Postupak : 2017/2732(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0445/2017

Podneseni tekstovi :

B8-0445/2017

Rasprave :

Glasovanja :

PV 05/07/2017 - 8.13
CRE 05/07/2017 - 8.13
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0305

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 186kWORD 54k
Također vidi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0440/2017
28.6.2017
PE605.564v01-00
 
B8-0445/2017

podnesen nakon pitanja za usmeni odgovor B8-0319/2017

u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika


o industrijskoj politici (2017/2732(RSP))


Patrizia Toia u ime Kluba zastupnika S&D-a

Rezolucija Europskog parlamenta   o industrijskoj politici  (2017/2732(RSP))  
B8-0445/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove članke 9., 151., 152., članak 153. stavke 1. i 2. te članak 173.,

–  uzimajući u obzir članke 14., 27. i 30. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno članak 5. stavak 3. UEU-a i Protokol (br. 2) o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. studenoga 2010. naslovljenu „Program za nove vještine i radna mjesta: europski doprinos punoj zaposlenosti” (COM(2010)0682),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2014. o reindustrijalizaciji Europe u svrhu promicanja konkurentnosti i održivosti(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. siječnja 2014. naslovljenu „Za europsku industrijsku renesansu” (COM(2014)0014),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve – Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. listopada 2012. pod nazivom „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak” (COM (2012)0582),

–  uzimajući u obzir političke smjernice predsjednika Junckera naslovljene „Novi početak za Europu: plan za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. listopada 2016. o potrebi za europskom politikom reindustrijalizacije u svjetlu nedavnih slučajeva Caterpillar i Alstom(2),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 15. prosinca 2016.,

–  uzimajući u obzir Zaključke Vijeća o planu za industrijsku konkurentnost, o digitalnoj transformaciji europske industrije i o paketu pod nazivom „Tehnologije jedinstvenog digitalnog tržišta i osuvremenjivanje javnih usluga”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. ožujka 2011. o industrijskoj politici za globalizirano doba(3),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenu „Digitalizacija europske industrije – Iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta” (COM(2016)0180),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. lipnja 2017. o digitalizaciji europske industrije(4),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o budućoj strategiji industrijske politike EU-a od 29. svibnja 2017.,

–  uzimajući u obzir pitanje Komisiji o industrijskoj politici (O-000047/2017 – B8-0319/2017),

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je europska industrija svjetski predvodnik u mnogim industrijskim sektorima, da čini gotovo polovinu izvoza EU-a te oko 65 % ulaganja u istraživanje i razvoj te da je u njoj zaposleno preko 50 milijuna osoba (preko izravnog i neizravnog zapošljavanja, što predstavlja 20 % svih radnih mjesta u Europi);

B.  budući da 65 % ukupnog iznosa koji poduzeća ulažu u istraživanje i razvoj dolazi iz proizvodne industrije i budući da je zbog toga jačanje naše industrijske baze ključno za zadržavanje stručnosti, znanja i iskustva u EU-u; budući da je za ostvarenje digitalnog razvoja, kao jednog od prioriteta Junckerova plana, potrebna snažna industrijska baza;

C.  budući da poduzetnice čine 31 % samozaposlenog stanovništva EU-a i 30 % start-up poduzetnika;

D.  budući da europska industrija mora sačuvati svoju konkurentnost i sposobnost ulaganja u Europi te budući da se k tome suočava sa socijalnim i ekološkim izazovima koje mora riješiti, i to u uskoj suradnji s mađunarodnim partnerima, te da mora ostati predvodnik u pogledu društvene i ekološke odgovornosti;

E.  budući da će ambiciozna politika inovacija, koja pogoduje proizvodnji visokokvalitetnih, inovativnih i energetski učinkovitih proizvoda te potiče održive procese, omogućiti Europskoj uniji da samostalno nastupa u svijetu u kojem je konkurencija sve jača;

F.  budući da pravedna trgovina industrijskim proizvodima mora poštovati prava radnika i propise o zaštiti okoliša; budući da je ulaganje u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost glavni pokretač ulaganja u industrijske proizvode kojima se mogu stvoriti „krugovi vrlina”; budući da su inovacije i ulaganja u istraživanje i razvoj, radna mjesta i obnavljanje vještina ključni za održivi razvoj;

1.  naglašava ključnu ulogu industrije kao pokretača rasta, zapošljavanja i inovacija u Europi;

2.  naglašava važnost jačanja i modernizacije industrijske baze u Europi, istovremeno podsjećajući na cilj EU-a da se 20 % BDP-a Unije do 2020. temelji na industriji;

3.  poziva Komisiju da do početka 2018. zajedno s državama članicama podnese zakonodavni prijedlog strategije Unije za dosljednu i sveobuhvatnu industrijsku politiku čiji je cilj reindustrijalizacija Europe te da izradi konkretan akcijski plan koji će uključivati ambiciozne ciljeve i vremenske rokove za zakonodavne i nezakonodavne mjere s pomoću kojih će se ti ciljevi ostvariti; poziva Komisiju da tu strategiju temelji na procjeni učinka uključivanja industrijske politike u strateške političke inicijative i opsežan dijalog EU-a s dionicima, uključujući i socijalne partnere i članove akademske zajednice; naglašava činjenicu da se takva strategija Unije među ostalim mora temeljiti na digitalizaciji (posebno u smislu integracije pametnih tehnologija, analize velikih podataka i robotike u industrijske lance vrijednosti), održivosti, kružnom gospodarstvu, energetskoj učinkovitosti i odgovarajućim resursima; smatra da bi se europskim regulatornim okvirom industrijama trebalo omogućiti da se prilagode na te promjene i da poduzmu anticipatorne mjere kako bi se doprinijelo otvaranju radnih mjesta, rastu i regionalnoj konvergenciji;

4.  ističe ulogu malih i srednjih poduzeća kao okosnice industrije EU-a i podsjeća na potrebu za provođenjem industrijske politike EU-a na način prilagođen malim i srednjim poduzećima; naglašava potrebu da se podupre stvaranje okruženja pogodnog za poslovanje i to uspostavom jednakih uvjeta tržišnog natjecanja za sve MSP-ove i poduzeća socijalne ekonomije (kao što su zadruge) u EU-u te podupiranjem relevantnih klastera, poslovnih mreža i digitalnih inovacijskih čvorišta;

5.  uvjeren je da europsku industriju treba smatrati strateškom prednošću za konkurentnost i održivost EU-a; naglašava da se EU samo uz snažnu i otpornu industrijsku politiku koja je usmjerena na budućnost može suočiti s različitim izazovima koji su pred njim, uključujući reindustrijalizaciju, prijelaz na održivo gospodarstvo te stvaranje kvalitetnih radnih mjesta; naglašava da Komisija i države članice moraju bolje predvidjeti te socioekonomske situacije i zajamčiti konkurentnost i održivost naše industrijske mreže;

6.  ističe da je, u cilju podupiranja industrije Unije u suočavanju s izazovima brzih gospodarskih i regulatornih promjena u današnjem globaliziranom svijetu, nužno ojačati privlačnost europske industrije za europska i inozemna izravna ulaganja;

7.  traži od Komisije da u svim svojim glavnim političkim inicijativama u obzir uzme industrijsku konkurentnost i održivost;

8.  ističe da su prema dostupnim statistikama i istraživanjima žene u nedovoljnom broju zastupljene na većini znanstvenih, inženjerskih i upravljačkih radnih mjesta i na višim hijerarhijskim razinama; smatra da su žene u pogledu obrazovanja i karijere u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) izrazito podzastupljene, uzimajući u obzir da čine samo 24 % stručnjaka u području znanosti i inženjerstva; naglašava činjenicu da žene stručnjaci u proizvodnim industrijama predstavljaju prednost za EU koja zahtijeva sve dostupne resurse kako bi se EU u potpunosti oporavio od gospodarske i financijske krize i kako bi bio u stanju suočiti se s promjenama u društvu; poziva Komisiju da utvrdi probleme i prepreke s kojima se žene suočavaju kada odluče postati poduzetnice te da promiče i podržava žensko vodstvo, uključujući putem jednakosti plaća i pravednog pristupa svim radnim mjestima;

9.  naglašava da je potrebno u potpunosti iskoristiti potencijal industrije u pogledu ekoloških tehnologija i osigurati da se industrija neprestano razvija i širi najbolje raspoložive tehnike i nove inovacije, čime će se stvoriti konkurentna prednost europske industrije, koja bi trebali nastojati nuditi najodrživije proizvode s najnižim troškovima životnog vijeka;

10.  naglašava potrebu da se ekološki aspekti uključe u druga područja politike, kao što su gospodarstvo, industrija, istraživanje i inovacije, kako bi se uspostavio dosljedan i zajednički pristup; smatra da bi djelovanja koja se provode u Uniji trebala biti nadopunjena mjerama koje se podupiru na međunarodnoj razini i suradnjom s trećim zemljama kako bi se riješili zajednički izazovi;

11.  smatra da smanjenje administrativnog opterećenja i troškova usklađivanja za poduzeća te potreba za osiguravanjem visokih standarda zaštite potrošača, zaposlenika, zdravlja i okoliša moraju biti ključne komponente svake politike reindustrijalizacije EU-a;

12.  poziva na to da se ta industrijska politika EU-a temelji na jasnim ciljevima i pokazateljima, uključujući ambiciozne ciljeve koji se odnose na energetsku učinkovitost, resurse i klimu, te na pristupu koji se temelji na životnom ciklusu i kružnom gospodarstvu;

13.  poziva na uključivanje učinkovitih zelenih financijskih instrumenata i mjera u industrijsku strategiju EU-a u cilju povećanja transparentnosti tržišta u pogledu rizika od istjecanja ugljika, te ističe da je potrebno potaknuti održivi razvoj industrije u vezi s ciljevima utvrđenima Pariškim sporazumom;

14.  poziva na veću usklađenost trgovinske i industrijske politike kako bi se osiguralo da se u trgovinskoj politici u obzir uzimaju potrebe europske industrije te da nova generacija trgovinskih sporazuma ne rezultira novim premještanjima i daljnjom deindustrijalizacijom u EU-u; u tom kontekstu primjećuje važnost produbljivanja rasprave o tome kako ojačati uzajamnost u području javne nabave i ulaganja; pozdravlja inicijativu da se analiziraju ulaganja iz trećih zemalja u strateškim sektorima;

15.  naglašava ulogu socijalnih partnera u razvoju koherentne industrijske strategije, koja mora sadržavati socijalnu dimenziju kako bi se osiguralo da prava radnika nisu ugrožena trenutačnom industrijskom tranzicijom; naglašava da uspješnost inovacija na radnom mjestu ovisi o sudjelovanju radnika, a posebno o dobrim radnim odnosima između radnika i uprave, s obzirom na to da inovacije često nastaju kada radnici traže način na koji će poboljšati svoje radno okruženje, krajnje proizvode ili proizvodne metode;

16.  ističe da se europska industrija suočava s globalnom konkurencijom te stoga traži od Komisije da preispita definicije tržišta i postojeći niz pravila EU-a u području tržišnog natjecanja kako bi se u obzir uzeo razvoj odgovarajućih globalnih tržišta i time omogućila strateška partnerstva i udruživanja te stupanje na scenu dionika koji imaju dovoljnu kritičnu masu da se mogu nositi s međunarodnom konkurencijom; osim toga, poziva Komisiju da preispita pravo EU-a u području tržišnog natjecanja kako bi se bolje uzela u obzir pojava uloge velikih nacionalnih igrača u trećim zemljama, uzimajući u obzir socijalne i ekološke standarde te standarde oporezivanja kako bi se izbjegli novi oblici dampinga;

17.  naglašava potrebu za dosljednom strategijom EU-a koja će biti usklađena sa Svjetskom trgovinskom organizacijom te sadržavati učinkovite antidampinške i antisubvencijske mjere EU-a, a u kojoj će se voditi računa o svim vrstama dampinga, uključujući i nedostatak usklađenosti s međunarodnim socijalnim i ekološkim standardima te standardima oporezivanja;

18.  poziva Komisiju da obrati veću pozornost na ulogu stranih poduzeća u državnom vlasništvu koje podupiru i subvencioniraju njihove vlade i to na načine koji su zabranjeni subjektima EU-a u okviru pravila EU-a o jedinstvenom tržištu;

19.  poziva Komisiju da nadzire izravna strana ulaganja trećih zemalja u EU radi sigurnosti i zaštite pristupa ključnim budućim tehnologijama, imajući na umu da Europa u velikoj mjeri ovisi o izravnim stranim ulaganjima i da bi općenito trebala i dalje biti vrlo otvorena za strana ulaganja;

20.  poziva Komisiju da uspostavi regulatorno okruženje za platforme kako bi osigurala dosljednost propisa unutar EU-a, među ostalim s naglaskom na potrebi za regulatornom sigurnošću, odgovarajućim i jasnim pravilima i jednakim uvjetima za sve;

21.  poziva Komisiju da iznese zakonodavne prijedloge o slobodnom protoku podataka, kibernetičkoj sigurnosti i vlasništvu nad podacima koji mogu podržati konkurentnost europske industrije i njezinu digitalnu transformaciju, uz istodobno jamčenje najviše razine zaštite podataka;

22.  naglašava potrebu za koordiniranim naporima EU-a za promicanje novih vještina kao i ponovnog osposobljavanja, stručnog usavršavanja i cjeloživotnog učenja, kao što predlaže Komisija u svojem Programu za nove vještine i radna mjesta; poziva na odgovarajuće savjetovanje sa socijalnim partnerima o njihovu razvoju;

23.  poziva na promicanje saveza za transverzalne inovacije kako bi se prevladali monolitni pristupi industrijskoj politici koji mogu ograničiti potencijal za inovacije; smatra da je uloga javnih ulaganja od strateške važnosti za razvoj tog cilja te poziva EU da podrži javna ulaganja u inovacije;

24.  podsjeća na važnu ulogu normizacije u EU-u i zalaže se za snažnu usredotočenost na vodeću ulogu EU-a u međunarodnim normizacijskim organizacijama;

25.  prima na znanje potrebu da se usklade napori EU-a u smanjenju ovisnosti o resursima iz trećih zemalja kroz usredotočenost na četiri aspekta:

a.  pošten međunarodni tržišni pristup resursima

b.  održivo domaće rudarstvo

c.  učinkovite tehnološke inovacije

d.  kružno gospodarstvo

uz doprinos EU-a multilateralnom globalnom upravljanju politikom resursa;

26.  vjeruje da sveprisutni trendovi globalizacije i digitalizacije predstavljaju najveće izazove za europska poduzeća i njihove zaposlenike, a istovremeno i izazov za tvorce politika zbog velike dinamike razvoja i njihove međusektorske prirode; stoga je uvjeren da europska politika mora biti prilagođena kako bi se mogao poduprijeti rast europske industrije i osigurati kvaliteta radnih mjesta u proizvodnoj industriji u tom kontekstu koji se brzo mijenja; naglašava da nova strategije industrijske politike mora uskladiti različita područja politike, ponajprije trgovinu, okoliš, istraživanja, ulaganja, tržišno natjecanje, energiju i klimu, s industrijskom politikom, kako bi se zauzeo jedinstven i usklađen pristup; uvjeren je da se u strategiji industrijske politike horizontalni elementi moraju na pametan način kombinirati s posebnim pristupima važnim strateškim sektorima;

27.  zagovara sveobuhvatan pristup u području industrijske politike EU-a kojim bi se visoki prioritet dao jačanju vrijednosnih lanaca EU-a i uključivanju svih regija EU-a u mrežu revitalizirane industrije Unije te da bi se pritom trebala osigurati opća teritorijalna kohezija;

28.  poziva na regionalno uravnoteženu industrijsku strategiju kojom će se moći premostiti jaz između najviše i najmanje industrijaliziranih regija EU-a, čime se doprinosi ostvarivanju ciljeva EU-a u području regionalne konvergencije;

29.  naglašava važnost pravovremenog donošenja strategije Unije, jer bi ona mogla utjecati i na rasprave o područjima usredotočenosti u okviru novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), a posebno Instrumenta za povezivanje Europe, Devetog okvirnog programa i europskih strukturnih i investicijskih fondova;

30.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica.

(1)

SL C 482, 23.12.2016., str. 89.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0377.

(3)

SL C 199E, 7.7.2012., str. 131.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0240.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti