Postupak : 2017/2732(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0446/2017

Podneseni tekstovi :

B8-0446/2017

Rasprave :

Glasovanja :

PV 05/07/2017 - 8.13
CRE 05/07/2017 - 8.13
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0305

PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 355kWORD 55k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0440/2017
28.6.2017
PE605.565v01-00
 
B8-0446/2017

podnesen nakon pitanja za usmeni odgovor B8-0319/2017

u skladu s člankom 128. stavkom 5. Poslovnika


o razvoju ambiciozne industrijske strategije EU-a kao strateškog prioriteta za rast, zapošljavanje i inovacije u Europi  (2017/2732(RSP))


Reinhard Bütikofer u ime Kluba zastupnika Verts/ALE-a

Rezolucija Europskog parlamenta o razvoju ambiciozne industrijske strategije EU-a kao strateškog prioriteta za rast, zapošljavanje i inovacije u Europi  (2017/2732(RSP))  
B8-0446/2017

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove članke 9., 151., 152., 153. stavke 1. i 2., 191., 192., 193. i 173.,

–  uzimajući u obzir članke 14., 27. i 30. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. studenoga 2010. naslovljenu „Program za nove vještine i radna mjesta: europski doprinos punoj zaposlenosti” (COM(2010)0682),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. ožujka 2011. o industrijskoj politici za globalizirano doba(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. listopada 2012. naslovljenu „Jača europska industrija za rast i gospodarski oporavak” (COM (2012)0582),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. siječnja 2014. naslovljenu „Za europsku industrijsku renesansu” (COM(2014)0014),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2014. o reindustrijalizaciji Europe u svrhu promicanja konkurentnosti i održivosti(2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve – Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. listopada 2016. o potrebi za europskom politikom reindustrijalizacije u svjetlu nedavnih slučajeva Caterpillar i Alstom(3),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 15. prosinca 2016. godine,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. lipnja 2017. o digitalizaciji europske industrije(4),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o budućoj strategiji industrijske politike EU-a od 29. svibnja 2017.,

–  uzimajući u obzir pitanje Komisiji   o razvoju ambiciozne industrijske strategije EU-a kao strateškog prioriteta za rast, zapošljavanje i inovacije u Europi   (O-000047/2017 – B8-0319/2017),

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je europska industrija svjetski predvodnik u mnogim industrijskim sektorima, da čini gotovo polovinu izvoza EU-a te oko 65 % ulaganja u istraživanje i razvoj (R&D) i da je zaslužna za više od 50 milijuna radnih mjesta preko izravnog i neizravnog zapošljavanja, odnosno 20 % svih radnih mjesta u Uniji;

B.  budući da europska industrija mora sačuvati svoju sposobnost ulaganja u Europi, rješavati društvene i ekološke izazove te ostati predvodnik u pogledu društvene i ekološke odgovornosti;

C.  budući da 65 % ukupnog iznosa koji poduzeća ulažu u istraživanje i razvoj dolazi iz proizvodne industrije i da je jačanje industrijske baze EU-a stoga ključno za zadržavanje stručnosti i znanja u EU-u;

D.  budući da je u suočavanju s globalnim izazovima poput klimatskih promjena ključno da energetska učinkovitost i učinkovita uporaba resursa te kružno gospodarstvo imaju središnju ulogu u obnovi europske industrije ako ona namjerava zadržati svoju konkurentnost u budućnosti;

E.  budući da će ambiciozna politika inovacija, koja pogoduje proizvodnji visokokvalitetnih, inovativnih i energetski učinkovitih proizvoda te potiče održive procese, omogućiti EU-u da bude uspješan u konkurentnom globalnom kontekstu;

F.  budući da pravedna trgovina industrijskim proizvodima mora poštovati visoke standarde radničkih prava i zakonodavstva o zaštiti okoliša, kako u EU-u tako i u trećim zemljama;

G.  budući da su ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i učinkovitu uporabu resursa te kružno gospodarstvo glavni pokretač ulaganja u industrijske proizvode kojima se mogu stvoriti „krugovi vrlina”;

H.  budući da se posljednjih desetljeća produktivnost rada povećava mnogo brže od produktivnosti resursa, dok procjene pokazuju da rad čini manje od 20 % proizvodnih troškova, a resursi 40 %;

I.  budući da bi se samo u sektorima energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije do 2020. moglo otvoriti 5 milijuna direktnih radnih mjesta, a indirektnih još i više;

J.  budući da su inovacije i ulaganja u istraživanje i razvoj, zapošljavanje i obnavljanje vještina ključni za konkurentnost i održivost;

K.  budući da su zemlje s najvišim stopama inovacija ujedno one koje imaju jasnu industrijsku strategiju; budući da su zemlje i sektori koji najučinkovitije koriste resurse ujedno najkonkurentniji;

L.  budući da u industrijskoj proizvodnji, kao i iz perspektive javnog dobra, usmjerenost isključivo na kratkoročnu financijsku dobit i kratkoročnu rentabilnost kapitala ide na štetu inovacija, ulaganja u istraživanje i razvoj, zapošljavanja, plaća i obnavljanja vještina;

M.  budući da je u Europi tijekom recesije zeleni sektor bio među onima u kojima je otvoreno najviše neto radnih mjesta te da poduzeća s dugoročnim planom za rad u zelenoj ekonomiji otvaraju radna mjesta koja su otpornija na trenutačne vanjske učinke globalizirane ekonomije;

N.  budući da potencijal za rast zelenih radnih mjesta ometa nedostatak vještina i njihova neusklađenost koje, među ostalim, prouzročuju razlike među nastavnim planovima i programima u smislu održivosti, utvrđeni propusti u određenim sektorima te nedostatak učenika i studenata s potrebnim vještinama u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) te s informatičkim vještinama;

O.  budući da radnike treba pravovremeno pripremiti na prijelaz na gospodarstvo koje učinkovito koristi resurse, koje je prilagođeno klimatskim promjenama i koje ima golem potencijal za stvaranje radnih mjesta;

P.  budući da poduzetnice čine 31 % samozaposlenog stanovništva EU-a i 30 % novih poduzetnika; budući da su žene u nedovoljnom broju zastupljene na većini znanstvenih, inženjerskih i upravljačkih radnih mjesta i na višim hijerarhijskim razinama;

Jačanje realnog gospodarstva preko održive politike reindustrijalizacije

1.  naglašava ključnu ulogu industrije kao pokretača inovacija, održivosti i stvaranja kvalitetnih radnih mjesta u Europi; naglašava važnost modernizacije industrijske baze EU-a i podsjeća na cilj EU-a da bi se 20 % BDP-a Unije do 2020. trebalo temeljiti na industriji;

2.  uvjeren je da europsku industriju treba smatrati strateškom prednošću za konkurentnost i održivost EU-a; naglašava da će samo otporna industrija i industrijska politika usmjerena na budućnost omogućiti EU-u da se suoči s izazovima koji mu predstoje, uključujući pojačan pritisak globalizacije na više europskih industrijskih sektora, borbu protiv klimatskih promjena, iscrpljivanje resursa i potrebu za prijelaz na održivost;

3.  ponovno poziva Komisiju i države članice na zajedničku i sveobuhvatnu industrijsku politiku EU-a koju bi trebalo predložiti do sredine 2018. i koja bi, među ostalim, počivala na digitalizaciji te na prijelazu na održivost te energetski i resursno učinkovito gospodarstvo temeljeno na obnovljivim izvorima energije;

4.  poziva na to da se ta politika temelji na jasnim ciljevima i pokazateljima, a osobito na ambicioznim ciljevima koji se odnose na obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost, resurse i klimu, te na pristupu životnog ciklusa i kružnog gospodarstva; naglašava da bi trebala uključivati pametnu kombinaciju mjera koje obuhvaćaju i ponudu i potražnju te koje su usmjerene na relokalizaciju gospodarstva u EU-u, čineći industriju otpornijom i manje ovisnom o resursima;

5.  ističe ulogu malih i srednjih poduzeća kao okosnice industrije EU-a i podsjeća da je potrebno provoditi industrijsku politiku EU-a na način prilagođen malim i srednjim poduzećima; također naglašava da je potrebno smanjiti administrativno opterećenje, posebno za mala i srednja poduzeća, no ne na štetu uspostave i primjene najviših standarda za potrošače i radnike te za zaštitu zdravlja i okoliša;

6.  zagovara sveobuhvatan pristup u području industrijske politike EU-a kojim bi se visoki prioritet dao jačanju vrijednosnih lanaca EU-a te uključivanju svih regija EU-a u mrežu revitalizirane industrije EU-a;

