući u obzir izjave stručnjaka UN-a za ljudska prava od 13. travnja 2017. o zlostavljanju i zatvaranju homoseksualaca u Čečeniji;
– uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju 2015. – 2019.,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. prosinca 2016. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2015. godinu i politici Europske unije u tom području[3],
– uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federice Mogherini od 6. travnja 2017. o kršenju ljudskih prava homoseksualaca u Čečeniji,
– uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o provedbi LGBTI smjernica Vijeća, posebice u pogledu progona muškaraca za koje se smatra da su homoseksualci u Čečeniji (Rusija) (O-000039/2017 – B8-0219/2017),
– uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da su 1. travnja 2017. u nezavisnim ruskim novinama Novaja gazeta objavljena prva izvješća u kojima se navodi da je u autonomnoj Republici Čečeniji u Ruskoj Federaciji u okviru koordinirane kampanje, koju su navodno organizirale čečenske vlasti i snage sigurnosti po izravnom nalogu predsjednika Čečenije Ramzana Kadirova, više od stotinu muškaraca, homoseksualaca ili muškaraca za koje se smatra ili vjeruje da su homoseksualci, oteto i zatvoreno;
B. budući da su novine Novaja gazeta izvijestile da otete žrtve trpe zlostavljanje i mučenje te ih se prisiljava da otkriju identitet drugih LGBTI osoba; budući da je prema izvještajima također ubijeno najmanje troje muškaraca, da su dvojica umrla od posljedica postupanja u zatvoru, a trećeg je ubila vlastita obitelj u takozvanom „ubojstvu iz časti”;
C. budući da su te prve informacije zasebno potvrdile organizacija Human Rights Watch i Međunarodna krizna skupina, a obje navode izvore s terena koji potvrđuju da su muškarci za koje se smatra da su homoseksualci žrtve ciljanog zatvaranja koje provode policija i snage sigurnosti;
D. budući da žrtve uglavnom ne traže pravdu jer strahuju od odmazde lokalnih vlasti; budući da su osobe za koje se smatra da su homoseksualci u posebno osjetljivom položaju zbog izrazite homofobije u društvu i budući da postoji opasnost da ih iz časti ubiju njihovi rođaci;
E. budući da nakon godina prijetnji i represije neovisni novinari i aktivisti za ljudska prava gotovo uopće ne mogu raditi u toj regiji; budući da su čečenski dužnosnici i svećenici prijetili novinama koje su prve izvijestile o nasilnoj kampanji protiv homoseksualaca;
F. budući da je 11. svibnja 2017. ruska policija u središtu Moskve pritvorila petero aktivista koji su pokušavali donijeti peticiju s dva milijuna potpisa tužiteljima i zatražiti službenu istragu navodnih mučenja i ubojstava homoseksualaca u Čečeniji; budući da su aktivisti pušteni kasnije toga dana;
G. budući da je Ruska Federacija potpisnica nekoliko međunarodnih ugovora o ljudskim pravima i kao članica Vijeća Europe potpisnica Europske konvencije o ljudskim pravima te stoga ima dužnost zajamčiti sigurnost svih osoba koje bi mogle biti u opasnosti, uključujući opasnost na temelju spolne orijentacije; budući da Rusija ima obvezu istražiti kaznena djela koja provode čečenske vlasti kao i sredstva potrebna za takvu istragu; budući da je u Ruskoj Federaciji homoseksualnost dekriminalizirana 1993.;
H. budući da su LGBTI osobe zaštićene prema postojećem međunarodnom pravu o ljudskim pravima te prema nacionalnom ruskom zakonodavstvu; budući da su često ipak potrebne posebne mjere kako bi se LGBTI osobama zajamčilo potpuno uživanje njihovih ljudskih prava jer seksualna orijentacija i rodni identitet mogu značiti dodatan rizik od diskriminacije, nasilja i progona, u školi, na radnom mjestu i u društvu općenito, ali i unutar obitelji; budući da je suzbijanje tih oblika diskriminacije i negativnih društvenih stavova zadaća i odgovornost policije, pravosuđa i tijela vlasti;
I. budući da je 7. ožujka 2017. Ruska Federacija donijela zakon kojim se dekriminalizira nasilje u obitelji i težina prijestupa za „nasilje u obitelji” smanjuje se s kaznenog djela na upravni prekršaj uz slabije sankcije za počinitelje; budući da je Parlament raspravljao o tom pitanju na sjednici koja se održala u Strasbourgu od 13. do 16. ožujka 2017.;
1. izražava duboku zabrinutost zbog navoda o arbitrarnom oduzimanju slobode i mučenju muškaraca za koje se smatra da su homoseksualci u Republici Čečeniji u Ruskoj Federaciji; poziva vlasti da stanu na kraj toj kampanji progona i dozvole međunarodnim organizacijama za ljudska prava da provedu vjerodostojnu istragu navodnih zločina;
2. osuđuje izjavu glasnogovornika čečenske vlade u kojoj se negira postojanje homoseksualaca u Čečeniji i izvješće diskreditira kao „laži i apsolutne dezinformacije”; podsjeća vlasti da su prava na slobodu okupljanja, udruživanja i izražavanja univerzalna i da vrijede za sve; poziva da se odmah oslobode oni koji su i dalje nezakonito zatvoreni; poziva ruske vlasti da pruže pravnu i fizičku zaštitu žrtvama, ali i borcima za ljudska prava i novinarima koji su radili na tom slučaju;
3. napominje da je predsjednik Putin naložio ruskom Ministarstvu unutarnjih poslova i saveznom tužitelju da istraže događaje u Čečeniji te poziva Komisiju, države članice i Vijeće Europe da ruskim vlastima ponude materijalu i savjetodavnu podršku u istrazi;
4. poziva čečenske vlasti i vlasti Ruske Federacije da poštuju nacionalno zakonodavstvo i međunarodne obveze te da poštuju vladavinu prava, promiču jednakost, nediskriminaciju te univerzalne standarde ljudskih prava, uključujući prava LGBTI osoba te da ojačaju to djelovanje mjerama kao što je senzibilizacija javnosti, promicanje kulture tolerancije i uključivosti na temelju nenasilja, jednakosti i nediskriminacije;
5. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog atmosfere nekažnjavanja, čime se dopušta počinjenje tih djela, te poziva da se u suradnji s civilnim društvom izrade pravne i druge mjere za sprečavanje, nadzor i učinkovit progon počinitelja nasilja; naglašava da Rusija i njezina vlada snose krajnju odgovornost za istraživanje tih kaznenih djela, privođenje počinitelja pravdi i zaštitu svih građana Rusije od nezakonitog zlostavljanja;
6. hitno poziva da se smjesta provedu nezavisne, objektivne i temeljite istrage zatvaranja, mučenja i ubojstava kako bi se njihovi naručitelji i izvršitelji priveli pravdi te kako bi se stalo na kraj nekažnjavanju; u tom pogledu pozdravlja osnivanje radne skupine pod vodstvom ruske pravobraniteljice za ljudska prava, koja provodi istragu o tom slučaju; poziva izaslanstvo EU-a te veleposlanstava i konzulate država članica u Rusiji da aktivno prate istragu te da ulože dodatan napor kako bi stupili u kontakt sa žrtvama, LGBTI osobama, novinarima i borcima za ljudska prava koji su trenutačno u opasnosti;
7. poziva Komisiju da se poveže s međunarodnim organizacijama za ljudska prava i ruskim civilnim društvom kako bi pružila pomoć osobama koje su pobjegle iz Čečenije te kako bi se razotkrila kampanja zlostavljanja; poziva države članice da olakšaju postupke podnošenja zahtjeva za azil za te žrtve u skladu s europskim i nacionalnim zakonodavstvom;
8. odlučno ističe da je provedbu smjernica potrebno stalno ocjenjivati na temelju jasnih referentnih vrijednosti; poziva Komisiju da provede i objavi detaljnu ocjenu provedbe smjernica u delegacijama EU-a i diplomatskim predstavništvima država članica u svim trećim zemljama kako bi se uočile i uklonile moguće razlike i nedostaci u provedbi;
9. sa zabrinutošću napominje da smatra da je Rusija donošenjem novog zakona o nasilju u obitelji, uključujući nasilje nad djecom, napravila korak unazad; naglašava da postoji opasnost da zakonodavstvo kojim se tolerira nasilje u obitelji dovede do ozbiljnih posljedica i za žrtve i za društvo u cjelini; poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da nastave promicati iskorjenjivanje nasilja u obitelji, da štite pripadnike osjetljivih skupina te da podržavaju žrtve, u Europi ali i izvan nje;
10. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću i Komisiji, visokom povjereniku UN-a za ljudska prava te vladi Ruske Federacije i vladi Republike Čečenije.
- [1] SL L 337, 20.12.2011., str. 9.
- [2] SL C 93, 24.3.2017., str. 21.
- [3] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0502