Postupak : 2017/2699(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0450/2017

Podneseni tekstovi :

B8-0450/2017

Rasprave :

PV 04/07/2017 - 11
CRE 04/07/2017 - 11

Glasovanja :

PV 05/07/2017 - 8.9
CRE 05/07/2017 - 8.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :


PRIJEDLOG REZOLUCIJE
PDF 406kWORD 66k
Također vKEYi zajednički prijedlog rezolucije RC-B8-0434/2017
30.6.2017
PE605.574v01-00
 
B8-0450/2017

podnesen nakon izjave Komisije

u skladu s člankom 37. stavkom 3. Poslovnika i Okvirnim sporazumom o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije


o programu rada Komisije za 2018. (2017/2699(RSP))


Anthea McIntyre u ime Kluba zastupnika ECR-a

Rezolucija Europskog parlamenta  o programu rada Komisije za 2018. (2017/2699(RSP))  
B8-0450/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir izjavu o konkurentnosti Europskog vijeća od 19. veljače 2016.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva,

–  uzimajući u obzir završno izvješće Skupine na visokoj razini neovisnih dionika za administrativno opterećenje od 24. srpnja 2014. naslovljeno „Smanjenje birokracije u Europi – naslijeđe i izgledi za budućnost”,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 12. travnja 2016. naslovljenu „Ususret boljem reguliranju jedinstvenog tržišta”(1),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 12. travnja 2016. o godišnjim izvješćima za 2012. i 2013. o supsidijarnosti i proporcionalnosti(2),

–  uzimajući u obzir članak 37. stavak 3. Poslovnika,

A.  budući da je gospodarstvo u usponu najbolja gospodarska i socijalna potpora koju države članice mogu ponuditi svojim građanima kako bi zajamčile bolju kvalitetu života, uz nisku inflaciju i visoke stope nezaposlenosti i rasta plaća, čime se stvaraju sredstva potrebna za financiranje ulaganja u budućnost, poboljšanu infrastrukturu i javne usluge;

B.  budući da su države članice na zahtjevnom globalnom tržištu suočene sa znatnim gospodarskim izazovima koje je moguće premostiti isključivo stvaranjem dinamičnih i konkurentnih gospodarstava uz sve veće razine produktivnosti i inovacija;

C.  budući da je sigurnost ozbiljan razlog za zabrinutost u doba domaćih i međunarodnih prijetnji;

D.  budući da je javnost sve više sumnjičava prema Uniji koja, čini se, preuzima ovlasti i zadatke koje bi bolje izvršavale države članice, regionalne i lokalne vlasti ili sami građani;

E.  budući da građani EU-a očito žele Uniju bez strogih pravila koja olakšava suradnju među državama članicama u područjima u kojima to donosi dodanu vrijednost, ali koja povrh svega poštuje temeljna načela supsidijarnosti, proporcionalnosti i dodjeljivanja nadležnosti;

PRVI DIO: EUROPA NA PREKRETNICI

 

Opća načela na kojima se temelji program rada za 2018.

1.  ističe činjenicu da su države članice demokratski temelj EU-a te da Komisija u svojim prijedlozima za 2018. mora pridati dovoljnu važnost uključenju nacionalnih i regionalnih vlasti u svoj rad;

2.  poziva Komisiju da broj novih prijedloga tijekom 2018. svede na minimum te da se usredotoči na područja u kojima europska suradnja može donijeti dodanu vrijednost u skladu s načelima supsidijarnosti, proporcionalnosti i dodjeljivanja nadležnosti;

3.  poziva na preoblikovanje politika i programa EU-a kako bi se državama članicama omogućila veća lokalna kontrola i više fleksibilnosti u načinu na koji rade na ostvarivanju dogovorenih europskih ciljeva;

4.  ustraje u tome da Komisija poveća razinu savjetovanja o mogućim budućim prijedlozima s državama članicama, regionalnim i lokalnim tijelima vlasti te izravno s građanima; ističe važnost izdvajanja dovoljno vremena za pružanje povratnih informacija i upotrebe više „bijelih knjiga” i „zelenih knjiga” kako bi se obrazložile različite mogućnosti;

5.  ističe važnost pružanja vrijednosti za uloženi novac te zauzimanja stava nulte tolerancije u slučajevima lošeg upravljanja i prijevare;

6.  ističe koliko je važno da EU bude okrenut prema van i da razvija bliske gospodarske, trgovinske i strateške veze s prijateljima i saveznicima, osobito s onima koji su bliski susjedi;

Prioriteti za 2018.

7.  poziva Komisiju da za 2018. kao prioritet postavi mjere kojima će se EU-u omogućiti da podrži države članice u reformi njihovih gospodarstava u cilju postizanja dugoročnog održivog rasta, otvaranja radnih mjesta i blagostanja;

8.  smatra da je na razini EU-a ključan instrument za poboljšanje gospodarskih izgleda unapređenje programa za bolju izradu zakonodavstva; stoga poziva Komisiju da izradi ambiciozan program koji bi, među ostalim, uključivao:

–  ispitivanje utjecaja na mala i srednja poduzeća te na konkurentnost, u okviru procjene učinka

–  postavljanje ciljeva za smanjenje opterećenja

–  godišnji pregled opterećenosti

–  rad Odbora za nadzor regulative;

poziva Komisiju da zajamči da se mikropoduzeća u što većoj mjeri izuzmu iz svih zakonodavnih prijedloga kako bi se potaknula novoosnovana poduzeća (start-up poduzeća) i poduzetnici;

9.  zalaže se za to da fokus i dalje bude na fiskalnoj konsolidaciji kojom se potiče rast; smatra da se povećanje ulaganja ne bi trebalo smatrati alternativnim rješenjem za nužne strukturne reforme;

10.  ističe važnost koju u stvaranju jednakih uvjeta kojima se potiču inovacije, produktivnost, otvaranje radnih mjesta i ulaganja ima provođenje politike tržišnog natjecanja od strane svih sudionika na jedinstvenom tržištu i u svim poslovnim modelima, uključujući mala i srednja poduzeća;

11.  naglašava važnost napretka u načinu rješavanja migracijske krize koji bi bio mnogo osjetljiviji prema zabrinutosti raširenoj u državama članicama u pogledu nekontroliranih migracija, i to pružanjem izvedivih prijedloga politika, pri čemu bi se poštovale nadležnosti suverenih država članica u tom području;

12.  poziva Komisiju da kao prioritet odredi pregovore o novim trgovinskim sporazumima s trećim zemljama radi osiguravanja nižih cijena za europske potrošače i većih tržišta za europske proizvođače, otvaranja novih radnih mjesta i većeg blagostanja;

13.  ističe važnost provedbe politika kružnog gospodarstva s naglaskom na borbu protiv rasipanja hrane; poziva Komisiju da potiče države članice na suradnju i razmjenu dobrih praksi;

14.  ponavlja da je potrebno poštovati prava osoba s invaliditetom u skladu s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom; naglašava koliko je važno postići punu dostupnost proizvoda, usluga i okruženja, što je ključno kako bi te osobe u potpunosti sudjelovale u društvu;

15.  podsjeća da je potrebno promicati ravnotežu između poslovnog i privatnog života za neslužbene njegovatelje koji se brinu za uzdržavane članove obitelji (starije osobe, djecu, osobe s invaliditetom), a da nisu službeno zaposlene;

16.  naglašava je potreban pozitivan i sporazuman završetak pregovora o Brexitu, prepoznajući veliki doprinos Ujedinjene Kraljevine EU-u posljednjih 40 godina, kako bi se zajamčilo snažno buduće gospodarsko i političko partnerstvo između Unije i Ujedinjene Kraljevine kojim se poštuju razumni zahtjevi i interesi svih strana;

DRUGI DIO: KONKRETNI PRIJEDLOZI ZA PROGRAM RADA KOJIMA SE OSTVARUJE DESET PRIORITETA

1.  „Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja”

Bolja izrada zakonodavstva

17.  podsjeća Komisiju da svaki zakonodavni prijedlog treba podvrgnuti temeljitoj procjeni učinka te analizi troškova i koristi; poziva Komisiju da osigura da svaka procjena učinka bude usmjerena na pokazivanje mogućih posljedica za poduzeća i tržište te da se prijedlozi podnose samo ako je ciljani učinak proporcionalan;

18.  naglašava koliko je važno da Komisija u sve procjene učinka uključi ispitivanje utjecaja na mala i srednja poduzeća te na konkurentnost jer će se time pomoći u jamčenju toga da poduzeća, osobito mala i srednja poduzeća, ne budu previše opterećena zakonodavstvom; poziva Komisiju da u svim glavnim upravama uvede ispitivanje utjecaja na mala i srednja poduzeća te da sustavnije surađuje s Odborom za nadzor regulative kako bi spomenuto ispitivanje bilo više strukturirano, na isti način na koji je to učinjeno u slučaju Uredbe (EU) br. 910/2014 i Direktive 2011/7/EU;

19.  predlaže da Komisija započne razdoblje mirovanja nakon završetka pregovora u okviru trijaloga radi završetka procjene učinka i provjere supsidijarnosti; poziva Komisiju da, uz moguće popratne mjere, pripremi evaluaciju neovisnosti Odbora za nadzor regulative pri ispunjavanju uloge nadziranja i pružanja objektivnih savjeta o procjenama učinka; poziva Komisiju da uvidi da program za bolju izradu zakonodavstva ima lokalnu/regionalnu dimenziju, koja se ne odražava nužno kroz supsidijarnost, i to tako da proširi svoje postupke procjene regulatornog učinka (koje se razlikuju od procjena teritorijalnog učinka) kako bi se analizirao financijski i administrativni učinak postojećih i novih normi na lokalne/regionalne vlasti;

20.  ističe važnost godišnjeg pregleda opterećenosti kao dijela Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva jer je riječ o važnom alatu za jasno i transparentno utvrđivanje i praćenje rezultata nastojanja Unije da izbjegne i smanji pretjeranu reguliranost i administrativno opterećenje, posebice jer to utječe na mala i srednja poduzeća; smatra da se godišnji pregled opterećenosti mora upotrebljavati za utvrđivanje opterećenja nametnutog pojedinačnim zakonodavnim prijedlozima i aktima Komisije te prijenosom i tumačenjem zakonodavstva od strane pojedinačnih država članica, tzv. prerevnim donošenjem propisa;

21.  poziva Komisiju da poprati preporuke iz godišnjih izvješća za 2012., 2013. i 2014. o supsidijarnosti i proporcionalnosti; prima na znanje, osobito, da se u izvješćima poziva na činjenicama potkrijepljenu analizu svih prijedloga Komisije na temelju načela supsidijarnosti i proporcionalnosti; poziva na razmatranje proporcionalnosti (ne samo supsidijarnosti) u obrazloženim mišljenjima nacionalnih parlamenata, što bi iziskivalo reviziju Ugovorâ, evaluaciju broja nacionalnih parlamenata potrebnog za pokretanje postupka „žutog kartona” i produljenje vremenskog ograničenja za podnošenje mišljenja nacionalnih parlamenata o supsidijarnosti;

22.  ističe da se u izvješćima poziva na procjenu proporcionalnosti Komisije za odbacivanje prijedloga s nerazmjernim opterećenjem u pogledu konkurentnosti te za mala i srednja poduzeća; podsjeća da je zatražen „zeleni karton” za nacionalne parlamente te da je Parlament od Komisije zatražio provjeru supsidijarnosti i izradu cjelovite procjene učinka po završetku zakonodavnih pregovora u cilju jamčenja poštovanja supsidijarnosti i proporcionalnosti nakon izmjena prijedloga;

23.  poziva Komisiju, u skladu s relevantnim odredbama novog Međuinstitucijskog sporazuma, da hitno predstavi prijedloge za utvrđivanje ciljeva za smanjenje opterećenja u ključnim sektorima; poziva Komisiju da kao cilj odredi smanjenje gospodarskih troškova povezanih s regulatornim opterećenjem za poduzeća u svakom području politike od 25 % do 2020., uz dugoročniji cilj smanjenja tereta postojeće regulative Unije za 50 % do 2030.; snažno potiče Komisiju da smjesta primijeni formulu „za svaku novu normu, dvije stare stavljaju se izvan snage”, procjenjujući pritom korist uvođenja regulatorne ravnoteže pri čemu se nova pravila koja doprinose administrativnom i regulatornom opterećenju mogu nametnuti samo ako je moguće dvostruko smanjiti postojeće opterećenje;

24.  poziva Komisiju (i Parlament) da uvide da su demokratski izabrana lokalna i regionalna vlast i njihova predstavnička udruženja dio europskog zakonodavnog procesa; zahtijeva, konkretno, da ih se izuzme od obveza u pogledu registra transparentnosti, što je već slučaj kod pojedinih regija;