7.  poziva na to da se industrijskom politikom EU-a usmjeravaju ulaganja u kreativnost, vještine, inovacije te održive tehnologije i rješenja, te vjeruje da bi je trebalo podržati ulaganjima u rješenja za održivu energiju, infrastrukturu javnog prijevoza te pametan razvoj informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija;

8.  poziva na promicanje saveza za transverzalne inovacije kako bi se prevladali monolitni pristupi industrijskoj politici koji mogu ograničiti potencijal za inovacije;

Utvrđivanje visokih standarda kao pokretača inovacija i konkurentnosti

9.  naglašava da je potrebno u potpunosti iskoristiti potencijal industrije u pogledu ekoloških tehnologija i osigurati da industrija neprestano razvija i širi najbolje raspoložive tehnike i nove inovacije;

10.  naglašava potrebu da se ekološki aspekti uključe u druga područja politike, kao što su ona koja se tiču gospodarstva, ulaganja, industrijskih standarda i istraživanja te inovacija, kako bi se uspostavio dosljedan i zajednički pristup; smatra da bi djelovanja koja se provode u Uniji trebala biti nadopunjena mjerama koje se podupiru na međunarodnoj razini i suradnjom s trećim zemljama kako bi se riješili zajednički izazovi;

11.  smatra da zakonodavstvo može biti pokretač inovacija te da utvrđivanje visokih standarda u EU-u potiče potrebna privatna ulaganja u istraživanje i razvoj koja europskim poduzećima omogućuju isporuku kvalitetnih proizvoda/usluga na tržištu EU-a te konkurentnost na međunarodnim tržištima;

12.  podsjeća na važnu ulogu normizacije u EU-u i zalaže se za snažnu usredotočenost na vodeću ulogu u međunarodnim normizacijskim organizacijama; poziva na to da EU ponovno preuzme vodeću ulogu u utvrđivanju, provedbi i primjeni visokih ekoloških standarda i upozorava da bi zaostajanje za trećim zemljama (kao na primjer u utvrđivanju normi za emisije vozila) moglo utjecati ne samo na održivost nego i na konkurentnost industrije EU-a;

13.  smatra da javna nabava i ekološke oznake imaju važnu ulogu u prihvaćanju održivih proizvoda, usluga i inovacija te u relokalizaciji gospodarstva; poziva na brzu provedbu direktiva EU-a o javnoj nabavi te na zajednička nastojanja država članica i Komisije da zajamče da naručitelji temelje svoje odluke o natječajima na načelu ekonomski najpovoljnije ponude, pri čemu moraju voditi računa o troškovima životnog vijeka proizvoda i usmjeriti se na ekološki i socijalno održive proizvode, čime se sprečava damping plaća i nepošteno tržišno natjecanje te jačaju regionalne gospodarske strukture;

Preispitana politika tržišnog natjecanja koja industriji EU-a omogućuje natjecanje na globalnoj razini

14.  poziva Komisiju da preispita pravo EU-a u području tržišnog natjecanja kako bi se bolje uzela u obzir nova uloga velikih nacionalnih igrača u trećim zemljama;

15.  poziva Komisiju da nadzire izravna strana ulaganja trećih zemalja u EU iz aspekata sigurnosti i zaštite pristupa ključnim tehnologijama budućnosti;

16.  poziva Komisiju da bolje nadzire neeuropska ulaganja u državama članicama EU-a i da zajamči usklađenost s europskim zakonodavstvom u području javne nabave, primjerice zakonodavstvom o izuzetno niskim ponudama i nepoštenom tržišnom natjecanju;

17.  poziva Komisiju da obrati veću pozornost na ulogu stranih poduzeća u državnom vlasništvu koje podupiru i subvencioniraju njihove vlade i to na načine koji su zabranjeni subjektima EU-a u okviru pravila EU-a o jedinstvenom tržištu;

Usklađivanje trgovinske politike s industrijskom politikom i ciljevima u pogledu prijelaza na održivo gospodarstvo

18.  poziva na veću usklađenost trgovinske i industrijske politike kako bi se osiguralo da nova generacija trgovinskih sporazuma ne rezultira novim premještanjima i daljnjom deindustrijalizacijom u EU-u;

19.  naglašava da bi trgovinske i investicijske politike trebale biti usmjerene na pružanje doprinosa održivom razvoju, stvaranje kvalitetnih radnih mjesta i promicanje visokih socijalnih i ekoloških standarda u industriji i proizvodnji; poziva Komisiju da zajamči da trgovinski sporazumi doprinesu konsolidaciji tih standarda;

20.  ističe da treba spriječiti da se trgovinskim politikom EU-a njeguju protutržišne prakse, uključujući socijalni i ekološki damping, a posebno damping jeftinih proizvoda koji ugrožavaju europske standarde i negativno utječu na industrije smještene u EU-u; poziva EU da hitno poduzme potrebne mjere da se obrani od nepoštenih trgovinskih praksi i da znatno ojača svoje instrumente zaštite trgovine osnaživanjem njihove učinkovitosti i njihovih brzih reakcija na promjene;

21.  naglašava potrebu za dosljednom strategijom EU-a koja će biti usklađena sa Svjetskom trgovinskom organizacijom te sadržavati učinkovite antidampinške i antisubvencijske mjere;

22.  napominje da je potrebno uskladiti napore EU-a u smanjenju ovisnosti o resursima trećih zemalja kombiniranjem poštenog međunarodnog tržišnog pristupa resursima, održivog domaćeg rudarstva uključujući rudarenje otpada te inovacija u tehnologijama učinkovitosti s doprinosima EU-a multilateralnom upravljanju globalnom politikom resursa;

23.  naglašava da su, iako je u nekoliko gospodarskih sektora EU uglavnom otvoren za konkurente iz trećih zemalja, u trećim zemljama na snazi razne prepreke kojima se diskriminiraju europska poduzeća; ističe potrebu za poštenim i jednakim uvjetima u svjetskom tržišnom natjecanju te za uzajamnim pristupom tržištu kako bi se uklonio rizik od gubitka radnih mjesta i zaštitilo industrijsko znanje u Europi;

Financiranje prijelaza u području energije i održivosti kao pokretač industrijske politike

24.  poziva na uključivanje učinkovitih zelenih financijskih instrumenata i mjera u industrijsku strategiju EU-a u cilju povećanja transparentnosti tržišta u pogledu rizika od istjecanja ugljika; ističe da je potrebno potaknuti održivi razvoj industrije u vezi s ciljevima utvrđenima Pariškim sporazumom;

25.  poziva na to da se javna i privatna sredstva EU-a i država članica dodijele u okviru opsežnog plana za ulaganje u zeleno gospodarstvo usmjerenog na energetsku tranziciju, održivu mobilnost i kružno gospodarstvo; smatra da sredstva EU-a, uključujući europske strukturne i investicijske fondove (ESIF), Instrument za povezivanje Europe i Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), pružaju snažnu priliku za financiranje tih ulaganja; smatra da bi se smjernice o državnim potporama trebale bolje prilagoditi i iskoristiti za donošenje mjera politike za povećanje inovacija i rast održivosti;

26.  smatra da su strukturne promjene u nacionalnim i međunarodnim financijskim i fiskalnim sustavima, što uključuje pomicanje politike oporezivanja s rada na resurse, internalizaciju vanjskih troškova, prekid ulaganja u fosilna goriva i uspješno djelovanje sustava za trgovanje emisijskim jedinicama (ETS) ključni za stvaranje gospodarskog okvira koji potiče privatna i javna ulaganja u kontekstu održive industrijske politike;

27.  očekuje od Komisije da 2018. predstavi proračun Unije za ugljik koji će biti u skladu s obvezama iz Pariškog sporazuma, uključujući, kao dio energetske unije, mjere identifikacije i potpore za razvoj projekata obnovljivih izvora energije u okviru energetske unije;

28.  prepoznaje važnost i posebnu narav industrije opskrbe željeznica, koju karakteriziraju visoki intenzitet kapitala, znatna ovisnost o javnoj nabavi i obveza pridržavanja vrlo visokih sigurnosnih standarda; podsjeća na ključan doprinos željezničkog prijevoza u postizanju ciljeva u području klimatskih promjena te potrebu da se osigura da Europa održi tehnološku i inovacijsku prednost u tom sektoru; traži od Komisije da osigura povećanje uporabe europskih strukturnih i investicijskih fondova, a posebno Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), za podupiranje projekata ulaganja u željeznicu na regionalnoj i lokalnoj razini;

29.  podsjeća na velik potencijal za stvaranje radnih mjesta i na koristi od smanjenja troškova koji se očekuju od poboljšanja u području energetske učinkovitosti; naglašava da mjere, uključujući ciljeve, standarde i mehanizme vrednovanja, koje poboljšavaju energetsku učinkovitost iz tog razloga moraju biti temelj inicijativa u svim industrijskim sektorima; ističe da prijevoznička i građevinska industrija posebice moraju slijediti aktivnu politiku energetskih ušteda i započeti diversifikaciju prema održivim, ekološki čistim i sigurnim izvorima energije;

30.  poziva na drastično poboljšanje u provedbi kriterija održivosti, ali i socijalnih kriterija i kriterija zapošljavanja pri upotrebi sredstava EU-a, osobito EFSU-a, te svih financijskih instrumenata kojima se upravlja preko Europske investicijske banke (EIB);

31.  poziva na podupiranje ulaganja u istraživanje i razvoj usmjerene na industriju s ciljem osiguravanja energetske učinkovitosti i učinkovite uporabe resursa, korištenja obnovljivih izvora energije i potpore kružnom gospodarstvu i održivosti; poziva na uvođenje konkretnih instrumenata kojima bi se EU-u i državama članicama omogućilo da objedine napore u području istraživanja i razvoja te da potpomognu lokalna gospodarstva i vrijednosne mreže u iskorištavanju tih rezultata;

Unaprjeđenje vještina za budućnost zapošljavanja u sektoru industrije

32.  naglašava potrebu za koordiniranim naporima EU-a za promicanje novih vještina kao i ponovnog osposobljavanja, stručnog usavršavanja i cjeloživotnog učenja, kao što predlaže Komisija u svojem Programu za nove vještine i radna mjesta;

33.  ističe da je potreban veći i bolji pristup osposobljavanju, cjeloživotnom učenju i stručnom školovanju koje je prilagođeno budućim potrebama i sveučilišnom obrazovanju, uz snažan naglasak na područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, podršci poduzetništvu te odgovarajućoj mreži socijalne sigurnosti zajedno s politikom „druge prilike”; naglašava da se demokratizacija radnog mjesta mora proširiti i da bi radnici trebali imati individualno pravo na osposobljavanje;

34.  vjeruje da je, kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristio neto potencijal zapošljavanja u zelenom gospodarstvu, ključno omogućiti postojećoj radnoj snazi odgovarajuće prilike za usvajanje novih vještina koje su potrebne u kružnom gospodarstvu te za hvatanje u koštac s prijelazom na održivije proizvodne postupke i proizvode; poziva na donošenje europske strategije za osposobljavanje i obrazovanje za potporu poduzećima, istraživačkim institutima i socijalnim partnerima kako bi zajedno istraživali koje su vještine potrebne za ekološku održivost;

35.  ističe da su, prema dostupnoj statistici i istraživanjima, žene u nedovoljnom broju zastupljene na većini znanstvenih, inženjerskih i upravljačkih radnih mjesta i na višim hijerarhijskim razinama; naglašava činjenicu da su žene stručnjaci u proizvodnim industrijama prednost za EU; poziva Komisiju da utvrdi probleme i prepreke s kojima se žene suočavaju kada odluče postati poduzetnice te da promiču i potiču žensko vodstvo;

Pravednije oporezivanje i ulaganje u realno gospodarstvo

36.  izražava žaljenje zbog financijalizacije realnog gospodarstva koju potiče korporativna kultura usmjerena na kratkoročne financijske ciljeve, tj. stvaranje dobiti za dioničare, umjesto na održavanje inovativnog industrijskog okruženja u kojemu se mogu otvoriti kvalitetna radna mjesta i ostvariti dugoročne koristi za društvo; žali što je taj pristup prouzročio veliki gubitak radnih mjesta u proizvodnom sektoru;

37.  žali što se na razini EU-a ne provodi pošteno oporezivanje velikih korporacija koje posluju u Europi i svijetu; vjeruje da bi se rješavanjem problema utaje i izbjegavanja poreza smanjili porezi malim i srednjim poduzećima, a lokalnim javnim proračunima omogućila sredstva za ulaganja u budućnosti; poziva na uspostavu zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit (CCCTB) kao izvora vlastitih sredstava u proračunu EU-a.

38.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)

SL C 199E, 7.7.2012., str. 131.

(2)

SL C 482, 23.12.2016., str. 89.

(3)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0377.

(4)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0240.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti