PRIJEDLOG REZOLUCIJE o suzbijanju antisemitizma
29.5.2017 - (2017/2692(RSP))
u skladu s člankom 123. stavkom 2. Poslovnika
Roberta Metsola, Heinz K. Becker u ime Kluba zastupnika PPE-a
Juan Fernando López Aguilar, Birgit Sippel, Claude Moraes, Monika Flašíková Beňová, Cécile Kashetu Kyenge, Elly Schlein, Ana Gomes, Sylvia-Yvonne Kaufmann, Marju Lauristin, Emilian Pavel, Tanja Fajon, Viorica Dăncilă u ime Kluba zastupnika S&D-a
Cecilia Wikström, Beatriz Becerra Basterrechea, Nathalie Griesbeck u ime Kluba zastupnika ALDE-a
Europski parlament,
– uzimajući u obzir preambulu Ugovora o Europskoj uniji (UEU), a posebno drugu, četvrtu, petu, šestu i sedmu alineju, članak 2., drugu alineju članka 3. stavka 3. i članak 6.,
– uzimajući u obzir članak 17. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
– uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije od 7. prosinca 2000.,
– uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima[1],
– uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP[2],
– uzimajući u obzir usvajanje Europskog programa sigurnosti 2015. godine,
– uzimajući u obzir rezoluciju Vijeća Europe 2106 (2016.) od 20. travnja 2016. o ponovnom opredjeljivanju za borbu protiv antisemitizma u Europi,
– uzimajući u obzir zaključke prvog godišnjeg kolokvija Komisije o temeljnijim pravima naslovljenog „Tolerancija i poštovanje: sprječavanje i suzbijanje antisemitizma i mržnje prema muslimanima u Europi”, koji se održao u Bruxellesu 1. i 2. listopada 2015.,
– uzimajući u obzir imenovanje koordinatora Komisije za suzbijanje antisemitizma u prosincu 2015.,
– uzimajući u obzir osnivanje skupine EU-a na visokoj razini za suzbijanje rasizma, ksenofobije i drugih oblika netrpeljivosti u lipnju 2016. godine,
– uzimajući u obzir Kodeks postupanja pri suzbijanju nezakonitoga govora mržnje na internetu koji su 31. svibnja 2016. donijele Komisija i vodeće informatičke kompanije, kao i druge platforme i poduzeća u sektoru društvenih medija,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2016. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji 2015. godine[3],
– uzimajući u obzir ciljane brutalne i terorističke napade na članove židovske zajednice koji su se dogodili u nekoliko država članica proteklih godina,
– uzimajući u obzir primarnu odgovornost država za sigurnost svih građana, a samim time i njihovu primarnu odgovornost za praćenje i sprječavanje nasilja, uključujući antisemitsko nasilje, te za progon počinitelja;
– uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,
A. budući da se broj antisemitskih djela u državama članicama EU-a u znatno povećao u proteklih nekoliko godina, kako su, među ostalim, izvijestili Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Agencija EU-a za temeljna prava (FRA);
B. budući da su izvješća pokazala da ciljane sigurnosne mjere, jednom kad se uspostave, pomažu u sprječavanju i smanjenju broja nasilnih antisemitskih napada;
C. budući da je suzbijanje antisemitizma odgovornost cijelog društva;
1. naglašava da su govor mržnje i sve vrste nasilja usmjerenog na europske Židove nespojivi s vrijednostima Europske unije;
2. poziva države članice te institucije i agencije Europske unije da donesu i primjenjuju radnu definiciju antisemitizma kojom se služi Međunarodni savez za sjećanje na holokaust (IHRA)[4] kako bi se pravosudnim tijelima i tijelima kazneno-pravnog progona pružila potpora u njihovim nastojanjima da učinkovitije i djelotvornije raspoznaju antisemitske napade i pokrenu istragu protiv njih, te potiče države članice da u tom pogledu slijede primjer Ujedinjene Kraljevine i Austrije;
3. poziva države članice da poduzmu sve potrebne mjere kako bi aktivno zajamčile sigurnost svojih građana židovskog porijekla i židovskih vjerskih, obrazovnih i kulturnih objekata, uz blisko savjetovanje i dijalog sa židovskim zajednicama;
4. pozdravlja imenovanje koordinatora Komisije za suzbijanje antisemitizma te apelira na Komisiju da pruži sve potrebne alate i potporu kako bi tu funkciju obavljao što učinkovitije;
5. poziva države članice da imenuju nacionalne koordinatore za suzbijanje antisemitizma;
6. potiče članove nacionalnih i regionalnih parlamenata te političke vođe da sustavno i javno osuđuju antisemitske izjave i da se angažiraju na pobijanju takvih tvrdnji protuargumentima te da osnuju međustranačke parlamentarne skupine za suzbijanje antisemitizma kako bi se borba protiv antisemitizma intenzivirala u svim dijelovima političkog spektra;
7. naglašava važnu ulogu organizacija civilnog društva i obrazovanja u sprječavanju i suzbijanju svih oblika mržnje i netrpeljivosti, te poziva na povećanje financijske potpore;
8. poziva države članice da potaknu medije na promicanje poštovanja svih vjera i uvažavanja različitosti te da potiču osposobljavanje novinara u pogledu svih oblika antisemitizma, kako bi se uhvatile u koštac s mogućim oblicima diskriminacije;
9. poziva one države članice, u kojima još nije moguće pozvati se na motive rase, nacionalnog ili etničkog podrijetla ili vjere ili uvjerenja kao otežavajuće faktore u kaznenom djelu, da što prije isprave to stanje i da djeluju u smjeru ispravne primjene i provedbe Okvirne odluke Vijeća o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima, kako bi se osiguralo da se antisemitski činovi kazneno gone u državama članicama, i u sferi interneta i izvan nje;
10. inzistira na potrebi da se tijelima kaznenog progona osigura ciljana obuka o suzbijanju zločina iz mržnje na temelju diskriminacije te na potrebi da se uspostave posebne jedinice za borbu protiv zločina iz mržnje, u policijskim službama u kojima one već ne postoje, te poziva agencije EU-a i međunarodne organizacije da pomognu državama članicama u organiziranju takve obuke;
11. potiče prekograničnu suradnju na svim razinama prilikom kaznenog progona zločina počinjenih iz mržnje, a iznad svega prilikom progona teških kaznenih djela kao što su terorističke aktivnosti;
12. poziva EU i države članice da intenziviraju napore kako bi se zajamčila uspostava sveobuhvatnog i učinkovitog sustava za sustavno prikupljanje pouzdanih, relevantnih i usporedivih podataka o zločinima počinjenima iz mržnje, koji će biti raščlanjeni prema motivima i obuhvaćat će terorističke činove;
13. poziva države članice da, u pogledu Kodeksa postupanja pri suzbijanju nezakonitoga govora mržnje na internetu koji su donijele Komisija i vodeće informatičke kompanije, apeliraju na internetske posrednike i platforme društvenih medija da poduzmu hitne mjere za sprječavanje i suzbijanje antisemitskog govora mržnje na internetu;
14. ističe da škole nude jedinstvenu mogućnost za prenošenje vrijednosti tolerancije i poštovanja s obzirom na kontakt s djecom od vrlo rane dobi;
15. poziva države članice da promiču poučavanje o holokaustu (šoa) u školama i da zajamče da su nastavnici adekvatno osposobljeni za taj zadatak te da raspolažu sredstvima kako bi se bavili pitanjem raznolikosti u razredu; isto tako potiče države članice da razmisle o pregledu školskih udžbenika kako bi se osiguralo da su židovska povijest i suvremeni život Židova predstavljeni na sveobuhvatan i uravnotežen način te da se izbjegnu svi oblici antisemitizma;
16. poziva Komisiju i države članice da povećaju financijsku potporu ciljanim aktivnostima i obrazovnim projektima, da izgrade i ojačaju partnerstva sa židovskim zajednicama i institucijama te da potiču razmjene među djecom i mladima različitih vjeroispovijesti preko zajedničkih aktivnosti te da u tom pogledu pokreću i podržavaju kampanje podizanja osviještenosti;
17. poziva Komisiju da u cilju suzbijanja antisemitizma na međunarodnoj razini održava bliske veze s međunarodnim akterima poput UNESCO-a, OESS-a i Vijeća Europe, kao i drugim međunarodnim partnerima;
18. poziva Komisiju da u okviru Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust (IHRA) zatraži status savjetnika;
19. potiče svaku državu članicu da 27. siječnja službeno obilježava Međunarodni dan sjećanja na holokaust;
20. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica EU-a i zemalja kandidatkinja, Vijeću Europe, OESS-u i Ujedinjenim narodima.
- [1] SL L 328, 6.12.2008., str. 55.
- [2] SL L 315, 14.11.2012., str. 57.
- [3] Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0485.
- [4] http://ec.europa.eu/newsroom/just/item-detail.cfm?item_id=50144