25.  poziva Komisiju da obrati više pozornosti na jamčenje transparentnosti i diobu vlasti strožim pridržavanjem odredbi iz članka 290. UFEU-a i da se stoga ne koristi delegiranim aktima za donošenje istinskih zakonodavnih mjera koje bi se trebale usvojiti u okviru redovnog zakonodavnog postupka;

26.  ističe stalnu važnost programa REFIT i naknadnih zakonodavnih prijedloga nakon kumulativne procjene učinka; poziva Komisiju da u aktualni program REFIT uvrsti Direktivu Seveso III te da se ponajprije usredotoči na utjecaj na poduzeća, osobito mala i srednja poduzeća, te na njihovu sposobnost za dugoročna ulaganja, kao i učinak na moguće preseljenje kemijskih proizvodnih postrojenja sa sjedištem u EU-u;

27.  prima na znanje prijedloge Komisije u pogledu europskog stupa socijalnih prava kojima se želi osnažiti socijalna dimenzija EU-a; poziva Komisiju, s tim u vezi, da se pri radu na svojim prioritetima pobrine za to da se svim inicijativama pod okriljem europskog stupa socijalnog prava u potpunosti poštuju načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;

28.  poziva Komisiju da sustavno revidira socijalni dio pravne stečevine, koji se sastoji od više od 50 direktiva donesenih od 1958., te da utvrdi mogućnosti za dodatno pojednostavnjenje i smanjenje opterećenosti, među ostalim i na način da se propisi po potrebi povuku ili da ih se stavi izvan snage;

29.  uviđa da su žene i dalje nedovoljno zastupljene na tržištu rada; smatra, u tom pogledu, da fleksibilni ugovori o radu, uključujući ugovore na određeno vrijeme i na nepuno radno vrijeme, mogu imati važnu ulogu u većem sudjelovanju skupina koje bi inače možda bile isključene iz tržišta rada; smatra neprimjerenim da Komisija donosi zakonodavne prijedloge, uključujući okvirnu direktivu o dostojanstvenom radu, kojim bi se nastojala ograničiti upotreba takvih ugovora u državama članicama;

30.  podsjeća na članak 155. UFEU-a; poziva socijalne partnere da u kontekstu sadašnjih i budućih okvirnih sporazuma prihvate alate za bolje donošenje propisa, da se više koriste procjenama učinka te da sporazume kojima se predlažu zakonodavne mjere proslijede Odboru Komisije za nadzor regulative;

Proračunska sredstva

31.  napominje da je Komisija dužna objaviti svoj prijedlog novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) prije 1. siječnja 2018., kako je utvrđeno člankom 25. Uredbe (EU, Euratom) br. 1311/2013; smatra da se sljedećim VFO-om mora utrti put prema modernom proračunu EU-a kojim se na odgovarajući način rješavaju aktualni izazovi kao što su migracijska i izbjeglička kriza, prijetnja od terorizma i povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije; smatra da Komisija stoga treba izvršiti sveobuhvatnu reviziju potrošnje prije početka pregovora o sljedećem VFO-u kako bi se sustavno ocijenilo svako područje politike u okviru proračuna EU-a u pogledu učinkovitosti, dodane vrijednosti i doprinosa ostvarenju općih prioriteta EU-a; nadalje, potiče Komisiju da sljedeći VFO uskladi s političkim ciklusima i Komisije i Parlamenta kako bi se povećala politička odgovornost, a time i odgovornost višegodišnjeg proračuna Unije; smatra da gornje granice VFO-a dogovorene 2013. treba zadržati;

32.  napominje da će Komisija razmatrati prijedloge Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva, među kojima i one o novim potencijalnim izvorima vlastitih sredstava; potiče Komisiju da ne poziva na to da se EU-u dodijele porezne ovlasti; zalaže se za to da se ne napuštaju utvrđene smjernice o sadašnjem sustavu vlastitih sredstava, primjerice one o ravnoteži između proračuna i sadašnjih tradicionalnih vlastitih sredstava (npr. carinske pristojbe i pristojbe na šećer), ili o vlastitim sredstvima koja se temelje na bruto nacionalnom dohotku (BND); smatra da se vlastita sredstva trebaju predstaviti na jasan i ujednačen način u nacionalnim proračunima kako bi se zajamčila transparentnost i usporedivost prihoda EU-a;

33.  smatra da Komisija treba izraditi poboljšani sustav proračunskog nadzora koji bi bio razmjeran koristi ostvarenoj financiranjem sredstvima EU-a; smatra da sastavni dio tog sustava treba biti izvješćivanje, koje treba biti dovoljno transparentno i detaljno, uključujući izvješćivanje informacija o primateljima sredstava EU-a te o tome jesu li isplate izvršene na vrijeme; smatra da uspješnost, ekonomičnost i rezultate ostvarene putem financijskih sredstava EU-a uvijek treba strogo motriti kako bi se utvrdili održivi i dugoročni učinci rashoda EU-a; podsjeća da se Parlament zalaže za uvođenje posebnog povjerenika za proračunski nadzor, koji bi zamijenio jednog od postojećih povjerenika i surađivao s državama članicama u rješavanju slučajeva prijevare i lošeg upravljanja; poziva na pripremu prijedloga za reformu Revizorskog suda, koji bi tako postao i revizijsko i evaluacijsko tijelo koje provodi ili naručuje neovisne evaluacije programa Unije;

Promet

34.  ističe da prioritet treba biti nastavak razvoja transeuropske prometne mreže (TEN-T) i njezinih ključnih mrežnih koridora u cilju povezivanja prometnih mreža svih regija EU-a te rješavanja problema kao što su nedostatak odgovarajuće infrastrukture, dostupnost te niska razina interoperabilnosti između istočnih i zapadnih dijelova EU-a; ističe da je potrebno postići sinergiju među financijskim sredstvima Europskog fonda za strateška ulaganja, Instrumenta za povezivanje Europe i strukturnih i investicijskih fondova kako bi se na najbolji mogući način iskoristila sva raspoloživa sredstva EU-a; naglašava, međutim, da iako bi fokus Instrumenta za povezivanje Europe 2.0 trebali biti inovativni financijski alati i kombiniranje različitih vrsta sredstava, dovoljan dio njegovih bespovratnih sredstava treba izdvojiti za projekte prometne infrastrukture koji ne bi mogli privući privatna ulaganja zbog različitih tržišnih uvjeta u različitim dijelovima EU-a;

Istraživanje

35.  poziva Komisiju, u svojoj reviziji u sredini razdoblja i imajući u vidu razinu detalja koju iziskuje projektni prijedlog u okviru Obzora 2020., na uvođenje strožih kriterija odabira u prvoj fazi prijave, s obzirom na to da velik broj podnositelja zahtjeva ulaže vrijeme i trud u izradu cjelovitog prijedloga u drugoj fazi s malenom vjerojatnošću ili izgledima za uspjeh; izražava zabrinutost zbog toga što je to osobito ozbiljan problem za mala i srednja poduzeća;

36.  ističe da je potrebno primijenjeno istraživanje, osobito istraživanje koje dovodi do boljeg znanja, vještina i praksi, kako bi se osiguralo da se nove tehnologije koriste na najbolji mogući način; poziva Komisiju da uspostavi bolju ravnotežu između potreba za temeljnim, primijenjenim i translacijskim istraživanjem i razvojem kako bi se osigurala učinkovita i brza primjena novih otkrića u stvarne tehnologije i proizvode;

Programi stjecanja vještina i obrazovanja

37.  ističe da bi se strateškim okvirom za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) i Novim programom vještina Komisije trebale dopuniti nacionalne mjere i podržati države članice u naporima koje ulažu u izradi sustava formalnog i informalnog obrazovanja i osposobljavanja u cilju, osobito, poboljšanja vještina čitanja, pisanja i računanja;

38.  poziva Komisiju da se pobrine da u razvoju politike aktivno sudjeluju stručna zajednica i relevantni dionici, među kojima i organizacije roditelja;

39.  poziva Komisiju da ocijeni učinkovitost i dodanu vrijednost kulturnih i obrazovnih programa EU-a, posvećujući posebnu pozornost programu Europa za građane, te da se zalaže za pojednostavnjenje postupaka i dobro financijsko upravljanje na svim razinama;

Regionalni razvoj i kohezijska politika

40.  poziva Komisiju da što jasnije navede na koji način planira da će se kohezijska politika financirati i strukturirati u razdoblju nakon 2020. te namjerava li na bilo koji način reformirati sadašnji mehanizam; smatra da za transparentan postupak donošenja odluka prioritet treba biti dijalog između svih institucija; ističe da trenutačne gornje granice za odobrena sredstva za preuzimanje obveza i za plaćanja u okviru naslova 1.b treba izraziti kao udio BDP-a EU-a u ukupnom proračunu EU-a;

41.  poziva Komisiju da provede dodatne studije kako bi se osiguralo da kohezijska politika ima svoj planirani učinak na razini korisnika ili projekta; smatra da je to osobito važno imajući u vidu da će se do kraja 2018. dodijeliti otprilike samo 25 % sredstava Europskog socijalnog fonda, Europskog regionalnog razvojnog fonda i Instrumenta za povezivanje Europe za programsko razdoblje od 2014. do 2020.;

42.  potvrđuje da su se Skupnom uredbom uvele brojne važne promjene u pogledu pojednostavnjenja, racionalizacije i fleksibilnosti; smatra da je moguće učiniti više kako bi se zajamčilo da se tehnička pomoć na pravilan način usmjerava, nadzire i ocjenjuje; osim toga, smatra da Komisija treba osnažiti lokalne aktere tako da riješi pitanja složenih postupaka odobrenja, kasnih isplata primateljima te probleme povezane s mješovitim izvorima financiranja, kao i promicanjem lokalnih pristupa kao što je lokalni razvoj pod vodstvom zajednice;

2.  „Povezano digitalno jedinstveno tržište”

43.  poziva Komisiju da predstavi prijedloge za uspostavu općih načela slobodnog protoka podataka te da ukloni ograničenja za lokalizaciju podataka diljem EU-a;

3.  „Čvrsta energetska unija s klimatskom politikom usmjerenom prema budućnosti”

44.  poziva Komisiju da nadzire socioekonomske posljedice novog oblika tržišta električne energije, posebice u srednjoj i istočnoj Europi, čiji će troškovi energetske tranzicije vjerojatno biti veći nego u ostalim državama članicama EU-a;

45.  izražava zabrinutost zbog provedbe Direktive o energetskoj učinkovitosti i poziva Komisiju da surađuje s državama članicama na temelju dosljednih smjernica u cilju učinkovite provedbe; podržava načelo „učinkovitost na prvom mjestu”, gdje je to primjereno, i smatra da bi ciljevi trebali biti proporcionalni i realni;

4.  „Bolje povezano i pravednije unutarnje tržište s jačim industrijskim temeljima”

46.  poziva Komisiju da iznese prijedloge na temelju svoje procjene Direktive 2009/103 o osiguranju motornih vozila, posebno o rješavanju problema s kojima se suočavaju korisnici vozila, a koji proizlaze iz presude Suda Europske unije Vnuk/Triglav, te da razmotri ostale mogućnosti poboljšanja za građane koji žele sklopiti ugovor o osiguranju, kao što su priznavanje razdoblja bez tražbina od osiguranja u državama članicama u kojima nije sklopljen ugovor o osiguranju, kako bi građani mogli imati koristi od ponuda dostupnih potrošačima te države članice;

47.  poziva Komisiju da pri reviziji Direktive o upućivanju radnika (Direktiva 96/71/EZ) ima na umu pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i načela slobode pružanja usluga; poziva Komisiju da pri sastavljanju propisa građanskog prava o robotici uzme u obzir sektorski pristup koji je predložio Parlament kako bi se potaknule inovacije i poštovale različite faze razvoja robotike u različitim sektorima i među državama članicama;

48.  na temelju rezultata rada Istražnog odbora za mjerenje emisija u automobilskom sektoru poziva na brzo donošenje 3. i 4. paketa mjera za stvarne emisije tijekom vožnje kako bi se precizno definirali uvjeti u skladu s kojima se moraju poštovati trenutačne granične vrijednosti emisije CO2 i dušikovih oksida;

49.  napominje da je poštovanje ključnih odredbi Uredbe o biocidnim proizvodima u pogledu odobravanja dobavljača i registracije aktivnih tvari koje se koriste na tretiranim proizvodima prilično problematično zbog niske razine svijesti među poslovnim subjektima u tom sektoru; snažno potiče Komisiju da nastavi djelovati na temelju aktivnosti provedenih u sklopu nedavne provjere prikladnosti najrelevantnijeg zakonodavstva o kemikalijama (osim Uredbe REACH), kao i s njim povezanih aspekata zakonodavstva koje se primjenjuje na industrije na kraju proizvodnog lanca, te da tu Uredbu uvrsti u svoj program REFIT za 2018., s posebnim naglaskom na financijskom i administrativnom opterećenju kojem su izložena srednja, mala i mikro poduzeća pri sastavljanju dokumentacije koja se podnosi na odobrenje Europskoj agenciji za kemikalije (ECHA);

50.  ističe financijske i regulatorne probleme država članica povezane s poštovanjem Direktive o nitratima (Direktiva 91/676/EEZ) koja se često smatra primjerom neučinkovitog zakonodavstva EU-a s obzirom na velik broj slučajeva kršenja koji još nisu riješeni; ističe potrebu za usklađivanjem njezina ciklusa izvješćivanja s ciklusom izvješćivanja o Okvirnoj direktivi o vodama (Direktiva 2000/60/EZ), tako da se isti podaci dobiveni praćenjem mogu koristiti za preispitivanje obiju direktiva, kao i potrebu za ograničavanjem i pojednostavljivanjem uvjeta u pogledu planiranja u području nitrata, koji su se pokazali kao nepotrebno birokratsko opterećenje za poljoprivredni sektor; poziva Komisiju da nastavi djelovati na temelju aktivnosti provedenih u sklopu provjere prikladnosti politike EU-a u području slatke vode iz 2012. te da u svoj program REFIT za 2018. uključi sustavno preispitivanje Direktive o nitratima kako bi se pojednostavili složeni uvjeti i smanjili troškovi postupanja u skladu s njom;

51.  napominje da se trenutačni operativni okviri i podatkovni instrumenti u pogledu propisa za vitamine i minerale, koji se u skladu s Direktivom o dodacima prehrani (2002/46/EZ) koriste kao sastojci dodataka prehrani, često navode kao primjer lošeg i zastarjelog zakonodavstva EU-a s brojnim nedostacima u pogledu usklađivanja diljem EU-a, i to ne samo u pogledu regulatornih područja i suradnje među agencijama nego i u pogledu nacionalnih razlika u širokom rasponu hranjivih tvari i sastojaka koji također mogu biti prisutni u hrani; poziva Komisiju da preispita već provedene aktivnosti te da blisko surađuje s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA) pri preispitivanju postojećeg stanja na europskom tržištu zdrave hrane, koristeći se pritom znanstvenim istraživanjem;

52.  ističe da je nužno osigurati kontinuirano ulaganje u kreativni ciklus i pristup potrošača visokokvalitetnom audiovizualnom sadržaju te istodobno poboljšati zaštitu maloljetnika i podupirati proizvodnju i distribuciju europskih uradaka; u tom pogledu poziva Komisiju da nastavi ispunjavati svoju obvezu provođenja procjena učinka i poduzimanja mjera utemeljenih na dokazima te da potiče razmjenu najboljih praksi među državama članicama i u industriji, imajući na umu načelo kulturnog suvereniteta;

Ribarstvo

53.  pozdravlja napredak ribarskih flota EU-a u postizanju ciljeva zajedničke ribarstvene politike (ZRP), posebno onih iz članka 2. u pogledu ekološki održivog ribarstva; poziva Komisiju da podrži i nastavi promicati ekološke oznake kao mehanizam za priznavanje kvalitetne ribe ulovljene na održiv način te kako bi se zajamčila sljedivost proizvoda od mora do stola; poziva Komisiju da zajamči da se ZRP i obveza iskrcavanja provode ispravno u realnim rokovima; poziva Komisiju da nastavi tijesno surađivati s ribarima i znanstvenicima kako bi se utvrdilo i predvidjelo gdje bi se mogle pojaviti i razviti vrste koje ograničavaju ribolov i istražila rješenja kao što su inovativne ribarske tehnike, primjerice ribolov električnim impulsom;

54.  ističe da Komisija treba revidirati Uredbu (EZ) br. 1967/2006 (Uredba o Sredozemnom moru), posebno dio koji se odnosi na zabranu korištenja određenih tradicionalnih alata i odredbe koje se odnose na posebne karakteristike ribolovnih alata; izražava zabrinutost zbog Prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju višegodišnjeg plana za male pelagijske stokove u Jadranskom moru i za ribarstvo koje iskorištava te stokove, koji sadrži novi okvir upravljanja;

55.  poziva Komisiju da pronađe pragmatično rješenje za industrijsko ribarstvo kako bi se regulirala i ograničila praksa upotrebe vrijednih ribljih resursa za riblje brašno, posebno kad je riječ o osjetljivim ekosustavima u Baltičkom moru; poziva Komisiju da posebno revidira postojeće zakonodavstvo za pružanje potpore malom ribolovu i da radi na njegovoj definiciji; ističe potrebu da Komisija preispita postojeće zakonodavstvo radi uvođenja razdoblja sezonske zabrane lova bakalara u Baltičkom moru kako bi se ograničio lov nedoraslog bakalara;

Poljoprivreda

56.  pozdravlja dvanaestotjedno javno savjetovanje koje je održala Komisija i činjenicu da su predsjednik Juncker i povjerenik Hogan priznali da ZPP treba revitalizirati i za njega izdvojiti dostatna financijska sredstva; nada se da će se s pomoću informacija dobivenih tijekom tog savjetovanja od poljoprivrednika, građana i organizacija oblikovati budući ZPP; ističe da bi ZPP-om trebalo osigurati da porezni obveznici dobiju odgovarajuću vrijednosti za novac koji ulažu u poljoprivredu te istodobno treba ostvariti napredak u izjednačavanju izravnih plaćanja diljem država članica, kao i zajamčiti mogućnost EU-a da zadrži i poveća svoj potencijal za proizvodnju hrane;

57.  izražava razočaranje zbog nedostatka djelovanja u cilju učinkovitije upotrebe hranjivih tvari kao što su dušik, fosfor i kalij, čime bi se poboljšala proizvodnja hrane i energije; ističe da je degradacija tla i dalje glavna prepreka u poljoprivrednoj proizvodnji EU-a;

58.  zabrinut je zbog načina na koji Komisija postupa s nizom delegiranih akata; podsjeća Komisiju da bi se delegiranim aktima trebala rješavati pitanja tehničke i administrativne prilagodbe, a ne uvoditi politički uvjetovane poljoprivredne mjere u ZPP i pritom zaobilaziti redovni zakonodavni postupak;

59.  ističe da se poljoprivrednicima u EU-u mora staviti na raspolaganje više dobrovoljnih instrumenata u okviru stupa II. kako bi im se omogućilo rješavanje problema sve veće nestabilnosti cijena i dugih razdoblja niskih cijena; poziva Komisiju da surađuje s državama članicama EU-a pri razvoju paketa instrumenata za upravljanje rizikom; ističe da su izravna plaćanja u okviru stupa I. glavni instrument za stabiliziranje dohotka poljoprivrednika; poziva Komisiju da istraži mjere kojima bi se osigurala transparentnost tržišta u cijelom lancu opskrbe hranom;

60.  poziva glavnu upravu AGRI da blisko surađuje s glavnim upravama EMPL i GROW kako bi se osigurala stvarna usredotočenost na poljoprivredno-prehrambeni sektor; napominje da se za konkurentnost poljoprivredno-prehrambenog sektora EU-a na svjetskom tržištu napori moraju usmjeriti na stvaranje radnih mjesta, rast i ulaganje u svim poduzećima bez obzira na vrstu i veličinu kako bi se proizvodni potencijal maksimalno povećao; ističe da bi, ako se očekuje da Europa razvije svoje metode precizne poljoprivrede i poljoprivredne tehnologije, Komisija trebala surađivati s državama članicama radi planiranja ulaganja u tehničko ili više poljoprivredno osposobljavanje i obrazovanje;

5.  „Bolje povezana i pravednija ekonomska i monetarna unija”

61.  ističe važnost ostvarivanja unije tržišta kapitala; međutim ističe da bi sve daljnje zakonodavne prijedloge trebalo iznositi samo ako se željeni učinci ne mogu postići nezakonodavnim sredstvima;

62.  ističe da se nezakonodavnim mjerama, uključujući poticanje tržištem potaknutih rješenja i učinkovito provođenje zakona o tržišnom natjecanju i jedinstvenom tržištu, može ponuditi najbolji način za postizanje napretka u određenim područjima;

63.  poziva Komisiju da prizna da različitost poslovnih modela i financijskih tržišta država članica mogu biti prednosti koje treba štititi za Europu u cjelini;

64.  ističe važnost izmjene propisa kako bi se uskladili s međunarodnim sporazumima, primjerice trenutačnim obvezama iz Basela;

65.  pozdravlja rad Komisije i država članica kojime se aktivno promiče borba protiv poreznih prijevara, utaje poreza, agresivnog poreznog planiranja te korištenja poreznim oazama, na temelju stručnog znanja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o poticanju dobrog upravljanja porezom;

66.  poziva na strogo pridržavanje klauzule o nepreuzimanju odgovornosti kao pozitivne opcije za reformu okvira gospodarskog upravljanja;

67.  ističe važnost praćenja provedbe postojećeg zakonodavstva o bankovnoj uniji te poboljšanja dijaloga sa stručnjacima iz sektora kako bi se procijenili učinak i djelotvornost donesenog zakonodavstva;

6.  „Trgovina”

68.  podupire kontinuirane napore Komisije da pregovara o posebnim odredbama za jačanje sposobnosti malih i srednjih poduzeća da sudjeluju u trgovini i ulaganjima; prepoznaje povećanje broja integriranih globalnih lanaca opskrbe u tokovima međunarodne trgovine; traži od Komisije da nastavi voditi strategiju digitalne trgovine, kojom se uzimaju u obzir mogućnosti koje takva trgovina nudi malim i srednjim poduzećima tako što im se njome olakšava pristup globalnim tržištima; preporučuje da se tom strategijom pokuša poboljšati povezivost i izgradnja kapaciteta za e-trgovinu uklanjanjem neopravdanih ograničenja za prekogranični protok podataka, pod uvjetom da postoje odgovarajući propisi kojima se promiče otvorena, pouzdana i sigurna digitalna trgovina; potiče Komisiju da unaprijedi plan digitalne trgovine u okviru tekućih i budućih pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini i u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO) jer organizacija mora i dalje biti fleksibilan i dinamičan forum za pregovore;

69.  poziva Komisiju da preispita trenutačni trgovinski okvir između država AKP-a i EU-a uređen Sporazumom iz Cotonoua koji istječe 2020.; napominje da je to dobra prilika za ocjenjivanje odnosa i rada na novom modelu kojim se uzimaju u obzir saznanja utemeljena na dokazima o učinku, djelotvornosti, dodanoj vrijednosti EU-a i trenutačnim promjenama u međunarodnom kontekstu; smatra da bi novim nacrtom trebalo nastojati podržati gospodarski rast u afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama (AKP) te njihovu integraciju u svjetsko gospodarstvo; stoga traži od Komisije da razvije jasnu i čvrstu trgovinsku politiku koja obuhvaća razvoj privatnog sektora, olakšavanja trgovine i uzajamnu liberalizaciju, ali se na njih ne ograničava; poziva Komisiju da to učini u skladu s načelom usklađenosti politika u interesu razvoja;

70.  prepoznaje i podržava pristup iznesen u strategiji „Trgovina za sve”, odnosno unošenje protukorupcijskih odredbi u buduće trgovinske sporazume, s obzirom na to da je poznato koju ulogu korupcija ima u omogućavanju nezakonite trgovine; zahtijeva da Komisija pri pregovorima s trgovinskim partnerima vodi trgovinsku politiku kojom se rješava problem nezakonite trgovine; preporučuje da se to učini u skladu s postojećim međunarodnim trgovinskim okvirima dogovorenima na multilateralnoj razini;

7.  „Područje pravosuđa i temeljnih prava utemeljeno na uzajamnom povjerenju”

71.  smatra da je potpuna interoperabilnost baza podataka EU-a u području pravosuđa i unutarnjih poslova, kojima relevantna nacionalna tijela imaju odgovarajući pristup, uključujući biometrijske podatke, nužna za učinkovitiju borbu protiv organiziranog kriminala i terorizma; poziva Komisiju da razvije standarde za sadašnje i buduće baze podataka, koji obuhvaćaju načelo integrirane sigurnosti i po potrebi načelo zadanog ograničavanja svrhe; nadalje smatra da sustavi EU-a i države članice moraju biti u stanju koristiti informacije iz međunarodnih baza podataka, kao što su one kojima upravlja Interpol, te s njima te informacije razmjenjivati; poziva Komisiju da surađuje s državama članicama kako bi se osigurao stalan i kvalitetan prijenos relevantnih informacija u baze podataka EU-a;

72.  smatra da bi rad na novim ili ažuriranim bazama podataka trebao biti prioritet, uključujući sustav ulaska/izlaska (EES), Europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS), paket SIS II, Eurodac, Europski sustav indeksa policijskih evidencija (EPRIS) i Europski informacijski sustav kaznene evidencije (ECRIS), te da bi za njihovu uspostavu trebalo staviti na raspolaganje odgovarajuća financijska sredstva; potiče Komisiju da stalno prati tehnološki napredak kako bi se poboljšali informacijski sustavi, imajući na umu važnost brzine i pouzdanosti za njihovu upotrebljivost;

73.  podupire predstojeću reviziju Strategije kibernetičke sigurnosti; poziva Komisiju da revidira postojeće zakonodavstvo u području kiberkriminala te da iznese prijedlog kojim se uspostavlja jasan okvir za odnos između privatnih trgovačkih društava i tijela kaznenog progona u borbi protiv organiziranog kriminala i radikalizacije na internetu, istovremeno uzimajući u obzir sigurnost obrade osobnih podataka i rizik od kršenja tajnosti podataka;

74.  poziva na veće zalaganje u borbi protiv propagande na internetu, posebno one kojom se promiču ekstremističke ideologije, ali i čiji je cilj destabilizacija, kao što je propaganda kojom se koordinira iz Rusije; poziva na primjerenije financiranje odjela Europola koji se bavi prijavljenim internetskim sadržajima;

75.  poziva Komisiju da koordinira razmjenu najboljih praksi za suzbijanje radikalizacije u zatvorima u EU-u;

8.  „Put prema novoj migracijskoj politici”

76.  poziva Komisiju da intenzivira napore za sklapanje sporazuma sa svim relevantnim stranama u Libiji kako bi se zaustavio nezakoniti priljev državljana trećih zemalja na teritorij EU-a;

77.  potiče Komisiju da nastavi pregovore s trećim zemljama u pogledu sporazuma o vraćanju i ponovnom prihvatu, što je ključni dio pravednog sustava azila, i da revidira Direktivu o vraćanju (Direktiva 2008/115/EZ) kako bi se ocijenilo nudi li ona i dalje odgovarajući pravni okvir za politiku vraćanja EU-a; smatra da se na razini država članica dobrovoljno preseljenje može koristiti kao instrument za pružanje međunarodne zaštite;

78.  podržava cilj uspostave strogih postupaka azila i uvjeta u državama članicama; međutim, smatra da su države članice odgovorne za svoje granice, politike tržišta rada i pristupa socijalnoj skrbi, zdravstvenoj skrbi, stanovanju i obrazovanju te da tako mora i ostati;

79.  smatra da su potrebni veći napori kako bi se zajamčila potpora Europskoj agenciji za graničnu i obalnu stražu, među ostalim udruživanjem sredstava, jer ona obavlja važne nove zadaće, uključujući buduću središnju jedinicu ETIAS-a;

9.  „Jači globalni sudionik”

80.  poziva na redovite revizije europske politike susjedstva kako bi se osiguralo da je njome obuhvaćena situacija na istočnim i južnim granicama EU-a koja se stalno mijenja; nadalje ustraje u tome da se rad i proračun Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) pravilno nadzire i da se za njih odgovara; smatra da se pri toj procjeni ne treba usredotočiti samo na činjenicu troši li se novac pravilno nego i na to ostvaruju li se ciljevi europske politike susjedstva;

81.  potiče suradnju između EU-a, njegovih država članica i međunarodnih organizacija, uključujući UN, NATO i Zajednicu neovisnih država, kojom se osigurava priznavanje zajedničke globalne vanjske politike, sigurnosnih i humanitarnih problema te nacionalne nadležnosti u tim područjima;

82.  ustraje u tome da je promicanje ljudskih prava i dalje važna dimenzija ciljeva vanjske politike EU-a i svih njegovih odnosa s trećim zemljama, među ostalim u područjima kao što su vjerska sloboda, sloboda izražavanja, politička sloboda, prava žena, djece i osoba s invaliditetom te prava manjinskih skupina, uključujući LGBTI osobe;

83.  poziva na vršenje stalnog diplomatskog pritiska, uključujući primjenu ciljanih sankcija protiv pojedinaca, skupina i ruske Vlade kako bi se na miran način riješio sukob u Ukrajini; inzistira na strogom pridržavanju politike nepriznavanja područja Krima koji su okupirali Rusi;

84.  potiče daljnju međunarodnu suradnju u cilju pronalaska sporazumnog rješenja izraelsko-palestinskog sukoba, kojim bi se omogućilo postojanje sigurne i opće priznate države Izrael uz nezavisnu i održivu palestinsku državu;

Sigurnost

85.  prepoznaje da je NATO temelj europske obrambene i sigurnosne politike te se opire svim mjerama koje će ugroziti vezu EU-a s međunarodnim partnerima u području obrane; poziva Komisiju da surađuje s državama članicama kako bi se postigao cilj da države članice NATO-a troše 2 % BDP-a na obranu;

86.  poziva Komisiju da ispita ciljeve i isplativost civilnih misija EU-a u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) u cilju učinkovitijeg razvijanja područja stvarne i korisne komplementarnosti s ulogom ostalih organizacija;

87.  kao strana koja daje najveći doprinos međunarodnom djelovanju protiv protupješačkih mina potiče preispitivanje usmjerenosti i financiranja protuminskog djelovanja EU-a kako bi se ono u najkraćem mogućem roku uspješno završilo;

88.  predlaže utvrđivanje financijskih sredstava za istraživanje i praktičnih mjera u području kibersigurnosti, posebno zaštitu infrastrukture i jačanje nacionalne otpornosti, kako bi se odredilo u čemu je najveća dodana vrijednost, uzimajući u obzir aktivnosti koje su provele druge organizacije;

Razvoj

89.  smatra da je uloga javnog sektora ključna za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja; smatra da je privatni sektor, u uvjetima slobodne i poštene trgovine, pokretač stvaranja bogatstva i postizanja gospodarskog rasta u svim tržišnim ekonomijama s obzirom na to da se u njemu u zemljama u razvoju stvara 90 % radnih mjesta i prihoda; napominje da se prema podacima UN-a u privatnom sektoru u zemljama u razvoju stvara 84 % BDP-a i da on može biti održiva osnova za smanjivanje ovisnosti o pomoći i mobilizaciju domaćih resursa;

90.  poziva Komisiju da uspostavi jasan, strukturiran, transparentan i odgovoran okvir za upravljanje partnerstvima i savezima s privatnim sektorom u zemljama u razvoju; nadalje poziva na uspostavljanje sektorskih platformi s više dionika na razini EU-a u kojima će se okupiti privatni sektor, organizacije civilnog društva, nevladine organizacije, trustovi mozgova, partnerske vlade, donatori i drugi dionici kako bi pružali informacije o mogućnostima za sudjelovanje u javno-privatnim partnerstvima, razmjenjivali najbolje prakse i pružali tehničku podršku u pogledu pravnog okvira i očekivanih problema povezanih s aktivnostima razvojne suradnje;

91.  pozdravlja ulogu EIB-a u razvoju lokalnog privatnog sektora; ističe činjenicu da je potpora EIB-a za mikrofinanciranje već osobito uspješna, da je u okviru nje samo mikrokreditima u iznosu od 184 milijuna EUR sačuvano 230 500 radnih mjesta u mikropoduzećima diljem svijeta te da ti mikrokrediti imaju izraženu rodnu perspektivu s obzirom na to da se njima stvara dvostruko više radnih mjesta za žene nego za muškarce; poziva Komisiju i države članice da potvrde uspješnost politika mikrofinanciranja povećanjem dostupnih financijskih sredstava; napominje da EIB izdvaja dodatna sredstva za mikrofinanciranje u okviru mandata EU-a za vanjsko kreditiranje u svim zemljama u razvoju u kojima djeluje;

92.  podsjeća na to da se u okviru trećeg cilja održivog razvoja jasno navodi da bi do 2030. svaka osoba trebala moći uživati u dobrom mentalnom i fizičkom zdravlju tijekom cijelog života; ističe činjenicu da svake godine 100 milijuna osoba zapadne u siromaštvo zbog zdravstvenih troškova koji nisu u skladu s njihovim prihodima te da, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), više od jedne trećine svjetskog stanovništva i više od 50 % stanovništva Afrike nema pristup lijekovima zbog nejednakosti kao što su niža razina obrazovanja i prihoda, ograničen pristup informacijama, loša infrastruktura i ograničen pristup medicinskim ustanovama u ruralnim područjima, što dovodi do toga da se bolesti često ne dijagnosticiraju, da se zbog toga ne liječe te da je pristup lijekovima minimalan;

93.  podsjeća na to da bi cilj trebao biti doprijeti do ljudi kojima je potrebna zdravstvena skrb, gdje god i kad god je to potrebno, poštujući suverenitet trećih zemalja, te bi istodobno trebalo shvatiti da na dostupnost lijekova, kao i na sve aspekte zdravstvenih sustava, utječu sukobi i krize; smatra da su u takvim slučajevima nužni sustavi reagiranja u hitnim situacijama kako bi se učinkovito spriječilo moguće izbijanje bolesti i/ili kako bi se na njega reagiralo;

10. „Unija demokratskih promjena”

94.  poziva Komisiju da povede sklapanje međuinstitucijskog sporazuma kako bi se u zakonodavni postupak EU-a zaista uključila mreža nacionalnih parlamenata, u skladu s neodvojivim načelima dodjeljivanja ovlasti, supsidijarnosti i proporcionalnosti; u tom cilju poziva Komisiju da:

–  de facto produži razdoblje nadzora u okviru kojeg nacionalni parlamenti mogu dati obrazloženo mišljenje s osam na dvanaest tjedana;

–  potakne i ispita obrazložena samoinicijativna mišljenja nacionalnih parlamenata u kojima se Komisiji predlaže da povede donošenje zakonodavnog akta u području svoje nadležnosti („zeleni karton”);

–  uzme u obzir sva obrazložena mišljenja o neusklađenosti određenog nacrta zakonodavnog akta Unije s načelom supsidijarnosti kao „politički obvezujuća” ako je ostvaren utvrđeni prag od jedne trećine glasova dodijeljenih nacionalnim parlamentima te da se u skladu s tim obveže da će odmah i u potpunosti ukloniti osporeni nacrt akta;

–  pozdravi parlamentarizaciju i modernizaciju Luksemburškog kompromisa u pogledu obrazloženih mišljenja nacionalnih parlamenata o temama za koje smatraju da su od „vrlo važnog nacionalnog interesa”, kojima se iskazuje protivljenje donošenju određenog nacrta akta ili sudjelovanju u njemu, te da pozove Vijeće da održi sveobuhvatne rasprave radi postizanja konsenzusa;

–  pozdravi pravo nacionalnih parlamenata na opozivanje i preispitivanje provedbenih ili delegiranih akata koje je donijela Komisija, kao i njihovo pravo na punu suradnju u pogledu zahtjeva koje dostavi bilo koji nacionalni parlamentarni istražni odbor o nekom europskom pitanju;

–  preispita svaku direktivu ili uredbu ako to od nje zatraže nacionalni parlamenti;

–  uvede automatsku klauzulu o vremenskom ograničenju valjanosti za određene akte nakon pet ili deset godina;

–  započne vraćanje takozvanih podijeljenih nadležnosti ako nacionalni parlamenti koji dobiju trećinu glasova na temelju iskustva smatraju da se ciljevi nedovoljno ostvaruju u okviru redovnog zakonodavnog postupka i da bi bilo najbolje da se nadležnosti vrate državama članicama i/ili regionalnim i lokalnim tijelima;

95.  poziva Komisiju da pokrene redoviti postupak revizije ugovora u skladu s člankom 48. UEU-a radi predlaganja izmjena članka 341. UFEU-a i Protokola br. 6 koje su nužne kako bi se Parlamentu omogućilo da odlučuje o utvrđivanju mjesta svojeg sjedišta i o svojoj unutarnjoj organizaciji;

96.  poziva Komisiju da predloži izmjenu Statuta Suda Europske unije tako da „svaki sudac koji je sudjelovao u razmatranju predmeta može uz presudu priložiti svoje izdvojeno mišljenje, koje može i ne mora biti protivno odluci većine, ili jednostavnu izjavu o neslaganju”;

o

o o

97.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, Europskom vijeću te vladama i parlamentima država članica.

(1)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0105.

(2)

Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0103.

Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti